REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-391/2022-49

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji Mateji Cvitić Gašparac, a po prijedlogu više sudske savjetnice-specijaliste OM, u pravnoj stvari tužitelja MM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Ognjenu Krznariću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Krznarić & Alitović j.t.d. iz Zagreba, protiv tuženika Croatia osiguranja d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, zastupan po punomoćniku OMM, dipl. iur po generalnoj punomoći SU-501/25, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 21. studenog 2025. u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja NM, odvjetničke vježbenice i punomoćnice tuženika, 30. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"I Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., Vatroslava Jagića 33, Zagreb, da tužitelju: MM iz [adresa], na ime naknade neimovinske štete i imovinske štete po osnovi tuđe pomoći i njege isplati iznos od 7.697,92 eura sa zateznom kamatom od 28.8.2021. godine do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

II Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., Vatroslava Jagića 33, Zagreb, da tužitelju MM iz [adresa], nadoknadi trošak parničnog postupka sa zateznom kamatom po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, i to od presuđenja do isplate, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 20,00 eura, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je 26. siječnja 2021. došlo je do nezgode na način da je tužitelj kao zaposlenik trgovačkog društva Limovi i Konstrukcije d.o.o., [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] obavljao uobičajene radne zadatke u pogonu poslodavca na adresi sjedišta tvrtke. Tužitelj je tom prilikom izvršavao poslove rezanja i namatanja limenih traka pomoću stroja za namatanje lima. Prilikom rezanja lima nastaje tehnološki višak – odrez u vidu 4 limene trake i kada se izreže pola bale radnici moraju zaustaviti liniju i skinuti tehnološki odrez kako bi se dalje moglo nastaviti s rezanjem, a taj dio posla obavljaju dvojica drugih radnika što su tog dana i učinili nakon čega tužitelj treba prijeći na drugu stranu prilikom čega je zakoračio lijevom nogom i zapeo za dvije trake koje su stajale u visini 30 cm od poda te pao na pod uslijed čega je zadobio ozlijede pobliže opisane u medicinskoj dokumentaciji. U opisanoj nezgodi tužitelj je zadobio tjelesne ozljede pobliže opisane u medicinskoj dokumentaciji. Poslodavac tužitelja osiguran je kod tuženika policom osiguranja od odgovornosti broj: 078100014248. Tužitelj ovom tužbom potražuje naknadu neimovinske štete po osnovi povrede prava osobnosti na tjelesno zdravlje koja se očituje u kvalifikatornim okolnostima - činjenicama pretrpljenih fizičkih bolova i povrede prava osobnosti na duševno zdravlje koje se očituje u kvalifikatornim okolnostima - činjenicama: pretrpljenog straha, trajnog smanjenja opće životne i radne sposobnosti, te duševne boli zbog naruženosti. Tužitelj je trpio i imovinsku štetu po osnovi tuđe pomoći i njege druge osobe u obavljanju svakodnevnih aktivnosti te imovinsku štetu po osnovi izgubljene zarade i izmakle dobiti (dnevnice i stimulacija). Uzimajući u obzir sve navedeno, tužitelj na ime povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, sukladno čl. 19. ZOO-a, potražuje na ime pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu i novčane naknade za pretrpljenu imovinsku štetu po osnovi tuđe pomoći i njege, ukupan iznos od 58.000,00 kuna sa zateznim kamatama od 28. kolovoza 2021. do isplate te trošak parničnog postupka sa zateznim kamatama od presuđenja do isplate. Tužitelj se obratio tuženiku u mirnom postupku radi naknade štete, ali je tuženik otklonio mogućnost mirnog rješenja spora.

1.1. Tužitelj je na ročištu održanom 21. studenog 2025. specificirao tužbeni zahtjev na način da je isti uskladio sa službenom valutom eurom tako da potražuje ukupan iznos od 7.697,92 eura zajedno sa zateznim kamatama koje teku od 28. kolovoza 2021. do isplate te trošak parničnog postupka zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana presuđenja do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da je nesporno da je tuženik s poslodavcem tužitelja LIMOVI I KONSTRUKCIJE, d.o.o., u vrijeme štetnog događaja imao zaključenu policu osiguranja te stoga nije sporna niti pasivna legitimacija tuženika. Također je nesporno da se 26. siječnja 2021. dogodio štetni događaj prilikom kojega je tužitelj oštećen i to na način da je navedenog dana obavljajući svoj posao (poslove rezanja i namatanja limenih traka pomoću stroja za namatanje lima) prelazeći na drugu stranu stroja, zakoračio preko četiri limene trake (ukupne širine 120 cm), zapeo za drugu traku po redu, pao i zadobio ozljede koje navodi u tužbi. U cijelosti osporava postojanje odgovornosti poslodavca za štetni događaj prilikom kojega je tužitelj zadobio ozljede budući da nije ni na koji način dokazao da se pridržavao svih propisa zaštite na radu. Nadalje, prema Zapisniku o inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, Područnog ureda Varaždin, Ispostave u [adresa], Klasa: 116-02/21-45/1, URBROJ: 443-02-04-16/-21-4, od dana 12.02.2021. godine radnik, ovdje tužitelj, je koristio zaštitna sredstva međutim očigledno je da nije poštivao sve propise zaštite na radu iako je radnik evidentno osposobljen za rad na siguran način. Tužitelj niti na koji način nije dokazao da je navedeni događaj mogao biti spriječen ili umanjen njegovom radnjom. Dalje, iz prijave ozljede na radu proizlazi kako je tužitelj na istom radnom mjestu zaposlen već 21 godinu te je mogao i trebao biti svjestan opasnosti svoje radnje koja je rezultirala predmetnim štetnim događajem, a uzročno-posljedično i ozljedom koju je tužitelj tom prilikom zadobio. Naime, netom prije štetnog događaja tužitelj je krenuo prekoračiti četiri limene trake, koje su zajedno široke 120 cm, nakon čega je desnom nogom zapeo za drugu traku po redu koja je bila od poda odvojena 30 cm, a nakon čega je pao i zadobio predmetnu ozljedu. Tuženik smatra kako tužitelj u navedenom slučaju nije upotrijebio stupanj pažnje koji bi trebao upotrijebiti, pa čak niti običnu pažnju te je, nažalost, ozljedu zadobio isključivo svojom krivnjom, odnosno tuženik smatra da je tužitelj svojim neoprezom i nepoštivanjem propisa zaštite na radu svojom krivnjom uzrokovao nastanak ozljede te je ista mogla biti spriječena. Nadalje, u točki 11. Zapisnika o inspekcijskom nadzoru od dana 12. veljače 2021. nespornim je utvrđeno kako je tužitelj postupio protivno pravilima zaštite na radu. U predmetnom su zapisniku jasno navedeni utvrđeni propusti. Slijedom navedenog tuženik se poziva na isključenje obveze poslodavca koje se temelji na čl. 25. st. 2. Zakona o zaštiti na radu. Kako je nesporno da u konkretnom slučaju ne postoji nikakav propust poslodavca, i kako je nesporno da je do ozljeđivanja tužitelja došlo isključivo zbog njegove krivnje, ne postoji niti obveza tuženika na isplatu osigurnine odnosno naknade štete. Nadalje, tuženik u cijelosti osporava kako ukupnu visinu tužbenog zahtjeva, tako i osnovanost zahtjeva tužitelja po pojedinim vidovima štete, kao i zatraženi tijek zakonske zatezne kamate. Predlaže da sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, uz naknadu parničnog troška tuženiku.

