Poslovni broj Gž Ovr-645/2025-2

Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Nataši Peršić Brleković, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja: 1. ČH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. ĐH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], oboje kao nasljednici iza pok. MH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćnici Jacinti Toš Špehar, odvjetnici u Bjelovaru, protiv protivnika osiguranja PEVEX d.d., Sesvete, Savska cesta 84, OIB:73660371074, kao slijednik stečajnog dužnika Pevec d.o.o. u stečaju Bjelovar, Trg Stjepana Radića 26, OIB 74932807018, zastupan po punomoćnici EH, dipl. iur, radi osiguranja novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Križevcima, poslovni broj Ovr-997/2023-5 od 26. rujna 2023., 30. prosinca 2025.

r i j e š i o  j e

I. Djelomično se prihvaća žalba protivnika osiguranja te se preinačuje rješenje Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Križevcima, poslovni broj Ovr-997/2023- 5 od 26. rujna 2023., u dijelu u kojem je određeno osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja u odnosu na kamate pa se u tom dijelu rješava:

Odbija se prijedlog predlagatelja osiguranja da se radi osiguranja prisilnim zasnivanjem založnog prava zasnuje založno pravo na nekretnini protivnika osiguranja u odnosu na zatezne kamate na iznos od: 65.592,69 kn od 28. ožujka 2012., na iznos od 65.592,69 kn od 28. lipnja 2012., na iznos od 65.592,69 kn od 28. rujna 2012. i na iznos od 65.592,69 kn od 28. prosinca 2012. do isplate.

II. Djelomično se odbija žalba protivnika osiguranja i u preostalom dijelu potvrđuje rješenje Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Križevcima, poslovni broj Ovr-997/2023-5 od 26. rujna 2023.

III. Odbija se zahtjev predlagatelja osiguranja za naknadu troška žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem o osiguranju odlučeno je:

„I Sud određuje predloženo osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini sukladno prijedlogu predlagatelja osiguranja koji je sastavni dio ovog rješenja.

II Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu [adresa], Općinskog suda u Bjelovaru, da izvrši uknjižbu založnog prava i zabilježbu ovršivosti tražbine.

III Predlagatelju osiguranja se dosuđuje trošak postupka u iznosu od 1.026,81 eur/7.736,48 kn.

IV Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana od pismenog primitka otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda, pismeno u tri primjerka nadležnom Županijskom sudu.“

2. Protiv citiranog rješenja protivnik osiguranja pravovremeno je podnio žalbu sadržajno zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje ZPP) u vezi s člankom 381. ZPP-a i člankom 21. stavak 1. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj: 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022. i 6/24, u daljnjem tekstu: OZ-a) te predložio da se isto ukine, a prijedlog za osiguranje odbaci uz naknadu žalbenog troška protivniku osiguranja.

2.1. U žalbi protivnik osiguranja u bitnome navodi da je pobijano rješenje nezakonito jer je utemeljeno na neurednom i nepotpunom prijedlogu predlagatelja osiguranja od 20. siječnja 2022. i ispravama koje nisu dostavljene u propisanoj formi niti nakon ukidne odluke i upute drugostupanjskog suda. Žalbom protivnik osiguranja ukazuje da mu nije dostavljen podnesak predlagatelja osiguranja od 10.5.2023., a što da predstavlja bitnu povredu postupka iz čl. 354. st. 2. t. 6. ZPP-a u vezi s člankom 21. OZ-a, jer je protivniku osiguranja propuštanjem dostave uskraćena mogućnost raspravljanja i izjašnjavanja na navode protivne strane. Nadalje u žalbi navodi da dostavljena ovršna isprava uz podnesak predlagatelja osiguranja od 10.5.2023., nije valjana ovršna isprava jer da ne sadrži potvrdu o ovršnosti već samo pravomoćnosti te da ista nije izvornik niti ovjerovljeni prijepis. Žalitelj tvrdi da je osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava određeno za tražbinu koja nije određena u ovršnoj ispravi budući da tražbina zatezne kamate nije određena u sudskoj odluci na koju se predlagatelj osiguranja poziva u prijedlogu za osiguranje. U žalbi se ističe da je osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava određeno protiv osobe koja u ispravi nije označena kao dužnik te da nedostaje valjana isprava o prijenosu tražbine s PEVEC d.o.o. u stečaju na PEVEX d.d. obzirom da je predlagatelj osiguranja dostavio samo ispis podataka o protivniku osiguranja s mrežne stranice sudskog registra. Konačno protivnik osiguranja, pozivom na odredbu članka 50. stavka 1. točka 9. OZ u žalbi ističe da je osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava nedopušteno jer je određeno radi naplate tražbine koja je prestala ispunjenjem i prijebojem.

