Republika Hrvatska

Općinski sud u Varaždinu

Varaždin, Kapucinski trg 5

Poslovni broj: Pp-1178/2023-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Varaždinu, po sucu toga suda Miri Jalševcu, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Štefanije Novoselec, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe PZC VARAŽDIN d.d., sa sjedištem u [adresa], zbog prekršaja iz članka 6. stavak 2., kažnjivog po članku 6. stavak 5. u vezi članka 293. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine“ 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23., dalje u tekstu ZOSPNC ), pokrenutog povodom prigovora okrivljene na Obavezni prekršajni nalog Policijske uprave Varaždinske Postaje prometne policije Varaždin, broj KLASA: 211-07/23-4/8456., URBROJ: 511-14-09-23-1. od 06. ožujka 2023., na temelju članka 244. stavak 1. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22, 133/23., dalje u tekstu PZ ), dana 30. prosinca 2025. godine, donio je i

p r e s u d i o  j e

I Temeljem članka 181. točka 4. PZ, protiv

okrivljene pravne osobe PZC VARAŽDIN d.d. za građevinarstvo , održavanje i zaštitu cesta, OIB: 77718926011, sa sjedištem u [adresa], prekršajno osuđivane

ODBIJA SE OPTUŽBA

što je dana 17.01.2023. u 06:50 sati na cesti Ž2063 Cerje Nebojse (D35) – Tužno – Beretinec (Ž2050), dionica , općina Vidovec, kao pravna osoba nadležna voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa na kolniku Županijske ceste broj 2063, te je tom prilikom ĆK upravljao osobnim automobilom registarskih oznaka VŽ 043M iz smjera mjesta Tužno u smjeru mjesta Beretinec, tj. iz smjera zapada s smjeru istoka, na 120 m od mjestopisne table završetka mjesta Tužno u smjeru istoka, prošao je preko neobilježene udarne rupe, uslijed čega je došlo do oštećenja prednjeg desnog kotača na vozilu. U prometnoj nesreći nije bilo ozlijeđenih osoba , već je na vozilu nastala materijalna šteta

čime je postupila protivno odredbi članka 6. stavak 2. i počinila prekršaj iz članka 6. stavak 5. u vezi članka 293. stavak 1. ZOSPNC

II Temeljem članka 140. stavak 1. i 2. PZ troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavak 2. točka 2. do 5. i točka 7. PZ, padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje

1. Postaja prometne policije Varaždin, izdala je okrivljenoj pravnoj osobi Obavezni prekršajni nalog, broj KLASA: 211-07/23-4/8456., URBROJ: 511-14-09-23-1. od 06. ožujka 2023., zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci.

2. Protiv Obaveznog prekršajnog naloga okrivljena pravna osoba je, pravodobno, uložila prigovor, slijedom čega je Obavezni prekršajni nalog stavljen izvan snage i proveden je žurni prekršajni postupak.

3. Na ročištu održanom pred uređujućim sudom, ovlašteni predstavnik okrivl jene pravne osobe, predao je u spis pisanu obranu okrivljene pravne osobe sa prilozima.

4. U pisanoj obrani okrivljene pravne osobe navodi se da ista poriče da bi počinila prekršaj koji joj se stavlja na teret i ostaje kod prigovora promašene pasivne legitimacije te prigovora zbog izrečenih prekršajnopravnih sankcija i određenih troškova prekršajnog postupka. Pored navedenog, okrivljenik izjavljuje i prigovor povrede načela ne bis in idem te prigovor pravomoćno presuđene stvari - res iudicata. Prije svega okrivljenik podnosi i obrazlaže prigovor povrede načela ne bis in idem te prigovor pravomoćno presuđene stvari - res iudicata. Okrivljenik ističe da je temeljem istog činjeničnog stanja (nalet na istu udarnu rupu na istom mjestu u gotovo isto vrijeme) te istog prekršaja (čl. 6. st. 2. ZSPC-a) protiv njega kao okrivljenika od strane istog ovlaštenog tužitelja već podnesen obvezni prekršajni nalog i to nalog broj: 211-07/23-4/8457 od 06.03.2023.g. Po podnesenom prigovoru protiv predmetnog prekršajnog protiv mene je za isti prekršaj iz čl. 6. st.2. ZSPCA-a (nalet na istu udarnu rupu na istom mjestu u gotovo isto vrijeme) već vođen prekršajni postupak te dana 03. svibnja 2024.g. donesena pravomoćna presuda posl. broj: Pp-1177/2023-4. (op.a. Kojoj se okrivljenik u cijelosti protivi, no istu zbog nedopuštenosti žalbe nije mogao pobijati). Naime, dana 17.01.2023.g. na cesti ŽC2063, na 120 m od mjestopisne table završetak mjesta Tužno u smjeru istoka, u razmaku od 5 minuta, došlo je do prelaska 2 vozila preko iste neobilježene udarne rupe i to vozila reg. oznake VŽ 626-OZ u 06:45 sati te vozila reg. oznake [registarska oznaka] u 06:50 sati:

-povodom prelaska vozila reg. oznake VŽ 626-OZ preko neobilježene udarne rupe u 06:45 sati, protiv PZC VARAŽDIN d.d. kao okrivljenika je izdan obvezni prekršajni nalog broj: broj: 211-07/23-4/8457 zbog prekršaja iz čl. 6. st. 2. ZSPC-a. – prekršajni postupak pravomoćno okončan donošenjem presude Pp-1177/2023-3 te plaćanjem kazne.

