REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Zadru - Stalna služba u Pagu

Trg kralja Petra Krešimira IV, Knežev dvor 23250 Pag

Poslovni broj: R1-317/2022-23

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Pagu po sucu tog suda Ivi Peričić Pejar kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja UZ OIB [osobni identifikacijski broj] pok. PZ iz [adresa], zastupanog po punomoćnicima Šalina Ivanu i Vrkić Boži, odvjetnicima u Zadru, J.D.Matejeva 4, protiv protustranaka 1) ČZ OIB [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], 2) MZ OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 3) ZZ OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]) VZ OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupani po punomoćniku Ivanu Skoblaru, odvjetniku u Zadru, Sv.L.B.Mandića 3, radi uređenja međe, 30. prosinca 2025.

r i j e š i o  j e

I. Na temelju pravične ocjene suda ispravlja se međa između nekretnina predlagatelja oznake čest. zem. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] i nekretnine protustranaka čest. zem. [katastarska čestica] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] sve k. o. [katastarska općina], na način da ispravljena međa predstavlja među označenim pravcem između točaka C i D koje su označene crvenom bojom u ukupnoj duljini od 4,05 m, a to je u naravi linija preko asfaltirane površine, a kako je sve označeno na skici ispravka uređenja međe stalnog sudskog vještaka Ivana Marinovića, iz Zadra, Viktora Vide 19, a koja je sastavni dio ovog rješenja.

II. Utvrđuje se da sporna površina u odnosu na prijedlog predlagatelja iznosi 45 m2 a predstavlja površinu između točaka A, D, C , B i A, a koja površina je u naravi put, kako je sve označeno u skici stalnog sudskog vještaka Ivana Marinovića iz Zadra, Viktora Vide 19, a koja je sastavni dio ovog rješenja.

III Nezadovoljna stranka u parnici može dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi ispravak međe, no susjed koji je sudjelovao u postupku ispravka uređenja međe ne može to zahtijevati nakon proteka roka od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku ispravka uređenja međe, ovdje u roku od 6 mjeseci od pravomoćnosti ovog rješenja.

IV Nalaže se protustrankama nadoknaditi predlagatelju trošak ovog izvanparničnog postupka u iznosu od 565,52 Eura , u roku od 15 dana, dok se odbija kao neosnovan zahtjev predlagatelja za naknadu daljnjeg potraživanog troška postupka.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je ovom sudu podnio prijedlog radi uređenja međe navodeći da je isti stvarni vlasnik i posjednik nekretnine oznake č.z. 2769 k. o. [katastarska općina] izmjere, dok da su predloženici suvlasnici i suposjednici, svaki za po ¼ dijela č.z. 2770 k. o. [katastarska općina] izmjere. Međa između predmetnih nekretnina da je sporna jer da su predloženici u postupku nove katastarske izmjere postavili međne oznake na mjestu koje ne odgovara pravom stanju stvari. Međne oznake da su pomaknute i postavljene unutar i nauštrb č.z. 2769 u vlasništvu predlagatelja, čime da je došlo do smanjenja površine iste, a u korist č.z. 2770 u suvlasništvu predloženika. Predlagatelj da je u postupku katastarske izmjere za k. o. [katastarska općina] iznio prigovor na takvo uređenje međe, te da je u konačnici, temeljem zaključka Državne geodetske uprave, Područnog ureda Zadar, upućen na pokretanje ovog postupka, pa predlagatelj predlaže da sud nakon provedenog postupka ispravi među između nekretnina stranaka.

