REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
Tome Skalice 2, Slavonski Brod
Poslovni broj : Gž-487/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Dubravke Šimić, kao predsjednice vijeća, te mr. sc. Zlatka Pirca kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Draženke Ilak, kao članice vijeća, pravnoj stvari tužiteljice NP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Danijel Papak, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Hrvatska osiguravajuća kuća d.d., OIB: 00432869176, Zagreb, Capraška ulica 6, kojeg zastupa punomoćnica Iva Pezić, odvjetnica u Zagrebu, radi naknade štete, rješavajući žalbu tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, od 7. travnja 2025. poslovni broj: Pn-3181/2022-21, u sjednici vijeća održanoj 30. prosinca 2025.
r i j e š i o j e
Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 7. travnja 2025. poslovni broj: Pn-3181/2022-21 u pobijanim točkama I. i III. Izreke te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:
I Nalaže se tuženiku Hrvatska osiguravajuća kuća d.d., OIB: 00432869176, isplatiti tužiteljici NP, OIB: [osobni identifikacijski broj],:
- iznos 2.000,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 19. srpnja 2022. do isplate - iznos 146,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 19. srpnja 2022. do isplate - iznos 1.368,70 eura sa zateznim kamatama koje teku od 24. ožujka 2022. do isplate
po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.
II Odbija se kao djelomično neosnovan zahtjev tužiteljice NP, OIB: [osobni identifikacijski broj], za isplatu daljnjeg iznosa 1.981,68 eura sa zateznim kamatama koje teku od 19. srpnja 2022. do isplate, u roku 15 dana.
III Nalaže se tuženiku Hrvatska osiguravajuća kuća d.d.,
OIB: 00432869176, naknaditi tužiteljici NP, OIB: [osobni identifikacijski broj], parnični trošak u iznosu 577,36 eura sa zateznim kamatama koje teku od 7. travnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.
2. Pravodobno izjavljenom žalbom prvostupanjsku presudu točkama I. i III. izreke pobija tuženik zbog žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. točka 1-3 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-
Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14- Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP).
3. Smatra da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a jer su izostali razlozi o odlučnim činjenicama ta postoji proturječnost između obrazloženja odluke i isprava a također da je pogrešno primijenjeno materijalno pravo jer osnovanost tužbe ne proizlazi iz provedenog postupka.
3.2. Tvrdnji je da tužiteljica nije dokazala niti mandatni odnos između nje i njene odvjetnice koja ju je zastupala u prijašnjem postupku kao ni pretpostavke instituta odgovornosti za štetu posebno ističući da tužiteljica nije dokazala postojanje mandatnog odnosa u trenutku donošenja rješenja o presumiranom povlačenju tužbe te da visina dosuđene naknade ne proizlazi iz dostavljene dokumentacije.
3.3.Posebno ističe kako granice u kojima se ostvaruje pravo na slobodu izražavanja moraju biti šire u odnosu na javne osobe te se poziva na odredbu članka 7. Zakona o medijima("Narodne novine" broj 59/04, 84/11, 81/13, dalje ZM) .
3.4. Predlaže da se prvostupanjska presuda preinači i odbije tužbeni zahtjev podredno, da se presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Traži troškove podnesene žalbe.
4.U odgovoru na žalbu tužiteljica žalbu ocjenjuje neosnovanom te ističe da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio postojanje mandatnog odnosa između tužiteljice i odvjetnice Marije Kos u trenutku održavanja ročišta od 31. kolovoza 2020. kada je doneseno rješenje kojim se tužba smatra povučenom te se pri tome poziva na odredbu članka 99. stavak 4 ZPP-a, a također da su dokazane pretpostavke za naknadu štete.
4.1. Tvrdnji je da nije javna osoba uz koju bi bila vezana ograničenja u pogledu prava privatnosti te opsega slobode informiranja te predlaže da se žalba odbije i potvrdi prvostupanjska presuda.
Traži troškove podnesenog odgovora na žalbu.
5. Žalba je osnovana.
5.1. Predmet spora u ovom postupku jest zahtjev tužiteljice za naknadu štete za koju tvrdi da joj je nastala propustom u radu njezine punomoćnice u predmetu ovoga suda broj Pn-59/2015, koji je završio presumiranim povlačenjem tužbe budući, punomoćnica tužiteljice nije pristupila na ročište održano 31. kolovoza 2020. u predmetu koji se vodio pod brojem Pn-59/2015 na koje ročište je bila uredno pozvana zbog čega, tužiteljica više nema pravne mogućnosti od štetnika potraživati naknadu štete koju je potraživala tužbom u postupku pod brojem Pn-59/2015, zbog čega od tuženika kao osiguratelja od odgovornosti odvjetničke djelatnosti traži naknadu štete koju bi ostvarila uspjehom u navedenoj parnici te naknadu štete na ime troškova koje je imala tijekom vođenja tog postupka i troškova koje je imala nakon rješenja o presumiranom povlačenju tužbe.
