REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U ZAGREBU
Avenija Dubrovnik 6, Zagreb
Poslovni broj: Us I-1811/2023-8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji Vanji Crnković te zapisničarki Jasminki Janković, u upravnom sporu tužiteljice RA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], protiv tuženog Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, Središnje službe, Zagreb, Mihanovićeva 3, radi naknade za tjelesno oštećenje, 30. prosinca 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje točke III. izreke rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe KLASA: UP/II 141-06/23- 01/03455619227, URBROJ: 341-99-05/3-23-359 od 18. travnja 2023.
Obrazloženje
1. Rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe KLASA: UP/II 141-06/23-01/03455619227, URBROJ: 341-99-05/3-23-359 od 18. travnja 2023. uvažena je žalba tužiteljice, poništeno je rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Zagrebu KLASA: UP/I 141-06/22- 01/03455619227, URBROJ: 341-25-05/3-22-134140 od 20. prosinca 2022. (točka I. izreke) i riješeno je da se tužiteljici utvrđuje postojanje tjelesnog oštećenja od 50%, (točka II. izreke) te je odbijen njezin zahtjev za priznavanje prava na naknadu zbog tjelesnog oštećenja (točka III. izreke).
2. Tužiteljica u tužbi u bitnome navodi da podnosi tužbu protiv točke III. izreke rješenja tuženika gdje joj se odbija pravo na naknadu zbog nastalog tjelesnog oštećenja. Dodaje da se u istom navodi da se pravo na naknadu stječe samo u slučaju nastanka ozljede ili bolesti kao ozljeda na radu ili kao profesionalna bolest. Iznosi da je do potrebe za operativnim zahvatima došlo i dijelom zbog profesionalne bolesti (težak fizički rad i nagle promjene temperatura u toku obavljanja poslova) na radnim mjestima u razdoblju od 2012. do operacije 2017. Smatra da je u nadležnosti suda doći kod dotičnih poslodavaca i do podataka o radnim mjestima na kojima je radila tijekom tih godina. Nastavlja da se zbog smanjenog broja radnika posao najčešće obavljao na više radnih mjesta u sklopu jedinice Dinova Diona i Lonija, dizanje tereta i većih od dozvoljenih 5 kg, a zbog nedostatka djelatnika nije bilo pomoći oko dizanja tih tereta (npr. paketi banana težili su i do 20 i više kg). Opisuje da je dolazilo do promjena temperatura koje se događaju više puta u tijeku rada, ulascima u smrznute komore (temp > -30*C), iz vrućih kuhinja (sa temp >+ 60*C) te rashladnih komora (sa temp. do +4*C) i to sve u roku par minuta. Ističe da sam rad na pultu dućana sa kupcima također zahtijeva rad rukama koje se nalaze trenutno u toploteci (temp > 40*C) i rashladnih vitrina sa narescima (do temp +4*C). Napominje da su tereti preslagivanja robe, dizanje i slaganje istih utjecali također na razvoj bolesti i potrebe izvršenih operacija i kao profesionalna bolest. Sadržajno predlaže poništiti rješenje tuženika.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom spora u bitnome navodi da tužba nije osnovana. Dodaje da je osporavano rješenje doneseno u skladu sa činjeničnim stanjem utvrđenim u provedenom upravnom postupku i u skladu sa zakonskim propisima. Iznosi da navodi i razlozi izneseni u tužbi nisu osnovani odnosno nisu pravno odlučni iz razloga navedenih u obrazloženju osporavanog rješenja. Vezano uz navode tužiteljice da je uzrok njezinog tjelesnog oštećenja profesionalna bolest nastala na radnim mjestima u razdoblju od 2012. do 2017., ističe da se kod Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje provodi prethodni postupak utvrđivanja i priznavanja kako ozljede na radu, tako i profesionalne bolesti, koji se pokreće podnošenjem odgovarajuće prijave, a o čemu tužiteljica nije priložila nikakve dokaze. Opisuje da navedeno stajalište da je za utvrđivanje i priznavanje profesionalne bolesti i ozljede na radu radi ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja isključivo nadležno tijelo, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, a ne on, potvrđeno je u nizu prvostupanjskih presuda (presuda Upravnog suda u Splitu poslovni broj: Uslmio-85/18-7 od 10. rujna 2018., presuda Upravnog suda u Zagrebu poslovni broj: Usl-1811/22-5 od 24. listopada 2022. i poslovni broj: Usl-1328/2022-10 od 7. travnja 2023.) kao i presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske (poslovni broj: Usž- 2973/22-2 od 15. veljače 2023., poslovni broj: Usž-1553/16-2 od 31. kolovoza 2016. i poslovni broj: Usž-3993/2022-2 od 8. studenoga 2022.). Smatra da je osporavano rješenje na zakonu utemeljeno i predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev tužiteljice.