-povodom prelaska vozila reg. oznake [registarska oznaka] preko iste neobilježene udarne rupe u 06:50 sati, protiv PZC VARAŽDIN d.d. kao okrivljenika je izdan obvezni prekršajni nalog broj: broj: 211-07/23-4/8456 zbog prekršaja iz čl. 6. st. 2. ZSPC-a., a temeljem kojeg se vodi ovaj postupak.

U oba prekršajna naloga okrivljeniku se na teret stavlja da je dana 17.01.2023.g., na županijskoj cesti ŽC 2063, ''..propustio voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa na kolniku županijske ceste broj 2063..'' čime da je počinio prekršaj iz. čl. 6. st. 2. ZSPC-a. Dakle proizlazi da su za istu prekršajnu radnju iz. čl. 6. st. 2. ZSPC-a, a zbog prelaska 2 vozila preko iste udarne rupe, na istom mjestu i u gotovo isto vrijeme, protiv okrivljenika podnesena 2 obvezna prekršajna naloga – prvi zbog prelaska vozila reg. oznake VŽ 626-OZ preko neobilježene udarne rupe u 06:45 sati, drugi zbog prelaska reg. oznake [registarska oznaka] preko iste neobilježene udarne rupe u 06:50 sati. Okrivljenik se u cijelosti protivi takovom postupanju ovlaštenog tužitelja. Naime, prekršajna radnja koja se okrivljeniku stavlja na teret (''..propustio voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa'', a zbog čega je došlo do prelaska 2 vozila preko neobilježene udarne rupe) u konkretnom slučaju nije i ne može biti počinjena dva puta, već eventualno samo jednom. Stoga se protiv okrivljenika ne može za isto izdati 2 prekršajna naloga, niti voditi 2 postupka. To što su preko iste udarne rupe, na istom mjestu, u razmaku od 5 minuta, prešla 2 vozila ne znači da je 2 puta počinjena prekršajna radnja odnosno da je do propusta koji se okrivljeniku stavlja na teret došlo 2 puta. Do propusta koji se okrivljeniku stavlja na teret je po prirodi stvari moglo doći samo jednom, obzirom se u konkretnom slučaju radi o prelasku vozila preko iste udarne rupe. Dakle, a kao što je i ranije navedeno, protiv prvog prekršajnog naloga (broj: 211-07/23-4/8457 od 06.03.2023.g., vozilo VŽ 626-OZ, 06:45 sati) okrivljenik je uložio prigovor, proveden je prekršajni postupak te je donesene pravomoćna presuda. Kazna izrečena predmetnom presudom u cijelosti je podmirena, čime je za navedenu prekršajnu radnju odnosno prekršaj i ostvarena svrha kažnjavanja. Slijedom svega navedenog, izdavanje ovog pobijanog obveznog prekršajnog naloga predstavlja povredu načela ne bis in idem te predlažem da se isti stavi izvan snage te odbije odnosno odbaci kao nedopušten. Nadalje, vođenje ovog prekršajnog postupka predstavlja povredu načela res iudicata, obzirom je postupak koji je protiv mene vođen povodom istog prekršaja već pravomoćno okončan donošenjem presude te plaćanjem kazne. Osnovanost istaknutih prigovora okrivljenik dokazuje i stavovima sudske prakse i to stavom Naslovnog suda izraženom u pravomoćnoj presudi Pp-1180/2023-5 od 04.12.2024.g., a koja je povodom istog činjeničnog i pravnog osnova (vođenje 2 postupka protiv istog okrivljenika zbog naleta na istu udarnu rupu na istom mjestu u gotovo isto vrijeme) donesena u postupku koji se zbog predmetnih prekršaja od 17.01.2023.g. vodio protiv odgovorne osobe Okrivljenika. Predmetnom presudom odbijena je optužba protiv okrivljenika upravo iz razloga jer je okrivljeni za djelo koje je predmet postupka već pravomoćno osuđen. Nadalje. okrivljenik podnosi i obrazlaže prigovor promašene pasivne legitimacije odnosno pogrešnog naznačavanja okrivljenika u ovom predmetu, kako slijedi:

Okrivljenik PZC VARAŽDIN d.d. nije nadležna pravna osoba za održavanje cesta u smislu čl.6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama pa slijedom navedenog niti ne može biti počinitelj prekršaja za koji je okrivljen i kažnjen.

