Republika Hrvatska

Općinski sud u Đakovu

Stalna služba u Našicama

Našice, Trg dr. F. Tuđmana 14

Poslovni broj: Pn-42/2021-24

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Đakovu, Stalna služba u Našicama, po sutkinji Marini Godžirov, a na prijedlog više sudske savjetnice Eve Nekić, u pravnoj stvari tužitelja ĆO iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku AO, odvjetniku iz [adresa], protiv tuženika Hrvatskog telekoma d.d. Zagreb, Radnička cesta 21., OIB: 81793146560, zastupanog po punomoćniku Tihomiru Zecu, odvjetniku iz Odvjetničkog društva: Zec i partneri d.o.o. Osijek, radi isplate 3.981,68 eur, nakon održane i zaključene glavne javne rasprave dana 19. studenoga 2025. godine, u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, a objavljene dana 30. prosinca 2025. godine

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Hrvatskom telekomu d.d. Zagreb, Radnička cesta 21., OIB: 81793146560 da tužitelju ĆO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati na ime naknade neimovinske štete iznos od 1.990,84 eur sa zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja tužbe 13. listopada 2021. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku Hrvatskom telekomu d.d. Zagreb, Radnička cesta 21., OIB: 81793146560 da tužitelju ĆO iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati iznos od 702,14 eur na ime parničnog troška s pripadajućom kamatom tekućom od 30. prosinca 2025. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana, dok se s preostalim dijelom zahtjeva za naknadom troška tužitelj odbija.

III S preostalim dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 1.990,84 eur s pripadajućim kamatama, tužitelj se odbija.

Obrazloženje

1. Tužitelj je u tužbi naveo da je dana 14. srpnja 2021. na internetskom portalu tportal.hr na naslovnoj stranici portala objavljen medijski članak autora Ć. S pod naslovom " PO nije iznenađen uhićenjem bivšeg šefa Gradskih groblja: Ako me iskreno pitate – bolje ikad nego nikad". U objavljenom tekstu članka navedeno je slijedeće: "Zagrebački gradonačelnik PO u srijedu je komentirao nova uhićenja u Zagrebu, odnosno u Gradskim grobljima. U srijedu ujutro u akciji PNUSKOK-a uhićeno je petero ljudi, među kojima i bivši voditelj Gradskih groblja Zagreb IO. Uz IO, privedena je njegova sestra A, pomoćnik za pravne poslove u Gradskim grobljima Drago Pleš te dvije djelatnice Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Sesvetama". Na mrežnim stranicama Državnog odvjetništva Republike Hrvatske – Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta dana 15. srpnja 2021. godine objavljeno je priopćenje iz kojeg je vidljivo da se protiv tužitelja ne provode istražne radnje, već protiv drugih osoba. Tužitelj je u tužbi naveo da je zaposlen na radnom mjestu pomoćnika voditelja Podružnice „Gradska groblja“ Zagrebačkog holdinga d.o.o. Zagreb. U objavljenom medijskom članku pod točkom 1. zahtjeva objavljeno je niz činjenično i kontekstualno netočnih informacija. Navedena objava netočnih informacija rezultirala je uznemirenošću i povredom prava osobnosti tužitelja. Tužitelj je tuženiku temeljem odredbi članaka 40. – 42. Zakona o medijima („Narodne novine“ 59/04, 84/11, 81/13), podnio zahtjev za ispravak informacije dana 2. kolovoza 2021. u kojem je zatražio da se u dokumentu ispravka navede kako tužitelj nije uhićen, priveden ili na bilo koji drugi način lišen slobode dana 14. srpnja 2021., da nije obavljeno odnosno provedeno ispitivanje tužitelja u svojstvu okrivljenika od strane Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, kao i da nije doneseno rješenje protiv tužitelja o provođenju istrage zbog bilo kojeg kaznenog djela, niti da mu je određen istražni zatvor. Objava netočnih i spornih informacija izazvale su sumnju u ugled, čast i dostojanstvo tužitelja, kako osobno tako i profesionalno. Nakon objave netočnih informacija tužitelj više nije ni mogao obavljati rad, te je zatražio liječničku pomoć. Liječnik obiteljske medicine izdao mu je potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad, te ga je uputio na psihijatrijski pregled. Prilikom navedenog psihijatrijskog pregleda njegov je subjektivni dojam, odnosno kao „okidač“ je naveo stresnu situaciju vezanu za posao (objava netočnih informacija). Zbog objavljenih netočnih informacija, kako u lokalnoj tako i u široj javnosti, stvorila se percepcija o tužitelju kao nečasnoj osobi jer su do tužitelja dopirali komentari iz kojih proizlazi da je dobar dio javnosti (a osobito jer se radi o osobama koje su pravno neuke), iste informacije prihvatile kao istinite. U tužbi je tužitelj naveo da rođen je 1958. godine u Osijeku. Po završetku pravnog fakulteta radio je na radnom mjestu pravnog referenta u DIK Đurđenovac. Od 1991. godine dragovoljac je Domovinskog rata, te je 14 mjeseci aktivno sudjelovao u obrani suvereniteta RH. Od 1993. godine zaposlen je kao pravni referent u HANA d.o.o. [adresa], a 1994. godine, na prvim lokalnim izborima izabran je za prvog načelnika Općine Đurđenovac. Godine 1995. imenovan je stečajnim upraviteljem DIK-a Đurđenovac d.d. u stečaju, a 2000. godine imenovan je predsjednikom uprave DIK Đurđenovac d.d. U vremenskom razdoblju od 2001. -2005. godine radio je u odvjetništvu. Od 2005. godine do 2012. godine obnaša dužnost predsjednika uprave IPK Osijek d.d., a ujedno je i član nadzornih odbora određenih trgovačkih društava. Od 2013. godine osnovao je trgovačko društvo MAR-Co. Invest d.o.o. za usluge poslovnog savjetovanja, te je i dalje član i direktor tog trgovačkog društva. Ujedno je i direktor još dva trgovačka društva – Solaris hoteli d.o.o. Osijek i Sun Therapy Solution d.o.o. Zagreb. Od 2019. godine zaposlen je u Zagrebačkom holdingu d.o.o. – Podružnica Gradska groblja, na radnom mjestu pomoćnika voditelja podružnice za pravne poslove. Naveo je da je odlikovan Redom hrvatskog pletera, oženjen je i otac je dvoje djece. U tužbi je tužitelj naveo svoju biografiju zbog činjenice što je osoba koja je uživala duboko povjerenje i široki ugled društvene i poslovne zajednice u kojoj egzistira. Objava netočne informacije da je uhićen automatizmom implicira analogiju da je navedena uhićena osoba osumnjičena, odnosno da ima status osumnjičenika prema odredbama Zakona o kaznenom postupku – što je apsolutno netočno. Protiv tužitelja nije doneseno rješenje o provođenju istrage, odnosno da u bilo kakvom eventualnom kaznenom postupku može imati samo status svjedoka. Tužitelj smatra da mu je tuženik temeljem odredbe čl. 21. Zakona o medijima (Narodne novine broj 59/04, 84/11, 81/13, dalje u tekstu: ZM), a u vezi s čl. 19., 1045. i 1110. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, dalje u tekstu: ZOO), dužan naknaditi neimovinsku štetu. Uzimajući u obzir trajanje i intenzitet duševnih boli koje je pretrpio zbog povrede časti, ugleda i dostojanstva, a uzimajući u vid položaj na kojem se tužitelj nalazi, te broj osoba (medijski auditorij koji je dostupan putem interneta) koje su imale prilike pročitati netočne informacije s obzirom na čitanost navedenog portala, tužitelj smatra da ima pravo na naknadu iznosa pravične novčane naknade od 30.000,00 kuna koji iznos zahtijeva da mu sud presudom dosudi sa zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja tužbe. Nakon uvođenja eura tužitelj potražuje iznos od 3.981,68 eur, te trošak parničnog postupka sa zateznom kamatom.

