Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    Općinski sud u Zadru

    Borelli 9, 23000 Zadar

    Poslovni broj: P-839/2025-38

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    I

    R J E Š E NJ E

    Općinski sud u Zadru, po sucu toga suda Jasenki Glavan, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja 1. ĐG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 23206 SUKOŠAN 2. BG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 23206 SUKOŠAN (tužitelji ad1. i ad 2. kao zakonski nasljednici ranije označene tužiteljice TG, 3. NG (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], 4. ŽG (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], 5. AG (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa] koje sve zastupa odvjetnik Miran Zorica, Zrinsko Frankopanska 38, Zadar protiv tuženika: 1) ĆG OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 2) GAŠPAROVIĆ VALENTINO, OIB: [osobni identifikacijski broj], MARIJANAVIČIĆA 4, 51000 RIJEKA 3) GAŠPAROVIĆ ADRIANO, OIB: [osobni identifikacijski broj], KVATERNIKOVA 67, 51000 RIJEKA, 4) ČG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] (tuženici ad/2 do ad/4 kao zakonski nasljednici ranije označenog tuženika CG), 5) SG OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], Đ [adresa], 6) OG OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], Đ [adresa], zastupan po privremenom zastupniku Šimi Petriću, odvjetniku u Zadru,7) UG OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 8) RG OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 9) ĐGH OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa],10) EG OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], i 11) ŠG OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], ( tuženici ad 1, ad 3- ad 5., ad 7- ad 10 zastupani po pun. Đurđici Gašparović Gazić, odvjetnici u Zadru, radi utvrđenja služnosti, nakon održane glavne i javne rasprave dana 04. prosinca 2025. u nazočnosti pun. tužitelja i pun. tuženika ad 1, ad 3-5, ad 7-ad 10., te presude objavljene dana 30. prosinca 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    I Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

    1. „Utvrđuje se da u korist nekretnina oznake: A) kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], punta površine 133 m2, dvorište površine 57 m2, stambena zgrada, punta, površine 76 m2, sveukupne površine 133 m2, upisano u zk.uk. 4140 pri zemljišno knjižnom odjelu Općinskog suda u Zadru, B) Kč. Br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], punta površine 174 m2, dvorište površine 106 m2, gospodarska zgrada, punta, površine 7 m2, stambena zgrada, punta, površine 61m2, sveukupne površine 174 m2, upisano u zk.uk. 3638 pri zemljišno knjižnom odjelu Općinskog suda u Zadru, C) Kč. Br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], punta površine 157 m2, dvorište površine 84 m2, stambena zgrada, punta, površine 73 m2, sveukupne površine 157 m2, upisano u zk.uk. 6272 pri zemljišno knjižnom odjelu Općinskog suda u Zadru, kao povlasnih nekretnina, postoji pravo služnosti staze i kolnika na teret dijela nekretnine oznake: D) kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], punta, površine 2178 m2, oranica 2160 m2, gospodarska zgrada, punta, površine 18 m2, sveukupne površine 2178 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] pri zemljišno knjižnom odjelu Općinskog suda u Zadru i to na istočnom dijelu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi zapadni dio pristupnog makadamskog puta, površine P=48 m2, prikazan na skici lica mjesta od 29.10.2025.g. kao sastavnim dijelom nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka geodetske struke Igora Gulana od 05.11.2025.g. obojeno narančastom bojom i označeno likom i slovima A, B, C, D, E, A, kao poslužne nekretnine, a koja skica lica mjesta od 29.10.2025.g. kao sastavni dio nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka geodetske struke Igora Gulana od 05.11.2025.g. čini sastavni dio ove presude;

    2. Tuženici su kao suvlasnici poslužne nekretnine dužni trpjeti upis prava služnosti staze i kolnika u zemljišnoj knjizi na nekretnini iz toč. 1. D) ove presude, u korist nekretnina iz toč. 1. A), B), C) ove presude, u roku od 15 dana od pravomoćnosti iste, pod prijetnjom ovrhe.

    r i j e š i o  j e

    Nalaže se tužiteljima da tuženicima isplate parnični trošak u iznosu od 1.587,50 EUR-a. sve u roku od 15 dana.