Odredbom čl.6. st.1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da se ''ceste moraju projektirati, izgrađivati, opremati, održavati i štititi tako da odgovaraju svojoj namjeni i zahtjevima sigurnosti prometa u skladu s odredbama posebnog zakona i propisima donesenim na temelju toga zakona''. U konkretnom slučaju poseban zakon je Zakon o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 04/23 i 133/23) koji odredbama čl.3. st.6., a posebno čl.83. propisuje da je pravna osoba ovlaštena za upravljanje, građenje, rekonstrukciju i održavanje županijskih cesta Županijska uprava za ceste. U nadležnosti navedenog upravitelja županijskih cesta je i organiziranje i obavljanje poslova održavanja cesta.U čl.11. Pravilnika o održavanju cesta (NN 90/14) propisano je kako „Posebne uvjete za planiranje, organiziranje, provedbu, nadzor, kontrolu i evidenciju radova na održavanju određuje upravitelj ceste". Odredbama čl.33. - čl.41. Pravilnika o održavanju cesta propisan je način održavanja cesta u zimskom periodu putem tzv. „zimske službe“, a koje odredbe se odnose na nadležne pravne osobe koje upravljaju cestama, a ne na njihove izvoditelje. Nadalje, u čl.6. st.2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama određeno je da je ''Pravna ili fizička osoba obrtnik nadležna za održavanje ceste dužna voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa''. Iz svega naprijed navedenog jasno proizlazi da okrivljenik PZC VARAŽDIN d.d. sukladno Zakonu o cestama nije pravna osoba nadležna za održavanje cesta, niti je zakonom određena osoba koja upravlja županijskom cestom te stoga nije dužna voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, već je to u nadležnosti onih koji upravljaju županijskim cestama. Obzirom da je cesta na kojoj se dogodila prometna nezgoda županijska cesta, u konkretnom slučaju to je Županijska uprava za ceste Varaždinske županije koja sukladno Zakonu kao pravna osoba koja upravlja cestama ujedno i odgovara za stanje istih. Navedeno potvrđuje i sama Županijska uprava za ceste Varaždinske županije koja u dopisu od 14.03.2025.g. upućenom upravo okrivljeniku, jasno navodi: ''Županijska uprava za ceste Varaždin odgovara za stanje cesta u svojoj nadležnosti, dok Vi (op.a. ovdje okrivljenik) kao izvođač radova na redovitom održavanju cesta na području Varaždinske županije odgovarate ovoj Upravi za povrede sklopljenog Ugovora o izvođenju radova redovitog održavanja županijskih i lokalnih cesta na području Varaždinske županije.'' Okrivljenik ne organizira i ne obavlja nadzor nad javnim cestama već samo kao jedan od izvoditelja radova na poslovima održavanja cesta, temeljem sklopljenog Ugovora s upraviteljem ceste, obavlja samo određene, ugovorene radove redovitog održavanja cesta za nadležnog upravitelja cesta, a sukladno programu ili planovima radova koje donosi upravo zakonski upravitelj cesta. Dakle, okrivljenik izvodi radove održavanja po nalogu i pod nadzorom Županijske uprave za ceste, i to u vrstama i količinama određenim sklopljenim Ugovorom o redovitom održavanju cesta. Stoga osnov odgovornosti okrivljenika kao izvoditelja radova nije zakon nego upravo ugovor temeljem kojeg izvođač izvodi radove

održavanja te isti može odgovarati upravitelju ceste kao naručitelju (uže i samo u granicama Ugovora), samo u slučajevima ako je šteta nastala uslijed neispunjenja ili neurednog ispunjenja Ugovora. Takova odgovornost temeljem ugovora predstavlja ugovorni obveznopravni odnos između dvije ugovorne strane, dok prekršajna odgovornost i dalje ostaje na strani pravne osobe određene Zakonom o cestama, obzirom da upravo ta pravna osoba bira izvoditelja radova te imenuje odgovornu osobu za izvršenje Ugovora. Nadležnost održavanja proizlazi iz Zakona i pravna osoba nadležna za održavanje i upravljanje cestama (Županijska uprave za ceste) ne može svoju zakonsku nadležnost, obvezu i odgovornost za održavanje cesta, a time niti prekršajnu odgovornost prenijeti ugovorom na drugi pravni subjekt (okrivljenika kao izvoditelja radova) jer se zakonske nadležnosti ne mogu prenositi gospodarskim ugovorima. O tome već postoji sudska praksa Prekršajnih, Općinskih i Županijskih sudova te Vrhovnog suda RH. Vrhovni sud je u presudi Gzz-9/07 od 23.01.2008.g. zauzeo stajalište da izvoditelji radova odgovaraju uže i u granicama ugovora:

„Temelj odgovornosti za naknadu štete PZC VARAŽDIN d.d. kao osobe kojoj je na osnovi ugovora sklopljenog s upravom za ceste povjereno održavanje ceste nije zakon već PZC VARAŽDIN d.d. odgovara uže i u granicama ugovora“.

Iako okrivljenik ima zaključen Ugovor o obavljanju poslova održavanja cesta sa nadležnim upraviteljem cesta, ističe da se takovim ugovorom ne može prenositi prekršajna odgovornost jer je prekršajna odgovornost utvrđena citiranim propisima za pravne osobe koji su nositelj prava upravljanja tj. djelatnosti utvrđene zakonom i one za to odgovaraju bez obzira tko je konkretni izvoditelj radova, a kojih može biti i više po pojedinoj vrsti rada i na pojedinoj dionici ceste.

Dakle, okrivljenik nije počinio prekršaj iz čl.6. ZSPC-a budući nije zakonom određena pravna osoba koja bi bila nadležna za održavanje cesta, već su to druge pravne i odgovorne osobe, a kako je to određeno Zakonom o cestama.

Nadalje se ističe i da je prekršajnim odredbama u čl.113. Zakona o cestama predviđena odgovornost ustanova koje upravljaju javnim cestama, a ovdje okrivljenik nije niti ustanova koja upravlja javnim cestama.

Osnovanost istaknutih prigovora dokazuje se i stavovima sudske prakse izraženim u pravomoćnim presudama i to kako slijedi:

Prekršajni sud u Sisku, Stalna služba u Kutini, 4. Pp P-1880/17 od 26.09.2017.g.:

“iako je okrivljena pravna osoba kao izvoditelj ugovorom preuzela redovno održavanje i zaštitu županijske ceste, ista ne može prekršajno odgovorati za prekršaj neodržavanja ceste jer se samim ugovorom ne može prenositi prekršajna odgovornost. Slijedom navedenog odgovorna osoba u konkretnom slučaju je ona koju imenuje naručitelj (upravitelj) da vrši nadzor nad izvođenjem ugovorenih radova, a ne odgovorna osoba zaposlena u okrivljenoj pravnoj osobi (izvoditelju radova)…”

