REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] Ć 5

Poslovni broj: Us I-1636/2024-16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Vesni Perić, uz sudjelovanje zapisničarke Marlene Štimac, u upravnom sporu tužitelja ĆT (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske (OIB: 95093210687), Zagreb, Ulica Republike Austrije 14, radi građevinske dozvole, 30. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se rješenje tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, KLASA: UP/II-361-03/24-02/267, URBROJ: 531-03-4-24-11 od 30. srpnja 2024. i građevinska dozvola Grada Pule-Pola, Upravnog odjela za upravljanje imovinom i imovinsko-pravne poslove, Odsjeka za gradnju, KLASA: UP/I-361-03/23-01/000271, URBROJ: 2163-7-05-03-0470-24-0017 od 6. siječnja 2024.

II. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak u kojem je to tijelo dužno postupiti u skladu s pravnim shvaćanjima i primjedbama suda izraženima u obrazloženju ove odluke.

Obrazloženje

1. Građevinskom dozvolom Grada Pule-Pola, Upravnog odjela za upravljanje imovinom i imovinsko-pravne poslove, Odsjeka za gradnju, KLASA: UP/I-361-03/23- 01/000271, URBROJ: 2163-7-05-03-0470-24-0017 od 6. siječnja 2024. dozvoljava se investitorima 1. Lider nekretnine d.o.o., [adresa], i 2. LT, građenje ugrađene stambene građevine, na građevnoj čestici k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u skladu s glavnim projektom projektanta ŠT, mag.ing. arch, koji čini sastavni dio te građevinske dozvole.

2. Protiv navedenog rješenja tužitelj je izjavio žalbu koja je osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-361-03/24-02/267, URBROJ: 531-03-4-24-11 od 30. srpnja 2024. odbijena kao neosnovana.

3. Tužitelj je kao vlasnik susjedne čestice oznake k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u cilju osporavanja zakonitosti navedenog rješenja tuženika pravodobno podnio tužbu ovom Sudu. Tužitelj tužbenim navodima koje je pojasnio na raspravi održanoj u ovom sporu, u bitnome, navodi kako smatra da bi predmetna građevina trebala biti odmaknuta od međe na kojoj se nalazi njegova građevina četiri metra, a ukoliko se eventualno predmetna građevina treba nasloniti na zid njegove građevine da tada ta nova građevina nikako ne bi smjela zatvoriti otvore koji se nalaze na toj strani njegove građevine. Navodi da je predmetna građevina izgrađena tako da se naslanja na zid njegove građevine i da su mu zazidani otvori na toj strani građevine – prozori koji se nalaze na bočnom zidu balkona, balkoni i prednja terasa, čime da mu se nanosi ogromna šteta te se umanjuje vrijednost njegove kuće. Slijedom navedenog, iz navoda tužitelja slijedi da predlaže da Sud poništi osporavano rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje.

4. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod svih navoda iznijetih u obrazloženju osporavanoga rješenja te je predložio da Sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja.

5. Investitori 1. Lider nekretnine d.o.o. [adresa] i 2. LT pozvani su ovosudnim rješenjem od 23. listopada 2024. da sudjeluju u ovom sporu kao zainteresirane osobe, međutim nisu u ostavljenom roku dostavile Sudu svoj odgovor na tužbu slijedom čega se ima smatrati da ne žele sudjelovati u ovom sporu kao zainteresirane osobe sukladno upozorenju iz točke IV. izreke tog rješenja. Stoga iste nisu dalje pozivane u ovom sporu.

6. U tijeku spora održana je rasprava dana 2. prosinca 2025. kako bi se sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, dalje: ZUS) omogućilo strankama u sporu da usmeno obrazlože svoje navode iz tužbe i odgovora na tužbu. Na raspravu je pristupio tužitelj osobno, dok na istu nije pristupio nitko za tuženika koji je uredno pozvan. Rasprava je na temelju odredbe čl. 89. st. 4. ZUS, a u svezi s čl. 91. st. 3. ZUS održana u odsutnosti uredno pozvanog tuženika.