4. Tijekom spora izvršen je uvid u spis i u spis tuženika te je održano ročište.
5. Tužbeni zahtjev nije osnovan.
6. Nesporno je da je tužiteljici rješenjem tuženika utvrđeno postojanje tjelesnog oštećenja od 50%.
7. Sporno je, je li pravilno tim rješenjem odbijen njezin zahtjev za priznavanje prava na naknadu zbog tjelesnog oštećenja.
8. Člankom 61. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine", broj:
157/13., 151/14., 33/15., 93/15.,120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21. i 119/22.) propisano je da tjelesno oštećenje postoji kada kod osiguranika nastane gubitak, značajnije oštećenje ili znatnija onesposobljenost pojedinog organa ili dijelova tijela što otežava normalnu aktivnost organizma i zahtijeva veće napore u obavljanju životnih potreba, bez obzira na to uzrokuje li ono ili ne uzrokuje smanjenje ili gubitak radne sposobnosti osiguranika (stavak 1.), s time da pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja stječe osiguranik kod kojega tjelesno oštećenje od najmanje 30% nastane kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti (stavak 2.) te da se vrste tjelesnih oštećenja i postoci tih oštećenja, na osnovi kojih se stječe pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja, utvrđuju posebnim propisom (stavak 3.).
9. Pravilno tuženik navodi da je za utvrđivanje i priznavanje profesionalne bolesti i ozljede na radu radi ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja isključivo nadležan Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.
10. Kako tužiteljica ni ne tvrdi ni ne dokazuje da joj je odlukom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje priznata profesionalna bolest ili ozljeda na radu osporavanim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice. Naime, i prema praksi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske (primjerice presuda poslovni broj: Usž-2973/22-2 od 15. veljače 2023.) za mogućnost utvrđivanja profesionalnog karaktera tjelesnom oštećenju potrebno je da bolest, zbog koje je nastalo otežano funkcioniranje pojedinih organa ili dijelova tijela, u zakonom propisanom postupku kod nadležnog tijela, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, budu utvrđena posljedicom poslova koje je osiguranik obavljao tijekom radnog odnosa.
11. Stoga je pravilno odbijen zahtjev tužiteljice za priznavanje prava na naknadu zbog tjelesnog oštećenja pri čemu je sud imao u vidu sadržaj članka 61. stavka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju te da je iz nalaza i mišljenja Vijeća viših vještaka u drugostupanjskom postupku Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom od 13. travnja 2023. proizlazi da je kod tužiteljice utvrđeno 50% tjelesno oštećenje, gubitak maternice kod žena u dobi do 50 godina, a da je uzrok bolest.
12. Slijedom navedenog valjalo je na temelju članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj: 36/24.) odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.
U Zagrebu 30. prosinca 2025.
Sutkinja
Vanja Crnković
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave ove presude.
Dna:
1. RA, [adresa]
2. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Središnja služba – putem e. komunikacije
3. u spis
