REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U MAKARSKOJ

STALNA SLUŽBA U IMOTSKOM

P-297/2025-15

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Makarskoj Stalna služba u Imotskom, po sucu Mariji Ćosić u pravnoj stvari tužitelja DM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Mislavu Milasu, odvjetniku u Splitu, Gundulićeva 26 a/III, protiv tužene UM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Silviji Đerek Matković, odvjetnici u Imotskom, Blajburška 9, radi stvarno-predaja-povrat, nakon održane glavne rasprave 05. prosinca 2025., objave dana 30. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Opoziva se darovanje učinjeno ugovorom o darovanju od 01. lipnja 1999. godine, kao i anexom ugovora o darovanju od 25. svibnja 2002. godine, kojima je tužitelj DM darovao tuženoj EM nekretninu - dio kuće u [adresa], označena kao 1/3 dijela č. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]-Makar u naravi drugi kat, ukupne površine cca. 100 m2 sa svim pripadajućim prostorijama i pristupnim stepeništem, te se nalaže tuženoj EM da preda tužitelju BM navedenu nekretninu u posjed slobodnu od svih stvari i osoba tužene, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

II. Nalaže se tužitelju BM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tuženoj EM, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 dana nadoknadi troškove postupka u iznosu od 2.400,00 EUR-a sa zakonskim zateznim kamatama koje na dosuđeni iznos troškova postupka teku od presuđenja do isplate, koje zakonske zatezne kamate se obračunavaju po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi navodi, kako brak stranaka je rastavljen, te da stranke već dugo ne žive u bračnoj zajednici, a da tužena nikada nije vodila bilo kakvu brigu o tužitelju, posebno ne u vrijeme njegove bolesti a da se i prije prema njemu zlurado i neljudski odnosila, i da je to razlog da se opozove Ugovor o darovanju i aneks ugovora o darovanju.

2.

2.Tužena u odgovoru na tužbu ne spori da je brak stranaka rastavljen, međutim da drugi navodi u tužbi nisu točni. Tužena ističe da se prema tužitelju u svemu ponašala kao primjerena supruga, vodila je brigu o njemu a naročito za vrijeme njegove bolesti i operacije. Tužena dalje navodi da se iz navedene tužbe izvodi zaključak da se zahtjev za opoziv darovanja temelji na pravnom pravilu paragrafa 948 Općeg građanskog zakonika, kojim su predviđeni razlozi za opoziv darovanja radi neharnosti i kojim pravnim pravilom je predviđeno da se darovanje može poreći "ako je obdarenik krivac kakve grube neharnosti prema svom dobročiniocu. Pod grubom neharnošću razumijeva se takva ozljeda tijela ili uvreda u postupanju u slobodi ili u imovini, da se protiv uvredioca može postupati službeno ili na zahtijevanje uvrijeđenika po zakonu kaznenom". Tužena navodi da njezino ponašanje niti prije niti poslije učinjenog darovanja nije bilo ništa od onoga što bi opravdavalo opozivanje predmetnog Ugovora o darovanju, pa je potrebno da se tužitelj nedvosmisleno izjasni na koji način je tužena prema njemu iskazala bilo kakvu nezahvalnost, čime ga je uvrijedila i kako se prema njemu ponašala, iz čega će se moći lako izvući zaključak da nije osnovan zahtjev za opozivanje predmetnog Ugovora o darovanju i aneksa ugovora o darovanju.

3.Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u spis broj P-146/2019, pročitao iskaze svjedoka TM, LM, ŠM, KM, ČM, ĐM (str.157), PM (str.157), ĆM (str.158), AM (str.160), NM (str.160), SM (str.161), FM (str.171), ZM (str.174), CM (str.181), ŽM (str.181), GM (str.182), HM (str.182), RM ( str.184), pročitao Fakultetsko mišljenje Odbora za sudbena mišljenja Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (str.120 do 122), saslušao tuženu kao parničnu stranku.

4.Predmet spora je zahtjev tužitelja za opoziv ugovora o darovanju sklopljenog 1. lipnja 1999. između tužitelja i tuženice, kao i aneksa tog ugovora od 25. svibnja 2002. kojim ugovorom i aneksom je tužitelj darovao tuženici 1/3 dijela kuće u [adresa], sagrađene na k. čest. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]-Makar u naravi drugi kat ukupne površine oko 100 m2, sa svim pripadajućim prostorijama i pristupnim stubištem, zahtjev za brisanje zemljišnoknjižnog upisa 1/3 dijela predmetne nekretnine sa imena tuženice i upis ovog dijela na tužitelja, kao i zahtjev za predaju posjeda ove nekretnine tužitelju.

