REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Avenija Dubrovnik 6, Zagreb

Poslovni broj: Us I-622/2023-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji Vanji Crnković te zapisničarki Jasminki Janković, u upravnom sporu tužiteljice CJA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa opunomoćenik Davor Lazić, odvjetnik u Zagrebu, Avenija Većeslava Holjevca 40, protiv tuženog Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, OIB: 02958272670, Direkcije, Zagreb, Margaretska 3, radi priznavanja prava na produženi rodiljni dopust zbog prerano rođenog djeteta, 30. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije KLASA: UP/II-502-06/23-01/08, URBROJ: 338-01- 06-05-23-03 od 18. siječnja 2023. i rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Zagreb, Područne službe Krapina KLASA: UP/I-502- 06/22-01/1066, URBROJ: 338-02-02-22-05 od 15. prosinca 2022. te za rješavanje stvari.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije KLASA: UP/II-502-06/23-01/08, URBROJ: 338-01-06-05-23-03 od 18. siječnja 2023. odbijena je žalba tužiteljice protiv rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Zagreb, Područne službe Krapina KLASA: UP/I-502-06/22- 01/1066, URBROJ: 338-02-02-22-05 od 15. prosinca 2022. kojim je odbijen njezin zahtjev za produženje rodiljnog dopusta zbog prerano rođene djece C i CJ.

