Poslovni broj: P-89/2025-14

Republika Hrvatska

Općinski sud u Metkoviću

Andrije Hebranga 9

20350 Metković

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S KE

P R E S U D A

Općinski sud u Metkoviću, po sucu toga suda Damiru Ujduru, u pravnoj stvari tužiteljice VO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik mr. sc. Julijano Dropulić, odvjetnik iz Ploča, Trg kralja Tomislava 5, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa kao zakonski zastupnik Općinsko državno odvjetništvo u Metkoviću, Građansko upravni odjel, Ulica Andrije Hebranga 9, radi utvrđenja i uknjižbe, nakon glavne rasprave zaključene dana 19.prosinca 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i zakonskog zastupnika tužene, prema članku 335. stavak 4. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22. - u daljnjem tekstu: ZPP), 30. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica ĆO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], vlasnik k. č. [katastarska čestica] ZK uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Otok-Glučina , Adresa katastarske čestice/Način uporabe katastarske čestice „Pod Jarugom“ površine 1548m2 („Oranica“ površine 843 m2 i „Kanal“ površine 705 m2), pa je ista ovlaštena temeljem ove presude i po pravomoćnosti zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva ovih k.č. na svoje ime uz istodobno brisanje prava vlasništva s imena: REPUBLIKA HRVATSKA.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da se prije podnošenja ove tužbe prema odredbi članka 186.a Zakona o parničnom postupku Zahtjevom od 16.08.2022.godine obratio nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu – dalje: ODO radi mirnog rješenja spora. Dopisom od 19.08.2022.godine ODO u Metkoviću je zatražilo dopunu prijedloga za mirno rješenje spora sa dodatnim prilozima. Dopisom tužiteljice ODO u Metkoviću od 12.04.2024 .godine dopunjen je prijedlog ovdje tužiteljice kako je traženo. U daljnjem roku od 3 mjeseca ODO u Metkoviću se nije očitovalo o prijedlogu tužitelja te da su time ispunjeni zakonski uvjeti za podnošenje ove tužbe.

2. Tužitelj u tužbi dalje tvrdi da je predmet tužbe k. č. [katastarska čestica] ZK uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Otok-Glučina, Oznaka zemljišta „Pod Jarugom“ površine 1548m2 ( „Oranica“ površine 843 m2 i „Kanal“ površine 705 m2).U naravi riječ je o poljoprivrednom zemljištu- oranici u blizini [adresa]. U zemljišnoknjižnom ulošku br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Otok-Glučina kao vlasnik u odnosu na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]- Otok-Glučina , Oznaka zemljišta „Pod Jarugom" površine 1548m2 ( „Oranica“ površine 843 m2 i „Kanal“ površine 705 m2) upisana je „REPUBLIKA HRVATSKA“. Predmetna k.č nastala je u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina]-OTOK- LUČINA od k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] i tada je i upisana kao vlasništvo RH. Za napomenuti je da k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] (od kojih je nastala predmetna k.č.) nikada ranije nisu bile upisane kao posjed ili vlasništvo tužene RH- Povijest promjene stanja u katastru za k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. Tijekom izlaganja predmetne k.č. pred sudskim povjerenstvom (kako se navodi i u Zapisniku Općinskog suda u Metkoviću, Z-K odjel, Broj: Z-221/2015/1503 od 29.07.2020. povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina]-Otok-Glučina), istom je pristupio JO iz [adresa] „označen kao korisnik u Popisnom listu 599 te je dao izjavu da ova k.č. nije njegovo vlasništvo već vlasništvo baš ovdje tužiteljice VO. U konkretnom slučaju, tužiteljica budući živi i radi u R. Francuskoj nije niti bila pozivana od strane Z-K suda tijekom postupka osnivanja zemljišne knjige. Tužiteljica dalje tvrdi da su predmetnu k.č. oduvijek posjedovali i obrađivali tužiteljica ,a ranije njezini prednici. Slijedom toga, ista k.č. u posjedu je tužiteljice i njezinih pravnih prednika preko 100 godina. Nikada ih nitko u tome nitko nije smetao, a svi sumještani su poštivali ovaj posjed tužiteljice i njezinih pravnih prednika te su ih oduvijek smatrali zakonitim, istinitim i poštenim vlasnicima predmetne nekretnine.