7. Na raspravi tužitelj je još pojasnio kako se po njegovom mišljenju na predmetnoj parceli k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ne može bez njegove suglasnosti graditi ugrađena građevina, već samo samostojeća građevina koja bi bila četiri metra odmaknuta od njegove parcele. U suprotnom smatra da se građevine mogu graditi na međi samo ako se istovremeno grade kuće u nizu, a ne naknadno nakon 25 godina što je ovdje slučaj. Dodatno je naveo da ako je i bilo moguće na susjednoj parceli graditi ugrađenu građevinu da se tada ta građevina nikako nije smjela graditi na način da se toliko sagradi vani prema cesti da zakloni njegove balkone i terase, već se je trebala graditi samo do prvog otvora. Pojasnio je da je on koncipirao svoj stan na način da mu kuhinja i dnevni boravak imaju izlaz na balkon te je planirao balkon na toj sunčanoj strani, što ne bi planirao da je znao da će netko na ovaj način izgraditi susjednu građevinu.

8. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka u kojem je doneseno osporavano rješenje i u spisu ovog spora.

9. Na temelju razmatranja činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

10. Čl. 68. st. 3. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/2013, 20/2017, 39/2019, 125/2019, dalje: ZG) propisano je da se glavni projekt za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola izrađuje u skladu s uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom, posebnim uvjetima, tim Zakonom, tehničkim propisima i drugim propisima donesenim na temelju tog Zakona, drugim propisima kojima se uređuju zahtjevi i uvjeti za građevinu te pravilima struke.

11. Čl. 110. st. 1. ZG propisano je da je tijelo graditeljstva dužno izdati građevinsku dozvolu za građevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da: 1. su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti, 2. su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta, 3. je glavni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom, 4. je glavni projekt izradila ovlaštena osoba, 5. je glavni projekt propisno označen, 6. je glavni projekt izrađen tako da je onemogućena promjena njegova sadržaja, odnosno zamjena njegovih dijelova i 7. je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja.

12. Prostorni plan kojeg ima u vidu citirana odredba čl. 110. st. 1. t. 3. ZG u konkretnom slučaju je Generalni urbanistički plan Grada [adresa] ("Službene novine Grada Pule", broj 8/20, 3/21, 4/21 i 6/21-pročišćeni tekst, dalje: GUP Grada [adresa]).

13. Iz kartografskog prikaza GUP Grada [adresa] razvidno je da se predmetna k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja, u zoni „S“ – namjena za stanovanje, a u pogledu načina gradnje unutar zone "168", zona "A/C" - područje mješovite gradnje slobodnostojećih, poluugrađenih ili ugrađenih građevina malih gabarita, te izvan obuhvata izrade UPU.

14. U čl. 67. GUP Grada [adresa] definirane su urbane morfologije i tipologije građevina pa je tako za građevine u zoni C propisano da se radi o poluugrađenim i ugrađenim građevinama malih gabarita: građevine tipa dvojne građevine, atrijske građevine i nizovi s 1-4 funkcionalnih jedinica, kojima je udaljenost slobodnih strana od svih granica vlastite građevne čestice, osim ulične, minimalno 4 m. U slučaju kada se građevina samo dijelom jedne strane nalazi na granici sa susjednom građevnom česticom, preostali dio te strane mora biti udaljen kako je to ovim odredbama za provedbu GUP-a propisano za udaljenost slobodne strane odnosno minimalno 4 m od granice vlastite građevne čestice. U slučaju kada je susjedna građevina sa legalnim otvorima izvedena na granici, potrebno je na toj strani izvesti slobodnu stranu građevine na propisanoj udaljenosti slobodnih strana odnosno minimalno četiri metra ili svjetlik prema definiciji iz čl. 68. ovih odredbi.