2.Predloženici su prijedlog osporili kao neosnovan, a u svom odgovoru na prijedlog su naveli kako nije točno da je predlagatelj vlasnik i posjednik č.z. 2769 k. o. [katastarska općina] izmjere već da je vlasnik i suposjednik navedene čestice za ½ dijela, a preostali dio da je u vlasništvu predloženika, svakog za po[1] /8 dijela. Međe između nekretnina č.z. 2769 k. o. [katastarska općina] i 2770 k. o. [katastarska općina] da odgovaraju katastarskom stanju kako stare tako i nove izmjere, a sukladno tome i stanju vlasništva i to iz razloga da prijašnja č.z. 240/10 odgovara novoj č.z. 2769 k. o. [katastarska općina], a prijašnje č.z. 240/9, 240/11, 239/1 i 239/3 sve k. o. [katastarska općina] da odgovaraju novoj čestici č.z. 2770 k. o. [katastarska općina] što da je potvrđeno od strane Područnog ureda za katastar Zadar. To da je potvrđeno od strane katastarskog ureda temeljem prigovora 531, a što da je vidljivo i u predmetnom rješenju Državne geodetske uprave. Područnog ureda Zadar klasa: 932–04/13–03/23 od 04. ožujka 2013.g. na koji se predlagatelj poziva) te da je pri Općinskim sudom u Zadru proveden postupak preoblikovanja zemljišno knjižnog vlasništva za č.z. 2770 k. o. [katastarska općina]. Time da je potvrđeno da su međe između č.z. 2769 k. o. [katastarska općina] i 2770 k. o. [katastarska općina] uređene i ispravne te da su prijašnji vlasnici starih č.z. 240/9, 240/11,239/1 i 239/3 sve k. o. [katastarska općina] upisani u novu č.z. 2770 k. o. [katastarska općina]. Iz originala preslika katastarskog plana od 1987.g. da je vidljivo da je prijašnja čestica č.z. 240/10 k. o. [katastarska općina] (nova 2769) svojom dužinom bila jednaka sa č.z. 240/8 (nova 2767 koja je u vlasništvu predlagatelja) sve k. o. [katastarska općina] a iz novog katastarskog plana nakon riješenog prigovora 531 da je vidljivo da je č.z. 2769 k. o. [katastarska općina] iste dužine kao i č.z. 2767 k. o. [katastarska općina]. To dokazuje da su međe točno postavljenje te da novo stanje odgovara prijašnjem stanju međa. Iz originala preslika katastarskog plana od 1987.g. da je vidljivo da se između čestica stare izmjere č.z. 240/10 k. o. [katastarska općina] (nova 2769) i parcele u vlasništvu predlagatelja 240/4 (nova 2762) nalazi č.z. 240/9 k. o. [katastarska općina] i to u širini cca 11 m koja da je isključivo bila u vlasništvu na ime prednika predloženika TZ NZ i to za cijelo. To da je vidljivo iz presude P–72/74. Općinskog suda u Zadru pod točkom 1. te iz zemljišnoknjižnog uloška [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Ovim prijedlogom uređenja međa kao suvlasnik ½ parcele kat. čest. [katastarska čestica] predlagatelj da želi preoblikovati navedenu parcelu na način da presječe č.z. 2770 nove izmjere (parcelu stare izmjere 240/9) u širini 4 m do svoje č.z. 2762 k. o. [katastarska općina] izmjere. Iz presude P–72/74. pod točkom 1. da je jasno definirano da je č.z. 240/9 površine 647 m[2] pripala u vlasništvo predniku predloženika TZ NZ za cijelo. Sasvim da je jasno da se radi o pokušaju iskorištavanja postupka nove