3. Sud je tijekom postupka izvršio uvid u Obavijest o neosnovanom zahtjevu od 1. veljače 2022. (str. 4 spisa), Policu osiguranja broj [broj police osiguranja] (str. 6 spisa),

Prijavu o ozljedi na radu (str. 7-10 spisa), fotografije (str. 11-12 spisa), Odštetni zahtjev (str. 13 spisa), Zapisnik o inspekcijskom nadzoru (str. 15-23 spisa), medicinsku dokumentaciju (str. 24-52, 114 spisa), rješenje HZMO-a Klasa: UP/I 141- 06/2023-01/03437525565, Ur. Broj: 341-25-05/3-23-123807 od 29. kolovoza 2023. (str. 67-68 spisa), zdravstveni karton tužitelja (str. 75-104, 109-113, 116-131 spisa), presliku spisa inspekcijskog nadzora, Klasa 116-02/21-45/1 (str. 132-156 spisa), saslušan je svjedok BM i svjedok VM (str. 166, 177 spisa), tužitelj (str. 167-168 spisa), proveden je dokaz po vještaku zaštite na radu Damiru Mikecu, dipl. ing. strojarstva (str. 184-188 spisa), vještak je usmeno saslušan na ročištu 11. ožujka 2025. (str. 201-202 spisa), a vještak je sačinio i dopunu nalaza i mišljenja te dostavio fotografije (str. 206-233 spisa). Pri tome valja reći da predloženi svjedok ZM nije saslušan jer je isti preminuo.

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 23/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23

- dalje ZPP), sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. Čl. 19. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 - dalje: ZOO) propisano je da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom dok je čl. 1100. st. 1. ZOO-a propisano da će u slučaju povrede prava osobnosti sud, ako nađe da težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.

6. Čl. 1095. st. 1. ZOO-a propisano je da tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je nadoknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi.

7. Čl. 111. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 93/14, 127/17 - dalje: ZR) propisano je da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac mu je dužan štetu naknaditi po općim propisima obveznog prava.

8. Čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine" broj: 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18 - dalje: ZZR) propisano je da se ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Stavkom 2. istoga članka propisano je da poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

9. Čl. 68. st.1. ZZR-a propisano je da je radnik obvezan i odgovoran obavljati poslove dužnom pažnjom te pri tome voditi računa o svojoj sigurnosti i zaštiti zdravlja, kao i sigurnosti i zaštiti zdravlja ostalih radnika, koje mogu ugroziti njegovi postupci ili propusti na radu. St. 2. istog članka propisano je da se smatra da radnik radi dužnom pažnjom kada poslove obavlja u skladu sa znanjima i vještinama koje je stekao tijekom osposobljavanja za rad na siguran način te kada radi po uputama poslodavca, odnosno njegovog ovlaštenika, tako da, između ostalog, 1) prije početka rada pregleda mjesto rada te o uočenim nedostacima izvijesti poslodavca ili njegovog ovlaštenika, 2) pravilno koristi sredstva rada, 5) odmah obavijesti poslodavca, njegovog ovlaštenika, stručnjaka zaštite na radu ili povjerenika radnika za zaštitu na radu o svakoj situaciji koju smatra značajnim i izravnim rizikom za sigurnost i zdravlje, o nepostojanju ili nedostatku uputa za takvu situaciju, kao i o bilo kojem uočenom nedostatku u organiziranju i provedbi zaštite na radu, 6) posao obavlja u skladu s pravilima zaštite na radu, pravilima struke te pisanim uputama poslodavca.

10. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja niti pasivna legitimacija tuženika, sporna je odgovornost te osnova i visina tužbenog zahtjeva.

11. Iz Prijave o ozljedi na radu proizlazi da je do štetnog događaja došlo 26. siječnja 2021. prilikom prelaska tužitelja preko trake lima sa jedne strane namatalice na drugu stranu kada se tužitelj spotaknuo na traku lima, pao i ozlijedio podlakticu lijeve ruke.

