Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Bujama-Buie

Buje-Buie, Istarska 1- Via dell’ Istria 1

Poslovni broj: P-593/2022-25

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, po sucu pojedincu Svenu Babiću, pravnoj stvari tužitelja: CG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnici iz odvjetničkog ureda IG iz [adresa], protiv tuženika: SG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnici iz odvjetničkog ureda ZG iz [adresa], radi utvrđenja služnosti, nakon održane javne glavne rasprave zaključene dana 07. studenog 2025. godine, u prisutnosti tužitelja CG, punomoćnika tužitelja FG, tuženika NG i punomoćnika tuženika ŠG, temeljem čl.335. i čl.338.st.3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022 i 114/2022 - dalje: ZPP), dana 30. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se postojanje prava stvarne služnosti prolaza pješice i provoza motornim vozilom - traktorom s prikolicom i priključcima, preko poslužne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], uz njenu istočnu među radi dolaska do zgrade na povlasnoj nekretnini tužitelja oznake k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], koji se prolaz koristi u dužini od oko 11,17 m, a u južnom dijelu u širini od 5 m, odnosno na površini od oko 34,00 m[2] , sve kako je prikazano na geodetskoj skici izmjere od 14.10.2024. godine, sačinjenoj po angažiranom sudskom vještaku – mjerniku, koja je sastavni dio ove presude.

II Ovlašćuje se tužitelj da temeljem ove presude, po njenoj pravomoćnosti, ishodi upis uknjižbe prava utvrđene stvarne služnosti u zemljišnim knjigama, što je tuženik i svakodobni vlasnik poslužne nekretnine dužan trpjeti.

III Nalaže se tuženiku NG, [adresa], 52428 Oprtalj, OIB: [osobni identifikacijski broj],, da tužitelju CG, [adresa], 52428 Oprtalj, OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi parnični trošak u iznosu od 1.609,41 (tisućušestodevet eura i četrdesetjednog centa) eura, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od donošenja prvostupanjske presude 30. prosinca 2025. godine do isplate, obračunate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope, koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za 3 (tri) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku od 15 (petnaest) dana pod prijetnjom ovrhe.

r i j e š i o  j e

I Dopušta se preinaka tužbe u ovoj pravnoj stvari.

Obrazloženje

1. Tužitelj podnesenom tužbom traži da se utvrdi postojanje prava stvarne služnosti prolaza pješice i provoza motornim vozilom preko poslužne nekretnine tuženika k. č. br. [katastarska čestica] zgr., k. o. [katastarska općina] za korist povlasne nekretnine tužitelja oznake k. č. br. [katastarska čestica] zgr., k. o. [katastarska općina], te da ga se ovlasti da u zemljišnim knjigama ishodi upis uknjižbe prava utvrđene stvarne služnosti po pravomoćnosti presude. Tužitelj u tužbi tvrdi da je vlasnik je dvije nekretnine (štale) u [adresa], na k. č. br. [katastarska čestica] zgr. i 1110/2 zgr. ,sve k. o. [katastarska općina], koje zgrade koristi za parkiranje traktora, priključaka ,ostavu i dr., a da je tuženik je vlasnik k. č. br. [katastarska čestica] zgr., k. o. [katastarska općina] u [adresa].