    Obrazloženje

    1. Tužitelji u tužbi navode da su (su)vlasnici nekretnina oznake kč. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] i to tužiteljica ad)1 nekretnine oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], tužiteljica ad)2 nekretnine oznake 8844 k. o. [katastarska općina], a tužitelji ad)3 i ad)4 nekretnine oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tuženici su suvlasnici nekretnine oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 2178 m2 upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Na dijelu nekretnine u suvlasništvu tuženika, i to točno dijelu koji je prikazan na skici lica mjesta JG od 27.08.2015.g. označen slovima A-B-C-D-E-A i iscrtano crvenom šrafurom u površini od 48 m2, tužitelji da su stekli zakonsko pravo stvarne služnosti kolnika i staze i to dosjelošću. Naime, nekretninom u suvlasništvu tuženika , tužiteljica ad)1 se koristi od 1983.godine, tužiteljica ad) 2 od 1979.godine, a tužitelji ad) 3 i 4 od 1978.godine. Nikad nitko od tuženika niti prednika nije sporio tužiteljima pravo služnosti kolnika i staze. Sukladno čl. 228. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je da tko stekne pravo služnosti nekretnine na temelju zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi. Sukladno čl. 229. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je kako se stvarna služnost osniva na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio. Tužitelji su izvršavali sadržaj stvarne služnosti kolnika i staze potrebnih 20 godina (a i više), a da se tuženici niti njihovi prednici nisu tome protivili pa su ovlašteni ishoditi upis tako stečenog prava u zemljišne knjige. Slijedom navedenog, predlaže se Općinskom sudu u Zadru, nakon provedenog postupka, makar zbog ogluhe, donijeti presudu kojom se usvaja tužbeni zahtjev tužitelja.

    2. Tuženik ad/1 ĆG u odgovoru na tužbu ističe da tužitelji nisu stekli zakonske pretpostavke za stjecanja prava služnosti dosjelošću jer da posjed mora biti pošten i istinit, a što da u konkretnom slučaju nije ispunjeno. Nadalje navodi da iz same tužbe proizlazi da tužitelji nisu pošteno izvršavali sadržaje stvarne služnosti obzirom da im je poznato da dugo godina nitko od tuženika ne živi u [adresa] i da su na prijevaran način pokušali doći do dijela nekretnine tužitelja i to isključivo radi komfora i udobnosti iako da im isti uopće nije potreban radi prolaska i dolaska do njihovih nekretnina. Tuženici su još kada je tužiteljica ad 1 gradila svoju kuću istoj zabranili i tražili da makne vodovodnu cijev sa njihovog dijela nekretnine, te da je cijev nakon toga izmještena sa nekretnine tuženika. Tuženici ad 1 i ad 2 da su izričito branili tužiteljima prolaz preko svoje nekretnine svaki put kada bi o tome imali saznanja. Tužitelj ad 1 VG da je u više navrata kontaktirao osobno tuženika ad 1 i dolazio u njegovu kuću radi dogovora oko kupnje dijela njihove nekretnine radi proširenja puta ili da im se dozvoli prolaz u vidu služnosti, a da takva suglasnost nije nikad postignuta. Tužitelji da su prije 5 godina pokrenuli pred ovim sudom izvanparnični postupak da se osnuje nužni prolaz na predmetnom dijelu nekretnine tuženika, a u kojem postupku tužitelji nisu uspjeli, te je odbijen njihov zahtjev, a što je potvrđeno drugostupanjskom odlukom. Nadalje tužitelji da su putem suda u spis P- 593/2019 ishodili pravo služnosti prolaza i provoza do svojih nekretnina, te pravo služnosti polaganja vodovodnih cijevi ispod površine i to na dijelu već utabane staze čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i oduvijek se koriste tim prolazom kojim pristupaju s javnog puta do svojih nekretnina.

    3. Tuženik ad/11. ŠG se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu i u cijelosti se pridružuje navodima ostalih tuženika koji su zastupani putem pun. u ovoj pravnoj stvari.

    4. Tuženici ad. 3. DG, ad.5. UG, ad/6. RG, ad/7. BGH, ad/8. MG i ad.9. ŠG u odgovoru na tužbu ad/3. i ad/5.-ad/9. ističu da su isti neosnovani, te se protive tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu u cijelosti. Naime, iz same tužbe na niti jedan način ne proizlazi da su tužitelji pošteno izvršavali sadržaj stvarne služnosti i to upravo na način kako to traže u tužbi odnosno u priloženoj skici LG od 27. kolovoza 2015. godine, te da se tuženici nisu tome protivili. Da je tome tako razvidno je i iz činjenice da tužitelji u svojoj tužbi nisu priložili niti jedan jedini dokaz kojim bi dokazali svoje navode, a tužiteljima je dobro poznato da su se tuženici protivili korištenju predmetne nekretnine od strane tužitelja na bilo koji način i to prvenstveno tuženici ad.1. ĆG i ad. 2. CG koji žive u [adresa], dok ostali tuženici žive izvan [adresa], a neki i izvan Republike Hrvatske i vrlo su rijetko dolazili u RH. I više je nego očigledno da je tužba tužitelja posve paušalna, te da isti nemaju nikakav dokaz za svoje navode osim što pokušavaju zaplašiti tuženike eventualnim parničnim troškovima ukoliko se isti budu protivili tužbi.