12. Iz spisa Državnog inspektorata, Područnog ureda Varaždin, Ispostava u [adresa] i to Zapisnika o inspekcijskom nadzoru sastavljenog 12. veljače 2021. u radnim prostorijama poslodavca u [adresa], proizlazi da je viša inspektorica rada UM utvrdila mjesto štetnog događaja te isto opisala u predmetnom zapisniku kao i da su istoj bili dostupni svi potrebni dokumenti. Navedenog dana inspektorica je utvrdila da se ozljeda dogodila 26. siječnja 2021. oko 6,30 sati u pogonu limova i konstrukcija poslodavca LIMOVI I KONSTRUKCIJE d.o.o. kao i da je tom prilikom ozlijeđen radnik koji je obavljao poslove rezanja i namatanja limenih traka. Iz Zapisnika proizlazi da je navedenog dana MM započeo sa radom u 5,45 sati. Navedeno je da tužitelj radi na radnom mjestu predradnik-izrada najsloženijih poslova na montaži kontejnera, bravarije, limarije, monterskih poslova. Toga dana radnik MM radio je na poslovima rezanja bale lima na četiri jednake trake. Bala lima bila je na bubnju i radnici su je podesili do rezačice nakon koje limene trake idu na namatalicu. S ozlijeđenim radnikom EM radio je radnik BM. Krajnje lijeva i krajnje desna traka bile su skroz na podu, a srednje dvije bile su na visini cca 30 cm od poda. Ukupna širina svih četiri trake je oko 120 cm. S obje strane limenih traka nalaze se trake širine oko 2 cm, one su tehnološki odrez, i kada se izreže pola bale radnici moraju zaustaviti liniju i skinuti tehnološki odrez kako bi se dalje moglo nastaviti s rezanjem i namatanjem bale lima. Ta skidanja obavljaju dvojica radnika i kada su tehnološki odrez skinuli sa jedne strane radnik MM trebao je prijeći na drugu stranu te je zakoračio lijevom nogom preko svih četiri traka a desna noga mu je zapela na drugu traku uslijed čega je pao na lijevu ruku. Radnik MM osjetio je "krckanje" u lijevoj ruci te je skinuo rukavicu sa lijeve ruke a rukavicu sa desne ruke jedva je skinuo bolnom lijevom rukom te ga je radnik BM odvezao u opću bolnicu. Na temelju svega navedenog viša inspektorica je na temelju obavljenog nadzora i pribavljenih izjava utvrdila da je ozlijeđeni radnik MM postupio na način protivan pravilima zaštite na radu kad je pokušao preskočiti (prekoračiti) limene trake umjesto da prođe oko stroja i dođe na suprotnu stranu.

13. Iz iskaza svjedoka BM proizlazi da se sjeća da je navedenog dana zajedno sa tužiteljem rezao lim, a prilikom toga rezanja bude otpada od lima i to tog dana dva komada, jedan su bacili u otpad. Objašnjava da u samom procesu rada postoji stroj, zapravo škare i prilikom rezanja tog lima, lim se namotava na dva koluta, onaj koji ostaje za proces rada, a otpad se također namotava sa strane isto na kolutove koje onda oni radnici bacaju u smeće. Jedan komad su bacili u smeće u kutiji koja stoji pokraj stroja, a drugi komad je pao na pod, oni su ga htjeli odnijeti u smeće. Kada su krenuli baciti taj drugi komad u smeće tužitelj je zapeo za tu traku. Vidio je cijeli događaj. Na podu u tim trenutcima se nalazilo par traka za otpad s tim da je jedan komad lima bio malo povišen i onda se tužitelj s nogom za taj komad lima spotaknuo i pao na pod. Navodi da je sam stroj smješten u prostoriji sa drugim strojevima i drugim radnicima. U procesu rada koliko mu je poznato za taj stroj je inače zadužena jedna osoba, ali povremeno zna doći i drugi radnik po naputku nadređenoga radi ispomoći. Pojašnjava da su trake za otpad teške nekih 30 do 40 kg i prije nego što se bace u otpad ostanu u tom zamotanom položaju. Navodi da je jedna traka ostala viša par cm u odnosu na druge koje su bile na podu. Uobičajeno je da se u procesu rada po njegovim saznanjima trake preskaču naime postoji sa strane put ali je on uvijek zakrčen, otpadom, balama i sl., ne sjeća se je li u tim trenutcima taj put bio zakrčen. Nikada nije čuo da bi netko od nadređenih poslovođa zabranio preskakanje ili sličan način rada koji je opisao. Nije mu poznato da pokraj stroja ili negdje u blizini postoji bilo kakva uputa o radu na siguran način za taj stroj. Postoje zaštitne rukavice za rad na stroju. Navodi da je tužitelj imao u tim trenutcima svu zaštitnu opremu, rukavice, radne cipele i odijelo. U samoj prostoriji samo je jedan iscrtani put za siguran prolaz dok oko strojeva nisu iscrtani odnosno navedeni putevi za kretanje. Navodi da odmah zapravo moraju odnositi taj lim radi samog procesa rada jer bi se inače nakupilo više toga, a onda ne mogu taj otpad baciti jer se nema više gdje namotavati taj lim. Sam stroj je smješten uza zid jedan njegov dio, te oni moraju proći oko stupa da bi došli do kraja. Navodi da je osposobljen za rad na siguran način.