Dalje navodi kako su opisane štale tužitelja sagrađene prije najmanje šest desetljeća ,a svaka od štala ima jedini ulaz sa zapadne strane objekata. Stoga je tužitelj ,a prije i njegovi prednici ,oduvijek ulazio u štale sa životinjama /nekada/ ,a zadnjih desetljeća sa traktorima /s prikolicom, priključcima, ili pješice/, prolazom na rubnom dijelu [adresa] ,a koji u malom djelu zahvaća tuženikovu nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina]. Dakle, da bi ušao u svoju štalu na k. č. br. [katastarska čestica], zgr. k. o. [katastarska općina], tužitelj /prije i njegovi prednici/ moraju proći prolazom preko rubnog dijela nekretnine tuženika k. č. br. [katastarska čestica] zgr, k. o. [katastarska općina] ,koji ide krajnje uz istočnu među sve do samog zida-ulaza u štalu tužitelja na k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina]. Dalje navodi kako dio površine tuženikove k. č. br. [katastarska čestica] zgr., k. o. [katastarska općina] ,koju površinu tužitelj koristi za ulaz u svoju štalu na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], iznosi cca 14 m duljine i cca 5 metra širine, a budući da su prolaženje tužitelj i njegovi prednici vršili od gradnje zgarda – štala, dakle svakako više od pet desetljeća, smatra da na tom djelu nekretnine tuženika stečeno pravo stvarne služnosti prolaza. Tužitelj naglašava da taj prolaz tužitelju i njegovim prednicma nitko nije branio iz bilo kojeg razloga, jer je očito da CG, niti motornim vozilom ,niti pješke ,ne može nikakvim drugim prilazom proći da bi ušao u svoju štalu na k. č. br. [katastarska čestica] zgr., k. o. [katastarska općina].

U posljednje vrijeme odnosi između stranaka su se poremetili, jer je tuženik osporio tužitelju pravo na prolaz preko svoje nekretnine ,a time i ulaz u štalu na k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], pa stoga tužitelj ima pravni interes da se opisano pravo služnosti koje je stečeno dosjelošću po čl.229.Zakona o vlasništvu i dr. stvarnim pravima, utvrdi u sudskom postupku, pa predlaže usvajanje tužbenog zahtjeva.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu, kojeg je pravovremeno podnio, navodi da priznaje tužbeni zahtjev u djelu da postoji pravo stvarne služnosti prolaza pješice i provoza traktorom, preko k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], uz njenu istočnu među radi ulaza u povlasnu nekretninu tužitelja k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], međutim protivi se tužbenom zahtjevu u dijelu da bi postojalo pravo stvarne služnosti prolaza motornim vozilom i prikolicom i priključcima u dužini od 14 m, a širini od 5m, kao i u dijelu da se naloži tuženiku da izda tužitelju tabularnu ispravu podobnu za upis prava navedene služnosti u zemljišnim knjigama.

Tuženik predlaže sudu da naloži tužitelju da tužbu ispravi na način da u tužbenom zahtjevu točno navede oznake i podatke o broju i površini katastarskih čestica, kao i o katastarskoj općini u kojoj leže, onako kako su ti podaci označeni u zemljišnoj knjizi, te tekstualno odredi prostorne granice izvršavanja predmetne služnosti ili dopuni tužbu nacrtom vještaka mjernične struke ili geodeta na kojoj su označene prostorne granice izvršavanja služnosti.

Tuženik dalje navodi kako traktor (i eventualno traktorski priključci) jesu bila sredstvo izvršavanja služnosti, ali ne i priključno vozilo. Međutim, u tužbenom zahtjevu ne piše izričito „traktorski priključci“ (već priključna vozila svih motornih vozila), pa tuženik ne može priznati ono što tužitelj ne zahtijeva, dok ostala motorna vozila prikolica i priključna vozila nikada nisi bila sredstvo izvršavanja predmetne služnosti, jer je isto fizički nemoguće.

Vezano uz zahtjev za Izdavanje tabularne izjave tuženik navodi kako zahtjev za izdavanje tabularne izjave nužno pretpostavlja prethodnu obvezu koja emanira iz pravnog posla, koji između stranaka, nesporno nije sklopljen.

Tuženik ističe kako se predmetna služnost izvršava u duljini od cca 3 do 8 m2, te širine cca 3 m, te da su se u posljednje vrijeme odnosi između stranaka poremetili isključivo iz razloga što je tužitelj postojeću služnost želio preložiti na način da je izvršava u dužini od cca 14m, a širini cca 5m – kako to i piše i tužbenom zahtjevu. Tuženik se protivi prelaganju služnosti i proširenju služnosti na sva motorna vozila, priključna vozila i prikolicu, pa predlaže odbiti tužbeni zahtjev u istom djelu.