    5. Tuženiku ad/6. GG je u ovoj pravnoj stvari postavljen je privremeni zastupnik budući se nije mogla izvršiti dostava tužbe tom tuženiku na naznačenu adresu, te je privremeni zastupnik Šime Petrić dostavio odgovor na tužbu u kojem navodi da se protivi tužbi dok se ne dokaže osnovanost istog.

    6. Tijekom postupka je preminuo tuženik CG i tuženica TG te je sud donio rješenje kojim se prekida postupak, te je nakon toga donio rješenje kojim se nastavlja postupak te su pozvani zakonski nasljednici koji su navedeni u uvodu ove presude da preuzmu postupak.

    7. Sud je u tijekom postupka izvršio uvid i pročitao zk podatke, skicu lica mjesta, izjave FG TG, B T, izvršio uvid u presudu ovog suda P-1488/86, presudu o kaznenom nalogu K-436/2018, kupoprodajni ugovor, izjavu IG, NG, proveo očevid na licu mjesta i saslušao na licu mjesta svjedoka: HG, FG, PG, izvršio uvid u skicu i mišljenje sudskog vještaka, fotografije lica mjesta, saslušao svjedoke ZG, KG, ĐU, tužitelja VG, tužiteljicu NG, tužiteljicu BG, tužiteljicu BU, tuženika ĆG, tuženicu ČG, putem e spisa izvršio uvid u presudu P- 593/2019 od 09. svibnja 2019., R1-126/2016 od 27. siječnja 2021. i rješenje Županijskog suda u Slavonskom brodu Gž-651/2021 od 13. listopada 2021.

    8. Očevidom na licu mjesta indentificiran je predmet spora i to predmetne kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te je snimljeno zatečeno stanje. Vještak u nalazu i mišljenju navodi da je u zemljišnoj knjizi, kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana je u ZK ul. br. [broj ZK uloška], kao oranica površine 2160 m2 i gospodarska zgrada površine 18 m2, ukupne površine 2178 m2, u vlasništvu 1/5 ĆG, OG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i ostali upisani u ZK ul. br. [broj ZK uloška]. U službenoj zemljišnoj knjizi, kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana je u ZK ul. br. [broj ZK uloška], kao dvorište površine 84 m2 i stambena zgrada površine 73 m2, ukupne površine 157 m2, u vlasništvu 1/2 BG ĐG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i 1/2 Bekić Helena, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 23206 [adresa]. U službenoj zemljišnoj knjizi, kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana je u ZK ul. br. [broj ZK uloška], kao dvorište površine 106 m2, gospodarska zgrada površine 7 m2 i stambena zgrada površine 61 m2, ukupne površine 174 m2, u vlasništvu Reuker N, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. U službenoj zemljišnoj knjizi, kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana je u ZK ul. br. [broj ZK uloška], kao dvorište površine 57 m2 i stambena zgrada površine 76 m2, ukupne površine 133 m2, u vlasništvu ½ ŽG, Josip, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] AG, Matija r. Ž, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. Iz nalaza i mišljenja proizlazi da su na skici lica mjesta koja je dostavljena uz nalaz i mišljenje prikazane predmetne čestice 8841, 8845, 8844, 8843 k. o. [katastarska općina], te predmet spora. Predmet spora nalazi se u istočnom dijelu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi predstavlja zapadni dio pristupnog makadamskog puta, površine P=48 m2. Prikazan je narančastom bojom i točkama A, B, C, D, E, A. Prikazana je također pozicija gospodarskog objekta koji se nalazi na dijelu kat. čest. [katastarska čestica] i dijelu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

    9. Svjedok HG iskazuje da TU pozna od 1978. a u zadnje vrijeme da živi u [adresa] i da su susjedi. Osobno da je poznavao sada pok. CG. Nadalje iskazuje da je od njega čuo da je tu bila neka konfliktna situacija rezultirana uzurpacijom jednog dijela njegovog zemljišta. Njemu da je poznato da je on imao u suvlasništvu sa braćom ili sestrama tu zemljište i da misli da to nisu podijelili. U [adresa] da je od 2008. otkad je u mirovini i da se puno družio sa CG. Više puta da ga je tražio da ide s njim da bi se izbjegli verbalni sukobi sa gospođom koja tu negdje živi. On da ne zna koliki bi bio taj uzurpirani dio zemljišta i da mu je poznato da je već imao neke sporove u vezi ove nekretnine CG sa ovim osobama koje ovdje žive. Ranije ova nekretnina koja sada izgleda kao makadamski put da prije nije tako izgledala već da je prije bilo sve travnato. On da ne pozna ove susjede koji su pored predmetne parcele.