4.1.Ovako postavljeni tužbeni zahtjev tužitelj temelji na tvrdnji da tužena nikada nije o njemu vodila bilo kakvu brigu, posebno ne u vrijeme njegove bolesti, te da se prema njemu odnosila zlurado i neljudski.

5.U ovom stadiju postupka nije sporno da je presudom Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj P-146/2019 od 18. ožujka 2019. ovdje tužitelj odbijen sa tužbenim zahtjevom kojim je tražio utvrđenje ništetnim predmetnog ugovora o darovanju, kao i aneksa tog ugovora, brisanje zemljišnoknjižnog upisa izvršenog temeljem spomenutih ugovora, te predaju posjeda darovane nekretnine. Nije sporno ni to da je navedena prvostupanjska presuda potvrđena presudom i rješenjem Županijskog suda u Splitu poslovi broj Gž-1397/2019-2 od 25. srpnja 2019.

6.Sporno je jesu li ispunjeni uvjeti za opoziv predmetnog darovnog ugovora i njegovog aneksa u smislu pravnih pravila iz paragrafa 948. Općeg građanskog zakona (dalje: OGZ) koji se u konkretnom slučaju primjenjuju na temelju članka 1163.

3.

Zakona o obveznim odnosima («Narodne novine» broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 29/18,126/21,114/22,156/22,155/23 - dalje: ZOO), jer su ugovor o darovanju i njegov aneks sklopljeni prije stupanja na snagu ZOO-a.

6.1.Naime, na pravnu valjanost i učinke pravnog posla primjenjuju se odredbe Zakona koji je bio na snazi u vrijeme kada je taj pravni posao sklopljen jer su prema odredbama toga Zakona ugovorne strane imale svoja legitimna očekivanja koja su namjeravala ostvariti.

7.Kako je tužitelj u osnovnoj tužbi postavio i tužbeni zahtjev koji je predmet ovog postupka sud je koristio dokaze koji su izvedeni u predmetu P-146/2019 i to iskaz svjedoka TM (zapisnik od 02.12.2004.g.Općinski sud u Zagrebu, str.56) koja u svom iskazu navodi da tuženu poznaje od studenskih dana i da stanuje u istoj zgradi u kojoj stanuje i tužena i to sve do 1999.godine. Svjedokinja dalje navodi da je tužena pričala o svojim odnosima s mužem (tužiteljem) a koji odnosi su bili u redu, odnosno kao i svaki drugi brak i da joj je tužena djelovala brižno. Svjedokinja dalje u iskazu navodi da joj je tužena pričala da je njezin muž operirao vene, da ima problema sa prostatom, a da ih je viđala zajedno u šetnji i to ruku pod ruku, te da nikada nije primijetila da tužena ponižava ili vrijeđa tužitelja, i da je jedne prilike vozila tužitelja i da joj se isti nije žalio na tuženu, niti je bilo što loše govorio o njoj, međutim da iz priče tužene ima saznanje da je tužitelj bio jako ljubomoran, a da mu ona nikada nije davala povoda.

8.Svjedok LM (zapisnik 02.12.2004.g.Općinski sud u Zagrebu, str.56) u svom iskazu navodi da bračni par EM poznaje od 1990.g i da su se družili za vrijeme blagdana te išli u šetnje kada je bilo lijepo vrijeme i da su se međusobno posjećivali i u njihovoj prisutnosti nikada nije bilo ružnih riječi među njima, niti vrijeđanja niti ponižavanja.

9.Svjedok JM (zapisnik 02.12.2004.g.Općinski sud u Zagrebu, str.57) u svom iskazu navodi da se sa strankama često družio, da su išli zajedno na kavu, da su zajedno kartali i da bi između njih bilo uobičajenih prepirki ali da nikada nije čuo da bi se međusobno vrijeđali ili psovali, a da za vrijeme bolesti tužitelja tužena njegova supruga je o njemu brinula i to na način da mu je kuhala i da je brinula o higijeni i čistoći.

10.Svjedok KM (zapisnik 07.04.2005.g.Općinski sud u Zagrebu, str.59) u svom iskazu navodi da je tužitelja upoznala nakon što se vjenčao sa tuženom i da su dolazili kod njih u Zagreb kao supružnici, a da je o njihovu razvodu saznala od svoje pokojne majke, i da su nakon rastave dolazili pojedinačno.