3. Tužena u odgovoru na tužbu navodi kako smatra da nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 186 a. ZPP-a. Među strankama je nesporno kako je tužena u postupku povodom zahtjeva za mirno rješenje spora tužitelja, istog pozvala da zahtjev dopuni sukladno odredbama čl. 106 Zakona o parničnom postupku radi dostave relevantne dokumentacije dopisom od 19.08.2022., kojem prijedlogu je ovdje tužiteljica udovoljila tek dopisom od 17.06.2024. Sukladno odredbama čl. 38 i 39. Zakona o državnom odvjetništvu, Državno odvjetništvo pozvat će podnositelja zahtjeva na ispravak odnosno dopunu zahtjeva ako zahtjev ne sadrži sve što mora sadržavati tužba ili je nerazumljiv te mu ostaviti rok od 15 dana za ispravak i dopunu, uz upozorenje na posljedice propisane stavkom 4. ovoga članka. Ako podnositelj zahtjeva u roku od 15 dana ne vrati državnom odvjetništvu ispravljeni zahtjev ili ga vrati bez ispravka ili dopune, smatrat će se da zahtjev za mirno rješenje spora nije bio niti podnesen S obzirom na navedeno, tužena je mišljenja kako, protivno navodima tužitelja, nisu ispunjeni uvjeti odredbe čl. 186 a u svezi odredbi čl. 106. i 109. Zakona o parničnom postupku i čl. 38 i 39. Zakona o državnom odvjetništvu budući su protekli citirani zakonski rokovi. U ovom trenutku, s obzirom na odsutnost relevantnih dokaza, tužena može samo istaknuti kako tužitelj, po mišljenju tužene, ne dokazuju jesu li i koji njegovi pravni prednici bili u posjedu predmetne nekretnine, za vrijeme kako se to navodi u tužbi, odnosno ne dokazuju tko je od pravnih prednika tužitelja i kada stekao pravo vlasništva dosjelošću. Tužitelj je dužan dokazati da bi njegovi prednici bili u posjedu predmetne nekretnine, način na koji su njegovi prednici posjedovali predmetnu nekretnine i koje kvalitete je bio taj posjed. Nadalje, stjecanje od osoba koje nisu bili vlasnici predmetne nekretnine nesporno ne predstavlja pravnu osnovu koja bi bila valjani pravni temelj posjedovanja predmetne nekretnine od strane tužitelja i po kojoj bi osnovi isti mogao steći pravo vlasništva. Pregledom isprava na koje se poziva tužitelj nije vidljivo da bi predmetna nekretnina bila predmet raspolaganja označenih prednika tužitelja u utuženoj površini i obliku. Pored navedenog tužitelj se poziva i na niz navodnih pravnih prednika no evidentno je kako su među istima prisutne brojne linije nasljeđivanja, te čak da su isti imali osnova za raspolaganje predmetnom nekretninom, što se spori, nedovoljno je jasan slijed kojim bi vlasništvo predmetne nekretnine navodno pripalo isključivo tužitelju. pravni prednici bili u posjedu predmetne nekretnine, za vrijeme kako se to navodi u tužbi, odnosno ne dokazuju tko je od pravnih prednika tužitelja i kada stekao pravo vlasništva dosjelošću. Tužitelj je dužan dokazati da bi njegovi prednici bili u posjedu predmetne nekretnine, način na koji su njegovi prednici posjedovali predmetnu nekretnine i koje kvalitete je bio taj posjed. Nadalje, stjecanje od osoba koje nisu bili vlasnici predmetne nekretnine nesporno ne predstavlja pravnu osnovu koja bi bila valjani pravni temelj posjedovanja predmetne nekretnine od strane tužitelja i po kojoj bi osnovi isti mogao steći pravo vlasništva. Pregledom isprava na koje se poziva tužitelj nije vidljivo da bi predmetna nekretnina bila predmet raspolaganja označenih prednika tužitelja u utuženoj površini i obliku. Pored navedenog tužitelj se poziva i na niz navodnih pravnih prednika no evidentno je kako su među istima prisutne brojne linije nasljeđivanja, te čak da su isti imali osnova za raspolaganje predmetnom