    10. Svjedokinja FG iskazuje da živi u susjedstvu od 1982. i da je dobra sa obitelji BG, da pozna obitelj NG iz viđenja. Po pričanju da zna da je obitelj BG doselila 1983. Oni kao i svi ostali susjedi do svoje parcele da dolaze ovim makadamskim putem koji je vidljiv na licu mjesta, kako pješice tako i automobilima jer da nemaju drugog pristupnog puta. Nikada da nije čula da bi itko branio prolaziti i da bi išta bilo sporno.

    11. Svjedok NU iskazuje da je ŽU njegova bivša supruga, da je tu živio od 1990. -1992 i da je tu dolazio na taj predio od 1988. Tada da je dolazio putem kakav je danas na licu mjesta do njezine kuće i automobilom i da ga nitko nije spriečavao. Nadalje iskazuje da nije čuo da bi se obitelj CG tome protivila.

    12. Svjedok KG iskazuje da je u dobrim odnosima sa bivšim suprugom AG i da su se često posjećivali i da su od 1988. u prijateljskim odnosima. Kada bi dolazili kod njih u posjete da bi automobilom sa javnog puta ušli na taj prolaz i parkirali automobil blizu njihove kuće i da mu nikad nitko nije branio, da nikad nije čuo da bio A kao i njegovu bivšu ženu netko smetao u prolazu tim putem.

    13. Svjedok ĐU iskazuje da njegova supruga ima u suvlasništvu nekretninu u blizini kuća tužitelja, a da je njegova supruga nasljednica CG, a ranije da je to bilo u vlasništvu AU, Vitomirove majke, osim toga da on radi kao komunalni redar u općini 30 godina. Ranije da je put prije bio širine cca 1,70 m, a sada da je to prošireno i nasuto škaljom, a u zadnje vrijeme da je put dosta proširen do ceste. On da ne zna tko je nasuo taj dio da postane put i tu da je prije bila i žica na njihovoj nekretnini, a te žice niti stupića koji su bili više nema i da je taj jedan dio uzet od parce4le koja je u suvlasništvu njegove supruge i da ih nitko nije pitao za dopuštenje. On da ne zna otkad je tako na licu mjesta kako je danas. Nadalje da misli da su granje sa parcele njegove supruge, žicu i stupiće makli zadnjih godinu dana i da su tu znali parkirat automobile. Njegov punac cijelo vrijeme da je branio prolaz susjedima preko svoje nekretnine i da je zadnji vlasnik u nizu rekao da je napravio pomoćni objekt na njegovoj nekretnini i da su se svađali oko tog puta. Njegov punac da je imao problem i sa obitelji BG u vezi nekog mjerila koji je bio postavljen na javnoj površini i da im je smetalo kad bi ulazili autom pa su ga izmještali. CG da je njima govorio da ne prolaze, a oni da su se oglušili. CG i BG da su se svađali i čak da je BG zvao policiju i CG da su priveli.

    14. Tužitelj VG iskazuje da su njegovi roditelji 1983. kupili zemljište i sagradili kuću na ovom predjelu i da je na terenu već bio formiran put od strane prednika i to ovakav kakav je danas na licu mjesta. Put da je te širine što potvrđuje smokva, maslina i mocira koje su vidljive na licu mjesta. Teren tuženika da nikad nije bio obrađen. Od 1979. godine na teren da je dolazila sada pok. ĆU koja je obrađivala vinograd i da nije nikad prigovarala korištenju tog puta, a da se u kom slučaju ĆU protivila da je mogla u tom slučaju staviti ogradu ili bilo šta drugo na svoju parcelu, te navodi da bez da se osnuje služnost na ovoj parceli ne može prolaziti tim dijelom. Nakon Terezine smrti da se niko nije pojavljivao na susjednoj parceli. 2015. da je upoznao ĆG kada je pokrenuo spor za nužni prolaz. Nadalje da su stupili s njima u kontakt otvarajući mogućnosti nekakve nagodbe za taj spor, a da nije bilo riječi o kupnji zemljišta i da ti pregovori nisu uspjeli. 2015. da se tu počeo pojavljivati CG i da je njega očito iziritirao taj spor za nužni prolaz uz to da su saznali da godinu prije su OG i DG pokrenuli proces diobe suvlasništva, na koju diobu je CG imao prigovor te da se CG počeo neprimjereno ponašati, vrijeđati, što je preraslo u prijetnje, njemu i njegovoj majci i da je rezultirano osudom za dva kaznena djela prijetnje.