11.Svjedok MM (zapisnik 21.09.2005.g.Općinski sud u Zagrebu, str.61) u svom iskazu navodi da joj nisu poznati odnosi između stranaka.

12.Po uputi Županijskog suda, a imajući u vidu i žalbu tužitelja sud je uz suglasnost stranaka pročitao i iskaze svjedoka ĐM, PM, ĆM, VM, NM, SM, FM, ZM, CM, OM, GM, HM i RM.

13.Svjedok ĐM (str.157) u svom iskazu navodi da već dugo poznaje tužitelja i da mu je on baš pronašao lokaciju za njegovu obiteljsku kuću i to negdje 1970. godine, a da ga je sreo 2003. godine kada mu je isti djelovao drugačije, bio je

4.

neobičan, izgubljen, a kada ga upitao "što mu je" isti je samo otišao od njega. Svjedok dodaje da je to vrijeme viđao i tuženu koja je stanovala na katu iznad tužitelja i da je ona vršila "teror" nad tužiteljem, odnosno da bi stavljala mokre deke pa bi se voda cijedila niz balkon, da bi na tužitelja galamila, bacala stvari, polijevala ga vodom a da bi on za to vrijeme samo šutio jer je bio kulturan. Na upit pun. tužene svjedok je dodao da su problemi između stranaka počeli 2003. godine i da je od tužitelja čuo da su problemi nastali zbog imovine i to baš gornjeg kata.

14.Svjedok PM (str.157) u svom iskazu navodi da je njezina bivša svekrva sestra od tužitelja i da je prvi put došla na ljetovanje 2004. godine kada stranke više nisu živjeli zajedno i stanovala je kod tužene, a da je nakon toga dolazila još dva puta. Svjedokinja dodaje da je tužena 2006./2007. godine bila kod nje u Njemačkoj i da joj je tada pričala da je trovala tužitelja na način da je stavljala mišji otrov u kavu, da joj je govorila da je tužitelj ludi D i da se ona mora dočepati drugog kata kuće u [adresa]. Svjedokinja je također dodala da je tužena rekla da je trovanjem tužitelja istoga dovela u stanje da ništa nije znao da je bio van sebe, da mu je davala tablete i da ga je odvela u matični ured ili negdje tamo gdje je on njoj darovao drugi kat kuće, a da ona nije prenijela ovaj razgovor policiji i to baš radi trovanja tužitelja, a da 1998. godine kada je dolazila u Hrvatsku stranke su živjeli zajedno na drugoj etaži i da je tužena puno vikala i da je bila prava šefica odnosno prava mafija i da ne razgovara sa tuženom jer da je i nju polijevala sa vodom.

15.Svjedok ĆM (str.158) u svom iskazu navodi da poznaje stranku, a da je tuženu vidjela 1994. i da su se počeli družiti a da bi nakon nekoliko godina primijetila da nešto između stranaka nije u redu a posebno da bi tužena svašta govorila ružno o svom suprugu, a posebno o njegovoj mlađoj kćeri za koju je govorila da je "kurva" a radi se o djevojčici od 12 do 13 godina. Svjedokinja je tuženu pitala zašto živi sa tužiteljem i ista je odgovorila da ima razlog, a da je baš u to vrijeme tužitelj postao čudan, blijed, nekad se ne bi odazvao, a na njezin upit je li mu U "skuhala kašu" isti je odgovorio "pa je".Nakon što ju je U zamolila da špijunira tužitelja i njegovu djecu, a što je ona odbila više nisu razgovarale. Svjedokinja navodi da joj je prethodno U pričala da je saznala da BM namjerava oporukom ostaviti kuću u [adresa] kćerima i da je ona nakon toga izvršila pritisak, otišla kod Javnog bilježnika, pripremila papire prema kojim papirima BM njoj za slučaj smrti ostavlja drugi kat kuće u [adresa] i da je to tužitelj potpisao ne znajući što potpisuje i da joj je ponašanje tužitelja bilo čudno i to od 1999. do 2003. g. odnosno izgledao joj je kao da nije svoj, naime jedan dan bi pozdravio, drugi dan bi prošao kao "mušica bez glave", odnosno nije sličio sebi a da joj je pričao da ima zdravstvenih problema, odnosno da je operirao prostatu i da su stranke tada bile u braku. Svjedokinja dodaje da je tužena za tužitelja govorila da je idiot, kreten i da je lud a da su se razveli 2003. godine, s tim da je sa BM u dobrim odnosima, a s tuženom je prestala razgovarati nakon što je ista tražila od nje da špijunira a to je 1999/2000. godine.