15. U čl. 68. GUP Grada [adresa] dana je definica svjetlika. Svjetlik je uzak otvoreni prostor unutar zgrade ili između zgrada, koji omogućuje prirodnu rasvjetu i zračenje prostorija koje nisu okrenute na pročelje, te se ne smatra slobodnom stranom ugrađene / poluugrađene građevine. Pri rekonstrukciji postojećih građevina i izgradnji novih građevina na granici građevne čestice, u slučaju kada postojeća susjedna građevina ima na granici građevne čestice legalne otvore i/ili dio zida od staklene opeke, potrebno je izvesti svjetlik na način da udaljenost građevine od navedenih otvora iznosi minimalno 3,0 metra, te bočno sa svake strane 1 m od ruba otvora, a u slučaju da se radi o otvorima pomoćnih prostorija minimalnih dimenzija 2 m x 2 m, dok je iznimno moguća i manja udaljenost, isključivo uz ovjerenu pisanu suglasnost vlasnika etažnog dijela/dijelova na kojima se nalaze navedeni otvori.

16. Čl. 67. a GUP Grada [adresa] propisano je da mogućnost gradnje građevina urbane morfologije i tipologije C u zonama A/C u slučajevima kada susjedna građevna čestica nije izgrađena ili kada je na susjednoj građevnoj čestici izgrađena postojeća slobodnostojeća građevina uvjetuje se ishodovanjem ovjerene pisane suglasnosti vlasnika te susjedne građevne čestice. U slučaju da je na susjednoj građevnoj čestici izgrađena poluugrađena osnovna građevina, bez obzira na kojoj strani građevne čestice, na planiranoj građevnoj čestici može se graditi građevina urbane morfologije i tipologije C bez potrebe ishodovanja suglasnosti vlasnika susjedne građevne čestice.

17. Čl. 82. st. 5. GUP Grada [adresa] propisano je da kod interpolacije poluugrađene i ugrađene građevine uz postojeću poluugrađenu ili ugrađenu građevinu izgrađenu na susjednoj građevnoj čestici građevni pravac se u pravilu određuje tako da je jednak građevnom pravcu te susjedne građevine ili se određuje na prostoru između građevnih pravaca susjednih poluugrađenih/ugrađenih građevina.

18. Iz glavnog projekta na temelju kojeg je izdana sporna građevinska dozvola razvidno je da je tim projektom planirana gradnja višeobiteljske ugrađene stambene građevine s četiri stambene jedinice na građevinskoj čestici oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da je predviđena gradnja na međi sa susjednom k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s jedne strane i na međi sa susjednom k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (nekretninom tužitelja) s druge strane, dok je na ostalim stranama građevina slobodna.

19. Tuženik je u obrazloženju drugostupanjskog rješenja naveo da je na susjednoj čestici tužitelja k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izgrađena poluugrađena građevina na međi s predmetnom k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa da stoga sukladno čl. 196. Prostornog plana uređenja Grada [adresa] nije bila potrebna tužiteljeva suglasnost za izgradnju ugrađene građevine na predmetnoj k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

20. Ovaj navod tuženika je točan, jer to slijedi i iz citiranog čl. 67. a GUP Grada [adresa] koji propisuje da za gradnju ugrađene građevine nije potrebna suglasnost vlasnika susjedne čestice kada je na susjednoj građevnoj čestici uz tu granicu već izgrađena poluugrađena građevina. Naime, kada prostorni plan na određenom području dopušta gradnju ugrađenih ili poluugrađenih građevina, kao što je ovdje slučaj, tada se presumira da je vlasnik susjedne čestice izgradnjom ugrađene ili poluugrađene građevine na međi pristao da susjed može istu tako graditi na međi. Ukoliko vlasnik susjedne čestice nije htio da susjed gradi građevinu na međi, tada je trebao izgraditi samostojeću građevinu koja bi bila odmaknuta od međe na propisanu udaljenost, a ne izgraditi ugrađenu ili poluugrađenu građevinu. Kako je tužiteljeva građevina poluugrađena i izgrađena je na međi s predmetnom građevinskom česticom k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], to susjed može isto tako izgraditi takvu građevinu prema tužitelju i ne treba za takvu gradnju tražiti suglasnost tužitelja. Stoga nisu osnovani navodi tužitelja da je on morao dati suglasnost za gradnju predmetne ugrađene građevine na međi s njegovom česticom.