    15. Svjedokinja BG je iskazivala identično kao i njezin brat VG.

    16. Tužiteljica NG je iskazivala također identično kao prethodno navedena dva tužitelja, te je još dodala da su njezini roditelji kupili zemljište za gradnju kuće na tom predijelu 1979. i odmah pristupili gradnji i da otkad su kupili taj teren da prolaze predmetom spora nesmetano.

    17. Tužiteljica BU također je iskazivala identično kao prethodno navedeni tužitelji te dodala da od kupnje terena 1979. nesmetano prolazi predmetom spora.

    18. Tuženica ČG iskazuje da od 1996. stalno živi u [adresa], a ranije da je dolazila često. Njezina baka da je obrađivala na njihovoj nekretnini vinograd i sadila razno povrće i da je ona znala s njom ići na tu nekretninu. Nekretnina da je bila ograđena žicom i malim stupićima i susjedi da su tu žicu uklanjali, a kasnije da je znala stavljati za među grane koje je kidala sa parcele, i da bi njezina baka znala naći sve pokidano povrće. Nadalje da nije točno da tužiteljica BU ne zna za sukob njezinog supruga i njegog strica ČU. Tu da su tužitelji imali put širine najviše cca 1,70m , a nikako ovoliki koliki je danas. Oni da su zašli u njihovu parcelu sigurno 1,5m, jedino da su mogli proći pješice ili biciklom, automobilom ne. Oni kad su dovozili materijal da su prolazili dijelom njihovom parcelom, a njezini roditelji da nisu imali novac za pokretanje postupaka. Njezin otac, oba strica i baka da su govorili njima da ne smiju prolaziti, da je bilo svađe.

    19. Iz iskaza svjedokinje ZG proizlazi da joj je poznat predmet spora, pa tako da može reći da je tu njihovu nekretninu koja je bila i vidljiva na licu mjesta njezina svekrva obrađivala i tu je bio vinograd i tako je sve bilo do Domovinskog rata. Kasnije je prestala obrađivati, ali je njezin suprug dolazio na nekretninu, i tako je vidio da su stavili dijelom preko njihove nekretnine cijev za vodu i rekao im da uklone, da ne zna točno ime osobe kome je rekao, a da misli da je rekao onim vlasnicima kuće koji su zadnji u nizu. Kako oni nisu to makli, da je njezin muž došao i razbio tu cijev macom. Iza toga nisu stavljali cijev. Njihovi prijatelji koji su inače dobri sa obitelji VG su im rekli da mogu li popričati sa obitelji VG da ih oni zamoljavaju, u vezi prolaza, a to je bilo iza Domovinskog rata. Nazočni gosp. VG da je tada došao i da im je rekao da bi on i još neki vlasnici kupili dio njihove parcele za prolaz, i ona da mu je rekla da mu to ne mogu prodati jer nisu ni mi podijeljeni. Iza toga da su išli u općinu [adresa] i da im je rekao čovjek koji tamo radi da tu nikad nije bilo puta, a vaša je dobra volja kako se vi dogovorite. Nakon toga da su išli kod gosp. VG i to da su mu rekli, tamo da mu je bila i majka, ali da su mu rekli da neka sačeka jer kao što je rekla da oni između sebe nisu postigli dogovor, da ukoliko bi i postigli da vide da li bi mogli izdvojiti jedan dio za put. Taj put kad su oni gradili kuću da je bio širok 1,5 metar, da može reći da je njezin djever na njihovom terenu u blizini zadnje kuće u donjem dijelu napravio skladište i stavio je dva bloka na mjesto gdje je međa između njihovih nekretnina, i tada da je reagirao vlasnik zadnje kuće i došlo je do fizičkog napada. Od njihove parcele tužitelji da su za put uzeli 2,5 m, ali da ne može reći precizno. Ona da ne zna kako su Ć i drugi susjedi dolazili na te svoje nekretnine automobilima i kako su vozili materijal jer da to nije vidjela. Nadalje iskazuje da tuženike nitko nije pitao za dopuštenje da li mogu proći dijelom njihove nekretnine dok prevoze materijal ili prolaze automobilima. Koliko da joj je poznato da su oni dolazili sa javnog puta do svoje nekretnine. Njezin djever, a to da je otac ČG da je došao živjeti 1998.u [adresa], da misli da je to bilo tada, a uglavnom iza rata i da su čuli da je djever branio prolaz a to da su čuli od drugih, a i VG da je rekao da ima s njim problema, a u to vrijeme da oni sa djeverom nisu bili u dobrim odnosima. Ljudi iz mjesta da su im rekli da su dobro zašli u njihovu nekretninu i to negdje unatrag godinu do dvije i da je rekla VG da zašto to rade, a da mu je ranije kao što je rekla to prodali ukoliko bi se dogovorili suvlasnici. VG da joj je rekao da nisu mogli čekati i da on neće pričati s njom već samo sa njihovim odvjetnikom. Oni da su bili pokrenuli tužbu protiv njih radi utvrđenja služnosti i da su oni to dobili.