16.Svjedok VM (str.160) u svom iskazu navodi da poznaje stranke jer stanuje preko puta njihove kuće i da su problemi nastali već 1996. godine, odnosno da je imao neke poslove sa tuženom i kada je odustao zbog financijskih razloga ona je zatražila intervenciju financijske policije. A inače da bi susretao tužitelja i na njemu se vidjelo da ima problema, tako da je jedne prilike sjedio s tužiteljem ispred kuće, kada ih je tužena polila vodom s gornjeg kata i počela ih i verbalno vrijeđati a od ostalih susjeda je čuo da tužena u ranim jutarnjim satima čistila, vukla kante za smeće, u drvenim klompama hodala po stubištu i da su baš susjedi potpisali peticiju

5.

protiv nje i to baš da je tužitelj žrtva. U odnosu na zdravstveno stanje tužitelja primijetio je da se njegovo zdravstveno stanje drastično promijenilo 1998/1999 i to na način da bi prošao pored njega ne bi mu se javio a na njegov upit o čemu se radi on bi ga samo pogledao i produžio, i da je njemu tužena osobno kazala da će tužitelja uništiti, a kada je zatražila od njega da špijunira tužitelja prestali su komunicirati i da nije nikome prijavljivao prijetnje i to iz razloga jer mu nitko ne bi vjerovao.

17.Svjedok IM (str.160) u svom iskazu navodi da poznaje tužitelja dugo i da je na njegovoj kući izvodio građevinske radove i da je između 1996. i 2000. godine došao kod stranaka i da mu se tada tužitelj učinio drugačiji odnosno bio je leden, gledao u jednu točku, a nakon čega ga je ponovo sreo u gradu i da mu nije on izgledao kao prije.

18.Svjedok SM (str.161) u svom iskazu navodi da je u kući stranaka radio elektroinstalacijske radove i u svom iskazu nije opisivao odnos između stranaka ali da se zakačio sa tuženom i to iz razloga jer nije htio rušiti nešto što je napravio u sjeveroistočnoj sobi na trećem katu.

19.Svjedok FM (str.171) u svom iskazu navodi da je dolazio kod stranaka u kuću i dok su bili zajedno i kada su živjeli pojedinačno. U odnosu na razdoblje kada su stranke živjeli zajedno činilo mu se da su odnosi bili skladni i da nikada nije bio nazočan svađi stranaka.

20.Svjedok ZM (str.174) u svom iskazu navodi da živi u [adresa] i da je iste upoznala kada je dolazila kod njih na ljetovanje u razdoblju 1995. -1998. i u to vrijeme stranke su bile u dobrim odnosima tako da ništa nije primjećivala zajedno su se hranili i sve je to bilo otprilike desetak dana, i da su oni zajedno dolazili kod nje u [adresa] i da od 1998. do 2002. godine kada bi dolazili u [adresa] međusobno su se mazili, tužena je njega nazivala ljubavi i da nikada nije čula da jedno drugom nešto ružno govore a bili su zajedno dva ili tri puta i da joj tužena nikada nije govorila da ima problema sa suprugom i da se iznenadila kad je čula za rastavu.

21.Svjedok CM (str.181) u svom iskazu navodi da bi obavljao građevinske radove i da dok je radio nikada nije čuo bilo kakvu svađu između stranaka niti bi tužena nešto ružno govorila o njemu a da se tužitelj prema njemu obraćao pomalo drsko.

22.Svjedok OM (str.181) u svom iskazu navodi da je kao gost zajedno sa obitelji boravio kod stranaka 1995.- 2000. i da su stranke nekada znale doći kod njega u [adresa] i da u to razdoblju nije primijetio narušene odnose između njih niti je čuo da bi međusobno nešto ružno rekli, i da mu nije poznato da postoji nekakav ugovor i da u tom druženju bračni odnosi nisu bila tema razgovora ali da je tužitelj o supruzi iz prvog braka govorio pogrdne riječi a da je za tuženu izjavio da je konačno našao pravu ženu i da su sa strankama svakodnevno išli na kupanje.