5.2. Nesporno je da je odvjetnica Marija Kos policom osiguranja osigurana od nastupa osiguranog slučaja kod tuženika kao osiguratelja.
6.Prvostupanjski sud je utvrđenja:
- da je tužiteljica izdala punomoć osiguranici tuženika za zastupanje u predmetu Pn-
59/2015 (list 5 priklopljenog spisa)
- -da je punomoćnica Marija Kos pristupila na ročište 11. ožujka 2020., koje je bilo odgođeno,
-da je punomoćnica Marija Kos uredno pozvana na ročište 31. kolovoza 2020.
(dostavnica na listu 113 priklopljenog spisa),
-da je rješenjem ovoga suda poslovni broj Pn-59/2015 od 31. kolovoza 2020. utvrđeno da se tužba smatra povučenom,
-da je predmetno rješenje uredno dostavljeno odvjetnici Mariji Kos 26. ožujka 2021.
-da je rješenjem ovoga suda poslovni broj Pn-59/2015 od 21. svibnja 2021. naloženo tužiteljici naknaditi tamo tuženiku parnične troškova u iznosu 10.312,50 kuna u roku 15 dana te
- da punomoćnica Marija Kos nije obavijestila sud o otkazu ili opozivu punomoći za zastupanje u tom predmetu
- da je postupak PN-59/2015 pokrenula tužiteljica protiv tuženika Večernji list d.o.o., radi naknade štete u iznosu od 6.636,14 eura (50.000,00 kuna) zbog povrede prava osobnosti i to povrede časti, ugleda i dostojanstva tužiteljice zbog objavljenih komentara na portalu www.vecernji list
- da je 6. listopada 2014., na novinskom portalu www.vecernji.list objavljen članak s naslovom "NP i kći N izašle iz rodilišta. Mama izgleda sjajno! Stigao i KP", ispod kojeg su u rubrici ''komentari“ objavljeni brojni komentari
-da je da je 6. listopada 2014., na novinskom portalu www.vecernji.list objavljen članak s naslovom "NP i kći N izašle iz rodilišta. Mama izgleda sjajno! Stigao i KP", ispod kojeg su u rubrici ''komentari“ između ostalih, objavljeni slijedeći komentari "ovo je žešći cirkus“, „K i mladi C žive od Goranovih para…tko je ovdje lud“, „samo da se ne pojavi neka udruga koja će tražiti da se legalizira brak utroje“, „E, Z, Z koga si ti ženio! Gdje ti je pamet bila“, „Ovdje definitivno nešto nije u redu…Jel taj mali uopće otac tog djeteta?“, „Kaj je ovo tko tu s kime?“, „Bolesno! Bitno je da je stigao vizažist i frizer. Sretan par? Zar nije trio?“, „Zar nije KP prvi uzeo malu A. I čija je ona, Vlahina ili Goranova ili pola- pola? Ova NP mi je uvijek izgledala „aus vinklo““, „Teški bolesnici“, „Žena prezira vrijedna..pa zapitaju li se kada takvi ljudi, tko sam, gdje idem, što sam postigao do sada, što prenosim djeci, koliko napredujem duhovno, kakav dojam ostavljam o sebi…“, „VL-prešli ste svaku mjeru minimalnog dobrog ukusa i izvješćivanjem o međunožnim aktivnostima ove potpuno beznačajne sponzoruše“, „Sorry, ali NP nikada, baš nikada nije izgledala sjajno. Jednostavno ima preružno lice“, „ok, NP je ona koju je KP ostavil, kad mu je bilo već dost da ga novinari slikaju svakih par dana s novi (prirodnim) komadom“, „Koliko je samo danas mama sa svojim bebama izašlo iz rodilišta u Hrvatskoj, a vi nam servirate sponzorušu“, „Mislim da se ovdje radi o veselom trojcu bez kormilara. Ljudi su malo kinky..“, „Tko tu koga“, „Ajme cirkusa..ovaj mali ni ne zna da je postao tata..pa njemu još treba tata..to je onda vjerojatno KP“, „U stilu „rvatskih“ sapunica. Svak sa svakim. Sad još njih dvoje trebaju usvojiti nekakvo čeljade i preseravanje će biti potpuno“, „Čista perverzija, ovdje se ne zna tko je kome što, čije dijete, uloga Zfinancijera. K pametno očito zna što radi, mladi ljubavnik, bivši financira tu lakrdiju od veze“, „Ne razumijem zašto osuđujete KP. Možda je čovjek, jednostavno sretan da je C preuzeo brigu koju je on prije mučio…!“ i slično
-da je da je tužiteljica platila iznos 146,00 eura (1.100,00 kuna) na ime predujma za medicinsko vještačenje te
-da je pravomoćnim i ovršnim rješenjem tužiteljici naloženo naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu 1.368,70 eura (10.312,50 kuna).