3. Žalba je djelomično osnovana.

4. Predmet postupka je zasnivanje založnog prava radi osiguranja tražbine predlagatelja osiguranja na nekretnini protivnika osiguranja, a na temelju ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina prednika predlagatelja osiguranja.

5. U donošenju pobijanog rješenja nije počinjena niti jedna od bitnih procesnih povreda iz članka 354. stavak 2. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a u vezi s člankom 381. ZPP-a, a koje odredbe se primjenjuju u ovršnom postupku sukladno odredbi članka 21. stavka 1. OZ- a.

5.1. Također nije počinjena niti apsolutno bitna povreda iz odredbe članka 354. stavak 2. točka 6. ZPP-a na koju neosnovano upire žalitelj jer je podneskom od 10.5.2023. predlagatelj osiguranja dostavio ovršnu ispravu u ovjerenom prijepisu i zemljišnoknjižne izvatke u izvorniku sukladno uputi drugostupanjskog suda, a što je protivniku osiguranja bilo vidljivo u eSpisu, budući da je predlagatelj osiguranja isto dostavio u skladu s Pravilnikom o elektroničkoj komunikaciji ("Narodne novine" broj 139/21, 27/23, 39/24 i 36/24 – dalje Pravilnik).

6. Iz stanja spisa ovršnog predmeta proizlazi da je prednik predlagatelja osiguranja, MH, **.**.2022. podnio sudu prijedlog za osiguranje novčane tražbine DH na temelju rješenja Trgovačkog suda u Bjelovaru, poslovni broj St-57/2009 od 24. siječnja 2012., koja je prenesena na MH, u iznosu od 262.370,74 kn/ 34.822,58 eura, uknjižbom založnog prava na nekretninama protivnika osiguranja upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška]., zk. ul. [broj ZK uloška] i zk. ul. [broj ZK uloška], sve k. o. [katastarska općina]. Prvostupanjski sud je rješenjem o osiguranju od 7. travnja 2022., poslovni broj Ovr-180/2022, odredio predloženo osiguranje zasnivanjem založnog prava sukladno prijedlogu predlagatelja osiguranja, a koje je ukinuto rješenjem Županijskog suda u Rijeci, poslovni broj Gž-332/2022-2 od 26.4.2023. i predmet je vraćen na ponovni postupak.

6.1. U ponovljenom postupku predlagatelj osiguranja dostavio je cjelovitu ovršnu ispravu u ovjerenom prijepisu i izvornike zemljišnoknjižnih izvadaka (osim zk. ul. [broj ZK uloška]) te je prvostupanjski sud donio pobijano rješenje o osiguranju 26.9.2023. pod poslovnim brojem Ovr-997/2023-5. U žalbenom postupku utvrđeno je da je predlagatelj osiguranja preminuo pa je prvostupanjski sud rješenjem od 12.12.2023., poslovni broj Ovr-997/2023-15 utvrdio prekid postupka u predmetnoj ovršnoj stvari radi smrti predlagatelja osiguranja MH te je rješenjem od 20.12.2023., poslovni broj Ovr-997/2023-17, odredio nastavak ovršnog postupka s ČH i GH, kao nasljednicima iza pok. MH.

7. Pretpostavke za prisilno zasnivanje založnoga prava na nekretnini propisane su odredbom čl. 296. OZ-a kojom je određeno da se na osnovi ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina predlagatelja osiguranja ima pravo tražiti osiguranje te tražbine zasnivanjem založnoga prava na nekretnini protivnika osiguranja.

7.1. Prema odredbi čl. 29. st. 1. OZ-a, ovršna isprava podobna je za ovrhu ako su u njoj naznačeni vjerovnik i dužnik te predmet, vrsta, opseg i ispunjenje obveze.

8. Neosnovani su žalbeni navodi protivnika osiguranja da dostavljeno rješenje Trgovačkog suda u Bjelovaru St-57/2009 od 24. siječnja 2012. s potvrdom pravomoćnosti nije u skladu s čl. 36. st. 1. OZ-a, da nije dostavljen službeni zemljišnoknjižni izvadak za nekretninu zk.č.br. [katastarska čestica] upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u vlasništvu protivnika osiguranja kao niti javna ili ovjerovljena privatna isprava kojom se dokazuje prijenos duga s PEVEC d.o.o. u stečaju na PEVEX d.d. radi čega da ne bi bile ispunjene zakonske pretpostavke za donošenje pobijanog rješenja o osiguranu.