23.Svjedok DĆ (str.182) u svom iskazu navodi da poznaje tužitelja od 1974. godine kojeg je opisao kao jako ugodnog i dobrog čovjeka i da mu je poznato da je tužitelj iza 1999. godine ugovorom prepisao gornji kat na tuženu i da mu je ona osobno donosila papire kako bi pročitao, te tada rekla "vidi kako sam ga sredila, sada može pjevati borbene pjesme" a da u to vrijeme tužitelj nije djelovao normalno i to da se povukao, a da on osobno je smatrao da nije normalno da je tužitelj prepisao dio kuće tuženoj, a da se tužena ružno izražavala o BM i da su bili kao "pas i mačka" a

6.

naročito nakon potpisivanja ugovora o darovanju, pa je čak i pričala da BM spava sa svojom kćeri.

24.Svjedok HM (str.182) u svom iskazu navodi da je bila u dobrim odnosima s tuženom sve do prije par godina i to kada je tužena zabranila njezinu bratu parkirati automobil na parkingu koji su joj oni dali. Svjedokinja navodi da joj je tužena pričala da joj je tužitelj darovao dio kuće i to negdje između 1999/2000 a da u vrijeme sastavljanja tih ugovora tužitelj je djelovao rastrešen, gledao u jednu točku i da je od susjede RM čula kako tužena truje tužitelja, te govorila da je "hercegovac", da se ne zna obući, a da se nakon zaključenja tih ugovora ponašala još gore, tako da je Petrovoj kćeri govorila da je "kurvica" a on da je "ludi D" a da sve to nije prenijela BM.

25.Svjedok RM (str.184) u svom iskazu od 13. prosinca 2013. navodi da stranke poznaje duže od 20 godina da je tužena stalno dolazila kod nje tako da joj je pričala razne monstruoznosti o svom suprugu, a na njezin upit zašto se udala ista joj je odgovorila da ima cilj i da neće odustati a sve kako bi se dočepala kuće, i da su njezini ukućani bili protiv toga da ona dolazi kod njih a da je u kontaktu sa tužiteljem od početka ovog spora. Svjedokinja u iskazu navodi da joj je tužena govorila da tužitelja truje mišjim otrovom da ga kljuka lijekovima za smirenje i to u velikim dozama i da bi BM viđala i bio joj je čudan a da je sve to trajalo do 1999. godine kada je BM htio dati kuću svojoj djeci, a da sve to nije prijavila jer se nije htjela miješati u njihove odnose i da je imala strah od tužene a da joj je tužena činila usluge i to na način da bi na svoju karticu uzela za nju robu koju bi ona uredno platila i da joj je govorila da nije platila 3.000,00 kuna iako je sve uredno platila 2012. godine a da u svibnju 2013. godine na karticu tužene je dignut kredit za njezinu spavaću sobu i to na deset mjeseci a koje rate ona uredno plaća.

26.Tužena UM u svom iskazu navodi da je tužitelja upoznala 1991. godine u Zagrebu i da joj je tada rekao da je rastavljen i da nema djece ali da je naknadno saznala da ima dvije kćeri i to 1992. godine nakon čega su počeli zajedno živjeti i vjenčali su se 1996. godine. Tužena navodi da u vrijeme upoznavanja a i kasnije sve do 2003. godine je bila u radnom odnosu, materijalno situirana i da su do njezinog odlaska u mirovinu živjeli u [adresa] a samo mjesec dana živjeli u [adresa] kada bi iznajmljivali apartmane, s tim da se tužitelj tek 2002. g. odjavio iz [adresa] i prijavio kod svog brata u Zagrebu. Tužena navodi da je slučajno 2008. godine pronašla iskidanu oporuku tužitelja i nakon što ju je sastavila utvrdila je da tužitelj kuću u [adresa] želi ostaviti svojim kćerima, a kako je ona u kuću i okućnicu uložila 57.000,00 DM tražila je od tužitelja da sastavi potvrdu iz koje bi proizlazilo da joj je dužan za ulaganje 57.000,00 DM a koja je i ovjerena kod Javnog bilježnika. Međutim, tužitelj je tada rekao da nema taj novac nakon čega je od njega tražila da joj prepiše drugi kat na ime njezina ulaganja, ali da je on stalno govorio da to ne treba, da su vjenčani i da njoj pripada pola kuće, međutim tužena navodi da mu nije vjerovala pa je inzistirala da sačini Ugovor o darovanju. U vezi njezina odnosa prema tužitelju tužena navodi da je bio vrlo korektan da se o njemu brinula, kuhala mu, brinula o njegovoj higijeni dok su živjeli u [adresa], a mjesec dana dok su bili u [adresa] bila je angažirana oko gostiju. U odnosu na navode da je trovala i drogirala tužitelja tužena navodi da je sve to tužitelj iskonstruirao kako bi je oblatio pa je čak pokušao i sebe proglasiti neuračunljivim kako bi poništio Ugovor o darovanju, s tim da nikada nije upoznala stariju kćer tužitelja jer je bila ljuta na oca, a da je mlađa dolazila i da se o njoj brinula i da nikada nikakvu pogrdnu riječ nije uputila toj djevojčici.