2. Tuženik se u odgovoru na tužbu protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Ne spori sadržaj objavljene informacije. Tuženik je naveo kako sporni članak uopće nije članak o gospodinu ĆO, nego o komentaru gradonačelnika grada [adresa] PO o nepravilnostima u Gradskim grobljima. Tuženik je prilikom objave članka uz komentar gradonačelnika PO prenio i informaciju o uhićenju petero ljudi u Gradskim grobljima Zagreb, a koju su prethodno prenijeli svi vodeći mediji, dok pritom ni na koji način nije iznosio svoje stavove i sudove glede uhićenja bilo koje od osoba niti je istima, pa tako i tužitelju povrijedio pravo na predmnijevu nevinosti. Smatra kako je sporno jesu li u konkretnom slučaju uopće ispunjene procesne pretpostavke za podnošenje tužbe u ovoj pravnoj stvari u smislu odredbe čl. 22. st. 2. Zakona o medijima (Narodne novine br. 59/04 do 81/13, dalje u tekstu: ZM). Nakon što su informacije koje su predmetom tužiteljeve tužbe prvi puta objavljene na tportalu dana 14. 7. 2021. godine, tužitelj je podnio tuženiku zahtjev za ispravak objavljenih informacija, a sve sukladno odredbama čl. 40. – 42. ZM-a koje zahtijevaju da se ispravak informacija objavi na istovrijedan način te na isto ili isto vrijednosno mjesto programskog prostora. Tuženik je dana 16. 8. 2021. godine, a kako je to tužitelj tražio, objavio tužiteljev zahtjev za ispravkom te ispravak netočnih informacija koji je bio pozicioniran na glavnu naslovnicu tportala.hr. Objava ispravka u smislu odredbe čl. 22. st. 1. ZM-a predstavlja jedan od vidova naknade pretrpljene štete objavljenom informacijom. Naknada štete isplatom u novcu sukladno općim propisima obveznog prava dolazi u obzir ukoliko objava ispravka ne bi predstavljala dovoljnu naknadu odnosno ne bi bila odgovarajuća pretrpljenoj šteti objavom informacije. U prilog navedenom govori sudska praksa Županijskog suda u Dubrovniku posl.br. Gž-499/2018 od 18. 8. 2021. godine kao i sudska praksa Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž-352/2021 od 9.3.2021. godine. Tuženik je naveo kako je objavom ispravka tužitelju u cijelosti ispravljena nepravda nanesena objavom pogrešnih informacija. Tuženik je napomenuo, kako su informacije, koje po prvi puta tportal.hr objavljuje dana 14. 7. 2021. godine, tada prenijeli i svi veći mediji u Republici Hrvatskoj (RTL.hr, HRT, Indeks.hr, Dnevnik.hr i brojni drugi), slijedom čega je nejasno zašto tužitelj tuži upravo tuženika, odnosno nejasno je zašto je upravo objava tportala izazvala sumnju u ugled, čast i dostojanstvo tužitelja te čime to dokazuje. Tuženik postavlja pitanje na koji način je tužitelj došao do zaključka da se zbog objavljenih netočnih informacija u zajednici stvorila percepcija o tužitelju kao nečasnoj osobi budući da su do tužitelja dopirali komentari iz kojih proizlazi da je dobar dio javnosti koji čine pravno neuke osobe iste informacije prihvatio kao istinite. Smatra da je tužitelj sam sebi kontradiktoran kada navodi kako objava netočne informacije o uhićenju tužitelja automatizmom implicira analogiju da je navedena uhićena osoba osumnjičena odnosno da ima status osumnjičenika prema odredbama Zakona o kaznenom postupku odnosno da je protiv tužitelja doneseno rješenje o provođenju istrage, a ranije u historijatu je naveo kako su pravno neuke osobe iz objavljene informacije zaključile kako je tužitelj nečasna osoba. Pravno neuke osobe, zasigurno ne bi bile u stanju konstruirati analogiju koju navodi tužitelj, a čak i školovani pravnici iz jedne jednostavne rečenice koja se odnosi na tužitelja ne bi bili u stanju izvesti analogiju kako to u tužbi čini tužitelj. Nesporno je kako je liječnik obiteljske medicine tužitelju izdao potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad te kako je tužitelj obavio psihijatrijski pregled, gdje je kao uzrok svojeg stanja naveo stresnu situaciju vezanu za posao. Međutim, iz dostavljene liječničke dokumentacije ne može se zaključiti da je upravo objava spornog članka uzrokom tužiteljevog stresa na poslu. Budući da je tužitelj zaposlen na funkciji pomoćnika voditelja podružnice Gradskih groblja, za očekivati je da će se svakodnevno događati razne stresne situacije na radnom mjestu. Nije sporno kako je tužitelj doživljavao stres na radnom mjestu, no obzirom na provedene radnje USKOK-a vezane za tužiteljeve radne kolege, životno je logično za zaključiti kako je stres uzrokovan upravo navedenom situacijom, a ne objavnom konkretnog novinskog članka. Nadalje, iz dostavljene povijesti bolesti vidljivo je kako je tuženik zatražio pomoć psihijatra dana 2. 8. 2021. godine, gotovo tri tjedna nakon objave spornog članka, a nakon čega nije zatražio daljnju psihijatrijsku pomoć. Tuženik se protivio provođenju medicinskog vještačenja po vještaku psihijatrijske struke budući da isto nije svrsishodno, a upravo iz razloga što tuženik nije zatražio niti nastavio primati psihijatrijsku pomoć. Vještak bi mogao provesti vještačenje isključivo na temelju već dostavljene medicinske dokumentacije, a iz koje proizlazi kako je tužitelj jednokratno doživio stres na poslu. Tužitelj je u tužbi naveo kako je zbog objave spornog članka pretrpio povredu prava osobnosti odnosno povredu dostojanstva, ugleda i časti ali nije naveo u čemu se ista sastoji, nije pružio niti jedan dokaz iz kojeg bi proizašla visina njegovog zahtjeva pogotovo što su prvotno objavljene informacije, na jednako vrijedan način i ispravljene. Pored toga što u konkretnom slučaju nema štetne radnje, tužitelj ničim nije dokazao uzročno posljedičnu vezu između sporne objave te „percepcije nečasne osobe“, a posve je nejasno zašto bi baš ova jedna posve štura objava na bilo koji način utjecala na njega, kada desetine ranijih objava nisu. Tuženik je pozivao tužitelja očitovati se je li podnio tužbu radi naknade štete i protiv drugih portala i medija koji su vijest o uhićenju tužitelja prenijeli prije tuženika. Predložio je sudu odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan, te obvezati tužitelja naknaditi tuženiku parnične troškove ovog postupka zajedno s pripadajućim zateznim kamatama.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u zahtjev za ispravak objavljene informacije od 02.8.2021. i dokaz o slanju preporučene pošiljke, kopiju medijskog članka pod naslovom " PO nije iznenađen uhićenjem bivšeg šefa Gradskih groblja: Ako me iskreno pitate-bolje ikad nego nikad, internetsku stranicu DORH-Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta od 15.7.2021., Izvatke iz sudskog registra za više tvrtki u kojima je tužitelj bio osoba za zastupanje, potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad od 31.7.2021. i povijest bolesti od 2.8.2021., objavu ispravka informacije tužitelja i objave raznih internetskih portala vezano za sporni događaj, a koje je tuženik dostavio uz odgovor na tužbu, uvid u spise: Pn-39/2021, Pn-37/2021, Pn-35/2021, Pn-34/2021, Pn-38/2021, Pn-40/2021, Pn-36/2021 i Pn-41/2021., iskaz tužitelja ĆO, nalaz i mišljenje sudskog vještaka prof.dr.sc. Ivana Požgaina od 7. studenoga 2022. i dopunu nalaza od 23. svibnja 2023.