3. Tužitelj je svojim podneskom od 23.03.2023. (stranica 47) preinačio tužbeni zahtjev u pogledu izdavanja tabulane isprave na način da umjesto izdavanja tabularne isprve traži da ga se ovlasti da temeljem pravomoćne presude ishodi upis uknjižbe prava stvarne služnosti u zemljišnim knjigama, što je tuženik i svakodobni vlasnik poslužne nekretnine dužan trpjeti.

4. Sud je raspravnim rješenjem od 27. travnja 2023. dopustio preinaku tužbe sukladno podnesku tužitelja od 23.03.2023., obzirom da sud smatra kako je preinaka svrsishodna radi rješavanja međusobnih spornih odnosa.

5. Tužitelj je, nakon provedenog vještačenja po vještaku mjerničke struke, još jedanput uskladio tužbeni zahtjev podneskom od 05.11.2025. godine (stranica 107), a koju preinaku je sud dopustio kao svrsishodnu za konačnog rješenja odnosa među strankama, slijedom čega je odlučeno kao pod točkom I izreke ovog rješenja.

6. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao isprave u spisu kako slijedi: izvatke iz zemljišne knjige (stranica 3 i 5, 22-28, 41), fotografije (stranica 6-8 i 29- 39), izvod iz katastarskog plana (stranica 9 i 40), odluka Općinskog državnog odvjetništva (stranica 56-58), Nalaz i mišljenje MG, ing. geod., od 14. listopada 2024. (stranica 85-90).

7. U dokaznom postupku sud je proveo uviđaj s vještakom mjerničke struke, saslušao svjedoke DG, EG, i RG, te je saslušao obje parnične stranke.

8. Provedeni dokazi ocijenjeni su u skladu s odredbom čl.8. ZPP-a, te je sud temeljem ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno utvrdio da je postavljeni tužbeni zahtjev osnovan.

9. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je utvrđenje postojanja prava stvarne služnosti prolaza pješice i provoza motornim vozilom - traktorom s prikolicom i priključcima preko poslužne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], uz njenu istočnu među radi ulaza u zgradu na povlasnoj nekretnini tužitelja k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina]. u dužini od 11,17 m, a širini od 5 m, kao i da se ovlasti tužitelja da po pravomoćnosti sudske presude ishodi upis uknjižbe prava utvrđene stvarne služnosti u zemljišnim knjigama, te da se naloži tuženiku/svakodobnom vlasniku poslužne nekretnine da je dužan trpjeti takav upis.

10. Između parničnih stranaka sud nalazi nespornima sljedeće činjenice:

- da je tužitelj vlasnik nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] zgr. i 1110/2 zgr., obje k. o. [katastarska općina], a tuženik vlasnik nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] zgr., k. o. [katastarska općina], koje se sve nalaze u [adresa];

- da postoji pravo stvarne služnosti prolaza pješice i provoza traktorom, preko k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], uz njenu istočnu među radi ulaza u povlasnu nekretninu tužitelja k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina]:

- da je tužitelj ,a prije i njegovi prednici ,oduvijek ulazio u štale na nekretninama k. č. br. [katastarska čestica] zgr. i 1110/2 zgr., obje k. o. [katastarska općina], sa životinjama (nekada), a zadnjih desetljeća sa traktorima ili pješice, prolazom koji zahvaća tuženikovu nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] zgr., k. o. [katastarska općina], te da taj prolaz tužitelju i njegovim prednicma nitko nije branio.

11. Između parničnih stranaka sud nalazi spornim:

- da li su u odnosu na tužitelja ispunjene pretpostavke za stjecanje prava stvarne služnosti prolaza motornim vozilom i prikolicom i priključcima preko k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] za korist k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], te je s time u vezi sporna i dužina služnosti od 14 m i širina od 5 m.

12. U postupku je mjernički vještak na izvršenom uviđaju identificirao predmet spora i to povlasnu nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] i 11101/2 zgr k. o. [katastarska općina] odnosno day se radi o dvije štale koje se nalaze jedna do druge u nizu, kao i put kojim tužitelj dolazi do svojih štala na način da prolazi preko k. č. br. [katastarska čestica] zatim preko dijela k. č. br. [katastarska čestica] zgr i nastavno dalje preko k. č. br. [katastarska čestica]/2zgr, sve k. o. [katastarska općina].