7.

27.Iz fakultetskog mišljenje Odbora za sudbena mišljenja Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (str.120 do 122), se izvodi zaključak da iz priložene medicinske dokumentacije i nalaza te prethodnog vještačenja prof. dr. sc. Ive Urlića i prof. dr. sc. UĆ s posebnim osvrtom na moguće terapijske učinke i eventualne nuspojave klomipramina (Anafranila), koji je jedan od najstarijih antidepresiva, te nalaza dr. sc. Petra Mateka neuropsihijatra, odbor je dao zaključak da DM je mogao shvatiti smisao i značenje spornog ugovora.

28.Vještak Ivo Urlić (zapisnik 17.02.2010., str.105-106) u svom iskazu navodi kada se detaljno pročitaju nalazi dr. Mateka od 17. svibnja 1999, 25. lipnja 1999., 16. rujna 1999., 04. veljače 2000., onda se jasno vidi da se radi o osobi koja je vrlo depresivna, vrlo anksiozna, da se ta povišena anksioznost i depresivnost ne odražavaju samo na području psihičkog funkcioniranja nego i na tjelesnom planu ( psihosmatika)

28.1.Dijagnoza anksiozno depresivni poremećaj ima karakteristične simptome a to su: nisko samopoštovanje, pesimizam, nesanice, stalne zabrinutosti, strah, razdražljivost i somatske tegobe poput lupanja srca i vrtoglavice, pa bi stanje tužitelja koje su opisivali svjedoci ĐM, PM, ĆM, VM, IM, DĆ i HM, a to je da je bio odsutan, da je imao ledeni pogled, da nije djelovao normalno, da se povukao i da se ne bi javljao može prepisati gore navedenoj dijagnozi.

29.Kako je ugovor o darovanju jednostrani pravni posao (iako se obdarenik prihvaća dara), pravne posljedice tog pravnog posla treba sagledati iz položaja darovatelja i namjere koju je želio ostvariti i koja su pritom bila njegova legitimna očekivanja i pobude, dok tužena (obdarenica) ovim pravnim poslom nije vršila nikakvu protučinidbu osim što se prihvatila dara.

29.1.Stoga se i postupanje tužene kao obdarenice treba sagledati u kontekstu ponašanja koje se od nje očekivalo u trenutku kada je darovanje izvršeno, a koje je bilo regulirano tada važećim odredbama OGZ kao jedinog mjerodavnog propisa, a na isti način se treba ocjenjivati i pretpostavke za opoziv darovanja koje su bile poznate u vrijeme kada je darovanje izvršeno.

30.Ugovor o darovanju u pravilu se ne može opozvati (pravno pravilo paragrafa 946. bivšeg OGZ-a) ali postoje izuzeci, a tužitelj se u konkretnom slučaju poziva na opoziv zbog nezahvalnosti i neharnosti.

31.Zahtijevati raskid ugovora o darovanju zbog nezahvalnosti postoji samo u slučaju kada postoje teži oblici nezahvalnosti (pravno pravilo paragrafa 948. bivšeg OGZ-a), a pod grubom nezahvalnošću se podrazumijeva takvo ponašanje koje po svojoj težini i posljedicama na odnose medu strankama razumno opravdava opoziv darovanja.

31.1.Gruba nezahvalnost podrazumijeva da je obdarenik učinio prema darovatelju ili nekom od članova njegove uže obitelji djelo kažnjivo po kaznenim propisima ili se teže ogriješio o zakonom utvrđene dužnosti prema darovatelju ili članu njegove uže obitelji.

