REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] Č 5

Poslovni broj: Us I-1986/2024-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Vesni Perić, uz sudjelovanje zapisničarke Marlene Štimac, u upravnom sporu tužiteljice ČH (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], koju zastupaju opunomoćenici odvjetnici u Odvjetničkom društvu Vukić i partneri d.o.o., u Rijeci, Nikole Tesle 9/V-VI, protiv tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske (OIB: 84891127540), Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Grada Opatije (OIB: 99455464348), Opatija, Maršala Tita 3, kojeg zastupa ĐH, zaposlenica zainteresirane osobe, radi prigovora na podatke katastarske izmjere, 30. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se rješenje tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, KLASA: UP/II-932-04/24- 06/57, URBROJ: 541-11/5-24-2 od 15. listopada 2024. i prvostupanjskog tijela Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Područnog ureda za katastar Rijeka, KLASA: UP/I 932-04/24-03/26, URBROJ: 541-19-01/1-24-2 od 6. kolovoza 2024.

II. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak u kojem je to tijelo dužno postupiti u skladu s pravnim shvaćanjima i primjedbama suda izraženima u obrazloženju ove odluke.

III. Nalaže se tuženiku da nadoknadi tužiteljici trošak ovog upravnog spora u iznosu od 2.500,00 eura (slovima: dvije tisuće i petsto eura), u roku od 60 dana od dana pravomoćnosti ove odluke o trošku, zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenja ove odluke kojom je naloženo plaćanje troškova do isplate, ako tuženik ne podmiri trošak u ostavljenom roku.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Područnog ureda za katastar Rijeka, KLASA: UP/I 932-04/24-03/26, URBROJ: 541- 19-01/1-24-2 od 6. kolovoza 2024. odbijen je kao neosnovan prigovor tužiteljice broj 662 izjavljen na podatke nove katastarske izmjere za katastarsku općinu [katastarska općina] u odnosu na novoformiranu k. č. [katastarska čestica] (po staroj izmjeri k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) i k. č. [katastarska čestica] (po staroj izmjeri grč. 183 k. o. [katastarska općina]).

2. Protiv navedenog rješenja tužiteljica je izjavila žalbu koja je osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-932-04/24-06/57, URBROJ: 541-11/5-24-2 od 15. listopada 2024. odbijena kao neosnovana.

3. Tužiteljica je u cilju osporavanja zakonitosti navedenog rješenja tuženika pravodobno podnijela tužbu ovom Sudu, a u tužbi i u tijeku spora navodi, u bitnome, da je u postupku nove katastarske izmjere pogrešno prikazana međa između novoformiranih k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica]. Navodi da je ta međa u postupku nove katastarske izmjere prikazana suprotno stvarnom stanju na terenu, suprotno stanju kakvo je bilo prikazano u važećem katastarskom planu između ranijih k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] i suprotno suglasnom pokazivanju stranaka na licu mjesta prilikom terenskog uviđaja. Navodi kako međa između tih čestica nije sporna i da nije bilo razloga da se ne odredi onako kako su je stranke pokazale i kakva je u važećem katastarskom planu kao i prema stanju posjeda stranaka. Pojašnjava da prostor površine 7 m2 tj. "pasica" širine 80 cm uz zgradu izgrađenu na k. č. [katastarska čestica] predstavlja oduvijek dio te čestice i da se kao takav koristi te da nema razloga da se taj dio k. č. [katastarska čestica] pripoji novoj k. č. [katastarska čestica]. Navodi da neovisno o tome što je terasa zatvorenog tipa (ostakljena) koja se nalazi dijelom na k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] naknadno ozakonjena, da time međa između tih čestica nije promijenjena jer nije promijenjeno stanje posjeda. Smatra da ozakonjena terasa može biti prikazana sukladno izvedenom stanju na terenu na dvije katastarske čestice bez potrebe da se pomiče međa kako bi se prikazala samo na jednoj, umjesto na dvije čestice. Navodi da tuženik nije obrazložio radi čega predmetna nadstrešnica ne bi mogla biti prikazana na dvije katastarske čestice na kojima se doista i nalazi. Ukazuje kako Pravilnik o katastarskoj izmjeri („Narodne novine“, broj 59/20) i Pravilnik o sadržaju i obliku katastarskog operata katastra nekretnina („Narodne novine“, broj 142/08, 148/09 i 112/18) ne sadrži odredbe na temelju kojih ne bi bilo dopušteno zgradu prikazati na dvije susjedne čestice, sukladno njezinom stvarnom položaju. Navodi da se odvajanjem dijela čestice koja je danas u suvlasništvu fizičkih osoba i pripajanjem tog dijela drugoj čestici koja ima status javnog dobra bez ikakvog opravdanog razloga, ranijim vlasnicima faktično oduzima pravo vlasništva na tom dijelu čestice, neovisno o tome što tuženik navodi da se u postupku nove izmjere ne utvrđuje pravo vlasništva ili pravo na posjed. Navodi da sukladno Zakonu o zemljišnim knjigama nadležni sud ne može intervenirati u upis u posjedovnici o površini, obliku, adresi, načinu uporabe ili izgrađenosti katastarske čestice, nakon što je te podatke utvrdio ured za katastar nekretnina, a niti stranka može naknadim prigovorom ili tužbom nakon otvaranja zemljišne knjige ishoditi takvu izmjenu upisa. Tužiteljica zaključno smatra da su granice predmetnih katastarskih čestica od ranije osnovane u katastarskom operatu i da nije bilo razloga da se ne preuzmu u novi elaborat katastarske izmjere. Slijedom navedenog, tužiteljica predlaže da Sud poništi osporavano rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje te je ujedno zatražila naknadu troška ovog spora.

4. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod svih navoda iznijetih u obrazloženju osporavanoga rješenja te je predložio da Sud odbije tužbeni zahtjev tužiteljice.

5. Grad Opatija je podnio zasebnu tužbu radi osporavanja istog rješenja tuženika te je Sud ovosudnim rješenjem poslovni broj Us I-1986/2024-3 od 22. studenoga 2024. spojio navedenu tužbu s ovim predmetom. Međutim, tijekom ovog spora Grad Opatija je povukao navedenu tužbu, ali je Sud naknadno Grad Opatiju pozvao da sudjeluje u ovom sporu kao zainteresirana osoba te se je Grad Opatija uključio u spor kao zainteresirana osoba i dao je svoje očitovanje na raspravi koja je održana u ovom sporu dana 9. prosinca 2025. kako bi se sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, dalje: ZUS) omogućilo strankama u sporu da usmeno obrazlože svoje navode iz tužbe i odgovora na tužbu.

6. Na navedenu raspravu pristupio je opunomoćenik tužiteljice i opunomoćenica zainteresirane osobe, dok na istu nije pristupio nitko za tuženika koji je uredno pozvan. Rasprava je na temelju odredbe čl. 89. st. 4. ZUS, a u svezi s čl. 91. st. 3. ZUS održana u odsutnosti uredno pozvanog tuženika.

7. Na navedenoj raspravi opunomoćenica zainteresirane osobe je predala u spis nepravomoćno rješenje od 31. ožujka 2025. kojim je usvojen prijedlog zainteresirane osobe da se obnovi postupak izdavanja rješenja o izvedenom stanju za predmetnu zatvorenu terasu koja je ozakonjena, te je navela da se zainteresirana osoba sada u cijelosti protivi navodima tužiteljice iz tužbe i da traži da ostane u postupku nove izmjere sada evidentirano stanje na način da cijela terasa čini novu k. č. [katastarska čestica] te dodaje da je zainteresirana osoba pokrenula ispravni postupak kod Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji, pod poslovnim brojem Z-1148/2025, a u kojem traži da se ta novoformirana k. č. [katastarska čestica] u cijelosti upiše kao javno dobro u općoj uporabi bez fizičkih osoba. Opunomoćenik tužiteljice je uzvratio da je tužiteljici čudno da je zainteresirana osoba promijenila svoje stavove koje je iznijela u ranije podnesenoj tužbi koju je u međuvremenu povukla, a činjenice i propisi se nisu promijenili u odnosu na te ranije stavove.

8. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka u kojem je doneseno osporavano rješenje i u spisu ovog spora.

9. Na temelju razmatranja činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan.

10. U ovoj upravnoj stvari mjerodavne su odredbe Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine" broj 112/18 i 39/22, dalje: ZDIKN), zatim odredbe spomenutog Pravilnika o katastarskoj izmjeri („Narodne novine“, broj 59/20, dalje: Pravilnik o katastarskoj izmjeri) i Pravilnika o sadržaju i obliku katastarskog operata katastra nekretnina („Narodne novine“, broj 142/08, 148/09 i 112/18, dalje:

Pravilnik o sadržaju i obliku katastarskog operata katastra nekretnina, te odredbe Pravilnika o izlaganju na javni uvid elaborata katastarske izmjere ("Narodne novine", broj 59/20, dalje: Pravilnik o izlaganju na javni uvid elaborata katastarske izmjere) koji je bio na snazi u trenutku donošenja prvostupanjskog rješenja.

11. Čl. 4. st. 1. t. m) ZDIKN propisano je da je "zgrada trajnog karaktera" svaka zgrada izgrađena kao sklop trajno povezan s tlom na način i od materijala kojima se osigurava dugotrajnost i sigurnost korištenja te kojoj svrha korištenja nije privremena.

12. Čl. 38. st. 7. ZDIKN propisano je da se podaci o drugim građevinama izgrađenim na katastarskoj čestici iskazuju jednim od načina uporabe zemljišta propisanih pravilnikom iz čl. 39. st. 2. tog Zakona.

13. Čl. 42. st. 5. ZDIKN propisano je da se zgrade evidentiraju i prikazuju ako su trajnog karaktera.

14. Čl. 46. st. 6. ZDIKN propisano je da ako neki od nositelja prava nisu suglasni s obilježenim granicama zemljišta na granici njihovih katastarskih čestica, takva granica označuje se spornom. St. 7. istog članka propisano je da kada su nositelji prava suglasni s obilježenim granicama zemljišta, katastarska čestica iskazuje se u elaboratu katastarske izmjere ili tehničke reambulacije.

15. Čl. 27. Pravilnika o katastarskoj izmjeri propisano je, isto kao i u citiranom čl. 38. st. 7. ZDIKN, da se podaci o drugim građevinama izgrađenim na katastarskoj čestici iskazuju jednim od načina uporabe zemljišta propisanih pravilnikom kojim se propisuje način uporabe zemljišta.

16. Čl. 42. tog Pravilnika propisano je da se granice načina uporabe katastarskih čestica prikazuju na skicama izmjere samo u slučaju kada je na nekoj katastarskoj čestici potrebno prikazati više načina uporabe neke katastarske čestice.

17. Čl. 6. Pravilnika o sadržaju i obliku katastarskog operata katastra nekretnina propisano je da se za katastarsku česticu katastra nekretnina u katastarskom operatu vode podaci, između ostaloga, o načinu uporabe katastarske čestice i njenih dijelova kada se ti dijelovi različito upotrebljavaju, kao i o površinama dijelova katastarske čestice koji se upotrebljavaju na različiti način te podaci o posebnim pravnim režimima koji su uspostavljeni na katastarskoj čestici.

18. Čl. 7. Pravilnika o sadržaju i obliku katastarskog operata katastra nekretnina propisano je da se katastarskim česticama u popisima katastarskih čestica i u posjedovnim listovima pridružuju podaci o zgradama koje su na njima sagrađene. Katastarskim česticama se u popisima katastarskih čestica i u posjedovnim listovima ne pridružuju podaci o zgradama sagrađenim na pravu građenja, zgradama koje su pravno odvojene od katastarske čestice koncesijom i dijelovima zgrada za koje postoji služnosti temeljem koje netko ima pravo imati dio zgrade na poslužnoj nekretnini. Na takvim katastarskim česticama se zemljište koje je prostorno pod zgradom evidentira kao vrsta uporabe zemljišta – zemljište pod zgradama, osim ako je riječ o podzemnim građevinama.