21. Međutim, kod interpolacije ugrađene građevine kada je na susjednoj građevnoj čestici uz granicu već izgrađena poluugrađena građevina treba voditi računa o postojećim legalnim otvorima koji su izvedeni na toj granici sukladno citiranom čl. 67. i čl. 68. GUP Grada [adresa], kao i o građevnom pravcu koji se u pravilu određuje tako da je jednak građevnom pravcu te susjedne građevine sukladno citiranom čl. 82. st. 5. GUP Grada [adresa].

22. Tuženik je u osporavanom rješenju obrazložio da je prvostupanjsko tijelo izvršilo uvid u građevinsku dozvolu od 24. svibnja 1999. kojom je tužitelju odobreno građenje građevine na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i da je utvrdilo da je tužitelju odobreno građenje poluugrađene građevine na međi s predmetnom građevinskom česticom k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bez otvora i terasa na tom dijelu građevine, pa da su stoga neosnovane primjedbe tužitelja da mu se predmetnom gradnjom zatvaraju legalni otvori. Dakle, tuženik nije vršio uvid u taj projekt, već se je samo pozvao na utvrđenja prvostupanjskog tijela navedena u obrazloženju ovdje osporene građevinske dozvole. Iz toga slijedi da tuženik u žalbenom postupku nije preispitivao je li prvostupanjsko tijelo pravilno utvrdilo da je tužitelju dozvoljeno građenje poluugrađene građevine na međi s predmetnom k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bez otvora i terasa na tom dijelu građevine.

23. Sud je u ovom sporu izvršio uvid u presliku projekta Baesa d.o.o. [adresa] od ožujka 1999. koji čini sastavni dio navedene građevinske dozvole od 24. svibnja 1999. izdane tužitelju, a koja preslika se nalazi u upravnom spisu, te je utvrđeno da je u projektu na skici tlocrta prizemlja na međi s predmetnom k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prikazan puni zid u nastavku kojeg se nalazi terasa, zatim je na skici tlocrta kata prikazan puni zid pa zatim u nastavku uvučeni zid na kojem se nalaze dva prozora i potom u nastavku tog zida balkon, dok je na skici tog pročelja (jugozapadno pročelje) vidljivo da se radi o razvedenom pročelju koje ima jedan dio punog zida u nastavku kojeg se nalazi terasa i stepenište, te potom uvučeni dio zida na kojem se nalaze dva prozora i bočni dio balkona koji na toj strani ima zidanu ogradu dok je prostor iznad te ograde otvoren.

24. Dakle, iz navedenog projekta bi slijedilo da je tužitelju bilo omogućeno da izvede pojedine otvore na ovom uvučenom dijelu jugozapadnog pročelja. Osim toga, moguće je da je tužitelj naknadno ishodio akt za rekonstrukciju ili za ozakonjenje dodatno izvedenih radova na tom pročelju, što nije ispitano u upravnom postupku. Naime, legalno izvedeni otvori na građevini su stečeno pravo vlasnika te građevine, te se pri svakoj novoj gradnji mora voditi računa o tome da se takvi otvori ne zatvore. Radi se o zatečenim lokacijskim uvjetima u prostoru koji se moraju poštivati pri svakoj novoj gradnji. Stoga po ocjeni Suda u ovom dijelu činjenično stanje nije potpuno utvrđeno.