32.U postupku ovaj sud je saslušao svjedoke na okolnosti ponašanja tužene prema tužitelju, pa je tako svjedokinja TM navela da je tužena djelovala brižno i da ju je znala nazvati da dođe, a da joj je ona odgovorila, da ne može doći jer mora

8.

kuhati ručak i brinuti o suprugu a da nikada nije vidjela da bi tužena vrijeđala ili ponižavala tužitelja, niti se on žalio na njezino ponašanje, ali je od tužene saznala da je bio ljubomoran. Svjedok LM u svom iskazu je naveo da su odnosi stranaka bili u redu i da nikada nije čuo nikakvo vrijeđanje niti ponižavanje između njih a da je u kolovozu 2002.g. bio kod njih na ručku i da te prilike nije ništa loše primijetio. Svjedok JM u svom iskazu je naveo da nikada nije čuo da bi se stranke međusobno vrijeđale i da mu tužitelj za vrijeme svoje bolesti nikada nije govorio da se tužena ne brine o njemu, samo mu je poznato da je bio jako ljubomoran. Svjedok KM u svom iskazu je navela da tužena nikada nije govorila o problemima sa tužiteljem, međutim da su zajedno dolazili u posjet njezinoj majci i kada bi dolazili između njih je bilo sve u redu. Svjedok FM u iskazu navodi a imajući u vidu razdoblje kada su stranke živjeli zajedno, činilo mu se da su odnosi bili skladni i da nikada nije bio nazočan svađi stranaka. Svjedok ZM u svom iskazu navodi da su ljetovali u razdoblju od 1995. -1998. i u to vrijeme stranke su bile u dobrim odnosima, tako da ništa nije primjećivala, zajedno su se hranili i sve je to bilo otprilike desetak dana, a da su oni zajedno dolazili kod nje u [adresa] i to u razdoblju od 1998. do 2002. godine, kada bi dolazili u [adresa] međusobno su se mazili, a tužena je tužitelja nazivala ljubavi i da nikada nije čula da jedno drugom nešto ružno govore. Svjedok CM koji je obavljao građevinske radove za stranke navodi da nikada nije čuo bilo kakvu svađu između stranaka niti bi tužena nešto ružno govorila o svom suprugu. Svjedok OM u svom iskazu navodi da je kao gost zajedno sa obitelji boravio kod stranaka u razdoblju od 1995. do 2000. i da su stranke nekada znale doći kod njega u [adresa], i u tim druženjima nikada nije primijetio narušene odnose između njih, niti je čuo da bi međusobno nešto ružno rekli i da je baš tužitelj za tuženu izjavio da je konačno našao pravu ženu.

33.Dok svjedoci ĐM, PM, ĆM, VM, IM, DĆ, HM i RM na sasvim drugačiji način opisuju odnos stranaka, odnosno ponašanje tužene prije i poslije zaključenja ugovora o darovanju od 01. lipnja 1999. i aneksa ugovora o darovanju od 25. svibnja 2002. godine odnosno i nakon razvoda od 02. lipnja 2003. ( presuda poslovni broj LXXXIII P2-722/02 od 02. lipnja 2003).

34.Tako navedeni svjedoci navode:

-da je 2003. godine tužitelj djelovao drugačije, bio je neobičan, izgubljen, a na upit "što mu je" isti je samo otišao od njega, i da je tužena vršila teror nad tužiteljem i to na način da ga je polijevala vodom, da bi na tužitelja galamila, bacala stvari dok je za to vrijeme tužitelja samo šutio jer je bio kulturan (ĐM),

-da je tužena pričala da je trovala tužitelja na način da je stavljala mišji otrov u kavu, da je govorila da je "ludi D" i da se tužena mora dočepati drugog kata kuće u [adresa], a da je trovanjem tužitelja dovela u stanje da ništa nije znao, da je bio van sebe, da mu je davala tablete i da ga je odvela u matični ured ili negdje tamo gdje je on njoj darovao drugi kat kuće (PM),

-da je tužena ružno govorila o svom suprugu posebno o njegovoj mlađoj kćeri, djevojčici od 12 do 13 godina da je "kurva", da je tužitelj bio čudan, blijed, da se ne bi odazivao na njezin poziv i da je tužena sama pripremila papire iz kojih papira bi za slučaj smrti tužitelj njoj ostavio drugi kat (vjerojatno misleći na oporuku- ĆM),

9.