13. Provedenim uviđajem sud je neposrednim opažanjem utvrdio kako na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] postoje 2 ulaza unutar kojih prostora je uočljiva poljoprivredna mehanizacija, kako ispred predmetne katastarske čestice postoji travnata površina, koja je na jednom dijelu popločena ispred mjesta gdje se ulazi u tužiteljevu nekretninu, te se na travnatoj površini mogu uočiti dijelovi razmaka kotača traktora ili prikolice.

14. Čitanjem i uvidom u pisani Nalaz i mišljenje MG, ing. geod., od 14. listopada 2024. (stranica 85-90) prikazane su predmetne parcele, te smjer pružanja stvarne služnosti puta preko istočnog dijela k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] u špirini od 5 metara na južnom dijelu, mjereeno od štale tužitelja, dok je na sjevernom dijelu širina prolaža uža radi oblika parcele k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina]. Vještak je sačinio i skicu izmjere na kojoj je crvenom bojom prikazao služnost prolaza preko k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] površine 34 m[2] .

15. Tužitelj niti tuženik nisu imali primjedbe na izrađeni vještački nalaz i mišljenje, te je sud isti nalaz i mišljenje ocijenio jasnim, uvjerljivim, nepristranim i stručnim.

16. Ono što je sporno i što je u ovom postupku bilo potrebno utvrditi pitanje je da li je tužitelj pravo služnosti prolaza preko k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] za korist k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] vršio motornim vozilom i prikolicom i priključcima.

17. Prilikom uviđaja sud je sačinio fotografije puta (stranica 66-72) uključivo i sporni dio koji je predmet služnosti, kao i tužiteljevih nekretnina, te je utvrđeno kako tužitelj u nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] u ulazu 1 (manji ulaz) drži razne traktorske priključke, dok pregledom skice izmjere na stranici 86 spisa sud utvrđuje da dio puta do ulaza 1 (manji ulaz) nije u vlasništvu tuženika i nije obuhvaćen služnošću.

18. Nadalje, pregledom fotografija (stranica 66-72) utvrđeno je kako se u tužiteljevoj nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] u ulazu 2 (veći ulaz) nalazi parkiran traktor bez prikolice i bez priključaka, a iz pregledane skice izmjere na stranici 86 spisa sud utvrđuje da se dio puta gdje se nalazi ulaz 2 (veći ulaz) u vlasništvu tuženika na k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] i isti je obuhvaćen služnošću.

19. Prema tvrdnji tuženika parkirani traktor u tužiteljevoj nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] u ulazu 2 (veći ulaz) je u vlasništvu tužiteljevog sina koji ima dogovor s tuženikom koji mu dopušta da predmetni traktor može parkirati u objekt jer ga rijetko koristi svega 2-3 puta godišnje.

Navedena tvrdnja tuženika tijekom postupka nije osporena od strane tužitelja.

20. Svjedok predložen od strane tužitelja DG, bračni drug tužitelja, u bitnom je iskazivala da tužitelj koristi sporni put na način da po istom prolazi traktorom, koji puta kada mu treba i s traktorskom prikolicom, kao i s priključcima kao što su plug i slično, kako je predmetni prolaz na takav način bio korišten oduvijek, a ona da to pamti odmalena jer je i rođena u tom [adresa], te kako u predmetnom objektu tužitelj osim traktora ima i prikolicu i traktorske priključke kao što su plug, kosilica, tanjurača i sl., te da tužitelj nikad nije sa traktorom koji je imao prikopčanu traktorsku prikolicu prolazio predmetnim putem te zatim i traktor i prikolicu parkirao u svojoj nekretnini, međutim prolazio je sa traktorom i sa prikolicom koju je parkirao pred ulazom u svoju nekretninu ako bi imao šta za utovariti ili istovariti unutar prostora svoje nekretnine, da je po predmetnom putu tužitelj dolazio s traktorom s priključenom prikolicom obično se krećući vožnjom unazad pri čemu bi prikolica bila parkirana na prostoru ispred ulaza u tužiteljevu nekretninu na stranicima 89 i 90 (k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] – op. suda) dok bi se traktor nalazio ispred nje.