14. Tužitelj MM je u svom iskazu naveo da se pridružuje navodima svjedoka vezano za predmetni stroj s time da pojašnjava da se zapravo radi od 3 jedinice samog stroja, u prvoj jedinici se nalazi sami lim, u drugoj je rezanje škarama i u trećoj jedinici tj. u sklopu treće jedinice se nalaze dva manja bubnja na koji se namotava taj ostatak lima tehnološki višak. U tijeku rada za određeni dan potrebno je 2-3 puta skinuti te ostatke lima. Svjedok i tužitelj su skinuli lim s jedne strane te su krenuli skinuti ostatak s druge strane kada se tužitelj spotaknuo i pao i slomio ruku. Tužitelj na tom stroju dugo radi te je zadužen za "poštemavanje", a prilikom samog procesa rada tj. rezanja lima dođe neki drugi radnik na ispomoć. Na pitanje pun. tužitelja, tužitelj odgovara da je na tom stroju učio raditi da je sam stroj star 50-tak godina te da je o načinu rada naučio od starijeg kolege koji je sad otišao u mirovinu. Sigurnosni putevi u toj prostoriji su takvi da je iscrtan taj jedan najbitniji transportni put, dok drugi putevi odnosno prostor za kretanje između strojeva nije iscrtan. Za same prelaske i način rada na stroju nikada od nadređenih nije dobio nikakvu drugačiju uputu. Upute su se eventualno donosile na korištenje zaštitnih rukavica, cipela, odijela i sl. Imao je navedenog dana svu propisanu opremu. U odnosu na sigurnosne upute pokraj stroja navodi da postoje jedino u vidu korištenja zaštitne opreme tj. rukavica, cipela, odijela. U tom događaju slomio sam dvije kosti ruke te lakatni zglob. Kolega ovdje svjedok ga je odvezao u Zabok u bolnicu te je drugi dan operiran. Samo bolovanje je trajalo godinu dana, a dugo vremena je nosio i ortozu. Za vrijeme dok se nije mogao služiti rukom, pomoć mu je pružala supruga koja je čak znala uzimati i godišnji. Nije mogao voziti automobil a pomoć mu je bila potrebna i oko drugih uobičajenih stvari, s tim da ima i malo gospodarstvo i nije godinu dana mogao voziti niti traktor. Čak je u određenim situacijama morao plaćati treću osobu da mi pomogne. Tužitelj nadalje navodi da mu smeta postojanje izbočine i ožiljka jer ga ljudi povremeno znaju pitati što se dogodilo. Danas otežano radi tom rukom, zna ga zaboljeti. Tužitelja navodi da se sam proces rada nije promijenio i dalje se radi na isti način. Navodi da sam put između strojeva ukoliko zna biti zakrčen je zato što se istovremeno radi više stvari pa svatko od njih radnika zna staviti određene stvari na taj prolaz, odnosno radni prostor između dva stroja. Na tom radnom mjestu radi negdje 8 do 10 godina, a samostalno nekih 4 godine. Prije je znao raditi sa starijim kolegom onda je ostao sam uz naravno povremenu ispomoć. U odnosu na rad na siguran način, a vezano za interne pravilnike navodi da mu nije poznato da isti postoje, a osim navedenih sigurnosnih uputa vezano za radnu opremu i povremeno upute poslovođe da paze na sebe prilikom rada. Na pitanje pun. tuženika da li su protočnost puteva za siguran prolaz između strojeva dužni održavati sami radnici, tužitelj odgovara da po njegovom mišljenju to nisu sigurnosni prolazi već radni prostori od strojeva. Prilikom rada to je prostor na kojem oni odlažu stvari tj. materijal koji izrađuju, a onda poslije završetka rada odvoze za na to predviđeno mjesto. Pojašnjava da je razmak između njegovog stroja do drugog stroja na nekim mjestima 30-tak cm, a na drugim mjestima 80 cm.

15. Svjedok VM u svom iskazu navodi da je poslovođa tužitelju, a po prirodi posla određuje zadatke za još 20-30 ljudi. Sjeća se da je toga dana tužitelju dao da odrađuje uobičajeni posao. Nije vidio štetni događaj, a o istom je čuo od kolege. Tada je otišao vidjeti kako je tužitelj, koji je bio u garderobi i držao se za ruku. Poznato mu je da ga je drugi kolega odveo u bolnicu. Nakon štetnog događaja bio je na tom mjestu obzirom se radi o velikoj hali, ali nije primijetio ništa neuobičajeno u odnosu na svakodnevne situacije i organizaciju rada. Navodi da mu je poznato da je tužitelj obučen za siguran rad i da postoje sva uvjerenja koja su potrebna. Na poseban upit tužitelja, a vezano za mjesto štetnog događaja, svjedok navodi da se u konkretnom slučaju radi o prostoru gdje se nalaze dva stroja, jedan reže lim, a drugi ostatak namotava. Između su ostaci lima. U procesu rada kako je organiziran kod poslodavca moguće je, a s obzirom na položaj strojeva, da radnik ta dva stroja obiđe, ali koliko mu je poznato iz razgovora kolega tužitelj je preskakao lim po sredini između dva stroja. Na pitanje pun. tuženika, a vezano za sam proces rada, svjedok navodi da prilikom rezanja i namotavanja lima ostaci lima ne padaju na površinu, dakle površina ostaje čista, prohodna. Nadalje navodi da se drugi radnici ranije nisu žalili na probleme, odnosno nemogućnost prolaska okolnim dijelom odnosno putem oko stroja. Nadalje pojašnjava da je stroj tako pozicioniran da između jednog dijela i zida postoji oko 2 metra i ti putovi su uvijek prohodni. Stroj je bio ispravan, a povremeno se i servisira.

16. Radi utvrđivanja odgovornosti za nastanak štetnog događaja sud je izveo dokaz vještačenjem po vještaku zaštite na radu dipl. ing. strojarstva Damiru Mikecu koji u svom nalazu i mišljenju od 26. studenog 2024. naveo da u trenutku nastanka štetnog događaja postupanje tužitelja MM, vezano za radni proces, nije bilo u skladu s pozitivnim zakonskim propisima.

16.1. Vještak je mišljenja da prema tada važećemu Zakonu o zaštiti na radu (N.N.br.71/14., 178/14., 154/14) poslodavac bio je dužan: Osposobiti radnika MM za rad na siguran način, a što je poslodavac učinio čime je poslodavac postupao prema čl. 27. st. 1. Zakona o zaštiti na radu. Stradali radnik MM imao je valjano uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti i time je poslodavac postupao prema čl. 36. st. 3. i 4. Zakona o zaštiti na radu. Nadalje, stradali radnik ĐM na radu je koristio osobnu zaštitnu opremu i to: zaštitne radne cipele s čeličnom kapicom, radne hlade, radnu bluzu i zaštitne kožne rukavice čime je poslodavac postupao prema čl. 41. st. 3. Zakona o zaštiti na radu. Nadalje, štetni događaj na radu nastao je na stroju za namatanje lima proizvođača JEDINSTVO KRAPINA CROATIA inventarskog broja KB-290-0316. U Zapisniku o inspekcijskom nadzoru viša inspektorica rada i zaštite na radu navodi u točci 6 Zapisnika (strana spisa 143) da ispitana radna oprema-stroj za namatanje lima zadovoljava propisane sigurnosne i zdravstvene zahtjeve. Time je poslodavac LIMOVI I KONSTRUKCIJE d.o.o. postupao prema čl. 41. st. 3. Zakona o zaštiti na radu.