19. Čl. 11. st. 2. Pravilnika o izlaganju na javni uvid elaborata katastarske izmjere, koji je važio u trenutku donošenja prvostupanjskog rješenja, propisano je da se identifikacija izrađuje na način da se prava upisana u postojećoj zemljišnoj knjizi mogu nesmetano prenijeti u zemljišnu knjigu koja se osniva, obnavlja ili dopunjuje.

20. Čl. 107. st. 2. t. 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine", broj 68/18, 110/18, 32/20 i 145/24, dalje: ZKG) propisano je da upravno tijelo u provedbi odluke o komunalnom redu dopušta i određuje uvjete za korištenje površina javne namjene i zemljišta u vlasništvu jedinice lokalne samouprave za gospodarske i druge svrhe, uključujući i njihovo davanje na privremeno korištenje, građenje građevina koje se prema posebnim propisima grade bez građevinske dozvole i glavnog projekta.

21. Iz dokumentacije u spisu predmeta upravnog postupka slijedi da je zgrada izgrađena na čestici stare oznake grč. 183 u postupku nove katastarske izmjere prikazana kao čestica nove oznake k. č. [katastarska čestica], te da se u prizemlju zgrade na toj čestici nalazi ugostiteljski objekt koji za potrebe svog poslovanja koristi zatvorenu terasu (ostakljenu) izgrađenu u nastavku prizemlja na dijelu grč. 183 (koji je u naravi činio nogostup uz zgradu širine 80 cm odnosno spornu "pasicu" od 7 m2) i na dijelu k. č. [katastarska čestica] (koja u naravi čini javnu površinu) te da je u postupku nove katastarske izmjere ta terasa obzirom da je naknadno ozakonjena prikazana kao samostalna čestica nove oznake k. č. [katastarska čestica] upisana kao javno dobro, a koja je formirana od dijela grč. 183 (ovih spornih 7 m2) i dijela k. č. [katastarska čestica] s obrazloženjem da se radi o ozakonjenoj terasi i da svaka zgrada mora biti prikazana na svojoj čestici te da se ne može nalaziti na dvije čestice jer se zgrade prikazuju tlocrtnim prikazom, dok je od ostatka k. č. [katastarska čestica] formirana nova čestica oznake k. č. [katastarska čestica] također upisana kao javno dobro.

22. Nadalje, slijedi da su na izlaganju podataka nove katastarske izmjere na javni uvid tužiteljica i zainteresirana osoba suglasno izjavile prigovor kojim su tražile da se izdvoji pojas širine 80 cm uz objekt izgrađen na čestici nove oznake k. č. [katastarska čestica] (sporna "pasica" od 7 m2), sve sukladno službenom katastarskom planu, prijedlogu nove katastarske izmjere i suglasnom pokazivanju međa na terenskom uviđaju. Slijedi da se je zainteresirana osoba protivila pripajanju ovih spornih 7 m2 u suvlasništvu fizičkih osoba u novoformiranu k. č. [katastarska čestica], jer novoformirana k. č. [katastarska čestica] u naravi predstavlja javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu zainteresirane osobe te se radi o obalnom pojasu uz šetalište na kojem su vlasnici ugostiteljskog objekta izgrađenog na novoformiranoj k. č. [katastarska čestica] ishodili odobrenje za privremeno korištene javne površine u svrhu obavljanja ugostiteljske djelatnosti te smatra da je rješenje o izvedenom stanju za predmetnu zatvorenu terasu doneseno protivno odredbi čl. 6. st. 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ("Narodne novine," broj 86/12, 143/13, 65/17 i 14/19) kojom je propisano da se nezakonito izgrađena zgrada ne može ozakoniti ako se nalazi na postojećoj površini javne namjene bez suglasnosti vlasnika odnosno upravitelja te površine, a nesporno je da se ovdje radi o javnoj površini koja se je prije postavljanja terase koristila kao šetalište.