7. U obrazloženju pobijane presude prvostupanjski sud navodi da po njegovom shvaćanju, komentari trećih osoba ispod objavljenog teksta, kao reakcija na sadržaj objavljenog teksta putem eportala, predstavlja informaciju u smislu čl. 21. st. 1. ZM zbog koje nakladnik portala odgovara za štetu i da duševne boli, prema mišljenju ovog suda, opravdavaju naknadu neimovinske štete isplatom pravične novčane naknade pri čemu se ističe da čak i da su komentari eventualno naknadno uklonjeni, ne utječe na činjenicu da je njihovom objavom tužiteljici nastala šteta, već bi njihovim uklanjanjem tek bio spriječen daljnji nastanak štete, nadalje, da objava spornih komentara, svakako, prema mišljenju ovog suda, predstavlja objektivno protupravnu štetnu radnju koja je u uzročnoj vezi s nastupjelom štetom koju je pretrpjela tužiteljica, a koju je tuženik dužan nadoknaditi na temelju odredbe čl. 21. st. 1. ZM te da je tužiteljici povrijeđeno pravo osobnosti, i to pravo na ugled, čast, dostojanstvo i privatnosti, sukladno odredbi čl. 19. st. 2. i 3. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21 i 114/22, 156/22, 155/23, dalje ZOO) za koju postoji odgovornost nakladnika, tuženika, a za istu povredu, uz ispunjenje pretpostavki iz čl. 1100. ZOO-a, oštećeniku pripada pravična novčana naknada sukladno odredbi čl. 22. st. 1ZOM a s obzirom da je nakladnik objavom spornih komentara grubo, bez obzira i ikakvog povoda, predstavio tužiteljicu u difamatornom kontekstu te činjenici da je portal www.vecernji.hr vrlo čitan, uslijed čega su informacije kojima je šteta uzrokovana bile dostupne većem broju čitatelja budući je Internetski portal lako je dostupan široj javnosti, a komentari na njemu objavljeni mogu trajati godinama, uslijed čega su, komentari kojima je šteta uzrokovana, bile dostupne još većem broju čitatelja.
8. Ističe da objava spornih komentara predstavlja objektivno protupravnu štetnu radnju koja je u uzročnoj vezi s nastupjelom štetom koju je pretrpjela tužiteljica, a koju je tuženik dužan nadoknaditi na temelju odredbe čl. 21. st. 1. ZM.
9. Smatrajući da iz sadržaja spisa ne proizlaze bilo kakve okolnosti iz kojih bi se moglo zaključiti da je nakladnik nastojao otkloniti ili barem umanjiti negativne posljedice objavljenih komentara dosuđuje tužiteljici za pretrpljene duševne boli zbog povrede ugleda , časti, dostojanstva i privatnosti informacija u medijima pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 2000,00 eura odbijajući tužbeni zahtjev s toga osnova preko dosuđenog iznosa kao i imovinsku štetu na ime predujma vještačenja te troškova parničnog postupka u predmetu Pn- 59/2015.
10. Pri ocjeni osnovanosti osnove tužbe za nastalu neimovinsku štetu valja poći od odredbe članka 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (MU- 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10, 13/17, dalje Konvencija) kojom je propisano da svatko ima pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja (stavak 1.) te da se javna vlast neće miješati u ostvarivanje tog prava osim u skladu sa zakonom i ako je u demokratskom društvu nužno radi interesa državne sigurnosti, javnog reda ili mira, ili gospodarske dobrobiti zemlje, te radi sprječavanje nereda ili zločina ,radi zaštite zdravlja ili morala ili radi zaštite prava i sloboda drugih ali i od odredbe članka 10. Konvencije kojom je između ostalog propisano da svatko ima pravo na slobodu izražavanja a koje pravo obuhvaća slobodu mišljenja i slobodu primanja i širenja informacija i ideja bez miješanja javne vlasti i bez obzira na granice a u konkretnom slučaju radi se u kojem se ta dva prava sukobljavaju.
11. Pravo na zaštitu privatnosti propisano je i člankom 7. ZM-a ali je i pravo nakladnika na slobodu izražavanja regulirano odredbom članka 3. ZM-a pa je stoga bilo nužno ocijeniti koje od tih prava istog ranga ima prednost.