3.1. Uvidom u zahtjev za ispravak objavljene informacije od 02.8.2021. (strana 5 i 6 spisa) i dokaz o slanju preporučene pošiljke 9. kolovoza 2021. (strana 7 spisa) vidljivo je da je tuženiku punomoćnik tužitelja poslao zahtjev za ispravak objavljene informacije sa sadržajem ispravka.

3.2. Uvidom u kopiju medijskog članka pod naslovom " PO nije iznenađen uhićenjem bivšeg šefa Gradskih groblja: Ako me iskreno pitate-bolje ikad nego nikad (strana 8 i 9 spisa) vidljivo je da je članak objavljen na tportal-hr 14. srpnja 2021., te da je u istom navedeno da je vezano za predmetna uhićenja u Zagrebu priveden i punomoćnik za pravne poslove u Gradskim grobljima LO.

3.3. Uvidom u internetsku stranicu DORH-Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta od 15.7.2021. (strana 13 spisa) vidljivo je da je na njihovim mrežnim stranicama objavljeno priopćenje o poduzetim radnjama USKOKA i Županijskog suda vezano za kriminalne radnje hrvatskih državljana rođenih 1970., 1972., 1976., 1966. i 1956. zbog koruptivnih kaznenih djela, te da se u istom ne navode podaci o tužitelju.

3.4. Uvidom u izvatke iz sudskog registra za više tvrtki u kojima je tužitelj bio osoba za zastupanje (strana 14 do 19 spisa) vidljivo je da je tužitelj osnivač i zakonski zastupnik tvrtke MAR-Co Invest d.o.o. Osijek, te zakonski zastupnik tvrtke Solaris hoteli d.o.o. Osijek i Sun Therapy Solutions d.o.o. Zagreb.

3.5. Uvidom u potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad od 31.7.2021. i povijest bolesti od 2.8.2021. (strana 20 i 21 spisa) izdane od obiteljskog liječnika CO iz [adresa] vidljivo je da je tužitelj 2. kolovoza 2021. otvorio bolovanje, dok je iz povijesti bolesti od 2.8.2021. vidljivo da se tužitelj 2. kolovoza 2021. liječio kod psihijatra Doma zdravlja Osječko-baranjske županije u Belišću, te mu je određen lijek Helex. Žalio se na anksioznost, poteškoće sa spavanjem, slabiji apetit, pojačano znojenje, oscilacije tlaka, kao okidač navodi stresnu situaciju vezanu uz posao.

3.6. Iz objave ispravka informacije tužitelja (strana 36 i 37 spisa) vidljivo je da je tuženik 16. kolovoza 2021. objavio tužiteljev zahtjev za ispravkom, te ispravak netočnih informacija kako je to tužitelj zahtijevao. Iz objave raznih internetskih portala (strana 44 do 68 spisa) vezano za sporni događaj, a koje je tuženik dostavio uz odgovor na tužbu vidljive su objave portala vezano za sporni događaj i nezakonite radnje u Gradskim grobljima, kao i objave ispravka informacija istih portala.

3.7. Uvidom u ovosudne spise broj: Pn-40/2021 protiv tuženika Hanza Media d.o.o. Zagreb, Pn-34/2021 i Pn-35/2021 tuženika RTL Hrvatska d.o.o. Zagreb, Pn- 37/2021 tuženika Nova TV d.d. Zagreb vidljivo je da je u navedenim predmetima tužitelj podnio tužbe vezano za slične objave na portalima, te da u svakom potražuje iznos pravične naknade od 30.000,00 kuna sada 3.981,68 eur. U navedenim predmetima nije donesena presuda. U predmetima broj: Pn-36/2021 i Pn-41/2021 protiv tuženika Motus d.o.o. u korist tužitelja su donesene pravomoćne presude zbog ogluhe dana 20. svibnja 2022. sa istim iznosom tužbenog zahtjeva. U predmetu broj: Pn-38/2021 protiv tuženika HRT Zagreb donesena je presuda 11. srpnja 2024. kojom je dosuđena naknada neimovinske štete tužitelju u iznosu od 1.990,84 eur, a spis se povodom žalbe nalazi na Županijskom sudu u Zagrebu od 12. rujna 2024. U predmetu broj: Pn- 39/2021 protiv tuženika Indeks promocija d.o.o. Zagreb zaključena je glavna javna rasprava i određeno ročište za objavu presude za dan 12. siječnja 2026.