Pored navedenog svjedokinja također ima saznanja da je tuženik ometao tužitelja u korištenju služnosti parkiranjem svojeg vozila, postavljanjem vrtnog stola i stolaca te mu je i verbalno zaprijetio da tamo ne smije prolaziti.

21. Svjedok predložen od strane tuženika EG, tužiteljeva nevjesta, u bitnom je iskazivala da je tužitelj po predmetnom putu prolazio s traktorom, a i s traktorom koji je imao priključenu prikolicu kada je radio krov na svojoj nekretnini, prilazio je na način da se kretao vožnjom unazad te je prikolica bila parkirana negdje oko većeg ulaza u tužiteljevu nekretninu, te ista nije vidjela da bi tuženik na tom dijelu puta tuženik postavio neke predmete koji bi priječili prolaz tužitelju, dok je svjedok ČG, izvanbračna partnerica tuženika, u bitnom iskazala da je znala viđati tužitelja kako po predmetnom prolazu prolazi s traktorom sa zakvačenom traktorskom prikolicom, te da je s tom prikolicom otprilike zadnje 3 godine znao biti parkiran satima s upaljenim motorom, te kako nikada prije 2022. godine nije vidjela tužitelja da po spornom prolazu prolazi i s prikopčanom traktorskom prikolicom, te da nije vidjela da bi traktorska prikolica koja je bila prikopčana za traktor bila parkirana na dijelu prolaza koji je bliži većem ulazu u tužiteljevu nekretninu, te je vidjela da je na tom dijelu puta tuženik postavio stolice iz razloga jer je tužiteljev traktor tamo bio parkiran danima, a time su samo htjeli spriječiti da isti stoji tamo parkiran.

22. Tužitelj CG je u svom iskazu u bitnom izjavio da se predmetnim putem koristi na način da po istom prolazi traktorom, koji ima i priključenu prikolicu, da s prikolicom prolazi kada treba nešto dovesti i iskrcati u svoju nekretninu ili kada nešto trebam ukrcati, te se zadržava samo toliko vremena koliko je potrebno da obavi tu radnju, u prostoru svoje nekretnine ima parkirani traktor, te drži poljoprivrednu mehanizaciju kao što su freza, 2 pluga, kosilica za traktor, kao i aparat za vađenje krumpira, iskazao je da po predmetnom putu prolazi i pješke, a predmetni prolaz koristi već puno godina, sigurno preko 9-10 godina, iskazao je da mu je tuženik prije dvije možda i tri godine na prolaz stavio stolice tako da nije mogao prići do svoje nekretnine, te je bacao i kamenje na njega, naveo je da predmetnu nekretninu ima u vlasništvu od 1975. godine, traktor ima u vlasništvu od 1983., a prikolicu ima u vlasništvu par godina ranije, te da predmetni dio zemljišta ispred većeg ulaza u kojem se vidi parkirani traktor koristi od vremena od kada ima i traktor i prikolicu.

23. Tuženik SG je u svom iskazu u bitnom izjavio da tužitelj predmetni put koristi unazad 2 - 3 godine na način da po istom prolazi traktorom, koji puta s priključenom prikolicom, navodi kako tužitelju dozvoljava da koristi predmetni prolaz na način da po istom prolazi s traktorom, ali samo da ide unutra i van njegovog objekta, bez parkiranja na prolazu, budući da i tuženik također koristi predmetni prolaz da od svoje kuće ide do glavne ceste, potvrdio je da je na predmetni prolaz na dio koji je u njegovom vlasništvu prije dvije godine postavio stolicu, ali s namjerom da mu tužitelj ne zatvori izlaz, a ne s namjerom da tužitelja spriječi da prolazi i parkira svoj traktor u svoju nekretninu, naveo je da je svoju nekretninu kupio 1983., te da tužitelja nije viđao da je ranije prolazio preko sporne površine, jer da je tuženik radio u Republici Sloveniji, a u Hrvatsku se vratio 1991., te je prvi puta tužitelja počeo viđati da koristi predmetni prolaz unazad 3 godine.