Općinski sud u Novom Zagrebu, Pp P-117/2019 od 16.01.2019.g.:

“okrivljena pravna osoba i odgovorna osoba nisu počinili prekršaj iz čl. 6 ZSPC-a iz razloga što navedena pravna osoba nije Zakonom određena osoba koja je nadležna za održavanje cesta, već su to druge pravne i odgovorne osobe, a kako je to određeno

Zakonom o cestama, a okrivljena pravna osoba samo izvoditelj radova na koje se čl. 6 ZSPC-a ne odnosi…”

Prekršajni sud u Karlovcu, 3P-5083/2011od 30.01.2015.g.:

“kako je odredbom čl. 6. ZSPC-a propisana samo odgovornost one pravne osobe koja ne održava i ne štiti ceste, a ne i one koja izvodi radove na održavaju ceste, izvoditelj radova i odgovorna osoba u toj pravnoj osobi se oslobađaju optužbe ne ulazeći pritom u meritum spora…”

Prekršajni sud u Osijeku , Pp 9P-5244/2011 od 07.02.2014.g.:

“…prometna nesreća nije posljedica ne/redovitog izvršavanja obveza….ugovorom se ne može prenijeti prekršajna odgovornost…okrivljenici doista nisu mogli biti nositelji prekršajne odgovornosti za nastalu prometnu nesreću predmetnog događaja, niti temelj odgovornosti uopće proizlazi iz navedenog ugovora…”

Prekršajni sud u Karlovcu , Pp 5 P-5256/13 od 30.06.2015.g.:

“kako je odredbom čl. 6. ZSPC-a propisana samo odgovornost one pravne osobe koja ne održava i ne štiti ceste, a ne i one koja izvodi radove na održavaju ceste, izvoditelj radova i odgovorna osoba u toj pravnoj osobi se oslobađaju optužbe ne ulazeći pritom u meritum spora…”

Prekršajni sud u Zagrebu , 74 Pp P-4908/2018 od 07.09.2018.g.:

“…ugovorom se ne može na okrivljenika prenositi prekršajna odgovornost Županijske uprave za ceste, jer je to poduzeće odgovorno bez obzira tko je u konkretnom slučaju izvoditelj radova sukladno odredbama Zakona o cestama….ni odgovorna osoba u pravnoj osobi nije odgovorna osoba u konkretnom slučaju, već je odgovorna ona osoba koju naručitelj imenuje za nadzor nad izvođenjem ugovorenih radova…”

Okrivljenik poriče da bi počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret te ističe kako niti nema dokaza da je prekršaj uopće počinjen. Naime, nije sporno da je okrivljenik sa upraviteljem predmetne županijske ceste imao sklopljen Ugovor o redovnom održavanju županijskih i lokalnih cesta na području Varaždinske županije za razdoblje od 01. siječnja 2023.g. do 31. prosinca 2023.g., od 30. prosinca 2022.g., a temeljem kojeg Ugovora je okrivljenik bio Izvoditelj radova redovitog održavanja predmetne dionice županijske ceste ŽC2063. Međutim, okrivljenik osporava da bi u konkretnom slučaju došlo do neurednog ispunjenja ugovorom preuzetih obveza ili bilo kakovog propusta u održavanju cesta pa samim time i počinjenja prekršaja koji mu se stavlja na teret. Naime, okrivljenik izvodi radove redovnog održavanja županijskih i lokalnih cesta na području Varaždinske sukladno odredbama Ugovora, važećim propisima (Zakon o cestama, Pravilnik o održavanju cesta, Pravilnik o ophodnji javnih cesta) i Operativnim planovima radova izrađenim i donesenim od strane upravitelja predmetne ceste - Županijske uprave za ceste Varaždinske županije. Odredbom članaka 20. stavka 2. važećeg Pravilnika o održavanju cesta (NN 90/14) propisano je da je ophodarska služba dužna nadzirati sva događanja koja utječu na javnu cestu i promet na njoj te pregledavati (vizualno) stanje svih sastavnih dijelova javne ceste. Odredbom članka 3. stavak 1. važećeg Pravilnika o ophodnji javnih cesta (NN 75/14 i 07/21) određeno je da se ophodnja na županijskim cestama uspostavlja i obavlja najmanje dva puta mjesečno. Planom ophodnje donesenim od strane upravitelja ceste - Županijske uprave za ceste Varaždinske županije određeno je da se ophodnja na predmetnoj

dionici županijske ceste ŽC2063 uspostavlja i obavlja tri puta mjesečno. Odredbom čl. 32. Pravilnika o održavanju cesta propisano je da je u slučaju teških prometnih nesreća i drugih izvanrednih događaja ili po zahtjevu MUP-a, upravitelj ceste (Županijska uprava za ceste) dužan osigurati da izvođač radova redovnog održavanja ceste (ovdje okrivljenik), bez odlaganja ukloni posljedice tog događaja te ako je to moguće, odmah označi opasno mjesto i osigura promet propisanom prometnom signalizacijom te poduzme nužne mjere za osiguranje ceste i uspostavi prohodnost javne ceste. Okrivljenik je u cijelosti i uredno ispunio sve ugovorene obveze te izvršio sve radove na koje se Ugovorom obvezao i to:

- dana 08.01.2023.g. izvršeno je saniranje uočenih udarnih rupa na predmetnoj dionici županijske ceste na način da su iste zatvorene hladnom asfaltnom masom (grambitom);

- izvršena je redovna ophodnja i pregled predmetne dionice županijske ceste ŽC2063 sukladno Pravilniku o ophodnji javnih cesta te Planu ophodnje i to:

- dana 08.01.2023.g. oko 18:00 sati izvršena je ophodnja ceste vozilom reg. oznake [registarska oznaka] te na cesti nisu uočene nikakve nepravilnosti;

- dana 09.01.2023.g. oko 05:43 sati izvršena je ophodnja ceste vozilom reg. oznake [registarska oznaka] te na cesti nisu uočene nikakve nepravilnosti;

- dana 14.01.2023.g. oko 18:00 sati izvršena je ophodnja ceste vozilom reg. oznake [registarska oznaka] te na cesti nisu uočene nikakve nepravilnosti;

- pored izvršenih ophodnji predmetna dionica je višestruko obilažena i pregledana u sklopu radova zimskog održavanja cesta i to:

- dana 16.01.2023.g. oko 13:24 sati izvršen je pregled predmetne ceste vozilom reg. oznake [registarska oznaka] te nisu uočene nikakve nepravilnosti;

- dana 17.01.2023.g. oko 05:14 sati izvršeno je posipavanje predmetne ceste vozilom [registarska oznaka] te prilikom istog na cesti nisu uočene nikakve nepravilnosti;

- odmah po dojavi policije o udarnoj rupi dana 17.01.2023.g. u 08:36 sati izvršena je hitna intervencija te je mjesto nezgode odmah po dojavi sanirano;

- imao je angažirana sva potrebna vozila i ljudstvo sukladno važećim Pravilnicima i Planu ophodnje,

Dakle, prije nastanka prometne nezgode, pregled i ophodnja županijske ceste ŽC2063 obavljena je čak u četiri navrata, i to dana 08.01.2023.g., 09.01.2023.g., 14.01.2023.g. i 16.01.2023g. (dan prije nezgode).

Saniranje uočenih udarnih rupa izvršeno je dana 08.01.2023.g. na način da su iste zatvorene hladnom asfaltnom masom (grambitom)

Nakon obavljene sanacije, a prilikom navedenih ophodnji i pregleda ceste nisu uočene nepravilnosti koje bi zahtijevale bilo kakvu intervenciju u okviru redovnog održavanja predmetne županijske ceste, a što jasno proizlazi iz Putnih radnih listova i Dnevnika zimske službe, koju dokumentaciju okrivljenik dostavlja u privitku.

Nadalje, odmah po zaprimljenoj dojavi policije o udarnoj rupi dana 17.01.2023.g. u 08:36 sati izvršena je hitna intervencija te je mjesto nezgode odmah sanirano.

Dakle, iz svega navedenog jasno proizlazi da je u konkretnom slučaju okrivljenik ugovoreni posao održavanja predmetne županijske ceste izvršavao uredno i sukladno Ugovoru, Planovima, Zakonu i Pravilnicima te da je ispunio sve ugovorene obveze - predmetna županijska cesta je redovno obilažena, održavana i mjesto nezgode odmah po dojavi sanirano.

Posebno se napominje da je predmetna cesta prije nezgode obiđena i pregledana i češće nego što je to propisano Pravilnikom o ophodnji javnih cesta i Planom ophodnje - Pravilnik propisuje najmanje dva puta mjesečno, Plan ophodnje propisuje tri puta mjesečno - dok je u konkretnom slučaju ophodnja prije predmetne nezgode obavljena čak u četiri navrata, od čega posljednji put samo dan prije nezgode.

Slijedom svega navedenog te priloženih dokaza, nema nikakvog propusta u održavanju predmetne županijske ceste, a time niti odgovornosti okrivljenika za prekršaj koji mu se stavlja na teret.

U prilog navedenom i sudska praksa:

Prekršajni sud u Karlovcu , 5 P-2351/11 od 25.03.2013.g.:

“okrivljeni nije ustanova koja upravlja javnom cestom, već je to Županijska uprava za ceste, te je očito da je okrivljeni poduzeo sve potrebne mjere…..okrivljeni se u svemu dužan pridržavati ugovora o obavljanju poslova održavanja cesta sa ŽUC-om kojim je utvrđena i količina i vrsta radova te međusobni odnosi naručitelja i izvođača radova-nisu nađeni dokazi da bi bilo propusta okrivljenika u obavljanju ugovorenih poslova, a osobito uzročno-posljedične veze između eventualnih propusta i prometne nesreće, pa se isti oslobađa optužbe…”

Nadalje, sama činjenica da je na predmetnoj županijskoj cesti došlo do nezgode na način da je vozilo naletjelo na neobilježenu udarnu jamu, ne znači da je za isto odgovoran okrivljenik!

To iz razloga jer okrivljenik, a kao što je i prethodno navedeno, obavlja radove održavanja cesta u količinama i na način kako je to utvrđeno Ugovorom sklopljenim s upraviteljem ceste, Planovima radova donesenim od strane upravitelja te Pravilnicima.