3.8. Tužitelj saslušan kao stranka je izjavio da je u vrijeme spornog događaja radio na mjestu pomoćnika voditelja Podružnice Gradska groblja Zagreb. Voditelj podružnice bio je IO. Za objavu sporne informacije na internetskom portalu tportal.hr saznao je 14. srpnja 2021. u poslijepodnevnim satima oko 16:00 sati. Živi u malom mjestu, otac je dvoje djece koji obavljaju odvjetničku službu. Nikada nije kazneno odgovarao i navedenom objavom bio je moralno diskreditiran, a obavljao je složene i odgovorne poslove. U prvi tren nije posebno reagirao jer je znao da nije uhićen. Zbog provođenja dokaznih radnji u podružnici Gradska groblja Zagreb morao je biti prisutan na radnom mjestu i biti na raspolaganju PNUSKOK-u vezano za davanje dokumenata radi poduzimanja istražnih radnji. Isti dan njegova djeca došla su u Zagreb, otvorili su laptop i vidjeli su zajedno i sve druge objave i komentare koji su objavljivani na drugim internetskim portalima a i na portalu tuženika. Naveo je da je predmetna objava on line dostupna velikom broju ljudi za razliku od tiska. Nakon objave doživio je velik broj telefonskih poziva susjeda i prijatelja. Nastala je uznemirenost kod obitelji, posebno supruge i djece a reagirala je i njegova rodbina u Australiji i u Kanadi. U to vrijeme njegova kćerka bila je u trećem mjesecu trudnoće i traumatično je doživjela tu informaciju, što je rezultiralo njezinim ranijim porodom u 24 mjesecu trudnoće što ga je posebno dojmilo i pogodilo. Više novinara je isti dan zvalo njegovog sina AO, i pitali ga da li je on punomoćnik uhićenog oca ĆO, nakon čega im je isti odgovorio da njegov otac nije uhićen i da objavljene informacije nisu točne. Tužitelj je od tuženika u poslijepodnevnim satima tražio uklanjanje sporne informacije s on line što dežurni operativni radnik nije mogao učiniti bez dopuštenja i dozvole glavnog urednika. Prvih nekoliko dana psihički se nosio s objavljenim netočnim informacijama no kasnije je osjetio strašan nemir u sebi, nije išao raditi, mučila ga je nesanica, a nakon par dana se javio liječniku opće prakse CO. Njegova liječnica ga je po primitku i obradi naručila kod psihijatra, dala terapiju tj. uputila psihijatru u Belišće dr. Kseniji Keleković Krušlin koja je u tom trenutku imala prvi slobodni termin. Od liječnice opće prakse dobio je lijekove za smirenje, druge lijekove mu je prepisao psihijatar. Po uzimanju lijekova osjećao se smireno i mogao je spavati. Određeno vrijeme bio je na bolovanju, nakon čega je pokušao ponovno ići na posao. Na radnom mjestu bio je nekoliko dana i zaključio da ne može raditi i ponovno je upućen kod psihijatra, a liječnik opće prakse mu je ponovno otvorio bolovanje i potvrdio dijagnozu. Zahtjev za ispravak informacije uputio je tuženiku 09. kolovoza 2021. dok je štetni događaj nastao 14. srpnja 2021., tužitelj je obrazložio na način da je spoznao težinu situacije i posljedicu koju ta informacija ima za njega i njegovu obitelj, a odmakom vremena postao je svjestan i uvidio što se dogodilo. U razgovoru s psihijatrom dobio je mišljenje da bi objava ispravka informacije za njega imala pozitivan učinak. Nitko od tuženika (novinar ili glavni urednik) nisu ga kontaktirali prije objave sporne informacije na portalu tuženika. Dobio je informaciju od svog poslodavca da je novinarima koji su zvali vezano za njegovo uhićenje dali informaciju da nije uhićen jer da je, radilo bi se o teškoj povredi radne obveze.