nekretninom, što se spori, nedovoljno je jasan slijed kojim bi vlasništvo predmetne nekretnine navodno pripalo isključivo tužitelju. U daljnjem tijeku postupka potrebno je prvenstveno identificirati predmet spora po ovlaštenom sudskom vještaku geodetske struke prilikom očevida na licu mjesta. Predlaže se zatim u spis priložiti fotografije lica mjesta. Nakon što predmet spora bude nedvojbeno identificiran, potrebno je raspraviti i da li predmetna nekretnina ulazi u program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH te da li je obuhvaćena nekim oblikom raspolaganja sukladno odredbama zakona o poljoprivrednom zemljištu te se u tom smislu predlaže pribaviti očitovanje Općine Slivno. Predlaže se pribaviti i podatke Informacijskog sustava prostornog uređenja o izgrađenosti predmetne nekretnine u slojevima od 1968. godine preko Hrvatske osnovne karte (1954. - 2009.) do danas. Predlaže se pribaviti i spis oblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] Z-221/2015/1503 sa pripadajućim popisnim listovima za predmetnu nekretninu. Predlaže se pribaviti i obavijest od Hrvatskih voda VGO Split o eventualnoj pripadnosti predmetne nekretnine vodnom ili javnom vodnom dobru budući evidentno graniči sa kanalskom mrežom. U predmetnom je postupku tužitelj je dužan predložiti relevantne dokaze na okolnosti dokazivanja sljedništva predmetne nekretnine, jesu li i koji njegovi pravni prednici bili u posjedu predmetne nekretnine, za vrijeme kako se to navodi u tužbi, tko je od pravnih prednika tužitelja i kada stekao pravo vlasništva dosjelošću, neprekinutu sukcesiju i na koji su način označeni prednici posjedovali predmetnu nekretninu i koje kvalitete je bio taj posjed te je potrebno raspraviti pitanje njihove savjesnosti, a radi same nesavjesnosti odnosno nepoštenja ne mogu biti ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću niti po odredbama OGZ-a, ZOVO-a ili ZVDSP-ima (paragraf 328 OGZ, čl. 72. st. 2. ZOVO, čl. 18. st. 5. ZVDSP.). Na predmetnoj nekretnini je evidentirana zabilježba „Na temelju prijedloga DO iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Ivici Vego, odvjetniku iz Zagreba, preslike zahtjeva za naknadu za oduzetu imovinu, predatog kod Ureda Državne uprave Dubrovačko neretvanske županije, Ispostave Metković, Pododsijek za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko pravne poslove, dana 18.lipnja 2004. god, zavedenog pod poslovnim brojem Z.731/06, zavedenog, po rješenju Županijskog suda u Dubrovniku posl.br. Gž. 1377/06 od 03.srpnja 2006.god na nekretninama označenim kao č. zem. [katastarska čestica] upisanim u popisnom listu A I upisuje se zabilježba vođenja postupka za naknadu oduzete imovine.“ Jasno je da ishod navedenog postupka predstavlja prethodno pitanje u predmetnom postupku te je potrebno od nadležne Ispostave [adresa] u [adresa] pribaviti obavijest o ishodu navedenog postupka. Radi navedenoga tužena se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti do izvođenja dokaza potrebnih radi utvrđenja činjeničnog stanja i to očevidom na licu mjesta i saslušanjem svjedoka kao i razrješenjem spornog pitanja da li dio predmetne nekretnine predstavlja javno dobro nakon čega će tužena konačno moći opredijeliti svoje stajalište o konkretnoj pravnoj stvari. S obzirom na navedeno, tužena predlaže sudu odbaciti, a podredno odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, a tužitelja obvezati da tuženoj nadoknadi trošak sastava odgovora na tužbu, sve prema tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika, do izvođenja dokaza meritornih u predmetnoj pravnoj stvari.