23. Nadalje, iz rješenja o izvedenom stanju Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostava Opatija, od 16. lipnja 2021., slijedi da je tim rješenjem ozakonjena dovršena poluugrađena jednostavna zgrada poslovne namjene, kosog jednostrešnog krovišta čelične konstrukcije visine prizemlja, vanjske tlocrtne dužine i širine 8,63 m x 6,61 m, bruto površine 55,92 m2, u kojoj se nalazi natkriveni i ostakljeni prostor terase restorana, izgrađene na grč. 183 i k. č. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina].

24. Nadalje, iz odobrenja Upravnog odjela za komunalni sustav, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Opatije od 29. prosinca 2023. slijedi da je odobreno privremeno korištenje 40,86 m2 javne površine u Voloskom ispred ulaza u ugostiteljski objekt u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2024. radi obavljanja ugostiteljske djelatnosti.

25. Dakle, u konkretnom slučaju radi se o zatvorenoj terasi koja je postavljena na dvije čestice - manjim dijelom na čestici ranije oznake grč. 183 koja se nalazi u privatnom vlasništvu i većim dijelom na čestici ranije oznake k. č. [katastarska čestica] koja čini javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu zainteresirane osobe. K tome, radi se o zatvorenoj terasi koja je privremeno postavljena na dio javne površine na temelju odobrenja nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave prema propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo, te koja terasa je potom naknadno ozakonjena kao da se radi o zgradi trajnog karaktera.

26. Međutim, ovdje se radi o terasi koja je privremenog karaktera jer ovisi o postojanju suglasnosti jedinice lokalne samouprave za njezino postavljanje.

27. Stoga je u ovom slučaju bez obzira što je predmetna terasa ozakonjena, trebalo primijeniti citirane čl. 4. st. 1. t. m) i čl. 42. st. 5. ZDIKN jer se radi o zgradi kojoj je svrha korištenja privremena budući da se može koristiti dok postoji suglasnost jedinice lokalne samouprave. Dakle ne radi se o zgradi trajnog karaktera pa se stoga ista ne treba evidentirati.

28. Slijedom prethodno navedenoga, u konkretnom slučaju trebalo je za novoformirana k. č. [katastarska čestica] preuzeti postojeće katastarsko stanje jer su stranke bile suglasne s granicama iz starog katastarskog plana, a ozakonjenu terasu s obzirom da se radi o građevini koja nije trajnog karaktera nije trebalo prikazivati na način da se za nju formira nova katastarska čestica. Naime, sporna terasa predstavlja "drugu građevinu" iz citiranog čl. 38. st. 7. ZDIKN, a prema tom članku podaci o takvim građevinama izgrađenim na katastarskoj čestici iskazuju se jednim od načina uporabe zemljišta propisanih pravilnikom iz čl. 39. st. 2. tog Zakona. Isto propisuje i citirani čl. 27. Pravilnika o katastarskoj izmjeri. Stoga je spornu terasu eventualno trebalo prikazati sukladno citiranom čl. 42. Pravilnika o katastarskoj izmjeri i citiranim čl. 6. i 7. Pravilnika o sadržaju i obliku katastarskog operata katastar nekretnina na način da se prikažu granice načina uporabe kada na jednoj čestici postoji više načina uporabe ili kada postoji poseban pravni režim uspostavljen na katastarskoj čestici, što bi u ovom slučaju bilo javna uporaba i privremena uporaba na temelju odluke upravnog tijela jedinice lokalne samouprave sukladno citiranom čl. 107. st. 2. t. 2. ZKG.

29. Pored navedenog, formiranjem nove katastarske čestice za spornu terasu utječe se i na vlasnička prava tužiteljice i zainteresirane osobe, a to je suprotno citiranom čl. 11. st. 2. Pravilnika jer se identifikacija starih i novih katastarskih čestica izrađuje na način da se prava upisana u postojećoj zemljišnoj knjizi mogu nesmetano prenijeti u zemljišnu knjigu koja se osniva, obnavlja ili dopunjuje. Dakle, ako nema suglasnosti nositelja prava s novo obilježenim granicama zemljišta, koji bi potom trebali dati tabularne izjave potrebne za prijenos prava vlasništva u vlasničkom listu na novoformiranim katastarskim česticama, tada se katastarska čestica ne može drugačije prikazati u postupku nove katastarske izmjere, jer će to posljedično prouzročiti da će se u vlasničkom listu svi ti nositelji prava upisati kao suvlasnici na novoformiranim česticama, što je u konačnici i ovdje slučaj.