3.9. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka prof.dr.sc. Ivana Požgaina, prim. dr. med. (strana 82 do 89 spisa) i dopune nalaza od 23. svibnja 2023. (strana 99 do 100 spisa) vidljivo je da je štetni događaj za tužitelja predstavljao stresno iskustvo, koje je kod njega dovelo do psihičke destabilizacije koja je zahtijevala psihijatrijsku pomoć. Psihijatrijskim pregledom tri tjedna nakon štetnog događaja kod tužitelja je utvrđeno postojanje akutne stresne situacije. Ključno kliničko obilježje akutnih stresnih situacija jest vremenska povezanost pojave simptoma i samog događaja što je i ovdje bio slučaj budući da su se simptomi javili nakon nekoliko dana od samog događaja. Psihijatar je u svom nalazu naveo da je okidač pojave simptoma stresna reakcija vezana uz posao. Jedini poznati registrirani stresni događaj u to vrijeme kod tužitelja bio je upravo štetni događaj koji je predmet postupka. Tužitelj je imao jedan psihijatrijski pregled ali je nastavio s uzimanjem psihofarmakoterapije kroz slijedećih nekoliko mjeseci tako da je s tom terapijom prekinuo krajem prošle godine. Tijekom aktualnog psihijatrijskog pregleda kod tužitelja se mogu opservirati simptomi kao što su tjeskoba, pobuđenost i nemir pri ponovnim opisima štetnog događaja i okolnosti vezanih za događaj, ovi simptomi su slabijeg intenziteta i nisu od kliničkog značaja niti zahtijevaju terapijske intervencije. Tužitelj je vezano za štetni događaj i njegove posljedice trpio psihičke smetnje u okviru akutne stresne reakcije i kasnijih prilagodbenih smetnji u trajanju do šest mjeseci. Ove psihičke smetnje su kod tužitelja dovele do umanjenja životnih aktivnosti u opsegu od 20% u odnosu na prosječnu osobu slične dobi i ostalih obilježja. Ovo umanjenje životnih aktivnosti trajalo je do šest mjeseci i nije ostavilo klinički značajne posljedice. U dopuni nalaza, vještak se očitovao na pitanja i primjedbe punomoćnika tuženika iznesene u podnesku od 22. studenoga 2022., te je naveo da je tijekom samog vještačenja tužitelj izjavio da je nekoliko dana prije znao za istražne radnje, da je surađivao s istražiteljima, te da je bio potpuno uvjeren da on nije predmet istrage, pa vještak ne vidi zašto bi radnje USKOK-a i policije kod njega mogle dovesti do akutne stresne reakcije i ostalih psihičkih posljedica. Ukoliko tuženik ima informacije o drugim mogućim stresnim događajima u tom razdoblju kod tužitelja osim spomenutih istražnih tijela vještak je spreman ponovno razmotriti danu ocjenu u odnosu na zahtjev za očitovanjem na činjenicu da se pred naslovnim sudom vodi još osam parničnih postupaka protiv drugih medijskih kuća, a vezano za potpuno istu objavu vještak se očitovao da je u odnosu na događaje koji su predmet ovoga postupka dao zbirnu procjenu utjecaja psihičkih posljedica objavljenih članaka na integritet i duševno zdravlje tužitelja, tako da nije u njegovoj ingerenciji da prosuđuje koliki je bio utjecaj pojedinih medija i koji medij je koliko odgovoran za iznošenje i prenošenje netočnih informacija. Smatra da je ta procjena u domeni suda.