izmjere za preoblikovanje i promjenu vlasništva postojećih parcela po staroj izmjeri. Dokaz da prijedlog nije osnovan da je i prilog predlagatelja (skica po presliku plana u osnivanju) na kojem da su netočno označene površine i brojevi parcela stare izmjere i u kojem da su dvije odvojene parcele prikazane s istim brojem (č.z. 240/9) što dokazuje da taj prijedlog nije istinit, odnosno da takva situacija parcela nije nikad bila evidentirana u katastru jer da je nemoguće da dvije parcele imaju isti broj. Čestica stare izmjere č.z. 240/9 k. o. [katastarska općina] da nikad nije bila u suvlasništvu sa prednikom predlagatelja nego samo u vlasništvu NZ i to za cijelo u površini od 647 m[2] , na kojoj da je (uz ostale predloženikove k.o. Privlaka 240/11, 239/1 i 239/3) izgrađen stambeno poslovni objekt sa građevinskom i uporabnom dozvolom koju da su predloženici naslijedili od njihova djeda pokojnog TZ kao i oca, pokojnog RZ. Novom izmjerom nakon prigovora br.531. č.z. 2769 da ima 194 m[2] jer da se novom izmjerom iskolčilo izvedeno stanje asfalta u širini 4 m, a stara č.z. 240/10 da je imala 137 m[2] jer da je bila ucrtana kao bijeli put širine do 2,5 – 3 m. Predloženici da nisu bili u mogućnosti iskolčiti 137 m[2] već da su prihvatili širinu asfalta od 4 m kao stvarnu među. Dokaz da je č.z. 240/10 bila ukupne površine 137 m[2] da je zk. izvadak br. 1168 k. o. [katastarska općina] od 12. svibnja 1976.g. Iz istog da je vidljivo da su upisani bili ŠZ za ½ dijela i PZ za 1/2 dijela. Č.z. 240/10 k. o. [katastarska općina] put ukupne površine 137 m[2] da je nastala cijepanjem dijela č.z. 240/8 i ujedno da je i definirano da dužina č.z. 240/10 (stare ili 2769 nove) k. o. [katastarska općina] ne može biti veća od dužine č.z. 240/8 k. o. [katastarska općina] (stare ili 2767 nove) jer da je nastala cijepanjem te parcele. Pravo služnosti prolaza u korist stare č.z. 240/4 (nova 2762) k. o. [katastarska općina] koje da je navedeno u presudi P–72/74. pod točkom 3. da je upisano u novu izmjeru na teret č.z. 2770 k. o. [katastarska općina] te da istu predloženici poštuju po volji njihovih prednika. Po volji pok. djeda NZ i oca RZ kao i predloženika, njihovih nasljednika da postojeće pravo služnosti dijelom č.z. 2770 k. o. [katastarska općina] i nadalje da će se poštovati, o čemu da postoji pismena izjava o tome, ovjerena kod javnog bilježnika. Nakon provedenog prigovora br. 531 kao opunomoćenik PZ da je pristupio ŠZ UZ koji da je bio suglasan sa upisanim stanjem međa po tom prigovoru s tim da se upiše pravo služnosti u širini 4 m preko č.z. 2770 k. o. [katastarska općina], da bi nakon nekog vremena opet uložio prigovor 1199 i njime tražio vlasništvo nad djelom č.z. 2770 k. o. [katastarska općina] (stare izmjere 240/9) k. o. [katastarska općina] koje PZ da nikad nije ni bio vlasnik. Sukladno navedenom, a kako su predloženici opširnom materijalnom dokumentacijom obrazložili neosnovanost traženja predlagatelja za ispravkom međe po njegovu prijedlogu, to se predlaže njegov prijedlog za ispravkom mede odbiti, kao neosnovan.