12. Po ocjeni ovog suda objavljeni tekst s naslovom „NP i kći N izašle iz rodilišta. Mama izgleda sjajno! Stigao i KP“ nije sama po sebi podobna da prouzroči štetu u vidu povrede prava osobnosti te u sebi takva informacija ne sadrži protupravnost, no sporno je da li su to mogli izazvati komentari na članak te da li su se s obzirom na Opće uvjete korištenja te pretpostavke za mogućnost komentiranja eventualno mogli izbjeći odnosno ukloniti i što su sama tužiteljica u tom pravcu poduzeli.
13. Naime iz Pravila komentiranja nakladnika razvidno je što nije dopušteno, što će se sankcionirati a posebno je određeno da se mogu uputiti pritužbe na rad administratoru na e-mail naznačen u Pravilima.
14. S tim u vezi ovaj sud smatra da nisu utvrđene činjenice da li je tužiteljica odnosno netko od osoba bliskih tužiteljici (budući proizlazi da tužiteljica nije sama saznala za komentare) podnijeli pritužbu i zahtjev da se negativni komentari uklone, da li su uopće uklonjeni i ako jesu nakon kojeg vremena a koja utvrđenja bi mogla imati utjecaj na samu osnovanost osnove tužbe odnosno osnovanost visine tužbenog zahtjeva.
14.1. Nadalje iz predmetnog postupka je razvidno kao i priklopljenog predmeta Pn- 59/2015 da se tužiteljica učestalo pojavljuje na više portala pa s tim u vezi valja ocijeniti da se time dovodi sebe u poziciju da na objavljene članke budu i negativni komentari, ali isto tako valja utvrditi na koji su način mediji saznali da tužiteljica baš konkretnog dana i u konkretno vrijeme izlazi iz rodilišta i tko ih je obavijestio.
15. Isto tako iz predmetnog spisa proizlazi da je prvostupanjski sud izvršio uvid u predmet Pn- 59/2015 u kojem je nalaz i mišljenje sudsko-medicinskog vještaka na koji prvostupanjski sud nije dao svoj osvrt već samo navodi da je tužiteljici povrijeđeno pravo osobnosti ne dajući nikakve razloge za visinu pravične novčane naknade a po ocjeni ovog suda nije samo dovoljno što je tužiteljica u dijelu svog iskaza navela da je „čak uzimala sredstva sredstva za umirenje“.
16. Stoga u tom pravcu presuda ne sadrži dostatne razloge pa je osim nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja počinjena i bitna povreda parničnog postupka uslijed čega je valjalo prihvatiti žalbu tuženika i ukinuti prvostupanjsku presudu u pobijanim točkama I. i III. Izreke te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje u kojem će otkloniti navedenu bitnu povredu te utvrditi činjenice koje su istaknute poglavito ocjenjujući nalaz i mišljenje sudsko-medicinskog vještaka pri čemu će imati u vidu da svaka povreda časti i ugleda ne mora kod oštećene osobe izazvati takve posljedice koje bi opravdavale dosuđivanje pravične novčane naknade i da se naknada samo iznimno priznaje i to onda kada je povreda izazvala intezivnu duševnu bol pa navedeno treba ocijeniti s obzirom na nalaz i mišljenje vještaka koji je u svom nalazu naveo da kod tužiteljice nije bio prisutan strah te da je tužiteljica u sklopu na novonastalo stanje trpjela povremeni slabiji, oscilirajući osjećaj neugode i tjeskobe do sveukupno 6 tjedana pa ocijeniti da li je navedeno iznimno teška povreda prava osobnosti te da li je kod tužiteljice mogla izazvati osobito intenzivnu duševnu bol.
17. Također valja preispitati ocjenu postojanja mandatnog odnosa između tužiteljice i njezine odvjetnice u pogledu koje ocjene bi prvostupanjski sud trebao izvršiti uvide u predmete istog suda Pn-47/2015 i Pn- 20/2015 te onda i kroz načelo savjesnosti i poštenja utvrditi o kakvom se odnosu radi i koje su prave namjere tužiteljice i njezine odvjetnice s obzirom da se u navedenim predmetima također radi o presumiranom povlačenju tužbe stoga što ista odvjetnica nije pristupila na glavne rasprave a radi se o različitim vremenskim razdobljima.
18. Novom odlukom riješit će se i o ukupnim troškovima postupka kao i o zahtjevu za naknadu troškova podnesene žalbe te odgovora na žalbu slijedom odredbe članka 166. stavak 3. ZPP-a.
19. U nepobijanom dijelu (točka II. izreke) prvostupanjska presuda ostaje neizmijenjena.
20. Zbog iznesenog riješeno je kao u izreci na temelju članka 369. stavak 1. ZPP-a.
U Slavonskom Brodu, 30. prosinca 2025.
Predsjednica vijeća
Dubravka Šimić