Poslovni broj:R1-130/2022-

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU

Dr. Ante Starčevića 23

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

R J E Š E N J E

Općinski sud u Dubrovniku, po sutkinji tog suda Ines Bračanov Čuljat, u pravnoj stvari predlagatelja ČI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kojeg zastupa punomoćnik Dario Obradović, odvjetnik u [adresa], protiv protustranke EI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, dana 29. prosinca 2025.

r i j e š i o  j e

I. Obustavlja se postupak u ovom izvanparničnom predmetu.

II. Predlagatelj se sa svojim zahtjevom za razvrgnuće suvlasničke zajednice upućuje u parnicu.

Obrazloženje

1.Predlagatelj u prijedlogu od 5. studenog 2022. navodi da su predlagatelj i protustranka suvlasnici nekretnina zemljišno-knjižnih oznaka kat. čest. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to predlagatelj za 200/384 dijela prava vlasništva a protustranka za 184/384 dijela prava vlasništva i da je predlagatelj više puta pokušavao sa protustrankom razriješiti međuvlasničke odnose na predmetnim nekretninama međutim da protustranka odbija bilo kakav dogovor stoga predlaže da se suvlasnička zajednica, navedena u točki 1. ovog prijedloga razvrgne.

2. Podneskom od 21.kolovoza 2024. protustranka je istaknula da je k. č. [katastarska čestica] u naravi pomorsko dobro zbog čega ista ne može biti predmetom disponiranja u ovom postupku kao i da osporava prikaz površina u zemljišnoj knjizi koje ne odgovaraju stvarnom i pravno-činjeničnom stanju u naravi. Nadalje, da bi se predloženim razvrgnućem a zbog suprotnosti načelu jedinstvenosti nekretnine nanijela nesrazmjerna i neopravdana šteta na račun protustranke. Također ističe i da je sam predlagatelj u više navrata osporava omjere suvlasničkih udjela u zemljišnoj knjizi.

2.1.Podneskom od 25.listopada 2024. protustranka je dopunio svoje očitovanje od 16.kolovoza 2024. navodeći da predmetne nekretnine nisu prikladne za udovoljavanje prijedlogu jer da čest. zem. [katastarska čestica] nije pojedinačna nekretnina, već je trajno spojena s čest. zgr. [katastarska čestica] s kojom zajedno čini jedinstvenu nekretninu i jedno ZK tijelo i kao takva je izričito navedena u svom stvarnom svojstvu kao ograđeni vrt renesansnog ljetnikovca [adresa] u [adresa] ([adresa]) prema GUP-u Grada Dubrovnika kao i da su sve do nedavno, obje katastarske čestice bile zajedno upisane u z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zajedno čineći pojedinačnu nekretninu i jedno ZK tijelo. Nadalje, da je zk odjel Općinskog suda u Dubrovniku izvršio otpis čest. zem. [katastarska čestica] u novi z. ul. [broj ZK uloška], bez da o tome obavijesti predlagatelja, čime je prividno narušena pravna povezanost trajno spojene fizičke povezanosti između čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica]. Nadalje je istaknuo da je prijedlog koji se odnosi na čest. zem. [katastarska čestica] neprikladan jer se odnosi na česticu koja je u naravi pomorsko dobro koje raspolaganje pomorskim dobrom izlazi izvan nadležnosti sudbene vlasti te da osporava z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u cijelosti a posebno osporava prikaz čest. zem. [katastarska čestica] u z. ul. [broj ZK uloška] koji je netočan kako u pogledu oblika i veličine, tako i nepotpun, te ne odražava stvarno i pravno stanje na terenu jer prema katastarskom operatu, površina čest. zem. [katastarska čestica] iznosi približno 2.300 m2, što višestruko (419 m2) nadmašuje dopušteno odstupanje (95,92 m2) od upisa u ZK a da su u naravi to vrtne površine regulirane ortogonalnom mrežom šetnica s parapetnim zidovima i kamenim stupovima, nekadašnjim nosačima pergole dok vrtno pročelje orsana ima u istočnom dijelu prizemlja puškarnice, a u zapadnom dijelu pravokutni ulaz.

3. Na ročištu održanom 5.studenog 2024. protustranka je ustrajao kao u dosadašnjim navodima te osporio i opseg i predmet diobe te veličinu suvlasničkih udjela.

4. Paragrafom 267. Zakona o vanparničnom postupku propisano je da će na zahtjev ma koga suvlasnika, sud u vanparničnom postupku odlučiti da li se i kako se ima provesti dioba jedne zajedničke stvari ili zajedničke imovine, ako među suvlasnicima nema spora o predmetu diobe i o opsegu zajedničke stvari ili imovine i u pogledu aktive i pasive i o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika ili o veličini njihovih udjela dok je paragrafom 268. propisano da ako se u postupku radi diobe ma od kojega suvlasnika ospori jedno od gore spomenutih pitanja, a ne može se o tome postići sporazum, sud će stranku sa njenim zahtjevom radi raskidanja zajednice (diobe) uputiti na parnicu.

5. Slijedom svega navedenoga, budući je među strankama došlo do spora o predmetu i opsegu diobe te suvlasničkim udjelima stranaka (paragraf 267. st. 2 toč. 1. Zakona o sudskom vanparničnom postupku) valjalo je predlagatelja sa svojim zahtjevom za razvrgnuće suvlasništva uputiti u parnicu (paragraf 268. Zakona o sudskom vanparničnom postupku).

U Dubrovniku, 29. prosinca 2025.

Sutkinja:

Ines Bračanov Čuljat

PRAVNA POUKA:

Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana primitka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda nadležnom Županijskom sudu, u tri istovjetna primjerka.

DN-a:

- predlagatelju putem punomoćnika

- protustranci osobno