16.2. Obveze stradalog radnika: radnik MM, kao zaposlenik društva LIMOVI I KONSTRUKCIJE d.o.o., radeći na radnom mjestu bravara II, bio je dužan obavljati poslove s dužnom pažnjom sukladno pravilima zaštite na radu, propisima donesenim na temelju zakona o zaštiti na radu, uputama poslodavca odnosno njegovog ovlaštenika. Smatra se da radnik radi s dužnom pažnjom kada poslove obavlja sukladno pravilima struke, znanjima koje je stekao tijekom osposobljavanja za rad na siguran način. pri radu koristi propisanu osobnu zaštitnu opremu. Kada radnik dobije na uporabu osobnu zaštitnu opremu, njegova je obveza da dobivenu zaštitnu opremu koristi.

16.3. Detaljnim pregledom spisa vještak donosi sljedeći zaključak: stradali radnik MM kao zaposlenik društva Limovi I Konstrukcije d.o.o. registrirano za proizvodnju metalnih konstrukcija i njihovih dijelova, radeći na radnom mjestu bravara II, bio je dužan obavljati poslove s dužnom pažnjom sukladno pravilima zaštite na radu, propisima donesenim na temelju Zakona o zaštiti na radu, uputama poslodavca odnosno njegovog ovlaštenika. Smatra se da radnik radi s dužnom pažnjom kada poslove obavlja sukladno pravilima struke, znanjima koje je stekao tijekom osposobljavanja za rad na siguran način. Pri radu koristi propisanu osobnu zaštitnu opremu. Kada radnik dobije na uporabu osobnu zaštitnu opremu, njegova je obveza da dobivenu zaštitnu opremu koristi. vještak je mišljenja, da stradali radnik prilikom rezanja bale lima na četiri jednake trake nije postupao prema pozitivnim propisima Zakona o zaštiti na radu. Prelazak preko podignutih traka lima cca 30 cm i širine cca 60 cm sigurno nije postupanje s dužnom pažnjom. Uporaba osobne zaštitne opreme nije mogla spriječiti pad i ozljeđivanje podlaktice lijeve ruke. Radnik je bio obvezan na drugu stranu stroja za namatanje i rezanje limenih traka doći transportnim putem oko strojeva, transportni putevi bili ucrtani na podu, a bile su postavljene oznake upozorenja i opasnosti. Na strojevima i uređajima bile su postavljene upute za rad na siguran način (Zapisnik o inspekcijskom nadzoru, strana spisa 7). Vještak je mišljenja da je stradali radnik MM postupao suprotno čl. 68. st. 1. i 2. Zakona o zasititi na radu. Iz svega navedenog vještak je mišljenja da se u trenutku nastanka štetnog događaja tužitelj MM nije u potpunosti pridržavao odredbi Zakona o zaštiti na radu, pa su gore navedene okolnosti i dovele do štetnog događaja i ozljeđivanja. Poslodavac LIMOVI I KONSTRUKCIJE d.o.o. provodio je proces rezanja i namatanja limenih traka uz visoki standard sigurnosti, a uz svu potrebnu dokumentaciju prema Zakonu o zaštiti na radu.

17. Obzirom je tužitelj imao prigovora na nalaz i mišljenje vještaka vještak se usmeno očitovao na ročištu održanom 11. ožujka 2025. na kojem je naveo da ostaje kod svog nalaza i mišljenja. U odnosu na prigovore tužitelja iz podneska od 18. prosinca 2024. ističe da tužiteljevi navodi da je preskakanje uobičajeno nemaju veze sa Zakonom o zaštiti na radu kao niti ostalim zakonima. Navodi da to ne stoji, te da sigurno u uputama za rad sa strojem nije predviđeno niti navedeno da se izradak koji ostane preskače. Ističe da iz Zapisnika inspektora, koji prileži spisu, proizlazi da su ucrtani transportni putevi, te navodi tužitelja da bi ti transportni putevi bili zakrčeni, a radi čega je morao preskakati nemaju podloge, tehničke prirode kao niti u samom Zakonu o zaštiti na radu. U slučajevima da bi transportni putevi bili zakrčeni to bi onda trebalo riješiti na drugačiji način, međutim inspektor koji je pristupio na lice mjesta nakon nastanka štetnog događaja ne navodi takvu situaciju u kojoj bi ti transportni putevi na bilo koji način bili zakrčeni. Ponovno ističe da je inspektor pristupio na mjesto štetnog događaja neposredno nakon nastanka, te je opisao zateknuto stanje. Iz čega proizlazi da bilo kakav naknadi očevid danas nema nikakvog smisla. Zatečeno stanje sigurno nije isto kakvo je bilo nakon štetnog događaja, te se očevidom ne bi mogle utvrditi potrebne činjenice. U odnosu na prvo pitanje iz podneska tužitelja vještak navodi da je činjenicu označavanja transportnih puteva utvrdio iz inspekcijskog nalaza. Prilikom utvrđivanja činjenica kao relevantno je uzeo ono što je navedeno u inspekcijskom nalazu, a ne u iskazu svjedoka. Također navodi, a vezano za očevid da se činjenično stanje tj. oznake mogu promijeniti zbog proteka vremena, te konstantnog korištenja, izvođenja radova i sl. U odnosu na drugo pitanje na što se odnose postavljenje oznake upozorenja i opasnosti vještak navodi da se o tome očitovao u svom nalazu i mišljenju, a na poseban upit pun. tužitelja da li na navedenim uputama stoji uputa o kretanju oko stroja, vještak navodi da stroj nije vidio, niti upute nije vidio već da se poziva ponovno na inspekcijski nalaz. Na poseban upit pun. tužitelja da li bi bilo korisno i potrebno da je vještak prilikom izrade nalaza i mišljenja imao na uvid fotografije mjesta događaja, stroja, eventualne upute na stroju, vještak navodi da bi svakako bilo korisno i dobro da je to imao. Na poseban upit pun. tužitelja da li se vještak može očitovati o alternativnim putovima u slučaju da je transportni put bio zakrčen, kao što to tvrdi tužitelj vještak navodi da se ne može očitovati, da nije bio na licu mjesta. U odnosu na to čija je obveza organizacija odlaganja i transporta preostalog materijala, odnosno otpadnih limova vještak navodi da je to obveza poslodavca u području organizacije rada, međutim u spisu ne postoji dokumentacija koja govori o toj činjenici. Na pitanje pun. tužitelja, a po iskustvu vještaka da li na strojevima tog tipa uobičajeno stoje upute o kretanju oko stroja, vještak navodi da po njegovom iskustvu upute o kretanju postoje na strojevima. Na pitanje pun. tužitelja da li zna da u inspekcijskom nadzoru navedene činjenica zakrčenosti puta odnosno da li postoji uopće očitovanje o prohodnosti transportnog puta vještak navodi da se sada ne sjeća, da ne zna. Vještak navodi da bi za davanje potpunih odgovora na pitanja pun. tužitelja i dodatna očitovanja ipak bilo potrebno da se pribavi daljnja dokumentacija, te ili fotografije ili očevid na mjestu štetnog događaja kao i da mu je radi dodatnog očitovanja ponovno potreban sudski spis.