4. U podnesku od 6. lipnja 2023. tuženik se i nadalje protivi tvrdnjama vještaka kako radnje USKOK-a i policije nisu mogle dovesti do akutne stresne situacije kod tužitelja. Navedeno vještak zaključuje isključivo na temelju toga što mu je tužitelj tako rekao i to uz veliki odmak vremena koji je protekao od konkretnih događaja. Smatra da je neživotno i nelogično da kod tužitelja radnje USKOK-a i policije ne izazivaju bilo kakvu reakciju kod tužitelja, dok s druge strane jedna rečenica objavljena na portalima dovodi do iste. Vještak je jasno naveo kako je u svom nalazu i mišljenju dao zbirnu procjenu utjecaja psihičkih posljedica na integritet i duševno zdravlje tužitelja. Sve kada bi tužitelj i imao pravnu osnovu za svoja potraživanja prema tuženicima isti bi mogao iznos koji potražuje u ovom parničnom postupku potraživati od svih tuženika solidarno, odnosno iznos bi se mogao dijeliti na sve ostale medijske kuće koje su svojim postupanjem navodno pridonijele nastanku štete u cjelokupnom spletu okolnosti. Tuženik nije tražio usmeno saslušanje vještaka.

5. Među parničnim strankama je sporno je li tuženik svojom objavom na internetskom portalu hrt.hr o uhićenju tužitelja i drugih osoba povrijedio pravo osobnosti tužitelja i time istom prouzročio štetu, je li tuženik kao nakladnik oslobođen odgovornosti za štetu sukladno odredbi čl. 21 st. 4 Zakona o medijima (NN 59/04, 84/11, 81/13, dalje: ZM) jer je postupio u dobroj vjeri na način da je objavljenu informaciju preuzeo od drugih portala, postoji li razmjerna odgovornost tuženika za štetu uzimajući u obzir da su i drugi medijski portali objavili informaciju sličnog sadržaja, te je li zbog toga bilo potrebno provoditi odgovarajuće vještačenje.

6. Sud smatra da tuženik nije postupio sukladno odredbi čl. 21 st. 4 toč. 3 ZM kojom je propisano da nakladnik – tuženik ne odgovara za štetu ako je informacija kojom je šteta učinjena ako je između ostalog utemeljena na točnim informacijama ili na činjenicama za koje autor imao osnovani razlog povjerovati da su točne i poduzeo je sve potrebne mjere za provjeru njihove točnosti, a postojalo je opravdano zanimanje javnosti za objavu te informacije i ako je postupano u dobroj vjeri. Sud smatra da tuženik nije poduzeo sve potrebne mjere za provjeru informacije objavljene na svom portalu, a isti se u odgovoru opravdava da je prilikom objave članka uz komentar gradonačelnika PO samo prenio informaciju o uhićenju petero ljudi u Gradskim grobljima Zagreb, koje su prethodno prenijeli svi vodeći mediji, a da tuženik pritom ni na koji način nije iznosio svoje stavove i sudove glede uhićenja bilo koje od osoba niti je istima, pa tako i tužitelju povrijedio pravo na predmnijevu nevinosti. Tuženik nije informaciju o "uhićenju petero osoba" provjerio na način da je zatražio izjavu tužitelja, njegovog odvjetnika ili njegovog poslodavca. Ta je aktivnost tuženika izostala. Opravdanje tuženika da nisu iznosili svoje stavove i sudove glede uhićenja, te da su spornu informaciju objavile i drugi veći mediji u RH (RTLhr, HRT, Indeks.hr, Dnevnik.hr i drugi), sud ne prihvaća. Za navesti je da se tuženik ne može osloboditi odgovornosti za neistinu "netočnu informaciju" odnosno tvrdnju koja nije ničim dokazana, a koje su treće osobe (drugi internetski portali) prethodno objavili ako su one sadržaja koja vrijeđa zakonom zaštićeno dobro neke osobe, pa u konkretnom slučaju nije utvrđeno postojanje dobre vjere u postupanju tuženika pri objavi informacije o tužitelju jer su prenijeli informaciju objavljenu na drugom portalu, a ona nije bila točna i nije bila provjerena. Tuženik nije dokazao niti opravdano zanimanje javnosti za objavu sporne informacije. Zbog svega navedenog sud smatra da tuženik nije dokazao postojanje pretpostavki za oslobođenje od odgovornosti za štetu sukladno odredbi čl. 21 st. 6 ZM.

7. Odredbom čl. 19 Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, dalje: ZOO) propisano je da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom (st. 1.). Pod pravima osobnosti u smislu ovoga zakona razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr. Odredbom čl. 21 st. 3 ZM propisano je da se na utvrđivanje odgovornosti za naknadu štete primjenjuju propisi o obveznim odnosima ako nije ovim zakonom drugačije određeno. Čl. 22 st. 1 ZM nematerijalna šteta se nadoknađuje objavljivanjem ispravka informacije i isprikom, te isplatom naknade sukladno općim propisima obveznog prava. Odredbom čl. 1100 ZOO propisano je da u slučaju povrede prava osobnosti, sud će ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema (st. 1.). Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom (st. 2.).

8. Definicija "informacija" u smislu odredbe čl. 2 st. 1 ZM je podatak, tekst, fotografija, crtež, karikatura, film, usmeno izvješće, vrijednosni sud ili drugi prilog objavljen u mediju. Tuženik je tijekom postupka isticao da je objava ispravka sporne informacije na internetskom portalu tuženika dana 16. kolovoza 2021. tužitelju u cijelosti nadoknađena nematerijalna šteta koja mu je nastala, što ovaj sud ne prihvaća jer smatra da objava ispravka odnosno demantija ne otklanja u cijelosti nastalu štetu, jer niti svi čitatelji portala ne pročitaju ispravak i ispriku, niti se o ispravku i isprici šire vijesti kao o informaciji (spornoj objavi) te jednom objavljena netočna neistinita i uvredljiva informacija djeluje u javnosti i nakon ispravka ili demantija.