24. Dovodeći u međusobnu povezanost sve izvedene dokaze sud smatra kako je tužitelj spornu služnost izvršavao i na način da je po predmetnom putu prolazio i traktorom s prikolicom obzirom da ga je pri tome vidjela i svjedokinja EG, tužiteljeva nevjesta, i svjedokinja ČG, izvanbračna partnerica tuženika, a i sam tuženik navodi kako tužitelj predmetni put koristi unazad 2 - 3 godine na način da po istom prolazi traktorom, koji puta s priključenom prikolicom.

25. Ovome sudu je notorno da se uz traktor, čija je glavna namjena da ga se koristi za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, povremeno koristi i traktorska prikolica, kao i razni traktorski priključci.

26. Obzirom da je provedenim uviđajem sud utvrdio kako tužitelj u svojoj nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] drži razne traktorske priključke sudu se kao logičan i životan zaključak nameće i da je tužitelj uz traktor koristio i razne traktorske priključke za obradu zemlje, pri čemu je traktorom dolazio po predmetnom putu kako bi uzeo priključak koji se nalazi u njegovoj nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], ili isti vratio na to mjesto.

27. Nadalje, budući da tuženik ne brani tužitelju na način da po istom prolazi s traktorom, ali samo da ide unutra i van njegovog objekta, bez parkiranja na prolazu, sud zaključuje kako tužitelj pravo služnosti nije izvršavao zlouporabom povjerenja tuženika, silom, potajno ili na zamolbu do opoziva.

28. Pri tome sud ocjenjuje kako je točna tvrdnja tuženika da se sadržajno pravo stvarne služnosti provoza izvršava provozom motornim vozilom, ali da parkiranje vozila ne čini sadržaj prava stvarne služnosti provoza motornim vozilom kako to proizlazi iz čl.190.st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014 – dalje: ZV), slijedom čega tužitelju ne pripada pravo da na poslužnoj nekretnini ima parkirani traktor, odnosno prikolicu ili priključke, već se na poslužnoj nekretnini može zadržati samo onoliko vremena koliko mu je nužno potrebno da ukrca/iskrca stvari, ili da priključi odnosno odključi traktorski priključak.

29. Sukladno čl.177. ZV-a propisano je da ovlaštenik prava služnosti može ovlasti koje mu to njegovo pravo daje izvršavati po svojoj volji, ali ne šireći ih, nego stežući koliko to dopušta narav i svrha služnosti (st.1.), te da ovlaštenik prava služnosti mora pri izvršavanju svojih ovlasti postupati obzirno, tako da što manje opterećuje poslužnu stvar (st.2.), slijedom čega tužitelj, kao ovlaštenik prava služnosti istu služnost mora izvršavati da što manje ometa tuženikovu nekretninu, pogotovo jer se radi o jednom prolazu koji i tuženik također koristi da od svoje kuće ide do glavne ceste.

30. Točno je da tuženikove radnje odnosno postavljene stolica na put na dio u tuženikovom vlasništvu, kao i verbalne zabrane, predstavljaju oblik protivljenja, međutim tuženik je dodatno objasnio kako je te radnje poduzeo da bi spriječio da mu tužitelj ne zatvori izlaz, a ne s namjerom da tužitelja spriječi prilikom prolaženja traktorom do svoje nekretnine, a te je radnje tuženik prvi puta poduzeo prije 2 - 3 godine.

31. Tužitelj je u svojem iskazu naveo kako se predmetnim putem ispred većeg ulaza u svoju nekretninu koristi puno godina, sigurno preko 9-10 godina, odnosno od vremena od kada ima i traktor i prikolicu, a prema njegovom iskazu traktor ima u vlasništvu od 1983. godine, a njegov iskaz je potvrdila i saslušana svjedokinja DG, inače bračni drug tužitelja, koja je iskazala kako je predmetni prolaz na takav način bio korišten oduvijek, a ona da to pamti odmalena jer je i rođena u tom [adresa].