18. Imajući u vidu navode vještaka sud je ovlastio vještaka na preuzimanje spisa nakon čega je vještak 15. travnja 2025. sačinio dopunu nalaza i mišljenja, koji prilog su i fotografije sačinjene na licu mjesta, u kojem je naveo da je izašao na mjesto štetnog događaja te da u mehaničkoj radionici poslodavca LIMOVI I KONSTRUKCUE d.o.o. vještak nalazi predmetni stroj za rezanje lima proizvođača ARMANDO ROSSI - PADOVA ITALY (prilog br. 1). O stroju poslodavac nema tehničku dokumentaciju proizvođača stroja. Stroj je proizveden prije cca 45 godina, a sastoji se od tri dijela i to: Nosač bale lima - prvi dio (prilog br. 2) Srednji dio, rezaćica bale lima, koja balu izrezuje na trake (prilog br. 2) Bubanj na kojeg se namataju izrezane trake lima - treći dio (prilog br. 3) U trenutku očevida, dana 4. travnja 2025. na stroju se nije odvijala proizvodnja, te je oko stroja radni prostor bio čist, bez ikakvih predmeta koji bi mogli smetati prilikom rezanja i namatanja limenih traka (prilog br. 3 i 4). Oko samog stroja za rezanje i namatanje limenih traka nisu iscrtani transportni putevi kako navodi viša inspektorica zaštite na radu u svom ZAPISNIKU o obavljenom inspekcijskom nadzoru (prilog br' 3 i 4). Prilikom očevida transportni putevi bili su iscrtani na ulazu u mehaničku radionu (prilog br.5 i 6). Razmak od središnjeg dijela stroja do nosača limene bale za rezanje je cca 8 metara, a isto tako od središnjeg dijela stroja do bubnja za namatanje izrezanih traka je cca 8 metara. Pošto u trenutku očevida nije bilo proizvodnje limenih traka, nije moguće vidjeti pregib izrezanih traka od srednjeg dijela stroja do namatanja izrezanih traka na bubanj. Po priči voditeljice zaštite na radu kod poslodavca LIMOVI I KONSTRUKCIJE d.o.o., limovi su podignuti u procesu rezanja, na srednjem dijelu, između rezaćice i bubnja za namatanje, oko 300 mm od tla. Visina centralne osi bubnja za namatanje izrezanih traka je 880 mm od tla (prilog br. 7). Prilikom rezanja traka, na stroju rade istovremeno dva radnika, svaki sa jedne strane. Dva radnika su potrebna jer je stroj konstruiran tako da je gljiva za hitno zaustavljanje rada stroja samo na jednoj strani (prilog br. 8 i 9). U vrijeme nastanka štetnog događaja drugi radnik je bio BM (strana spisa 22) prema Zapisniku o inspekcijskom nadzoru. Prema napravljenim fotografijama stroja, razvidno je, da na stroju postoje pravila za rad na siguran način na strojevima i uređajima, jedno od pravila je: prostor oko stroja mora biti očišćen i pristup stroju slobodan (prilog br. 10 i 11). Žuta naljepnica s pravilima za rad na siguran način nalazi se na svakom dijelu stroja. Na srednjem dijelu stroja ina bubnju za namatanje izrezanih traka lima nalazi se uputa za rad na stroju za rezanje bale lima u kolute. Na uputi pod točkom jedan, jasno je navedeno: prije početka rada provjeriti prostor oko stroja, sve mora biti čisto, bez masnoća, vlage, odrezaka ili bilo kakvog otpada, prolaz oko stroja mora biti slobodan (prilog br.12 i 13). U Zapisniku o inspekcijskom nadzoru visa inspektorica rada i zaštite na radu navodi u točci 6 Zapisnika (strana spisa 143) da ispitana radna oprema stroj za namatanje lima, zadovoljava propisane sigurnosne i zdravstvene zahtjeve. Nakon kontaktiranja inspektorice rada i zaštite na radu, vještak je dobio odgovor, da informacije o štetnom događaju mora tražiti sud, a ne vještak, ali inspektorica misli da foto dokumentacija sa njenog očevida o predmetnom štetnom događaju ne postoji.