9. Iskaz tužitelja ovaj sud prihvaća u cijelosti jer je isti jasan, određen i uvjerljiv, nije u suprotnosti s dokumentacijom koja prileži ovom spisu i nalazu i mišljenju vještaka. Sud smatra da je objavom netočne i sporne informacije o uhićenju tužitelja i još 4 osobe vezano za koruptivna kaznena djela povrijeđeno pravo osobnosti kod tuženika na duševni mir, zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo i ime. Objava takve informacije na portalu tuženika izazvale su kod uže i šire okoline sumnju u ugled, čast i dostojanstvo tužitelja, kako osobno tako i profesionalno. Tužitelj je u svom iskazu koji sud prihvaća izjavio da je objavom bio moralno diskreditiran, osjećao je strašan nemir, mučila ga je nesanica, nije bio sposoban raditi zbog čega je zatražio liječničku pomoć (pomoć psihijatra), uzimao lijekove za smirenje i bio primoran obitelji te bližoj i široj okolini opravdavati se da nije osumnjičen i da nema veze s koruptivnim kaznenim djelima koja su se dogodila u Gradskim grobljima Zagreb, dok je pročitao i komentare čitatelja čime je shvatio percepciju javnosti i visinu štete. Tužitelja je posebno pogodio događaj nakon objave sporne informacije, a to je prijevremeni porođaj njegove kćerke za koji smatra da se ne bi dogodio da nije bilo sporne objave jer je kćerka traumatično doživjela netočne informacije o njemu.

10. Vještak Ivan Požgain je u svom nalaz naveo (strana 82-89 spisa) da je tužitelj vezano za štetni događaj i njegove posljedice trpio psihičke smetnje u okviru akutne stresne reakcije i kasnijih prilagodbenih smetnji u trajanju do šest mjeseci, te psihičke smetnje su kod tužitelja dovele do umanjenja životnih aktivnosti u opsegu od 20% u odnosu na prosječnu osobu slične dobi i ostalih obilježja. Ovo umanjenje životnih aktivnosti trajalo je do šest mjeseci i nije ostavilo klinički značajne posljedice. Štetni događaj je za tužitelja predstavljao stresno iskustvo koje je kod njega dovelo do psihičke destabilizacije koja je zahtijevala psihijatrijsku pomoć. Psihijatrijskim pregledom tri tjedna nakon štetnog događaja kod tužitelja je utvrđeno postojanje akutne stresne reakcije. Ključno kliničko obilježje akutnih stresnih reakcija jest vremenska povezanost pojave simptoma i samog događaja, što je i ovdje bio slučaj budući da su se simptomi javili nakon nekoliko dana od samog događaja. Psihijatar je u svom nalazu naveo da je okidač pojave simptoma "stresna situacija vezana za posao". Jedini poznati stresni događaj u to vrijeme kod tužitelja je bio upravo štetni događaj koji je predmet ovoga postupka što prihvaća i ovaj sud, dok tuženik tijekom postupka nije dokazao postojanje drugog stresnog događaja.

11. Nalaz i mišljenje vještaka sud u cijelosti prihvaća, a dokazni prijedlog, provođenje psihijatrijskog vještačenja sud je prihvatio kako bi se u konkretnom slučaju i okolnostima svih objava sa stručne strane utvrdile sve odlučne činjenice i način djelovanja objava na pojedince, kako u izoliranom slučaju tako i kod više objava. Dakle, ocjenom svih provedenih dokaza nesporno je utvrđeno da je kod tužitelja objavom sporne informacije došlo do povrede prava osobnosti, te da težina povrede i okolnosti slučaja (dostupnost informacije velikom broju čitatelja) i utvrđenih simptoma kod tužitelja kao što su tjeskoba, nemir, izrazita nelagoda, osjećaj stida, oscilacije krvnog tlaka i pojačano znojenje koji su utvrđeni od liječnika opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade.

12. Tijekom postupka tuženik je isticao da u medijskom članku nije iznosio svoje stavove i sudove glede uhićenja bilo koje osobe, pa ni tužitelja, da je objavom ispravka objavljene informacije koju je pozicirao na glavnoj naslovnici portala u cijelosti ispravio nepravdu nanesenu objavom pogrešnih informacija, da tužitelj neosnovano tuži tuženika kada su svi vodeći mediji u RH-a prenijeli spornu informaciju, kako bi objava tuženika izazvala sumnju u ugled, čast i dostojanstvo tužitelja, da je tužitelj doživio stres na radnom mjestu obzirom na provedene radnje Uskoka, a ne objavom članka tuženika. Istaknute prigovore tuženika sud ne prihvaća jer je upravo iz iskaza tužitelja, te nalaz i mišljenja vještaka nesporno utvrđeno da kod tužitelja nije bilo drugih stresnih događaja osim objave spornih informacija na portalima, jer je tužitelj u svom razgovoru s vještakom izjavio da je nekoliko dana prije znao za istražne radnje, te da je potpuno bio uvjeren da on nije predmet istrage, a tuženik tijekom postupka nije dokazao postojanje druge stresne situacije koja bi dovela do akutne stresne reakcije i ostalih psihičkih posljedica. Nesporno je kako je vještak u svom nalazu i dopuni nalaza dao zbirnu procjenu utjecaja psihičkih posljedica objavljenih članaka na integritet i duševno zdravlje tužitelja. Sud smatra da je utjecaj svakog pojedinog medija koji je objavio informaciju, kao i tuženik jednak, te da su jednako odgovorni za iznošenje i prenošenje netočnih informacija, a dosuđeni iznos (1.990,84 eur) je isti za one tuženike kod kojih je utvrđeno postojanje okolnosti koje zahtijevaju dosudu pravične novčane naknade. Sud napominje da su svi mediji koji su objavili spornu informaciju djelovali samostalno, da su vezani odredbama Zakona o medijima koji reguliraju odgovornost nakladnika i isplatu nematerijalne štete u slučaju prouzročene štete, a što je i ovdje slučaj.