2. Tužiteljica u tužbi i tijekom spora u bitnome navodi da pobija drugostupanjsko rješenje, u cijelosti, kao nezakonito iz razloga pogrešne primjene materijalnog prava. Opisuje da je 7. studenog 2022. podnijela zahtjev za produženje rodiljnog dopusta zbog prerano rođene djece (C i CJ) te time i produženje prava na naknadu plaće za vrijeme istog, s obzirom da je njena blizanačka trudnoća trajala ukupno 257 dana odnosno 36 tjedna i 4 dana. Iznosi da je prvostupanjskom rješenjem odbijen njen zahtjev uz obrazloženje da je Liječničko povjerenstvo Zavoda nalazom i mišljenjem od 12. prosinca 2022. utvrdilo da ona ne ostvaruje pravo na produženje rodiljnog dopusta zbog prerano rođene djece s obzirom da je iz otpusnih pisama vidljivo da se radi o blizancima koji su rođeni u terminu odnosno jer je procijenjena gestacijska dob (zrelost) blizanaca 37,1 tjedan. Nastavlja da je protiv takvog prvostupanjskog rješenja podnijela žalbu u kojoj je, u bitnom, ponovila da je trudnoća trajala ukupno 256 dana (36+4), da je vodeća dijagnoza vezana uz porod prema Otpusnom pismu KB Sveti Duh Partus praetemporarius (36+4), a da zrelost djece od 37+1 po J predstavlja procijenjenu, a ne stvarnu gestacijsku dob djece, koja je relevantna za odlučivanje o njenom zahtjevu. Ističe da je njena žalba odbijena ovdje pobijanim drugostupanjskim rješenjem uz obrazloženje da je u provedbi drugostupanjskog postupka zatraženo stručno medicinsko mišljenje Liječničkog povjerenstva Direkcije Zavoda na okolnost radi li se o prijevremeno rođenoj djeci, a da je Liječničko povjerenstvo donijelo nalaz, mišljenje i ocjenu od 16. siječnja 2023. u kojem je utvrdilo da je zrelost novorođenčadi po J bila 37,1 tjedana. Poziva se na članak 12. stavke 6. i 7. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama te smatra da iz te zakonske odredbe slijedi da se činjenica preranog rođenja djeteta utvrđuje ovisno o tome u kojem je danu odnosno tjednu trudnoće dijete rođeno, a na osnovi medicinske dokumentacije. Obrazlaže da se u otpusnom pismu iz KB Sveti Duh od 18. srpnja 2022. navodi da je njena dijagnoza Partus praetemporarius (36+4), da se u otpusnim pismima djece iz KB Sveti Duh od 18. srpnja 2022. navodi da je njihova gestacijska dob 36+6/7 tjedana, a da se u liječničkoj potvrdi od 7. studenog 2022. navodi da je njena glavna dijagnoza 060 Prijevremeni porođaj. Smatra da je tuženik pravilnom primjenom materijalnog prava trebao utvrditi da su njena djeca, F i CJ, rođeni prije navršenog 37 tjedna trudnoće, slijedom čega ona ostvaruje pravo na produljenje rodiljnog dopusta. Ističe da Zakon niti u jednom dijelu navedene odredbe ne spominje procijenjenu zrelost (dob) djeteta, niti metodu procjene zrelosti djece (Farr), na osnovi koje je u konkretnom predmetu utvrđeno da njena djeca nisu rođena prerano, slijedom čega je odbijen njen zahtjev za produljenje rodiljnog dopusta, a posljedično i žalba na prvostupanjsko rješenje. Iznosi da je tuženik, iako mu je ukazala na to da je prvostupanjsko tijelo pogrešno tumačilo i primjenjivalo mjerodavnu zakonsku odredbu odnosno da u konkretnom predmetu nije relevantna procijenjena zrelost djece, već da je potrebno utvrdili u kojem je danu odnosno tjednu trudnoće rodila i to temeljem dostupne medicinske dokumentacije, proveo vještačenje, u kojem je opetovano počinjena pogreška iz prvostupanjskog postupka, odnosno povjerenstvo je procjenjivalo zrelost djece po J. Nastavlja da je tuženik potpuno pogrešno i svojevoljno tumačio i primijenio materijalno pravo i to na njenu štetu kada je tijekom vještačenja, a u svrhu utvrđenja jesu li djeca rođena prerano utvrđivao zrelost djece po Farru umjesto da je na temelju medicinske dokumentacije utvrdio u kojem su danu odnosno tjednu trudnoće djeca rođena. Navodi da je na taj način tuženik u potpunosti izašao iz relevantnog zakonskog okvira s obzirom na to da procijenjena gestacijska zrelost djece prilikom utvrđivanja činjenice preranog rođenja djeteta (u svrhu ostvarivanja prava na produljenje rodiljnog dopusta) uopće nije u skladu s tekstom citirane (mjerodavne) odredbe iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama. Dodaje da drugostupanjsko tijelo u obrazloženju pobijanog drugostupanjskog rješenja nije iznijelo niti zakonsku osnovu niti bilo kakve druge relevantne i dostatne razloge zašto je odluku o zahtjevu tužiteljice donio temeljem procijenjene gestacijske zrelosti djece po J, kada tako postupanje nije previđeno Zakonom. Nadalje, ukazuje da i samo Liječničko povjerenstvo u nalazu, mišljenju i ocjeni navodi da iz medicinske dokumentacije proizlazi da je ona rodila u 37 tjednu gestacije. Smatra da je slijedom navedenog, izreka pobijanog drugostupanjskog rješenja suprotna dokumentaciji u spisu i to nalazu, mišljenju i ocjeni Povjerenstva tuženika te otpusnim pismima djece iz KB Sveti Duh. Predlaže poništiti rješenje tuženika, prvostupanjsko rješenje i riješiti stvar na način da se usvoji njezin zahtjev uz naknadu troškova upravnog spora.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu u bitnome navodi da je pobijano rješenje donijeto u skladu s činjeničnim stanjem utvrđenim u pravilno provedenom upravnom postupku na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja, a sukladno važećim zakonskim propisima. Dodaje da djeca tužiteljice nisu imala niti malu porođajnu težinu niti duljinu, a nisu niti rođena nezrela, jer je zrelost djece po J po neonatologu 37,1 tjedan. Iznosi da s tim u vezi Liječničko povjerenstvo Direkcije Zavoda naglašava da datum zadnje menstruacije može biti nepouzdan (zabuna, duži ciklus) te da je moguća pogreška predvidivog datuma poroda te da se kada se beba rodi, na osnovu kliničkog pregleda, može odrediti gestacijska zrelost djeteta, tako da se pedijatar ne rukovodi predviđenim terminom porođaja, zadnjom menstruacijom tužiteljice, već novorođenčem. Zaključuje da je slijedom nalaza, mišljenja i ocjene Liječničkog povjerenstva Direkcije Zavoda kod tužiteljice kliničkim pregledom novorođenoj djeci utvrđena zrelost 37,1 tjedana gestacije, da djeca nisu pokazivala znake nezrelosti te da se ne radi o prerano rođenoj djeci. Ističe da su stoga neosnovani tužbeni navodi jer je pravilno primijenio odredbu članka 12. stavka 7. Zakona odnosno da je na temelju vještačenja na osnovi medicinske dokumentacije utvrđeno da se ne radi o prerano rođenoj djeci budući da se radi o gestacijskoj dobi od 37,1 po J, što se ne smatra sukladno navedenoj odredbi prerano rođenim djetetom. Smatra da je pobijano rješenje zakonito te predlaže da se odbije tužbeni zahtjev.

4. Tijekom spora izvršen je uvid u spis i u spis tuženika te je održano ročište.

5. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

6. Nesporno je da je tužiteljica 7. studenog 2022. podnijela zahtjev za produženje rodiljnog dopusta zbog prerano rođene djece.

7. Sporno je, je li pravilno u upravnom postupku odbijen taj zahtjev tužiteljice.

8. Člankom 12. Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama ("Narodne novine" broj: 85/08., 110/08., 34/11., 54/13., 152/14., 59/17., 37/20., 85/22. i 152/22.) propisano je da se, ako je dijete prerano rođeno, obvezni rodiljni dopust iz stavka 2. toga članka ili dodatni rodiljni dopust iz stavka 5. toga članka produžuje za onoliko dana za koliko je dijete prerano rođeno (stavak 6.), a da se pod prerano rođenim djetetom u smislu stavka 6. toga članka smatra dijete rođeno prije navršenog 37. tjedna, odnosno 259. dana trudnoće, u skladu s ocjenom nadležnog tijela Zavoda na temelju vještačenja na osnovi medicinske dokumentacije (stavak 7.).