18.1. Vještak je mišljenja da prema tada važećemu Zakonu o zaštiti na radu (N.N.br.71/14., 118/14., 154/14) te pregledom stroja za rezanje i namatanje izrezanih traka lima, u trenutku nastanka štetnog događaja postupanje tužitelja MM, vezano uz radni proces, nije bilo u skladu s pozitivnim zakonskim propisima. Zbog proteka vremena od nastanka štetnog događaja (26. siječnja 2021.) vještak ne može utvrditi da li je prostor oko stroja bio zakrčen ili nije. U Pravilu za rad na siguran način i u Uputi za rad na stroju za rezanje bale lima u kolute, jasno je navedeno: prostor oko stroja mora biti očišćen i pristup stroju slobodan, odnosno, prije početka rada provjeriti prostor oko stroja, sve mora biti cisto, bez masnoća, vlage, odrezaka ili bilo kakvog otpada, prolaz oko stroja mora biti slobodan. Iz gore navedenog razvidno je da radnici koji rade na stroju moraju očistiti prostor za siguran rad oko predmetnog stroja, pa u Pravilu za rad na siguran način i u Uputi za rad na stroju za rezanje bale lima u kolute, nigdje ne stoji da je prelazak preko izrezanih limenih traka zabranjen. Vještak je mišljenja da je tužitelju bilo daleko hodati oko stroja, cca 15 metara, kad to može skratiti prelazom preko limenih traka, a takva nepromišljenosti je i dovela do štetnog događaja i ozljeđivanja tužitelja. Pregledom priloženih fotografija u Dopuni nalazu i miljenju, vještak dolazi do mišljenja da je malo vjerojatno da je prostor oko stroja bio toliko zakrčen da se ne može proći oko stroja na drugu stranu. Prema Zapisniku o inspekcijskom nadzoru vise inspektorice rada i zaštite na radu, JM, dipl. ing., utvrđeno je da je tužitelj, MM, postupio na način protivan pravilima zaštite na radu, kada je pokušao preskočiti (prekoračiti) limene trake umjesto da prođe oko stroja i da dođe na suprotnu stranu (strana 22 sudskog spisa).

19. Tužitelj je u podnesku od 7. svibnja 2025. ponovno iznio prigovore na nalaz i mišljenje vještaka ističući nepravilnost u izvođenju dokaza očevidom i to da je vještak je sam proveo očevid, a što je suprotno ZPP-u. Također ističe da je propušteno postupiti na način da sud zajedno sa strankama (odnosno njihovim punomoćnicima) i svjedocima pristupi na mjesto štetnog događaja, da stranke, odnosno svjedoci, pokažu mjesto štetnog događaja i u odnosu na isti ukažu na relevantne činjenice (primjerice u smislu mogućih puteva prolaska oko radnog stroja). Nadalje, u odnosu na činjenicu da oko radnog stroja nisu iscrtani transportni putevi kako to navodi viša inspektorica zaštite na radu u Zapisniku o obavljenom inspekcijskom nadzoru, smatra da isto dovodi u pitanje vjerodostojnost, pravilnost, to jest ispravnost predmetnog Zapisnika te korištenje istog u ovom sudskom postupku. Također smatra nejasnim zašto vještak prije izrade nalaza i mišljenja nije pozvao sud da službenim putem zatraži očitovanje od inspektorice rada i zaštite na radu o postojanju ili nepostojanju foto dokumentacije sa očevida o predmetnom štetnom događaju te dostavu istih u slučaju da postoje. Predlaže obnovu vještačenja po vještaku zaštite na radu, uz provođenja očevida uz sudjelovanje suda, stranaka i svjedoka na licu mjesta radi prvenstveno potpunog i pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja. Podredno, u slučaju da sud ne prihvati dokazni prijedlog tužitelja za obnovom vještačenja, tužitelj predlaže provođenje novog očevida sukladno odredbama ZPP-a, odnosno uz sudjelovanje suda, stranaka u postupku te svjedoka saslušanih tijekom postupka. Također, tužitelj moli sud zatražiti službenim putem priklop spisa od Državnog inspektorata, a sve kako bi se utvrdilo raspolaže li isti fotografijama mjesta štetnog događaja.

20. Prije svega valja reći da je sud u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka dipl. ing. strojarstva Damira Mikeca te dopunu nalaza i mišljenja od 15. travnja 2025. budući da su sačinjeni stručno, jasno i obrazloženo te na temelju relevantne dokumentacije i izlaska na mjesto štetnog događaja uz fotografiranje istog te stroja i uputa o obavljanju posla na siguran način. Pri tome se ističe da sam tužitelj dokazni prijedlog za provođenje očevida nije istaknuo sukladno čl. 299. ZPP-a, obzirom je navedeni prijedlog iznio tek nakon zaključenja prethodnog postupka, a nisu postojali nikakvi opravdani razlozi da ih tužitelj bez svoje krivnje nije mogao iznijeti prije zaključenja prethodnog postupka. Stoga sud nije prihvatio dokazni prijedlog za provođenjem očevida. Vještak je prilikom izrade nalaza i mišljenja izašao na mjesto štetnog događaja i isto fotografirao, a ovaj sud smatra da takvim postupanjem nije počinjena povreda parničnog postupka na koji upire tužitelj. Naime, izlazak suda uz vještaka u postojećoj situaciji kada, sukladno odredbama ZPP-a, očevid nije pravovremeno predložen, značilo bi upravo povredu procesnih pravila. Također valja istaknuti da je vještak ovlašten zatražiti daljnju dokumentaciju koja mu je potrebna za izradu nalaza i mišljenja pa je sukladno istom, po stajalištu ovog suda, ovlašten i sam pregledati stroj i mjesto štetnog događaja. Vještak je prilikom izrade dopunskog nalaza i mišljenja sačinio fotografije, čija vjerodostojnost nije dovedena u pitanje, radi čega je i sudu i strankama omogućeno opažanje mjesta štetnog događaja. Stoga inzistiranje na provođenju očevida uz prisutnost suda ne samo da u postojećoj situaciji predstavlja povredu čl. 299. ZPP-a već predstavlja pretjerani formalizam, a s obzirom da spisu prileže navedene fotografije.

20.1. Nadalje, vezano za vjerodostojnost Zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru valja reći da utvrđenje da li su oko radnog stroja iscrtani transportni putevi ne utječe na valjanost predmetnog Zapisnika u cijelosti. Naime, navedena činjenica samo je jedna od niza drugih relevantnih činjenica koje su utvrđene u provedenom inspekcijskom nadzoru, a koji s ostalim provedenim dokazima, sukladno čl. 8. ZPP-a, podliježe ocjeni ovog suda.

20.2. U odnosu na navode tužitelja prema kojima je vještak trebao pozvati sud da službenim putem zatraži očitovanje od inspektorice rada i zaštite na radu o postojanju ili nepostojanju foto dokumentacije sa očevida o predmetnom štetnom događaju kao i priklop spisa od Državnog inspektorata, a sve kako bi se utvrdilo raspolaže li isti fotografijama mjesta štetnog događaja, valja reći da je ovaj sud dopisom od 11. rujna 2023. od Državnog inspektorata zatražio dostavu cjelokupnog spisa te da je preslika istog 22. rujna 2023. dostavljena u ovosudni spis. Navedenom ne prileže fotografije, a što je u skladu s navodima inspektorice koju je vještak kontaktirao, da fotodokumentacija s njenog očevida o predmetnom štetnom događaju ne postoji.