    20. Iz izjave CU proizlazi da je posjećivao TG i SU i da je autom dolazio do njihove započete, a kasnije dovršene kuće tim putem, a ispod njih da su već bile napravljene dvije kuće i vikendice i da su i tu ljudi prolazili autom i pješice bez problema. Na dnu te parcele da je bio vinograd i da je jedna starica ĆU bila vlasnica tog vinograda i cijele te parcele i da je rekla da će tu nekretninu ostaviti svome sinu i da se nije nikada žalila na susjede, ni prolaz tim putem.

    21. Iz izjave IG proizlazi da je isti sudjelovao u izgradnji kuće obitelji BU, a i da je njihov kum i da su do nje dolazili nesmetano utabanom stazom, autom i pješke, a susjedno zemljište s desne strane da je bilo neograđeno, neobrađeno i zapušteno.

    22. Iz izjave tuženika ŠG proizlazi da se sjeća da se njegova baka ĆU žalila svojoj kćeri, OU njegovoj majci da su susjedi s lijeve strane uzurpirali dio njezinog terena i to bez njezinog odobrenja

    23. Iz izjave UU proizlazi da iz očeve priče zna da su susjedi pokušavali pomjeriti njihovu ogradu koja je bila postavljena po zakonu i da se zbog toga svađao s njima i vraćao ogradu gdje joj je mjesto.

    24. Iz iskaza TGH proizlazi da je njezin otac počeo kopanje septičke jame na spornoj parceli 1982/1983. i da kako nije dugo živio u [adresa] da nije imao uvida u to da su susjedi porušili zidić od kamena koji je bio međa između babinog vinograda i susjednog terena na kojem su Ć, Č i ostali izgradili svoje kuće i da je njen otac vidio kasnije da je kamenje zidića pomjereno za oko pola metra i da je pokušavao saznati tko je to napravio i da je onda stavio debeli željezni klin da se vidi dokle je bakina nekretnina i da je BU reagirao da neće to dozvoliti i da je izbila svađa koja je izbila tučom.

    25. Iz izjave MG proizlazi da po pričanju svoje majke zna za probleme koje je njezina pok. baka ĆU imala sa susjedima, sada tužiteljima, a to je da je često, a ponekad svakodnevno obilazila svoje parcele i žalila se da joj susjedi ometaju posjed i prolaze po njezinoj zemlji, da ih je upozoravala da to ne čine i u tome da su joj pomagali sinovi CG i ĆG što da su učinili u više navrata iza njezine smrti, te da do danas susjedi ne poštuju upozorenja obitelji UU.

    26. Iz presude ovog suda P-593/2019 proizlazi da se taj postupak vodio po tužbi TG i NG protiv tuženika RU i dr. radi utvrđenja prava služnosti, te je ta presuda donesena na temelju priznanja, a utvrđuje se da se u korist čest. zem. [katastarska čestica] u vlasništvu tužiteljice TG kao povlasnog dobra, te da u korist čest zem. 8844 obje k. o. [katastarska općina] kao povlasnog dobra postoji pravo stvarne služnosti prolaza i provoza, te pravo služnosti polaganja vodovodnih cijevi ispod površine, a sve na teret čest. 8846 k. o. [katastarska općina] koja je vlasništvo tuženika u tom postupku, a koji dio je označen na skici JG od 06.ožujka 2019., a koja skica čini sastavni dio te presude.