25. Nadalje, iz glavnog projekta na temelju kojeg je izdana sporna građevinska dozvola slijedi da je u projektu na međi s građevinom tužitelja predviđena gradnja ravnog punog zida koji svojom dužinom zatvara cijelo jugozapadno pročelje građevine tužitelja (iako je to pročelje tužitelja u projektu prikazano kao razvedeno - dio punog zida i dio uvučenog zida s otvorima), a pored toga taj zid je i duži od zida tužitelja, a kod interpolacije nove ugrađene ili poluugrađene građevine treba voditi računa da zid koji se dodiruje sa zidom postojeće legalno izgrađene građevine na međi ide do granice zida te postojeće građevine.

26. Stoga Sud u ovom sporu utvrđuje da je nezakonitost nastala u tome što u postupku izdavanja predmetne građevinske dozvole nije prodobnije ispitano koji otvori na građevini tužitelja su legalno izvedeni te da li postoje uvjeti za primjenu citiranog čl. 67. GUP prema kojem na granici sa susjednom građevinom koja ima legalno izvedene otvore treba izvesti slobodnu stranu nove građevine na udaljenosti od četiri metra ili svjetlik iz čl. 68. GUP. Također nije ispitano jesu li poštovani uvjeti iz citiranog čl. 82. st. 5. GUP Grada [adresa] u pogledu građevnog pravca koji bi trebao biti jednak građevnom pravcu susjedne poluugrađene građevine tužitelja, odnosno planirana ugrađena građevina bi se trebala graditi do prvog legalnog otvora susjedne poluugrađene građevine tužitelja, što bi u konkretnom slučaju značilo da se nova ugrađena građevina može graditi do granice punog zida jugozapadnog pročelja građevine tužitelja prikazane u projektu za građevinu tužitelja, ali ne i preko.

27. Dodaje se i to da je tužitelj dostavio uz tužbu fotografije na kojima se vidi da je građevina za koju je izdana ovdje osporena građevinska dozvola većim djelom u naravi izgrađena. Međutim, u postupku izdavanja akta za gradnju ispituje se je li građevina koja je planirana u glavnom projektu koji je temelj za izdavanje građevinske dozvole isplanirana u skladu s odredbama mjerodavne prostorno-planske dokumentacije, a za sve građevinske radove koji su u naravi izvedeni protivno glavnom projektu i izdanoj građevinskoj dozvoli nadležna je građevinska inspekcija. Naime, sukladno čl. 54. st. 1. ZG izvođač je dužan graditi u skladu s građevinskom dozvolom pa stoga sve što je u naravi izvedeno protivno glavnom projektu i izdanoj građevinskoj dozvoli u nadležnosti je građevinske inspekcije.

28. Slijedom svega navedenoga, osporavano rješenje tuženika kao i prvostupanjsko rješenje (građevinska dozvola) ocijenjeni su nezakonitima pa je Sud na temelju čl. 117. st. 1. ZUS poništio oba upravna rješenja i predmet vratio prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak. U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo je obvezno donijeti novu odluku u ponovnom postupku u roku u od 60 dana od dana pravomoćnosti ove presude sukladno odredbi čl. 151. st. 2. ZUS, uvažavajući sve primjedbe na koje je ukazao Sud u ovoj presudi.

29. Kako tužba nije odbačena, niti je tužbeni zahtjev odbijen, tužitelju nije nastala obveza plaćanja sudskih pristojbi sukladno čl. 22. st. 1. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj 118/18 i 51/23).

U Rijeci 30. prosinca 2025.

Sutkinja

Vesna Perić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nije dopuštena žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske (čl. 127. st. 1. ZUS).

Dostaviti:

- tužitelju ĆT iz [adresa]

- tuženiku Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 14, uz spis upravnog postupka

Na znanje:

1. Lider nekretnine d.o.o., Pula, Šišanska cesta - Via Sissano 82L

2. LT iz [adresa]