20.3. S obzirom na sve navedeno sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka dipl. ing. strojarstva Damira Mikeca od 26. studenog 2024. te dopunu nalaza i mišljenja od 15. travnja 2025. radi čega nije prihvatio prijedlog tužitelja za obnovom vještačenja s drugim vještakom odnosno prijedlog za provođenje očevida uz sudjelovanje suda, stranaka u postupku te svjedoka saslušanih tijekom postupka.

21. Cijeneći sve provedene dokaze sud je utvrdio da se na mjestu nastanka štetnog događaja nalazi stroj koji se sastoji od tri dijela i to od nosača bale lima, srednjeg dijela – rezača bale lima i bubnja na kojeg se namataju izrezane trake lima. U procesu rada kako je organiziran kod poslodavca moguće je, a s obzirom na položaj dijelova, da radnik dijelove stroja obiđe. Prilikom rezanja i namotavanja lima ostaci lima ne padaju na površinu, već iste skidaju radnici i bacaju u smeće. Navedeno proizlazi iz iskaza svjedoka BM te tužitelja, koji je sud u navedenom dijelu prihvatio kao istinite jer su logični i u skladu sa nalazom i mišljenjem vještaka te dopunom istog. U preostalom dijelu sud nije prihvatio kao istinite iskaze svjedoka BM te tužitelja jer su u odnosu na dinamiku nastanka štetnog događaja kontradiktorni i neuvjerljivi te u suprotnosti sa iskazom svjedoka VM, a čiji iskaz je sud ocijenio vjerodostojnim jer je dan životno i logično i jer je u skladu s nalazom i mišljenjem vještaka te njegovom dopunom. Prilikom ocjene istinitosti iskaza svjedoka BM sud je cijenio da je isti naveo da je drugi kolut lima pao na pod te da je tužitelj pao kada su krenuli baciti taj komad u smeće dok je tužitelj naveo da je sa kolegom krenuo skinuti ostatak lima s druge strane kada se spotaknuo i pao. Sud ocjenjuje neuvjerljivim iskaz svjedoka ŠM i u dijelu u kojem je naveo da se ne sjeća da li je u tim trenucima put bio zakrčen ali da je taj put uvijek zakrčen otpadom i balama kao i u dijelu da je uobičajeno da se trake preskaču, a pri tome navodeći i da mu nije poznato da postoji bilo kakva uputa o radu na siguran način. Navedeno je u suprotnosti sa nalazom i mišljenjem vještaka kao i njegovom dopunom te fotografijama koje prileže spisu. U navedenom dijelu iz istih razloga nije prihvaćen niti iskaz tužitelja. Pri tome valja istaknuti da je iz dopune nalaza i mišljenja vještaka sa fotografijama, a što je u skladu s navodima tužitelja i svjedoka ŠM, sud utvrdio da osim jednog glavnog transportnog puta ostali putevi za kretanje nisu iscrtani. Međutim, navedena činjenica nije odlučna za utvrđivanje odgovornosti za nastanak štetnog događaja s obzirom na postojanje uputa za rad na siguran način na samom stroju. Prema uputi, koja se nalazi na srednjem dijelu stroja i bubnju za namatanje izrezanih traka lima, proizlazi kako prostor oko stroja mora biti očišćen i pristup stroju slobodan, odnosno da prije početka rada treba provjeriti prostor oko stroja, da sve mora biti cisto, bez masnoća, vlage, odrezaka ili bilo kakvog otpada, da prolaz oko stroja mora biti slobodan, slijedom čega je sud utvrdio da radnici koji rade na stroju moraju očistiti prostor za siguran rad oko predmetnog stroja te je suvišno navoditi upozorenje da je prelazak preko izrezanih limenih traka zabranjen, a kako to navodi i vještak u svojoj dopuni nalaza i mišljenja. Također treba istaknuti da niti iz iskaza svjedoka BM niti iz iskaza tužitelja ne proizlazi da su trenutku nastanka štetnog događaja putevi sa strane bili zakrčeni. Iz iskaza svjedoka VM, koji je nakon štetnog događaja otišao vidjeti navedeno područje, proizlazi da navedenog dana nije bilo ništa neuobičajeno u procesu rada i da su putevi oko stroja prohodni. S obzirom na sve navedeno sud je utvrdio da putevi oko stroja, iako nisu bili iscrtani, nisu bili zakrčeni ali da je tužitelj, sukladno zaključku vještaka iz dopune nalaza i mišljenja, jer mu je bilo daleko hodati oko stroja, išao preskakati limene trake što predstavlja postupanje tužitelja koje nije u skladu s čl. 68. st.1. i 2. ZZR-a te predstavlja ekskulpacijski razlog, propisan čl. 25. st. 1. ZZR-a, za oslobođenje od odgovornosti poslodavca i to zbog krajnje nepažnje tužitelja, koji je sukladno uputama navedenim na stroju te pravilima ZZR-a bio dužan stroj obići, a ne prelaziti preko limenih traka.

22. Imajući u vidu navedeno, a radi ekonomičnosti postupka, sud je odlučio ne provoditi dokaz medicinskim vještačenjem radi utvrđivanja visine tužbenog zahtjeva.

23. Stoga je tužbeni zahtjev valjalo odbiti, a na temelju čl. 154. st.1. ZPP-a odbiti i zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka te odlučiti kao pod točkom I. izreke presude.

24. Odluka o parničnom trošku tuženika temelji se na odredbama čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a, te je tužitelju dosuđen trošak za dolazak svjedoka na ročište 30. kolovoza 2024. u iznosu od 20,00 eura.

25. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 30. prosinca 2025.

Sutkinja

Mateja Cvitić Gašparac

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana računajući od dana primitka otpravka ove presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Tužitelju po pun.

2. Tuženiku