    27. Iz rješenja ovog suda R1-126/2016 od 27. siječnja 2021. proizlazi da su TG i NG protiv ovdje tuženika podnijeli prijedlog radi osnivanja nužnog prolaza navodeći da smatraju da bi najprikladniji prilaz s javnog puta na nekretnine predlagatelja bio pravac uz jugoistočnu među nekretnine protustranaka, ovdje tuženika i to u širini koja bi s već postojećim putem na čest. 8846 i 8845 k. o. [katastarska općina] predstavljala prikladnu putnu vezu s javnim putem. Nadalje iz tog rješenja je razvidno da je odbijen kao neosnovan prijedlog predlagateljica radi otvaranja nužnog prolaza, te se u obrazloženju odluke navodi da predlagateljice žele udobniju i širu putnu vezu i da se neosnovano pozivaju na urbanističke i dr. planove što se tiče širine prilaza, a prije svega da predlagateljice navode da imaju prolaz do svojih nekretnina, te da taj prolaz očito funkcionira 40 godina kao prikladan, a koji prolaz je razvidan iz pravomoćne presude ovog suda P-593/2019 od 09. svibnja 2019., kao i da su se predlagatelji trebali prije gradnje svojih objekata konzultirati o propisima o gradnji, te da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za otvaranje nužnog prolaza, da je isključeno osnivanje nužnog prolaza i ako se nužnim prolazom želi postići udobnija putna veza.

    28. Uvidom u rješenje Županijskog suda u Slavonskom brodu, posl. br. Gž- 651/2021 od 13. listopada 2021. koji je odlučivao povodom žalbe predlagateljica izjavljene protiv gore navedenog rješenja donesenog u izvanparničnom postupku radi osnivanja nužnog prolaza proizlazi da je žalba predlagateljica odbijena kao neosnovana, te u cijelosti potvrđeno prvostupanjsko rješenje R1-126/2016 od 27. siječnja 2021.

    29. Iz rješenja Državne geodetske uprave, središnjeg ureda Zagreb, od 28. rujna 2009. proizlazi da je odbijena žalba VG koji je izjavio prigovor radi uređenja međe između katastarskih čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te je isti upućen po konačnosti tog zaključka u roku od 30 dana zatražiti pokretanje postupka radi uređenja međe. Iz zaključka Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar od 02. prosinca 2009. proizlazi da se obustavlja postupak u predmetu rješavanja prigovora VG ĐG radi uređenja ranije navedene međe koji prigovor je VG istaknuo u postupku oblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], a među strankama je nesporno da taj postupak nije pokrenut.

    30. Iz presude o kaznenom nalogu K-436/2018 od 09. studenog 2018. poizlazi da je okrivljenik CG kriv što je TG i EU prijetio smrću, te posjedovao veće količine vatrenog oružja, te je istom određena kazna zatvora i izrečena uvjetna osuda.

    31. U postupku je utvrđeno da su tužitelji suvlasnici nekretnina čest. br. 8843, 8844, i 8845 k. o. [katastarska općina] i to tužiteljica ad 1 vlasnica čest. 8845 k. o. [katastarska općina], tužiteljica ad 2 čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a tužitelj ad 3 i ad 4 vlasnici nekretnine oznake 8843 k. o. [katastarska općina].

    32. Nadalje u postupku je utvrđeno da su tuženici suvlasnici nekretnine oznake čest. br. 8841 k. o. [katastarska općina].

    33. Također je utvrđeno da je u postupku obnove zemljišne knjige tužitelj ad 1 podnio prigovor u pogledu međe između čest. 8845 i 8841 k. o. [katastarska općina], te da je upućen u postupak radi uređenja međe, a koji nije pokrenut.

    34. Isto tako je utvrđeno da su predlagatelji ranije tužiteljica TG i tužiteljica NG i to 2016. podnijele prijedlog radi otvaranja nužnog prolaza upravo na predmetu spora protiv ovdje tuženika koji prijedlog je odbijen kao neosnovan, a što proizlazi iz gore cit. prvostupanjske i drugostupanjske odluke.

    35. Provedenim očevidom na licu mjesta utvrđeno je da predmet spora čini istočni dio čest. 8841 k. o. [katastarska općina], površine 48 m2, a koji dio je vještak označio u skici lica mjesta koja je dostavljena nakon provedenog očevida, a što proizlazi iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka geodetske struke Igora Gulana.

    36. Odredom čl. 229. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 -dalje u tekstu: ZVDSP) propisano je da se stvarna služnost osniva na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz 20 godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio, a stavkom 2. je propisano da se dosjelošću ne može osnovati stvarna služnosti ako se njezin sadržaj izvršava zlouporabom povjerenja vlasnika ili posjednika poslužne nekretnine, silom, potajno ili na zamolbu do opoziva.

    37. Ovaj sud smatra da tužitelji nisu dokazali da u korist nekretnine oznake 8843 k. o. [katastarska općina], 8844 k. o. [katastarska općina] i 8845 k. o. [katastarska općina] postoji pravo služnosti staze i kolnika na teret dijela nekretnine 8841 k. o. [katastarska općina] i to na istočnom dijelu navedene nekretnine površine 48 m2 koji dio je označen na skici lica mjesta od 05. studenog 2025., a koja skica predstavlja sastavni dio ove presude.