4. U dokazne svrhe pročitani su i pregledani: zahtjev za mirno rješenje spora, ZK uložak [broj ZK uloška] s lista 22, izvod iz katastarskog plana s lista 24, popisni list broj 599 s lista 25, zapisnik sastavljen prilikom preoblikovanja zemljišne knjige s lista 26-28, povijest promjena katastarskih čestica s lista 33-35, slike s geoportala s prikazom zemljišne čestice s lista 36-37, zapisnik o sastavljanju oporuke IO posl. br. II- 34/2022 s lista 47-48, rješenje o nasljeđivanju O-420/2009 s lista 49-50, nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za geodeziju Marka Vukše s lista 62-70, očitovanje o statusu čestice Hrvatskih Voda od 28.05.2025. s lista 78, očitovanje općine [adresa] s lista 79, karte iz informacijskog sustava prostornog uređenja za 1968. godinu s lista 80-83.Na ročištu od 19.12.2025. saslušani su svjedoci JO i KO.

5. Na temelju ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno članku 8. Zakon o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14,70/19, 80/22, 114/22 – dalje: "ZPP") ovaj sud utvrđuje da je tužbeni zahtjev osnovan.

6. Naime, očevidom na licu mjesta utvrđeno je da se predmetna nekretnina nalazi na predjelu zvanom „Podjaruga“. Predmetna nekretnina se također nalazi sjeveroistočno od [adresa]. U naravi predstavlja oranicu omeđenu kanalima. U južnom dijelu oranice zasađene su rajčice i lubenice, također vidljivi su ostaci blitve i kupusa. Sa sjeverne strane oranica, predmetna nekretnina, graniči sa k. č. br. [katastarska čestica] u naravi nasip sa odvodnim kanalima i pripadajući inundacijskim pojasom. Sa istočne, južne i zapadne strane granica je definirana privatnim kanalima – jendecima, odnosno za koje tužiteljica tvrdi da su njezino privatno vlasništvo. Također su na nekretnini vidljive plastične cijevi za navodnjavanje i pumpa za navodnjavanje.

7. U pismenom nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za geodeziju Marka Vukše, dipl. ing. geod. od 03.09.2025. godine proizlazi da se predmetna nekretnina nalazi na predjelu zvanom „Podjaruga“.Predmetna nekretnina se također nalazi sjeveroistočno od [adresa]. U naravi predstavlja oranicu omeđenu kanalima. U južnom dijelu oranice zasađene su rajčice i lubenice. Na Prilogu 1. Skici lica mjesta prikazano je stvarno stanje predmetne nekretnine na dan očevida. Predmetna nekretnina na Prilogu 1. – Skici lica mjesta prikazana je likom A, B, C, D, E, F, G, H, I, J, K, L, M, A ima površinu 1548 m2. Na Prilogu 2. – Fotografijama lica mjesta vidi se predmetna nekretnina na dan očevida.