32. Premda se radi o tužitelju bliskom svjedoku, sud njezin iskaz prihvaća kao uvjerljiv i životan, posebno obzirom na činjenicu da tužitelj i tuženik tvrde kako nemaju drugog puta koji od njihovih nekretnina vodi do glavne ceste.

33. Sudu nije logična niti životna tuženikova tvrdnja da je prvi puta vidio tužitelja kako predmetni prolaz koristi unazad 3 godine odnosno da ga ranije nije koristio, a niti ista takva tvrdnja tuženiku bliskog svjedoka ČG, inače izvanbračne partnerice tuženika, obzirom da tuženik navodi kako je svoju nekretninu kupio 1983. godine.

34. Premda tuženik navodi kako je do 1991. godine radio u Republici Sloveniji, te se tada vratio u Hrvatsku, sudu nije uvjerljivo da tijekom rada u Republici Sloveniji tuženik nije dolazio do svoje nekretnine barem za vrijeme godišnjih odmora ili praznika, kada je mogao uočiti tužitelja da koristi predmetni put obzirom da tužitelj u svojem iskazu navodi da je svoju nekretninu kupio još 1975. godine.

35. Sud stoga zaključuje kako tužitelj najranije od 1983. godine koristi prolaz preko dijela tuženikove nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] radi pristupa na svoju nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], tako da je 1983. godina vrijeme kada je dosiedanje prava stvarne služnosti počelo teći.

36. Sukladno čl.10.st.5. ZV-a propisano je da je s posjedom stvari izjednačeno faktično izvršavanje sadržaja prava stvarnih služnosti glede neke nekretnine (posjed prava), pa se na posjed prava primjenjuju na odgovarajući način odredbe o posjedu stvari, ako to nije suprotno naravi prava niti odredbama zakona.

37. Sukladno čl.18.st.5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014) propisano je da se posjed smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno, a u konkretnom slučaju tuženik nije osporavao poštenje tužitelja, niti je predlagao dokaze u tom smislu.

38. Člankom 388.st.2. ZV-a propisano je da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka, dok je u st.3. propisano da rokovi koji su za stjecanje i prestanak stvarnih prava određeni ovim zakonom, ako su bili počeli teći prije nego što je on stupio na snagu, nastavljaju teći u skladu s odredbom stavka 2. ovoga članka, ali ne dulje nego što bi trebao isteći rok određen ovim Zakonom ako bi počeo teći u času njegova stupanja na snagu.

39. U ovoj pravnoj stvari sud smatra utvrđenim da je dosjedanje počelo teći najkraće barem od 1983. godine, kada je na snazi bio Zakon o osnovnim vlasničko pravnim odnosima Službeni list SFRJ 6/1980 i 36/1990, te Narodne novine 53/1991 i 91/1996 – dalje: ZOVO), koji je stupio na snagu 01. rujna 1980. godine, i koji je u čl.54.st.1. propisao da se stvarna služnost stječe dosjelošću kada je vlasnik povlasnog dobra faktično ostvarivao služnost za vrijeme od 20 godina, a vlasnik poslužnog dobra se tome nije protivio.

40. Vrijeme potrebno za dosjelost od 20 godina isteklo je 2003. godine, za vrijeme dok je na snazi bio ZV, koji je na snagu stupio 01. siječnja 1997. godine i koji u čl.229.st.1. propisuje se stvarna služnost osniva na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio.

41. Obzirom da se tuženik, kao vlasnik poslužne nekretnine, nije protivio izvršavanju prava stvarne služnosti prolaza pješice i provoza traktorom, kao i traktorom s prikolicom i priključcima, te obzirom da je tužitelj služnost izvršavao kao pošteni posjednik, pri čemu nije zloupotrebljavao povjerenja vlasnika poslužne nekretnine, silom, potajno ili na zamolbu do opoziva, te obzirom da je proteklo vrijeme od 20 godina potrebno za stjecanje prav stvarne služnosti dosjelošću, sud je temeljem 388.st.2. i st.3. ZV-a u svezi s čl.54.st.1. ZOVO-a prihvatio kao osnovan tužbeni zahtjev iz točke I, uslijed čega je odlučeno kao pod točkom I izreke ove presude.