    38. Naime iz svih gore navedenih provedenih dokaza proizlazi da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za osnivanje prava stvarne služnosti kako je to propisano gore cit. odredbom čl. 229 st.1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

    39. Iz gore navedenih dokaza koji su provedeni tijekom postupka proizlazi da su u konkretnom slučaju tužitelji znali i imali dovoljno razloga posumnjati da im ne pripada pravo služnosti spornog dijela predmetne nekretnine. Osim toga, također iz provedenih dokaza proizlazi da su se tuženici protivili prolazu i provozu tužitelja preko spornog dijela nekretnine koja je u njihovom suvlasništvu.

    40. Naime, sama činjenica da je tužitelj VG stavljao u postupku obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] prigovor o međi između predmetnih nekretnina, te bio upućen u pokretanje postupka radi uređenja međe, a koji postupak nije pokrenuo, te činjenica da su tužitelji Ć i NG pokrenuli postupak radi otvaranja nužnog prolaza nedvojbeno ukazuje da posjed stvarne služnosti u konkretnom slučaju nije bio pošten jer po mišljenju suda isti zasigurno u tom slučaju ne bi pokretali ove postupke. Dakle već iz navedenog proizlazi da tužitelji nisu pošteno izvršavali sadržaj stvarne služnosti. Za navesti je da je u postupku utvrđeno da je obitelj VG također morala izmjestiti vodomjer koji je bio postavljen na dio sporne nekretnine baš upravo iz razloga što su se tuženici tome protivili i tražili da se isti ukloni sa njihove nekretnine, a što je i učinjeno i između stranaka nije sporno.

    41. Isto tako kao što je prethodno navedeno u postupku je utvrđeno da su tužitelji bez dopuštenja tuženika koristili sporni dio predmetne nekretnine za prolaz i provoz iako su se tuženici tome protivili, a što proizlazi iz presude o kaznenom nalogu koja je priložena u spis od 09. studenog 2018., a isto tako po mišljenju ovog suda da se u kom slučaju tuženici nisu protivili tužitelji zasigurno ne bi pokretali postupak radi otvaranja nužnog prolaza i u tom postupku tužitelj VG zasigurno ne bi sa tuženikom ŠU pokušavao pregovarati u vezi predmeta spora, a što proizlazi iz njegovog iskaza.

    42. Stoga bez obzira na druge dokaze koji su provedeni u ovom postupku ovaj sud smatra da već iz svega gore navedenog, a o čemu su dati razlozi proizlazi neosnovanost tužbenog zahtjeva, te je tužbeni zahtjev tužitelja valjalo odbiti kao neosnovan u cijelosti.

    43. Za navesti je da ostali predloženi dokazi u postupku nisu provedeni iz razloga što je sud smatrao činjenično stanje utvrđenim te je na ročištu 04. prosinca 2025. zaključeno raspravljanje.

    44. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

    45. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a, a u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, koji trošak za zastupanje tuženika po punomoćnici iz reda odvjetnika je valjalo priznati i to za sastav odgovora na tužbu od 20. prosinca 2021 75 bodova, sastav odgovora na tužbu od 25. studenog 2021 u visini od 75 bodova, za sastav podneska od 25. srpnja 2025. u visini od 75 bodova, za zastupanja na ročištima: 01. rujna 2025, 29. srpnja 2025. u visini 37,5 bodova, zastupanje na ročištu 01. rujna 2025.u visini od 37,5 bodova, 25. rujna 2025.u visini od 75 bodova, očevid 25. listopada 2025. i ročište 04. prosinca 2025. za svako u visini 75 bodova, te uvećano za zastupanje više tuženika za 50%, po tbr. 40 st. 1. što sveukupno iznosi 1.587,50 EUR-a.

    46. Za navesti je da odgovor na tužbu od 20. prosinca 2021. nije uvećan za 50% iz razloga jer je pun. tuženika davala odgovor samo za jednu stranku, te nisu priznati ostali zatraženi parnični troškovi jer nisu bili nužni za vođenje postupka.

    Zadar, 30. prosinca 2025.

    S u t k i n j a

    Jasenka Glavan

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana objave iste. Žalba se podnosi putem ovog suda nadležnom Županijskom sudu, pismeno u 3 (tri) istovjetna primjerka.

    DNA:

    1. Tužiteljima po punomoćniku

    2. Tuženicima ad/1, ad /3-ad/5, ad/7 – ad/10 po punomoćniku

    3. Tuženiku ad/2 osobno

    4. Tuženiku ad/6 po privremenom zastupniku

    5. Tuženiku ad/11. osobno

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.