Okrivljenik nije dužan biti u svakom trenutku na svakom metru svake ceste. Ne postoji propis koji bi mu isto nalagao, a niti je za isto temeljem Ugovora plaćen od strane Upravitelja ceste. Osim toga, životno je i logično da isto niti nije objektivno moguće! Stoga je u svakom konkretnom slučaju potrebno ocijeniti da li je u istom postojala objektivna mogućnost uklanjanja nedostatka na cesti i poduzimanja odgovarajućih radnji održavanja ceste. Okrivljenik ističe kako u konkretnom slučaju nije postojala nikakva objektivna mogućnost da se predmetno oštećenje ceste sanira ili obilježi prije nastanka nezgode. Naime, kolnik dionice županijske ceste na kojoj je došlo do nezgode odnosno nastanka udarne rupe je već dotrajao, sa mjestimično ispucalim dijelovima habajućeg asfaltnog sloja te vidljivim ranijim mjestimičnim popravcima asfalta. Pored navedenog, tijekom mjeseca siječnja tim se dijelom županijske ceste odvijao pojačan promet obzirom je državna cesta kroz Vidovec bila zatvorena zbog

radova aglomeracije. Mjesec siječanj je također obilovao padalinama (kiša i snijeg) koje su se uslijed niskih jutarnjih temperatura smrzavale na tlu te uzrokovale širenje ispucanih dijelova asfaltnog sloja, njihovo odlomljavanje te posljedično nastanak udarnih rupa. Uslijed takovog stanja kolnika, a osobito uzimajući u obzir prethodno navedene okolnosti, postoji veća mogućnost nastanka udarnih rupa (pa čak i na sam dan ili neposredno prije nezgode), a koje se objektivno ne mogu odmah po nastanku uočiti i sanirati unatoč redovnim i učestalim ophodnjama i pregledima ceste. Naime, a kao što je i prethodno navedeno, predmetna dionica županijske ceste je prije nezgode obiđena čak 4 puta, od čega posljednji put samo dan prije nezgode, dana 16.01.2023.g. Prilikom tih obilazaka, nisu uočene udarne rupe i oštećenja kolnika. Da su iste uočene odmah bi bile i sanirane kao što je to bio i slučaj dana 08.01.2023.g. kada su prilikom ophodnje na toj dionici ceste, uočene udarne rupe odmah i sanirane. Dakle, primarni uzrok nastanka udarnih rupa je dotrajalo stanje asfaltnog sloja kolnika predmetne dionice županijske ceste. Takovo stanje kolnika se ne može otkloniti mjestimičnim popravcima asfalta kolničke konstrukcije u okviru redovitog održavanja, već je nužna rekonstrukcija cijele kolne površine ceste, a koja rekonstrukcija ima karakter investicije te predstavlja izvanredno održavanje ceste, a za što okrivljenik niti je imao nalog upravitelja ceste – Županijske uprave za ceste, niti je isto predviđeno Ugovorom o redovitom održavanju cesta. Odgovornost za takovo stanje kolnika (i posljedično nastanak udarni rupa uslijed istog) se nikako ne može staviti na teret okrivljeniku. To iz razloga jer okrivljenik obavlja radove redovitog održavanja cesta u vrsti i količinama određenim Ugovorom o redovitom održavanju cesta sklopljenim s upraviteljem ceste – Županijskom upravom za ceste Varaždinske županije. Za stanje cesta kao i za njihovu rekonstrukciju odgovara isključivo upravitelj ceste – Županijska uprava za ceste - kojemu je navedena obveza određena Zakonom (čl. 83., čl. . st.1. t.19, čl. 3. st. 6. Zakonom o cestama) te koji za isto ima osigurana i raspolaže sredstvima iz državnog proračuna! Okrivljenik ovdje ponovno ističe i ukazuje na Dopis Županijske uprave za ceste Varaždinske županije od 14.03.2025.g. u kojem je navedeni upravitelj cesta jasno naveo da: ''…odgovara za stanje cesta u svojoj nadležnosti…''.

Slijedom svega navedenog, okrivljenik ističe kako nema odgovornosti za prekršaj koji mu se stavlja na teret jer zbog dotrajalog stanja ceste uočavanje i sanacija udarne rupe prije nezgode nije bilo objektivno moguće u okviru ugovorenih radova redovitog održavanja ceste (3 ophodnje mjesečno) te jer nije došlo do nikakvog propusta u izvršavanju ugovornih obveza redovitog održavanja ceste.

Okrivljenik posebno ističe kako je Prekršajnim zakonom određeno da je temelj odgovornosti pravne i odgovorne osobe skrivljena povreda propisa o prekršaju. No, u ovom konkretnom predmetu, odnosno obveznom prekršajnom nalogu, uopće nije određeno, a niti dokazano koje to mjere okrivljenik nije poduzeo a bio je dužan poduzeti, odnosno u čemu se sastoji prekršajno postupanje okrivljenika. Dakle, iz obveznog prekršajnog naloga nije uopće razvidno skrivljeno ponašanje.Osnovanost prethodno navedenog Okrivljenik dokazuje i stavovima sudske prakse izraženim u pravomoćnim presudama koje se prilažu u spis i to kako slijedi:

Prekršajni sud u Karlovcu, stalna služba u Slunju, 12 Pp P-1693/17 od 22.01.2018.g.:

“okrivljeni se oslobađaju optužbe jer nije dokazano da je do prometne nestreće došlo propustom okrivljenih u održavanju…tj. nije dokazana odlučna činjenica propusta poduzimanja mjera iz njihove nadležnosti a u svrhu odvijanja sigurnog prometa…”

Prekršajni sud u Sisku, Stalna služba u Kutini, 12. Pp P-1887/17 od 23.10.2017.g.:

“Upravitelj ceste između ostalog organizira i obavlja poslove održavanja, građenja, rekonstrukcije cesta…Prekršajna odgovornost ne može se prenositi ugovorom na drugu pravnu osobu, već ona proizlazi iz zakona. Podredno u obveznom prekršajnom nalogu nije točno i precizno navedeno kaju su to radnju održavanja cesta pravna i odgovorna osoba propustili učiniti. Također nije dokazano niti to da je eventualno propuštanje neke radnje, koja nije niti konkretizirana, u izravnoj vezi s prometnom nesrećom…”