8.1. Naime, rješenje Trgovačkog suda u Bjelovaru broj St-57/2009 od 24. siječnja 2012. kojim se potvrđuje Stečajni plan, dostavljeno je u ovjerenom prijepisu o čemu svjedoči ovjera Trgovačkog suda u Bjelovaru od 9.5.2023. s klauzulom pravomoćnosti od 12.3.2012., u elektroničkom obliku sukladno odredbama Pravilnika. Isto je ovršna isprva kao što se navodi pod točkom XXXIII. izreke citiranog rješenja te ono postaje ovršno istoga dana kada je pravomoćno jer na temelju pravomoćnog rješenja o potvrdi stečajnog plana stečajni vjerovnici čije su tražbine utvrđene i koje na ispitnom ročištu nije osporio dužnik (odnosno čije je osporavanje otklonjeno), mogu protiv dužnika pokrenuti postupak ovrhe (članak 343. stavak 1. Stečajnog zakona, Narodne novine broj 71/15, 104/17, 36/22 i 27/24). Nadalje, u tom je rješenju, pod rednim brojem 455 utvrđena tražbina DH koji ju je u neto iznosu od 262.370,74 kn (prema popisu tražbina radnika dospjelih do otvaranja stečajnog postupka od 5.2.2010. prednika protivnika osiguranja), Ugovorom o ustupanju tražbine od 11.1.2022., prenio na prednika predlagatelja osiguranja, sada pok. MH.

8.2. Također, sukladno pravnom shvaćanju izraženom u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 7. svibnja 2025., broj Rev 779/2024-2, a kojem se u potpunosti priklanja i ovaj sud, u konkretnome je predlagatelj osiguranja postupio u smislu odredbe članka 82. st. 1. OZ-a kada je uz prijedlog dostavio verificirani izvadak iz zemljišne knjige, iako neovjerenu službenu kopiju, za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao dokaz o tome da je nekretnina upisana kao vlasništvo protivnika osiguranja. Kako protivnik osiguranja tek prigovara da priloženi verificirani zemljišnoknjižni izvadak nije dostavljen u izvorniku niti u ovjerenom prijepisu, dok sadržaj istog u smislu svog knjižnog vlasništva ne osporava, to je udovoljeno zahtjevu iz odredbe čl. 82. st. 1. OZ- a jer je od odlučnog značaja što je priloženi zemljišnoknjižni izvadak verificiran što znači da je proveden postupak kontrole upisa odnosnog zemljišnoknjižnog uloška u digitalnom obliku s aktivnim stanjem zemljišne knjige na dan 19. siječnja 2022., dok iz odredbe čl. 82. st. 1. OZ-a ne proizlazi obveza da uz prijedlog bude priložen izvornik ili ovjerena preslika zemljišnoknjižnog izvatka.

8.3. Također je iz dostavljenog ispisa o podacima o poslovnom subjektu iz Sudskog registra za protivnika osiguranja – izvodu iz sudskog registra, evidentno da je protivnik osiguranja pravni slijednik društva Pevec d.o.o. u stečaju . Protivno žalbenim navodima, na službenim stranicama Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske svima je dostupan sudski registar kao aplikativni sustav koji sadrži vjerodostojne i ažurne podatke i isprave o subjektima upisa za koje je upis u registar propisan zakonima koji uređuju ustroj i djelovanje određene pravne osobe, a vode ga trgovački sudovi. Pod stavkom statusnih promjena razvidno je da je protivniku osiguranja pripojeno društvo Pevex d.o.o. u stečaju, a temeljem odluka donesenih, između ostaloga, i na temelju pravomoćnog rješenja o potvrdi Stečajnog plana za društvo Pevec d.o.o. stečaju, Bjelovar, Trgovačkog suda u Bjelovaru br. 1 St- 57/2009 od 24.1.2012. Stoga su neosnovani žalbeni navodi glede pravnog sljedništva protivnika osiguranja za obveze utvrđene Stečajnim planom prednika ovršenika iz predmetne ovršne isprave.