3. Dana 19. studenog 2015. godine održan je prvi očevid na licu mjesta u k. o. [katastarska općina] sa vještakom geodetske struke ing. geod. Ivan Marinović koji je dana 4. veljače 2016.g. dostavio nalaz i mišljenje s a skicom lica mjesta (list spisa 65).

4. Predlagatelj je na prvom očevidu pokazao da bi predmet postupka bile međne linije (a prema identifikaciji geodetskog vještaka) i to A–D u duljini od 11,05 m, koja se nalazi u sklopu č.z. 2770 k. o. [katastarska općina], s tim da bi se točka A koja je na granici parcele 2762 k. o. [katastarska općina] i č.z. 2770 k. o. [katastarska općina] te ide prema točki D koja je na granici parcele 2770 k. o. [katastarska općina] i 2769 k. o. [katastarska općina], linija D–C u dužini od 4,05 m na granici između č.z. 2769 k. o. [katastarska općina] i 2770 k. o. [katastarska općina], linija C–B (koja je paralelna sa A– D) i duljine 11,10 m, i prolazi preko č.z. 2770 prema č.z. 2762 k. o. [katastarska općina].

5. Nakon identifikacije vještaka na očevidu tokom postupka je utvrđeno u odnosu na č.z. 2770 k. o. [katastarska općina] da je u vlasništvu predloženika, te na planu nove izmjere (radna verzija) ljubičastom bojom naznačena kuća predloženika (lijevo od točke D), a kraj točke A manji gospodarski objekt i to zgrada, a desno od točke B također dvorišni objekti predloženika. Vještak je stanje na terenu, sukladno pokazanom kao predmet postupka po predlagatelju, prikazao u skici očevida (list spisa 65), dakle likom A–B–C–D.

6. Na ponovljenom sudskom uviđaju dana 25. listopada 2018. g. predlagateljna strana predlaže urediti među prema posljednjem mirnom posjedu predlagatelja i to verzijom A–B–C–D /skica očevida/,na sudskom uviđaju predlagateljna strana je navela kako se č.z. 2762 k. o. [katastarska općina] nalazi garaža predlagatelja, te da bi pristup do iste bio moguć jedino kroz sporni dio. Strana predloženika je na očevidu ponovila protivljenje prijedlogu, predlaže odbiti prijedlog kao neosnovan kao iz prednje iznijetih razloga, tvrdeći da su predloženici u posljednjem mirnom posjedu nekretnine koju predlagateljna strana predlaže omeđiti pa ako bi se na bilo koji način udovoljilo prijedlogu predlagatelja – predloženicima da bi bilo oduzeto pravo vlasništva na toj površini, a dana služnost da bi izgubila svrhu.

7. Sud je na ponovljenom očevidu saslušavao predložene svjedoke na okolnost zadnjeg mirnog posjeda. Svjedok ŠZ U, stric je predloženika, iskazuje da nije u svađi s strankama ali niti u nekim dobrim odnosima. Od kada je prolazio licem mjesta 1960–i nekih godina, konjima ili traktorom, tvrdi da je prijepor, odnosno predmetni lik A–B–C–D predstavljao zajedničkih posjed PZ, ČZ strica i oca te je na završetku prolaza, a gdje se na očevidu vidi traktor pa desno prema uglu č.z. 2762 k. o. [katastarska općina] tu da su bile štale, vršilo se žito itd. Put da je zajednički, te ostavljen za ulaz prema č.z. predlagatelja. Na ponovljeni upit tvrdi da se neometano tuda prolazilo, da nisu imali nikakvih sudskih postupaka u vezi svojih nekretnina. Prilaz s javne ceste u pravcu č.z. 2762 k. o. [katastarska općina] da je asfaltiran oko 2000.g. a troškove asfaltiranja da je financiran po pola, dakle polovicu taj svjedok, a pola otac predlagatelja. Tvrdi da predlagatelj do danas koristi prolaz preko lika prema skici koja mu se predočava na listu spisa 65. Put da je zajednički, a o tome postoji i sudska presuda.Predloženik je prigovorio iskazu svjedoka u dijelovima koji bi bila suprotni navodima predloženika.

8. Svjedok ŽZ je sin predlagatelja, a bratić u drugom koljenu predloženika, te iskazuje kako nije u svađi s predloženicima. Od kad pamti među strankama da nije bilo prijepora niti sudskih postupaka unutar djela č.z. 2770 k. o. [katastarska općina] označenim crvenim likom na predočenoj mu skici listu spisa 65, i lik A–B–C– D je bio uvijek u sklopu prolaza sada asfaltiranog puta u pravcu prema č.z. 2762 sve k. o. [katastarska općina]; i taj svjedok navodi kao i prethodni svjedok. Tvrdi da je sporni lik u sklopu cjeline asfaltnog puta, te da nema nikakvog prava prolaza u smislu neke upisane služnosti. U odnosu na potonji iskaz predloženici prigovaraju tom iskazu kao i u odnosu na prednjeg svjedoka te dodaju da je i ovom svjedoku morala biti poznata sudska odluka koja se poziva na dužnost.