-da se tužiteljevo zdravstveno stanje drastično promijenilo 1998/1999 i to na način da bi prošao pored njega ne bi mu se javio, a na upit o čemu se radi, on bi ga samo pogledao i produžio i da je njemu tužena osobno kazala da će tužitelja uništiti (VM),

-da mu se tužitelj učinio drugačiji, odnosno bio je leden, gledao je u jednu točku (IM),

-da je tužena govorila kako je tužitelja sredila, i da sada može pjevati "borbene pjesme" a da u to vrijeme tužitelj nije djelovao normalno, povukao se, da se tužena ružno izražavala o DM i da su bili kao "pas i mačka" i da je čak pričala da DM spava sa svojom kćeri (DĆ),

-da je u vrijeme sastavljanja ugovora o darovanju tužitelj djelovao rastrešen, gledao u jednu točku i da je od susjede RM čula kako tužena truje tužitelja, a da je govorila da je "hercegovac", da se ne zna obući, i da se nakon zaključenja tih ugovora ponašala još gore, tako da je Petrovoj kćeri govorila da je "kurvica" a on da je " ludi D" (HM),

-da joj je tužena pričala da tužitelja truje mišjim otrovom, da ga kljuka lijekovima za smirenje i to u velikim dozama i da bi DM viđala i tada joj je bio čudan a da je sve to trajalo do 1999. godine, a da sve to nije prijavila jer se nije htjela miješati u njihove odnose i da je imala strah od tužene (RM).

35.Sud ne može pokloniti vjeru navedenim svjedocima (ĐM, PM, ĆM, VM, IM, DĆ, HM i RM) jer njihovi iskazi kao prijatelji i tazbina su isključivo po ocjeni ovog suda usmjereni kako bi tužitelj uspio u ovoj parnici. Naime, radi se o veoma ozbiljnim optužbama i to za teška kaznena djela (pokušaj ubojstva-trovanje, teške uvrede i klevete) i da ti svjedoci sve te priče i radnje tužene zanemaruju, neprijavljuju policiji, ne obavještavaju tužitelja su za ovaj sud neživotna i nelogična. Radi se o susjedima i prijateljima pa su čudne izjave da se nisu htjeli miješati ili da su se bojali tužiteljice.

36.Samo ponašanje tužitelja i njegova tvrdnja da se tužiteljica prema njemu ponašala zlorado i neljudski čitavo razdoblje zajedničkog življenja, je čudno, jer isti sa tužiteljicom zaključuje Ugovor o darovanju 01. lipnja 1999. godine i nakon tri godine Aneks ugovora (25. svibnja 2002.) iako je čitavo to vrijeme bio izložen navodno "teroru".

37.Dakle, po ocjeni ovog suda tužitelj (kojeg sud nije mogao saslušati) nije dokazao, a imajući u vidu pravno pravilo iz 948. OGZ-a, krajnju nezahvalnost tužene prema njemu ili da je tužiteljica povrijedila život, tijelo, čast i njegovu slobodu, a koje djelo bi bilo kažnjivo po kaznenim propisima, već naprotiv da su djelovali kao skladan par i da je tužena za vrijeme bolesti tužitelja o njemu brinula i to na način da mu je kuhala, vodila računa o higijeni i čistoći, jedino da je tužitelj bio ljubomoran na što mu tužena nije davala povoda.

38.Slijedom iznijetog sud je odbio tužbeni zahtjev za opoziv Ugovora o darovanju i Aneksa ugovora o darovanju zbog grube nezahvalnosti.

39.Temeljem čl. 154. i 155. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22.,114/22.,155/23 u daljnjem tekstu ZPP) ovaj sud je

10.

obvezao tužitelja da nadoknadi tuženoj troškove parničnog postupka i to: za pristup punomoćnice tužene na ročišta dana 16.12.2021., 29.06.2022., 22.09.2022., 17.04.2023., 12.06.2023., 14.09.2023., 15.07.2024., 13.05.2025., 09.09.2025., 30.10.2025., 05.12.2025. po 100 bodova temeljem tarifnog broja 9 točka 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (N.N.142/12., 103/14. i 107/15. u daljnjem tekstu Tarifa), za sastav podneska od 17.12.2021..g. 100 bodova temeljem tarifnog broja 8. točka 1. citirane Tarife, što ukupno iznosi 1200 bodova i što pomnoženo sa vrijednosti boda 2,00 EUR-a daje dosuđeni iznos od 2.400,00 EUR-a.

U Imotskom 30. prosinca 2025.

S u d a c:

Marija Ćosić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana na Županijski sud, a putem ovog suda.

DNA:

- pun. tužitelja Mislav Milas odvjetnik u Splitu, Gundulićeva 26 a/III,

- pun. tuženika Silvija Đerek Matković, odvjetnica u Imotskom, Blajburška 9.