Prekršajni sud u Karlovcu , 5 P-2340/11 od 16.03.2012.g.:

“okrivljeni nije ustanova koja upravlja javnom cestom, već je to Županijska uprava za ceste, te je očito da je okrivljeni poduzeo sve potrebne mjere…..okrivljeni se u svemu dužan pridržavati ugovora o obavljanju poslova održavanja cesta sa ŽUC-om kojim je utvrđena i količina i vrsta radova te međusobni odnosi naručitelja i izvođača radova-nisu nađeni dokazi da bi bilo propusta okrivljenika u obavljanju ugovorenih poslova, a osobito uzročno-posljedične veze između eventualnih propusta i prometne nesreće, pa se isti oslobađa optužbe…”

Prekršajni sud u Karlovcu , Pp 5 P-3358/14 od 12.06.2015.g.:

Planom rada pa u skladu s načelom “in dubio pro reo” oslobođeni krivnje…”

Prekršajni sud u Karlovcu , Pp 5 P-3359/14 od 17.06.2015.g.:

“okrivljeni i odgovorna osoba u toj pravnoj osobi postupali u skladu s važećim Ugovorom a samim tim i sukladno odredbi čl.6. ZSPC-a, te primjenom načela “in dubio pro reo” oslobođeni od optužbe…”

Nadalje, primjenom odredaba iz čl. 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, sama činjenica da se na cesti dogodila neka prometna nezgoda može se okvalificirati kao prekršaj u vidu ''neodržavanja ceste'', odnosno ''neosiguravanja sigurnosti prometa na cesta'', a da se pri tome uopće ne uzmu u obzir odredbe i propisi kojima se uređuje djelatnost održavanja cesta. Međutim, takovo kvalificiranje prekršaja bez da se pri tome uzme u obzir i ocijeni da li se u konkretnom slučaju postupalo u skladu sa odredbama Zakona o cestama, Pravilnika o održavanju cesta, Pravilnika o ophodnji javnih cesta te Planovima izvođenja radova održavanja cesta, a kojima je detaljno uređena materija održavanja cesta, predstavlja potpuno pogrešnu primjenu materijalnog prava, bez utvrđivanja bilo kakvih činjenica i ocjenjivanja dostavljenih dokaza. Stoga okrivljenik ističe da mu se u konkretnom slučaju paušalno stavlja na teret počinjenje prekršaja iz čl. 6. Zakona o sigurnosti na cestama, a bez da je pri tome naveden, obrazložen i dokazan konkretan propust okrivljenika u obavljanju ugovorenih poslova održavanja cesta kao i osnov njegove prekršajne odgovornosti. Točnije, ovlašteni tužitelj nije niti naveo, a niti obrazložio koju je to odredbu i kojeg propisa, a kojim se uređuje djelatnost održavanja cesta, okrivljenik u konkretnom slučaju povrijedio. Slijedom svega navedenog okrivljenik ističe da je došlo do povrede načela ne bis in idem te da se radi o već pravomoćno presuđenoj stvari - res iudicata. Podredno, okrivljenik ističe da ne može biti optužen te u potpunosti poriče počinjenje prekršaja koji mu se stavlja na teret, a obzirom da isti nije počinjen, prigovor se podnosi i zbog izrečenih prekršajnopravnih sankcija, kao i određenih troškova u

povodu izdavanja prekršajnog naloga, a budući da protiv istog Obvezni prekršajni nalog nije niti trebao biti izdan, te predlaže da sud uvaži ovu pisanu obranu i donese presudu kojom se optužba odbija , odnosno okrivljenog oslobađa krivnje i optužbe te plaćanja troškova postupka.

5. U okviru postupka sud je razgledao i pročitao materijalnu dokumentaciju u spisu i to zapisnik o očevidu od 8.2.2023., situacijski plan prometne nesreće, fotoelaborat, zapisnik o alkotestu za NK, zapisnik o ispitivanju svjedoka NK, podaci o pravnoj i odgovornoj osobi. zahtjev za naknadu troškova tužitelja, , izvadak iz sudskog registra Trgovačkog suda i u potvrdu o prekršajnoj kažnjavanosti za okrivljenu Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije od 28.3.2025., obavezni prekršajni nalog od 6.3.2023., presuda Općinskog suda u Varaždinu od 3.5.2024., nalog za nacionalna plaćanja Erste banke, presuda Općinskog suda u Varaždinu od 4.12.2024., odgovor ŽUC-a PZC od 14.3.2025., građevinski dnevnik , dnevnik zimske službe, plan obilaska Županijskih i lokalnih cesta varaždinske županije od 12.6.2022. plan ophodnje sa 4 fotografije u boji na 2 A4 formata papira sa preslikama sudske prakse.

5.1. Druge dokaze sud nije provodio, a ispitivanje predloženih po okrivljenoj pravnoj osobi u pisanoj obrani svjedoka, obzirom na druge raspoložive i provedene dokaze iz kojih je činjenično stanje potpuno i točno utvrđeno i iz kojih proizlaze i utvrđene su i činjenice na okolnosti utvrđivanja kojih su svjedoci predloženi, sud je ocijenio nepotrebnim.

6. Na temelju tako provedenog postupka, analizom i ocjenom obrane okrivljene pravne osobe i provedenih dokaza i to svakog zasebno, te u odnosu na ostale provedene dokaze, sud je prihvatio obranu okrivljene pravne osobe, koja je u suglasju sa razgledanom i pročitanom materijalnom dokumentacijom i odbio optužbu, budući se, po stavu i ocjeni suda, u konkretnom slučaju radi o presuđenoj stvari.