9. Iz nalaza, mišljenja i ocjene Liječničkog povjerenstva Direkcije Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od 16. siječnja 2023. proizlazi da je uvidom u priloženu medicinsku dokumentaciju vidljivo da se radi o osiguranici koja je bila primljena u Kliniku za ginekologiju i porodništvo KB Sveti Duh u 37-tjednu gestacije od 13.-18. srpnja 2022. zbog efektivnog carskog reza. Navedeno je da je s obzirom na blizanačku trudnoću, dosegnutu gestacijsku dob te stav zatkom prvog gemina i poprečni položaj drugog, 15. srpnja 2022. učinjen carski rez. Dodano je da je tužiteljica rodila živo muško eutrofično dijete PT 3120g, PD 50cm, Apgar score 10/10 te živo žensko eutrofično dijete PT 2950g, PD 48cm, Apgar score 10/10. Izneseno je da je iz otpusnog pisma te potvrde izabranog ginekologa vidljivo da je zadnja menstruacija bila 1. studenog 2021., a da je termin poroda bio 8. kolovoza 2022. te da je po tome rodila u 37-om tjednu gestacije. Nastavljeno je da je iz otpusnih pisama Odjela neonatologije KB Sveti Duh za blizance vidljivo da su rođeni sa 36 tjedana 6/7dana, da su oba djeteta po rođenju vitalna, ružičasta, urednog kliničkog statusa, a da je klinička procjena zrelosti po J bila 37,1 tjedana, s time da su djeca otpuštena treći dan po porodu u dobrom općem stanju i urednih vitalnih funkcija. Obrazloženo je da normalna trudnoća traje od 37 do 42 tjedna, da je prijevremeni porod početak poroda uz nestajanje i proširenje cerviksa prije 37-og tjedna gestacije, da je osnovna karakteristika uz manju porođajnu težinu i duljinu nezrelost djeteta. Opisano je da je tužiteljica rodila 15. srpnja 2022., da je iz priloženih otpusnih pisama Odjela neonatologije KB Sveti Duh od 18. srpnja 2022. vidljivo da je Apgar djece bio 10/10 te da je zrelost novorođenčadi po J bila 37,1 tjedana. Zaključeno je da su, s obzirom na procijenjenu zrelost djece, ona rođena u normalnom roku te da iz priložene medicinske dokumentacije nije vidljivo da se radi o nezreloj djeci, a da nije trebalo niti intervencije osim uobičajenih za zdrave bebe. Pojašnjeno je da je iz dokumentacije vidljivo da je datum očekivanog poroda bio 8. kolovoza 2022, međutim, da je datum zadnje menstruacije nepouzdan (zabuna, duži ciklusi) te da je moguća pogreška predvidivog datuma poroda. Istaknuto je da se, kada se beba rodi, na osnovu kliničkog pregleda sa mnogo većom preciznošću može odrediti koliko je gestacija trajala, tako da se pedijatar ne rukovodi predviđenim terminom porođaja, već onim što vidi pred sobom, a da je kod ove djece gestacijska dob iznosila 37,1 tjedana. Izneseno je da sukladno navedenom nema opravdanosti za produženje rodiljnog dopusta zbog preranog rođenja blizanaca, jer se ne radi o prijevremenom porodu. Ocijenjeno je da se kod tužiteljice kliničkim pregledom novorođenoj djeci utvrđena zrelost 37,1 tjedana gestacije, da djeca nisu pokazivala znake nezrelosti niti je trebalo intervencije osim uobičajenih za zdrave bebe te da se stoga utvrđuje da se ne radi o prerano rođenim blizancima te da nema opravdanosti produženja rodiljnog dopusta.

10. Na temelju tog nalaza, mišljenja i ocjene Liječničkog povjerenstva Direkcije Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od 16. siječnja 2023., koji je jasan, logičan i obrazložen, utvrđeno je da je pravilno u upravnom postupku odbijen zahtjev tužiteljice za produženje rodiljnog dopusta zbog prerano rođene djece. Naime, djeca tužiteljice nisu prerano rođena u smislu članka 12. stavka 7. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, jer je tako ocijenilo nadležno tijelo Zavoda na osnovi medicinske dokumentacije (kliničkim pregledom novorođenoj djeci utvrđena zrelost 37,1 tjedana gestacije, djeca nisu pokazivala znake nezrelosti niti je trebalo intervencije osim uobičajenih za zdrave bebe), a koju ocjenu ovaj sud prihvaća.

11. Slijedom navedenog valjalo je na temelju članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj: 36/24.) odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan (točka I. izreke).

12. Kako je tužiteljica izgubila spor u cijelosti snosi sve troškove u skladu s člankom 147. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima. Stoga je na temelju članka 148. stavaka 1. i 4. istog Zakona odlučeno kao u točki II. izreke.

U Zagrebu 30. prosinca 2025.

Sutkinja

Vanja Crnković

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave ove presude.

Dna:

1. odvjetnik Davor Lazić – e. komunikacijom

2. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Direkcija – putem e. komunikacije

3. U spis