9. Svjedok HZ je stričević predlagatelja, a predloženici su mu nećaci, te iskazuje da se lik A–B–C–D mirno koristio, preko istoga da je mirno prolazila obitelj predlagatelja odnosno prethodno njegov prednik, njegov otac, da je ranije bilo dosta sukoba oko vlasništva te na ponovljeni upit navodi da predlagatelju odnosno njegovima nikada nije bilo priječeno da prolaze preko lika A–B–C–D niti je on njim osporavao vlasništvo č.z. 2770 k. o. [katastarska općina]. I sada da predlagatelj nesmetano prolazi. Prije više od 10 godina da je asfaltiran dvorišni put, i to zajednički – njih dvojica i to UZ odnosno PZ i NZ. Predlagatelj po liku A–B–C–D samo da je mirno prolazio, tu nije mogao ništa ni raditi jer da je čestica u vlasništvu predloženika. Predlagatelj prigovara iskazu svjedoka u kojem da navodi neistinu pokušavajući da bi predmet spora bio vlasništvo predloženika.

10. Svjedok IZ je teta predloženika, te iskazuje kako je lik A–B– C–D je vlasništvo predloženika, međutim predlagatelju da je ta površina služila za prolaz do svog zemljišta, odnosno njegovom ocu za života, sjeća se da je njen otac, unatoč obiteljskim nesuglasicama, znao govoriti da on naprosto ne želi dovodit brata u situaciju da ne može tuda prolaziti, znao je reći da neće valjda njegov brat "helikopterom nositi svinjama jesti." Dvorišni put je asfaltiran cca 2000–2001 godine, trošak asfaltiranja je plaćen po pola, zajednički. Predlagatelj i dalje da prelazi preko lika A–B–C–D. Predlagatelj je prigovorio potonjem iskazu kao i prethodnom svjedoku.

11. U odnosu na prednje svjedočke iskaze kazati je da su načelno prihvatljivi no isti nisu presudni za ovu odluku, obzirom da se u postupcima radi međe na raspravlja o vlasništvu, obliku nekretnine, služnostima, i sl., sve kako je gore navedeno.

12. Vještak je 13. veljače 2019. godine dostavio skicu drugog očevida održanog dana 25. listopada 2018. godine (list spisa 106).

13. Nakon provedenog očevida doneseno je rješenje pod poslovnim brojem R1- 213/2017 od 13. veljače 2019. koje je ukinuto rješenjem Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-638/2019 od 27. veljače 2020.

14. U ponovljenom postupku održan je očevid na licu mjesta dana 4. svibnja 2022., na kojem je utvrđeno da je stanje identično kao na očevidu od 25. listopada 2018.g. te da isto odgovara skici izmjere vještaka Ivana Marinovića od 12. siječnja 2019. l.s. 106. Vještak mjernik SZ iz [adresa] naveo je da katastarske međe odgovaraju skici l.s. 106 tj. da je zemljište predlagatelja čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] a predloženika č. z. 2770. Između čestica stranaka osim na dijelu puta označeno A,B međa je betonski zid. Nakon očevida doneseno je rješenje poslovni broj R1-235/2021 od 6. rujna 2022. , koje je ukinuto rješenjem Županijskog sida u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-943/2022 od 11. studenog 2022.

15. U ponovljenom postupku održan je očevid na licu mjesta od 6. ožujka 2024.uz sudjelovanje vještaka mjernika Ivana Marinovića na kojem očevidu je predlagatelj naveo da budući da on ima gospodarski objekt u kojem mu stoje traktori i ostalo za poljoprivredu i drugo on dolazi autom preko puta. I kada on dođe, ako nema nikoga on prođe bez problema a ako nekoga ima onda je komentar u vidu provokacija njega koje on pokušava ne čuti samo da se ne nervira. Osim toga protustranke postavljaju koš za djecu te se u svrhu igranja košarke skupljaju djeca protustranaka i njihovi prijatelji. Navedeno smetanje njegovog prolaska je bilo prije par dana. Naime, djeca su igrala košarku pa je on morao stati. Kada je on prošao djeca su i dalje nastavila igrati a koš je ostao i sada se nalazi tu samo ga prevalili na drugu nekretnine. Inače taj koš postave na granicu asfalta i njegove nekretnine. Tako da on ne može nesmetano ići na svoju nekretninu gledano zapadno. A ta nekretnina je treća nekretnina u odnosu na dvije sporne nekretnine 2769 i 2770. Na upit suca da li se ispravak međe može urediti na osnovi kat. nacrta vještak odgovara da može .Na upit suca da li se stranke slažu da se ispravak međe može urediti na osnovi kat nacrta stranke iskazuju da se ne slažu. Na upit suca strankama da li ima sporazuma između stranaka u svrhu uređenja međe stranke odgovaraju da sporazuma nema. Slijedom navedenog, sud je utvrdio da se ispravak međe ne može urediti na temelju posljednjeg mirnog posjeda jer suprotno proizlazi iz današnjeg iskaza predlagatelja.