13. S obzirom na sve izloženo, okolnosti konkretnog slučaja, značaj povrijeđenog dobra, utvrđenu odgovornost tuženika posebno činjenicu da je sporna informacija objavljena u medijskom članku tuženika (strana 8-9 spisa) izazvala negativne reakcije, osudu okoline i narušila zdravstveno stanje tužitelja, da je internetski portal dostupan velikom broju ljudi i posljedice koje je tužitelj trpio, te s obzirom da tuženik nije u ovoj pravnoj stvari dokazao postojanje okolnosti koja bi ga oslobodila od odgovornosti za štetu, sud smatra da je tuženik dužan naknaditi tužitelju prouzročenu neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti, zbog povrijeđenog duševnog mira, ugleda, časti, dostojanstva i imena u iznosu od 1.990,84 eur koji iznos smatra primjerenim s obzirom da u konkretnom slučaju to opravdavaju težina povrede i okolnosti slučaja.

14. Prilikom odlučivanja o visini tužbenog zahtjeva sud je također vodio računa o cilju kojemu služi dosuđena naknada, te da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom, ali isto tako i o činjenici da pravo na slobodu informiranja ne isključuje odgovornost za štetu onome kome je informacijom povrijeđeno njegovo Zakonom i ustavnom zaštićeno pravo. Pri odmjeravanju visine nematerijalne štete sud je cijenio da se dosuđenim iznosom (zatražen je iznos od 3.981,68 eur, a dosuđen je iznos od 1.990,84 eur) ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi (prekomjerno bogaćenje i obijesno parničenje tužitelja) i da je u određenoj mjeri postignuta društvena svrha. Sud prihvaća i smatra da pravična novčana naknada koja se dosuđuje tužitelju ne predstavlja goli novčani ekvivalent jer duševne boli ne mogu imati prometnu vrijednost već je cilj da si tužitelj dosuđenim novčanim iznosom pribavi druga dobra koja će mu pomoći da uspostavi štetnom radnjom poremećenu psihofizičku ravnotežu.

15. Na dosuđeni iznos nematerijalne štete sud je tužitelju dosudio, priznao zatezne kamate od dana podnošenja tužbe, a što je u skladu s odredbom čl. 1102 ZOO, a u svezi s čl. 29 st. 2 ZOO.

16. U preostalom iznosu nematerijalne štete (1.990,84 eur) sa zatraženim kamatama sud je odbio tužitelja jer mu ista ne pripada s obzirom na utvrđene činjenice i okolnosti slučaja te je riješeno kao u izreci pod točkom III.

17. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 2. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, dalje ZPP), te je sud tužitelju dosudio trošak postupka u iznosu od 702,14 eur. Prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23, dalje OT) tužitelju pripada za sastav tužbe iznos od 200,00 eur (Tbr.7/1 OT), za zastupanje na pripremnom ročištu 14. srpnja 2022. na kojem se nisu provodili dokazi iznos od 100,00 eur umjesto zatraženih 200,00 eur (Tbr. 9/2 OT), za zastupanje na ročištu 13. rujna 2022. i 19. studenoga 2025. iznos od 200,00 eur po ročištu, za plaćenu sudsku pristojbu na tužbu iznos od 43,13 eur koliko je plaćeno (umjesto 88,00 eur koliko je zatraženo), na ime pristojbe na presudu iznos od 88,00 eur, na ime troškova vještačenja iznos od 199,08 eur umjesto zatraženih 398,16 eur (neutrošeni predujam u iznosu od 199,08 eur vraćen tužitelju) i na ime PDV-a iznos od 175,00 eur umjesto zatraženih 225,00 eur. Tužitelj nije imao trošak objave presude u iznosu od 100,00 eur plus PDV. Dakle, opravdani troškovi tužitelja su 1.006,13 eur.

17.1 Tužitelj je uspio s 50% u odnosu na visinu potraživanja i sa 100% u odnosu na osnovu tužbenog zahtjeva, što u konačnosti daje ukupan uspjeh od 75% (50%+100% iznosi 150% podijeljeno s 2 iznosi 75%).

17.2 Uspjeh tuženika u parnici iznosi 50% u odnosu na visinu tužbenog zahtjeva i 0% u odnosu na osnov, što u konačnosti daje ukupan uspjeh od 25% (50%+0% iznosi 50% podijeljeno s 2 iznosi 25%).

17.3. Kada se od iznosa uspjeha tužitelja, 75% oduzme uspjeh tuženika 25%, uspjeh tužitelja u parnici iznosi 50% pa tužitelju pripadaju troškovi u iznosu od 503,06 eur, te trošak vještačenja u cijelosti (199,08 eur) jer sud smatra da je isti bio nužan, a što sveukupno iznosi 702,14 eur. Na dosuđeni iznos parničnog troška sud je tužitelju priznao zatezne kamate od dana donošenja presude, dok je s preostalim dijelom zatraženog troška tužitelja odbio. Radi izloženog riješeno je kao u izreci pod točkom II.

Našice, 30. prosinca 2025. godine

SUTKINJA:

Marina Godžirov

POUKA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude nezadovoljne stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana po primitku iste. Žalba se izjavljuje pisano u 3 primjerka, putem ovoga suda, a o istoj odlučuje nadležan županijski sud.

DNA:

1. Punomoćniku tužitelja

2. Punomoćnik tuženika