8. Stranke nisu prigovarale vještačenju.

9. Svjedok JO, sin V, iz [adresa], 55 godina, po zanimanju poljoprivrednik, tužiteljičin nećak, iskazao je: Predmetna nekretnina nalazi se uz nasip koji štiti "Vidricu" od poplava, nekretnina se nalazi na području zvanom "pod Jarugom", površine oko 1500 m2. Predmetnu nekretninu je koristila PO i BO, nekretnine su koristile od kad ja znam za sebe, a nekretninu je naslijedila ĆO od pokojne UO. Nekretnina je korištena je na način da bi se na njoj sadio kupus, pomidore i drugo povrće. Predmetnu nekretninu sam nekada i ja obrađivao, a nekad je radila i KO, a sve to u dogovoru sa PO, odnosno sa VO. Prilikom osnivanja nove zemljišne knjige predmetna nekretnina je bila upisana na meni i ja sam po pozivu suda pristupio na izlaganje te sam tom prilikom izjavio da je predmetna nekretnina vlasništvo VO. Na upit ZZ tužene svjedok odgovara da on živi u [adresa] od rođenja i da mu je to sve poznato. Na posebno pitanje ZZ tužene odgovara da dobro poznaje osobe koje su obrađivale predmetnu nekretninu, nadalje odgovara da nitko drugi nije polagao pravo na tu nekretninu. Nadalje odgovara da je VO ostavila nekretninu oporučno PO. Nadalje odgovara da je PO rođena 1912. godine, a umrla 2002. godine, dodaje da je PO predmetnu nekretninu ostavila VO, a da je njemu te drugim srodnicima ostavila druge nekretnine te među njima nema nikakvoga spora što kome točno pripada. PO je tu živjela od starina te je također, između drugih nekretnina, imala staru kuću. Nadalje navodi da su međaši od VOC, s druge strane RO, a na istim nekretninama su zasađeni trajni nasadi mandarine te koliko je njemu poznato isti su upisani u zemljišnoknjižne evidencije.

Svjedokinja KO, kćer Ć, Mihalj, 64 godina, po zanimanju umirovljenica, saslušana putem video poziva, upozorena na dužnost kazivanja istine i na posljedice davanja lažnog iskaza, iskazala je: Ja imam nekretninu odmah pored predmetne nekretnine, ja živim u [adresa] godine i radim svoju zemlju do nje te mi je stopostotno poznato da je to bila zemlja od tete IO " PO" i strine BO, zemlja je bila često plavila pa je bagerirana, ja sam svoju bagerirala, a oni svoju, ja sam svoju zemlju uknjižila na sebe i tu nema nikakvih spornosti. Nadalje navodi da se pored nje nalazi zemlja RO koja je također uknjižena, zapravo su sve zemlje okolo uknjižene, a od gospođe VO nije jer je ona u vrijeme osnivanja zemljišne knjige bila u Fransuskoj gdje ona i živi. Ja sam predmetnu nekretninu radila još dok je teta PO bila živa, a nastavila sam je raditi i kada je pripala gospođi VO, uz njenu suglasnost. Na poseban upit ZZ tužene, izjavljuje da je unutar obitelji gospođe VO nema nikakvog spora o tome koja nekretnina kome pripada, a predmetna nekretnina o kojoj se danas raspravlja je pripala VO, a ostala rodbina je namirena na drugim mjestima. Nadalje odgovaraju da su pokojne PO i BO starosjedioci te imaju između ostalog i staru kuću u [adresa], a koja je također pripala gospođi VO, od rođenja su živjele u toj kući, sve do svoje smrti. Nadalje navodi da je otac IO (Mile) Kadijević, koja je oporučno ostavila nekretninu tužiteljici, starosjedioc [adresa] i da kroz razgovore sa svojom svekrvom zna da su oni oduvijek radili te držali kao svoju tu predmetnu nekretninu.

10. Nastavno na prigovor tuženika „kako nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 186 a. ZPP-a, a u svezi odredbi čl. 106. i 109. Zakona o parničnom postupku i čl. 38 i 39. Zakona o državnom odvjetništvu budući su protekli citirani zakonski rokovi treba reći da se tužiteljica uredno obratila nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu radi mirnog rješenja spora, a prije podnošenja ove tužbe. Dopisom od 19.08.2022.godine ODO u Metkoviću je zatražilo dopunu prijedloga za mirno rješenje spora sa dodatnim prilozima.Dopisom tužiteljice ODO u Metkoviću od 12.04.2024 .godine dopunjen je prijedlog ovdje tužiteljice kako je traženo, ovo iako nakon podnošenja zahtjeva za mirno rješenje spora tužitelj nema obvezu podnositi dodatnu dokumentaciju niti pokretati postupak osiguranja dokaza (o čemu i Presuda Županijskog suda u Varaždinu, Posl.br. Gž-1897/2019 od 26.04.2021 g.,).