30. Zaključno se navodi da je u ovom postupku nove katastarske izmjere trebalo u novoformiranu k. č. [katastarska čestica] evidentirati i ovih spornih 7 m2 odnosno "pasicu" širine 80 cm uz zgradu izgrađenu na k. č. [katastarska čestica], koji dio je pripojen novoformiranoj k. č. [katastarska čestica], a na novoformiranoj k. č. [katastarska čestica] nije trebalo evidentirati spornu terasu, kako su to i tražile stranke u svom prigovoru koji je zaveden u knjizi prigovora pod brojem 662. Posljedično tome što nije trebalo evidentirani spornu terasu kao zasebnu česticu oznake k. č. [katastarska čestica], upitno je i je li trebalo formirati novu katastarsku česticu oznake k. č. [katastarska čestica] od ostatka javne površine na kojoj se ne nalazi terasa.

31. Cijeneći sve navedene činjenice i citirane zakonske i podzakonske odredbe, osporavano rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje ocjenjeni su nezakonitima. Slijedom navedenoga, Sud je na temelju čl. 117. st. 1. ZUS usvojio tužbeni zahtjev tužiteljice i poništio oba upravna rješenja i predmet vratio prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak. U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo je obvezno donijeti novu odluku u ponovnom postupku u roku u od 60 dana od dana pravomoćnosti ove presude sukladno odredbi čl. 151. st. 2. ZUS uvažavajući sve primjedbe na koje je ukazao Sud u obrazloženju ove presude.

32. Odluka Suda o troškovima spora temelji se na odredbi čl. 147. st. 1. ZUS kojom je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano. Obzirom da tuženik nije uspio u ovom sporu, to je dužan snositi svoje troškove ovog spora, ali i opravdane troškove koji su u povodu ovog spora nastali tužiteljici.

33. Opravdani trošak tužiteljice sastoji se od zastupanja iste u ovom sporu putem opunomoćenika. Prema čl. 144. st. 3. ZUS vrijednost predmeta upravnog spora smatra se neprocjenjivom pa je tužiteljici sukladno Tbr. 27. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 138/23 i 107/25) priznat trošak za sastav tužbe i za zastupanje na raspravi u iznosu od 1.000,00 eura po radnji, što sve uvećano za PDV iznosi 2.500,00 eura. Sukladno čl. 144. st. 1. ZUS radi se o opravdanom izdatku koji je učinjen u povodu ovog spora te je stoga taj trošak tuženik dužan naknaditi tužiteljici.

34. Sukladno odredbi čl. 144. st. 4. ZUS na dosuđeni iznos troška ovog spora tužiteljici pripadaju i zatezne kamate koje teku od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troška do isplate, ako ih stranka kojoj je naloženo plaćanje troška ne podmiri u ostavljenom roku.

35. Kako tužba nije odbačena, niti je tužbeni zahtjev odbijen, tužiteljici nije nastala obveza plaćanja sudskih pristojbi sukladno čl. 22. st. 1. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj 118/18 i 51/23).

U Rijeci 30. prosinca 2025.

Sutkinja

Vesna Perić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv točke I. i II. izreke ove presude nije dopuštena žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske (čl. 127. st. 1. ZUS).

Protiv točke III. izreke ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u roku od 15 dana od dana dostave rješenja (čl. 148. st. 5. ZUS).

Dostaviti:

- opunomoćenicima tužiteljice, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Vukić i partneri d.o.o., u Rijeci, Nikole Tesle 9/V-VI,

- tuženiku Državnoj geodetskoj upravi Republike Hrvatske, Samostalnoj službi za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, uz spis upravnog postupka

- zainteresiranoj osobi Gradu Opatiji, Opatija, Maršala Tita 3