6.1. Naime, presudom Općinskog suda u Varaždinu broj Pp-1177/2023-4. od 03. svibnja 2024., vidljivo je da je navedenom presudom ovdje okrivljena pravna osoba proglašena krivom i kažnjena jer je propustila dana 17. siječnja 2023., u 06,45 sati, na cesti Ž2063 Cerje Nebojse ( D35) – Tužno-Beretinec (Ž2050) dionica općina Vidovec, a kao nadležna pravna osoba, voditi brigu i poduzimati primjerene mjere omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa na kolniku županijske ceste broj 2063, čime je počinila prekršaj iz članka 6. stavak 5. u vezi članka 293. stavak 1. ZOSPNC, za koji prekršaj joj je izrečena novčana kazna u iznosu od 700,00 EURA i obvezana je na platež troškova prekršajnog postupka u iznosu od 69,00 EURA.

6.1.1. Presuda Općinskog suda u Varaždinu broj Pp-1177/2023-4. od 03. svibnja 2024. postala je pravomoćna istoga dana – 03. svibnja 2024.

6.1.2. Iz Potvrda – Naloga za nacionalno plačanje Erste&Steiermarkische Bank d.d. od 10.05.2024. proizlazi da je narečenog dana okrivljena pravna osoba, prema gore

navedenoj pravomoćnoj presudi, platila izrečenu joj novčanu kaznu i podmirila izrečene joj troškove prekršajnog postupka.

6.2. U ovom prekršajnom postupku pak se istu pravnu osobu PZC d.d. za građevinarstvo, održavanje i zaštitu cesta, tereti da je istoga dana 17.01.2023. u 06:50 sati, dakle s razmakom od 5 minuta od događaja o kojem je pravomoćno odlučeno presudom Općinskog suda u Varaždinu, broj Pp-1177/2023-4. od 03.05.2024., na istom mjestu, odnosno na cesti Ž2063 Cerje Nebojse (D35) – Tužno – Beretinec (Ž2050), dionica , općina Vidovec, kao pravna osoba nadležna, počinila isti prekršaj, dakle propustila voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa na kolniku Županijske ceste broj 2063, čime je počinila isti prekršaj, odnosno počinila prekršaj iz članka 6. stavak 5. u vezi članka 293. stavak 1. ZOSPNC.

6.2.1. Budući je iz naprijed navedenog vidljivo da se radi o identičnom događaju, koji je identično opisan u oba optužna prijedloga PU varaždinske, PPRP Varaždin i to broj KLASA:211-07/23-4/8457., URBROJ:511-14-09-23-1. od 06.03.2023. i broj KLASA: 211-07/23-4/8456., URBROJ: 511-14-09-23-1. od 06. ožujka 2023., kao i u presudi broj Pp-1177/2023-4. od 03.05.2024., a sama činjenica da su istoga dana, na istom mjestu, s razmakom od 5 minuta, na neobilježenu udarnu rupu, naletjela dva vozila, nije od bitnog utjecaja, obzirom da se okrivljenoj pravnoj osobi u oba optužna prijedloga stavlja na teret jedna radnja, odnosno jedan propust, počinjen istoga dana, na istom mjestu, kojim je počinjen isti prekršaj, te da je po optužnom prijedlogu broj

KLASA:211-07/23-4/8457., URBROJ:511-14-09-23-1. od 06.03.2023., proveden prekršajni postupka i donijeta presuda broj Pp-1177/2023-4. od 03.05.2024, koja je postala pravomoćna istoga dana, to sud nalazi da se radi o presuđenoj stvari.

6.2.2. Naime, načelo ne bis in idem povezuje se s pravom na pravični postupak iz članka 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a zajamčeno je Osim što predstavlja temeljno ljudsko pravo, načelo ne bis in idem predstavlja procesnu smetnju za vođenje drugog postupka o istoj pravnoj stvari. Prema sudskoj praksi Ustavnog suda RH načelo ne bis in idem vrijedi ako je istoj osobi za isto djelo već pravomoćno presuđeno meritornom sudskom odlukom - osuđujućom ili oslobađajućom kojom je odlučeno o krivnji okrivljenika. Dakle, načelo ne bis in idem zabranjuje dvostruko suđenje za isto djelo. Prema ovom načelu, pravomoćna osuđujuća ili oslobađajuća presuda predstavlja procesnu smetnju za suđenje u drugom prekršajnom postupku povodom istog prekršaja, pod uvjetom da su identitet osobe i prekršajnog djela isti, kao što je to u konkretnom slučaju.

6.3 Slijedom svega gore navedenog, valjalo je protiv okrivljene pravne osobe, temeljem članka 181. točka 4. PZ, koji kaže da će sud presudu kojom se optužba odbija izreći ako je okrivljenik za isti prekršaj već pravomoćno osuđen, oslobođen optužbe ili je postupak protiv njega pravomoćno obustavljen, optužbu odbiti.

7. Budući je protiv okrivljene pravne osobe optužba odbijena, to temeljem članka 140. stavak 1. i 2. PZ troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavak 2. točka 2. do 5. i točka 7. PZ, padaju na teret proračunskih sredstava suda.

8. Radi svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

U Varaždinu, 30. prosinca 2025.

Zapisničarka: Sudac: Štefanija Novoselec, v.r. BK, v.r.

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude, prema članku 244. stavku 1. PZ, žalba nije dopuštena.

Presuda se dostavlja:

1. Tužitelj: PU varaždinska, PPRP Varaždin, odmah i po pravomoćnosti

2. Okrivljeni: PZC Varaždin d.d., [adresa]

3. Za spis, ovdje