11. Prigovor tuženika po pitanju kako je na predmetnoj nekretnini evidentirana zabilježba vođenja postupka za naknadu oduzete imovine ne može utjecati na odluku i prosuđivanju u ovoj pravnoj stvari budući je riječ o potpuno različitom postupku (upravne prirode) pa sama činjenica zabilježbe upravnog postupka nije razlog sam po sebi koji bi utjecao na donošenje sudske odluke po predmetnoj tužbi.

12. Iz rezultata provedenog postupka nadalje proizlazi da je tužiteljica u kvalificiranom posjedu predmetne nekretnine. Da je istu nekretninu oporučno naslijedila od svoje tete IO, a na što ukazuje i dokumentacija u spisu (zapisnik o sastavljanju oporuke IO posl. br. II-34/2022 s lista 47-48, rješenje o nasljeđivanju O-420/2009 s lista 49-50). Nadalje da je teta tužiteljice IO istu nekretninu naslijedila od oca ZO pok. J. Saslušani svjedoci JO i KO u bitnom suglasno iskazuju da je IO (Mila) Kadijević rođena 1912. godine, a umrla 2002. godine, da je IO predmetnu nekretninu ostavila tužiteljici VO, također i da je PO tu živjela od starina kao i njezin otac ZO kojemu je još ranije pripadala ova nekretnina, a koji je i starosjedioc na ovom prostoru, a kao što i proizlazi iz Povijesti promjene stanja za istu nekretninu u kojem se kao izvorni posjednik (vlasnik) od uspostave katastra na ovom području spominje baš ZO.

13. Iz očitovanja HRVATSKIH VODA pak proizlazi da predmetna k.č. nije javno vodno dobro niti vodno dobro a iz očitovanja Općine Slivno da ista nije u programu raspolaganja poljoprivrednim zemljištem kao i da za istu ne postoji ugovor o zakupu ili ugovor o privremenom korištenju

14. S druge strane iz rezultata postupka proizlazi i da tuženik REPUBLIKA HRVATSKA nikada i nije bila u posjedu ove nekretnine. Svjedok JO u tom smislu i iskazuje da je prilikom osnivanja nove zemljišne knjige predmetna nekretnina bila upisana na njemu, da je isti po pozivu suda pristupio na izlaganje te je tom prilikom izjavio da je predmetna nekretnina vlasništvo VO, a što odgovara i navodima iz tužbe kako „tužiteljica budući živi i radi u R. Francuskoj nije niti bila pozivana od strane Z-K suda tijekom postupka osnivanja zemljišne knjige“ te da bi isto i bio razlog upisa ove nekretnine na RH.