9. Međutim osnovano žalitelj ukazuje na pogrešnu primjenu materijalnog prava u odnosu na prisilno zasnivanje založnog prava na nekretninama protivnika osiguranja za tražbinu zatezne kamate.

9.1. Naime ovršnom ispravom - rješenjem Trgovačkog suda u Bjelovaru, broj St-57/2009 od 24. siječnja 2012. - utvrđena je novčana tražbina prednika predlagatelja osiguranja koja će se namirivati u četiri jednake rate s tim da prva rata dospijeva na isplatu petnaestog dana od dana pravomoćnosti rješenja, a svaka slijedeće dospijeva na dan koji ističe dvadesetog dana od dana dospijeća prethodne rate, tako da posljednja rata dospijeva na isplatu 270-tog dana od dana pravomoćnosti navedenog rješenja.

9.2. Imajući u vidu sadržaj prednje citiranih zakonskih odredbi, osiguranje tražbine zasnivanjem založnoga prava na nekretnini protivnika osiguranja može se odrediti samo u okviru sadržaja odluke koja je poslužila kao ovršna isprava (čl. 23. OZ), a to znači isključivo prema vrsti i opsegu ispunjenja koji su označeni u toj odluci, što jasno slijedi iz naprijed citirane odredbe čl. 29. st. 1. OZ-a. Slučajevi u kojima sud može odrediti naplatu zateznih kamata, koje nisu određene ovršnom ispravom regulirani su odredbama čl. 30. st. 2., 3., 4. i 5. OZ-a, dok je st. 1. iste zakonske odredbe regulirano pitanje izmjene kamatne stope te ako dođe do izmjene kamatne stope nakon nastanka ovršne isprave sud će rješenjem odrediti naplatu zatezne kamate po izmijenjenoj stopi za vrijeme na koje se ta izmjena odnosi.

9.3. Stoga u odnosu na žalbene navode predlagatelja osiguranja pravno shvaćanje izraženo je odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 7. svibnja 2025., broj Rev 779/2024-2 gdje se navodi:

„14. Iz toga ne slijedi samo da su odredbe materijalnog prava o visini zatezne kamate prisilne prirode nego i da u ovršnoj ispravi obveza plaćanja zatezne kamate mora biti prije svega utvrđena i ovršeniku naloženo plaćanje da bi se eventualno odredilo plaćanje zatezne kamate po izmijenjenoj stopi.

15. Slijedom navedenog, kada u ovršnoj ispravi na osnovi koje je utvrđena novčana tražbina predlagatelja osiguranja nije izričito navedena obveza plaćanja zateznih kamata sud ne može u postupku osiguranja tražbine zasnivanjem založnoga prava na nekretnini protivnika osiguranja zasnovati založno pravo i radi naplate zatezne kamate koja nije utvrđena u ovršnoj ispravi (u tom smislu i ovaj sud u odluci broj Rev 3836/2018-6 od 27. siječnja 2021.).“

10. Slijedom iznesenog djelomično je osnovana žalba protivnika osiguranja glede zasnivanja založnog prava na nekretninama protivnika osiguranja u odnosu na zakonske zatezne kamate.

11. Također valja reći da protivnik osiguranja žalbom upire na ostvarenje žalbenih razloga iz članka 50. stavak 1. točka 9. OZ-a (da je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka), a na što je protivnik osiguranja ovlašten i u postupku osiguranja prema odredbi članka 290. stavka 1. OZ-a kojom je propisano da se na osiguranje tražbine na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o ovrsi radi ostvarenja tražbine.

11.1. Međutim, o tom žalbenom razlogu nije ovlašten odlučivati ovaj sud kao niti prvostupanjski ovršni sud već je potrebno u nastavku postupka protivnika osiguranja uputiti na pokretanje parnice iz tih žalbenih razloga u skladu s člankom 52. stavak 3. OZ-a.

12. Iz navedenih razloga, primjenom odredbe članka 380. točka 3. u svezi članka 21. stavak 1. OZ-a valjalo je djelomično uvažiti žalbu protivnika osiguranja te odučiti kao u točki I. i II. izreke ovog rješenja.

13. Glede troška žalbenog postupka, primjenom odredbe članka 154. stavak 5. ZPP-a zahtjev protivnika osiguranja valjalo je kao neosnovan odbiti budući je uspio u žalbenom postupku u razmjerno neznatnom dijelu te odlučiti kao u točki III. izreke ovog rješenja.

U Rijeci 30. prosinca 2025.

Sutkinja

Nataša Peršić Brleković