16. Odredbom čl. 103. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Nar. Nov. broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 100/04, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 – dalje ZV) propisano je da će sud među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju, dok je st. 3. istog članka propisano da ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi st. 2., sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi – prema pravičnoj ocjeni.

17.1. Dakle, sud je pri donošenju sudske odluke dužan u prvom redu respektirati volju susjeda, koja je od odlučujućeg značenja kada se radi o uređenju međe po katastarskom nacrtu i/ili po sporazumu susjeda, kako bi se već u izvanparničnom postupku konačno riješio spor među susjedima glede međe između njihovih susjednih nekretnina. To znači da je sud dužan među urediti po katastarskom nacrtu ako je to moguće i susjedi pristanu na takvo uređenje međe, a ako nije moguće, onda po sporazumu susjeda. Tek nakon toga dolaze u obzir ostali načini uređenja međa, tj. uređenje međa po posljednjem mirnom posjedu i konačno po pravičnoj ocjeni suda. Prema tome, u postizanju spomenute svrhe postupka za uređenje međa sud je dužan pri donošenju sudske odluke postupati po redoslijedu načina uređenja međa koji su propisani navedenim odredbama ZV-a.

17.2. Kada se u izvanparničnom postupku provodi uređenje međa između susjednih parcela stranaka mjerodavno je stvarno stanje na terenu, a ne stanje u katastarskim planovima, te primjerice starim skicama i dokumentaciji na koje se stranke često pozivaju i sl.

17.3. Međa je linija – crta, rastavnica, zamišljeni pravac koji razdvaja (razgraničava) dvije susjedne nekretnine (zemljišne čestice); međom se označava dokle u prostoru doseže vlasnikova pravna vlast glede nekretnine. U geodetskom smislu – međa predstavlja crtu na katastarskom planu (mapi) koja razdvaja dvije katastarske čestice (zemljišne čestice).

18. Uređenje međa u izvanparničnom postupku, bez obzira na to po kojem je načinu sud donio svoju odluku, ima značenje provizorija. Tako, Sud ne uređuje među na temelju površina susjednih–međašnih čestica, a ni podaci u dokumentaciji uopće ne moraju odgovarati stvarnom stanju na terenu, a niti podaci u uredu za katastar ne moraju biti u potpunosti točni i nepromjenjivi (stoga se i postupci nove izmjere i vode radi utvrđenja stvarnog stanja na terenu u odnosu na površinu i oblik čestica, te evidentiranja upisa posjednika i vlasnika, i sl.). U postupcima uređenja međe sud, dakle, nije ni dužan ni ovlašten preklapati katastarske planove, vršiti premjer međašnih parcela te kvadraturu uspoređivati i utvrđivati prema zemljišnoknjižnoj i posjedovnoj dokumentaciji na koju se stranke eventualno pozivaju te onda razlučivati da li kojoj od stranaka nedostaje kvadrature i gdje bi imala biti međa; prednja utvrđivanja i postupanja spadaju u eventualni parnični postupak (tako i Županijski sud u Zadru poslovni broj Gž-3425/15).