15. Prema pravnim pravilima bivšeg Općeg građanskog zakonika (''Justizgesetzsammlung'' 1/1811, 01. siječanja 1812. stupio na snagu u austrijskim njemačkim zemljama, 01.07.1814. u Karlovačkoj granici, 01.08.1815. u Istri, 01.01.1816. u Dalmaciji, a 01.05.1853. na snazi u Kraljevinama Ugarskoj, Hrvatskoj i Slavoniji, primjenjuje se temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 06.04.1941. godine ''Narodne novine 73/91, dalje: OGZ), iz § 1472 OGZ o izvanrednom dosjedanju nekretnina u vlasništvu države, dopunjeno načelnim mišljenjem sjednice Saveznog vrhovnog suda SFRJ od 04.04.1960. godine prema kojem je za stjecanje nekretnina temeljem dosjelosti potreban rok od 20 godina kao ''maksimalni rok održaja'', a zakonitost stjecatelj nije dužan dokazivati (misli se na to kako poštenje – savjesnost nije potrebno dokazivati jer se pretpostavlja). Kako je riječ o nekretnini koja je danas upisana kao vlasništvo Republike Hrvatske po čl. 159. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Nar. nov.“, br. 91/96, 68/98, 137/99 – Odluka USRH, 22/00 – Odluka USRH, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 – proč. tekst i 94/17 – ispr. – dalje: ZV), potrebno je dokazati dvostruko vrijeme dosjedanja. Dakle, u slučaj izvanrednog dosjedanja 40 godina. Budući su tužiteljevi preci u posjedu prijepora dugi niz godina, i to prvo tužiteljičina teta IO (rođena 1912 g.,), a još ranije njezin otac ZO, Sud zaključuje da je predmetna nekretnina bila u posjedu tužiteljevih pravnih prednika između 1901. do 1941. godine, a poštenje (savjesnost) se pretpostavlja pa su pravni prednici tužiteljice stekli vlasništvo temeljem dosjelosti jer su ispunjene sve pretpostavke iz pravnih pravila § 1472 bivšeg OGZ, nadopunjenih načelnim mišljenjem sjednice Saveznog vrhovnog suda SFRJ od 04.04.1960.g. Kasnije je izvanknjižno vlasništvo prešlo na tužiteljicu koja predmetnu nekretninu posjeduje do današnjeg dana, a o čemu su iskazali i saslušani svjedoci.

16. Međutim, sve i da nije dokazano stjecanje prije 1941.godine, i tada je tužiteljica stekla vlasništvo dosjelošću. Naime, predmetna nekretnina u posjedu je tužiteljevih pravnih prednika sigurno od uspostave(revizije) katastarskog operata od 1959. g., a kada je isto zemljište zasigurno bilo upisano na pravnog prednika tužiteljice ZO, pa je od tada do podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari 07.03. 2025. proteklo više od 40 godina, u kojem razdoblju je tužiteljica zajedno sa svojim prednicima posjedovala predmetnu nekretninu. Ovo jer se u vrijeme dosjedanja sukladno shvaćanju Europskog suda za ljudska prava izraženim u odlukama Trgo protiv Republike Hrvatske po zahtjevu broj 35298/04, D i dr. treba uračunati i vrijeme do 8.listopada 1991. (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci Rev- 2776/106-2 od 29.siječnja 2019.).

17. Naime, Republika Hrvatska je kao članica Europske unije i Vijeća Europe dužna primjenjivati odredbe (Europske) Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda (MU 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06 i 2/10, u daljnjem tekstu: Konvencija) i njezinih Protokola, kao i pravna stajališta prihvaćena odlukama Europskog suda za ljudskih prava (odjeljak II. 2. Konvencije). Odlučne činjenice, u smislu zauzetih pravnih stajališta u spomenutoj recentnoj praksi Europskog suda za ljudska prava predstavljaju utvrđenja o neprekinutom posjedu određene kvalitete tužitelja ili njegovih pravnih prednika u propisanom trajanju, u koje se uračunava i posjed prije 08.11.1991. godine pod uvjetima navedenim u tim odlukama Europskog suda za ljudska prava.

18. U konkretnom slučaju tužiteljica je dokazala kvalitetu i propisano trajanje posjeda predmetne nekretnine, a iz raspravne građe ne proizlazi da bi se radilo o nekretnini na koju netko treći, osim tužiteljice, polaže pravo vlasništva.

19. Odluka o parničnim troškovima je izostala jer ih stranke nisu zahtijevale.

20. Zbog svega izloženog presuđeno je kao u izreci.

U Metkoviću, 30. prosinca 2025.

S u d a c :

Damir Ujdur

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana. Žalba se podnosi ovom sudu u tri istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Punomoćnik tužitelja mr. sc. Julijano Dropulić, odvjetnik iz Ploča, Trg kralja Tomislava 5

2. Tuženica Republika Hrvatska putem Općinskog državnog odvjetništva u Metkoviću, Građansko upravni odjel