42. Sukladno čl.228.st.2. ZV-a propisano je da tko stekne pravo služnosti nekretnine na temelju zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi, uslijed čega je odlučeno kao pod točkom II izreke ove presude.

43. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl.154 st.1. ZPP-a kojom je propisano da je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka, te na čl.155.st.1. ZPP-a kojim je propisano da će sud odrediti naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice.

44. Sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 37/2023 - dalje: Tarifa) Tbr.52.st.3. propisuje da kada sud odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka, dok je u Tbr.54. propisano da vrijednost boda iznosi 2,00 eura, u Tbr.7.st.1. propisano je da za naznačenu vrijednost predmeta spora od 1.459,95 eura odvjetniku pripada nagrada u visini od 100 bodova, u Tbr.7.st.2. alineja 2. propisano je da odvjetniku pripada jednokratna nagrada u visini od 250 bodova, koja obuhvaća najviše do četiri radnje u postupku radi služnosti, te da po Tbr.46. Tarife na sve obavljene radnje odvjetnik ima pravo obračunati pripadajući porez na dodanu vrijednost prema važećim poreznim propisima od 25%.

45. Tužitelju se u ovoj pravnoj stvari priznaje pravo na nadoknadu troškova kako slijedi:

- jednokratna nagrada u postupku radi služnosti, u visini od 250 bodova, koja obuhvaća najviše do četiri radnje (tužba, sastav podneska od 23.03.2023. kojim je preinačena tužba, zastupanje na pripremnom ročištu 27.04.2023., sastav podneska od 28.04.2023.), što iznosi 500 eura po Tbr.7. toč.2. alineja 2. Tarife;

- za zastupanje na uviđaju dana 19.12.2023., te na ročištima za glavnu raspravu dana 03.11.2025. i 07.11.2025. za svako u visini od 100 bodova što ukupno iznosi 600,00 eura po Tbr.9. toč.1. i toč.7. Tarife;

- pripadajući porez na dodanu vrijednost od 25% u iznosu od 275,00 eura po Tbr.46. Tarife;

- trošak sudskog uviđaja u stvarno utrošenom iznosu koji otpada na tužitelja od 31,15 eura;

- trošak mjerničkog vještačenja u stvarno utrošenom iznosu koji otpada na tužitelja od 123,63 eura,

- trošak pristojbe za tužbu u iznosu od 26,54 eura po Tar.br.1.st.1. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi (Narodne novine 53/2019 i 92/2021),

- trošak pristojbe za prvostupanjsku presudu u iznosu od 53,09 eura po Tbr.2.st.1. Uredbe.

46. Tužitelju nije priznat trošak za sastav podneska od 02.05.2023. godine, koji je naveden u troškovniku, budući da takav podnesak ne postoji u spisu.

47. Ukupno priznata visina troškova parničnog postupka tužitelju iznosi 1.609,41 eura, slijedom čega je temeljem čl.154 st.1. i čl.155.st.1. ZPP-a odlučeno kao pod točkom III izreke ove presude.

48. Zakonska zatezna kamata na trošak parničnog postupka teče od dana donošenja prvostupanjske presude kojom je naloženo plaćanje troškova postupka sukladno čl.151.st.3. ZPP-a.

49. Visina stope zatezne kamate na trošak parničnog postupka određena je po čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022).

50. Sud je temeljem čl.328.st.1. ZPP-a odredio rok u trajanju od 15 dana u kojem je tuženik dužan dobrovoljno izvršiti činidbu.

U Bujama – Buie 30. prosinca 2025.

Sudac:

Sven Babić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana održavanja ročišta na kojem je presuda objavljena ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi ovome sudu, a o žalbi odlučuje županijski sud.

Protiv rješenja kojim se prihvaća preinaka tužbe nije dopuštena posebna žalba.

Dostaviti:

1. Tužitelju, putem punomoćnika,

2. Tuženiku, putem punomoćnika.