19. Obzirom da su otpale varijante uređenja međe prema katastarskom nacrtu, prema sporazumu susjeda, te prema posljednjem mirnom posjedu, to je sud morao jer mu nikakva druga solucija niti ne preostaje i jer je dužan poštivati zakonom utvrđeni redoslijed modusa uređenja međe, među urediti prema pravičnoj ocjeni s obzirom da nije uspio utvrditi posljednji mirni posjed bilo koje stranke; utvrđenje međe po pravičnoj ocjeni suda, zapravo predstavlja načelo arbitrarnog sudovanja i nije taksativno određeno kojih načela se sud pritom ima pridržavati, ali načelno se u teoriji i praksi smatra pravičnim spornu površinu podijeliti na polovicu.

20. Slijedom navedenog, sukladno odredbi čl. 103. st. 3. ZV-a, na temelju pravične ocjene suda uređena je međa između nekretnina predlagatelja oznake čest. zem. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] i nekretnine protustranaka čest. zem. [katastarska čestica] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] sve k. o. [katastarska općina], na način da ispravljena međa predstavlja među označenim pravcem između točaka C i D koje su označene crvenom bojom u ukupnoj duljini od 4,05 m, a to je u naravi linija preko asfaltirane površine, a kako je sve označeno na skici ispravka uređenja međe stalnog sudskog vještaka Ivana Marinovića, iz [adresa], a koja je sastavni dio ovog rješenja.

21. Obzirom da sud rješenje o uređenju međa donosi na licu mjesta, jednakovremeno s donošenjem rješenja o ispravku međe je označena i međa prema pravičnoj ocjeni suda u izreci navedenim međašnim znacima, na točkama prikazanima na vještvu skice očevida stalnog sudskog vještaka i to crvenim sprejem, te su stranke upozorene da ne smiju dirati međašne znakove jer time čine kazneno djelo.

22. Od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima – smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati u parničnom postupku, sve sukladno čl. 103. st. 5. ZV-a.

22.1. Zahtjev da se međa obnovi ili ispravi u biti je vindikacijski zahtjev, ali odluka o tom zahtjevu donesena u izvanparničnom postupku tek je predmnijeva da postoji vlasništvo do novooznačene međe od trenutka kad je sud među označio, pa tko tvrdi suprotno, to treba dokazati u parnici.

22.2. I nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa, sukladno čl. 103. st. 6. ZV-a.

23. O trošku je sud odlučio na temelju Par. 283. Zakona o sudskom vanparničnom postupku (Službene novine broj 175–XLV od 01. kolovoza 1934. godine, u daljnjem tekstu Zakon) u kojem je navedeno da će troškove postupka snositi stranke po mjeri svojih graničnih linija te da troškovi oko zastupanja spadaju na zastupanoga. Kod odlučivanja o troškovima postupka valjalo je primijeniti pravno pravilo iz paragrafa 20. Zakona o vanparničnom postupku. Prema navedenom pravnom pravilu osnovno je načelo u izvanparničnom postupku da svaki sudionik snosi svoje troškove, odnosno da trošak zastupanja pada na zastupanog, a ako je bilo zajedničkih troškova, o njima odlučuje sud na način da ih određuje razmjerno. Nužne troškove u izvanparničnom postupku predstavljaju troškovi pristojbi, troškovi očevida i vještačenja. S obzirom da je predujam za troškove očevida i vještačenja predujmio predlagatelj (ukupni trošak vještačenja i očevida prema računima u spisu je 1.131,03 Eura), trošak očevida podijeljen je između predlagatelja te predloženika, pa predloženici trebaju naknaditi predlagatelju iznos od 565,52 Eura, dok je sud prijedlog za naknadom troška predloženika, kao i zahtjev za naknadom troška predlagatelja preko dosuđenoga odbio kao neosnovan.

24. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci ovog Rješenja.

U Pagu, 30. prosinca 2025.

Sudac

Iva Peričić Pejar

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka ovog rješenja, putem ovog suda za Županijski sud, pisanim podneskom.

DNA:

1. Predlagatelju po punomoćniku,

2. Protustrankama po punomoćniku.