REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Tome Skalice 2, Slavonski Brod

Poslovni broj: Gž-828/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E N J E

Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Dubravke Šimić, kao predsjednice vijeća, mr.sc. Zlatka Pirca, kao suca izvjestitelja i člana vijeća, te Draženke Ilak, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja KT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tužene ET iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] (ranije Pula, Kašćuni 65), zastupana po punom. Luki Šumberac, odvj. iz Pule, radi predaje u posjed, rješavajući žalbu tužitelja i tužene protiv presude Općinskog suda Karlovcu poslovni broj P- 7/2024-39 od 4. lipnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 30. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

i

r i j e š i o  j e

I. Žalba tužitelja KT odbija se kao neosnovana a žalba tužene ET se prihvaća te se presuda Općinskog suda u Karlovcu od 4. lipnja 2025. poslovni broj: P-7/2024:

1. potvrđuje u odluci o tužbenom zahtjevu u točki I. izreke

2. ukida u odluci o troškovima sadržanoj u prvostupanjskoj presudi -točka II. izreke te se u tom dijelu predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova podnesene žalbe te zahtjev za naknadu troškova odgovora na žalbu tužene.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

I. Odbija se tužitelj s tužbenim zahtjevom koji glasi:

"1. Tužena ET iz [adresa], OIB; [osobni identifikacijski broj] (ranije [adresa]) dužna je tužitelju KT iz [adresa],OIB: [osobni identifikacijski broj] u roku od 15 dana predati u nesmetan i zakonit posjed dio kč. br. 5042u Mjestu, Kuća, Dvor, Gosp. zgr., Voćnjak upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] u ukupnoj površini od 120 m2, a koja površina katastarske čestice je ograđena ogradom s 5 stupova, a čijom postavljenjem je tužitelju oduzeto pravo posjeda na istoj kč. br. [katastarska čestica] a koji dio katastarske čestice je vidljiv na Geodetskoj skici iskolčenja označen plavom linijom i ucrtanim i jasno vidljivim 5 stupova postavljenim od strane tužene na spornoj katastarskoj čestici u ukupnoj površini od 120 m2.

2. Tužena je tužitelju dužna naknaditi parnični trošak, sve u roku 15 dana."

II. Nalaže se tužitelju KT iz [adresa] OIB; 90155193822 da tuženoj ET iz [adresa] OIB; 67255438551 (ranije [adresa]) naknaditi parnični trošak u iznosu od 1.575,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 4. lipnja 2025. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju Europska središnja banka primjenjuje na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je objavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, sve u roku 15 dana.

2. Pravodobno izjavljenom žalbom prvostupanjsku presudu pobija tužitelj zbog žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. točka 1-3 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14-Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP).

2.1. Osporava pravilnost dostave prvostupanjske presude, zaključak prvostupanjskog suda da tužena nije protupravno podigla ogradu na čestici 5042 već na svojim česticama 5039 i 5040 u k. o. [katastarska općina] ,izvođenje dokaza saslušanjem svjedoka te ističe da njegova obitelj nije znala da je sporni ograđeni dio dvorišta koji je u posjedu tuženice, zapravo sastavni dio kč. Br. [katastarska čestica] Gornje Dubrave koja je u njihovom vlasništvu.

2.2. Nadalje osporava utvrđeno činjenično stanje te vrši analizu iskaza saslušanih svjedoka kao i zaključke prvostupanjskog suda po pojedino navedenim točkama obrazloženja, ističući da posjed tužene na dijelu sporne čestice nije pošten svakako od trenutka geodetske izmjere za izradu geodetske izmjere za izradu geodetske snimke u postupku izdavanja rješenja o izvedenom stanju(legalizacija)

2.3. Predlaže da se prvostupanjska presuda preinači i usvoji tužbeni zahtjev , naloži tuženoj da vrati tužitelju u posjed dio kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 124 m2 slobodan od stvari i osoba, što podrazumijeva uklanjanje svih postojećih 11 betonskih stupova i ograde i svega što je zasađeno i izgrađeno na tom zemljištu, koji je protupravno u njenom posjedu, sve u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti presude, te da joj naknadi troškove parničnog postupka u ukupnom iznosu od 2017,80 eura sa zateznom kamatom.

Traži troškove podnesene žalbe.

3. Pravodobnu žalbu podnosi i tužena pobijajući prvostupanjsku presudu u točki II. izreke - odluci o troškovima navodeći u žalbi da joj prvostupanjski sud neosnovano nije priznao troškove pojedinih podnesaka te održanih ročišta ili to nije učinio pravilnom primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika kao i da joj nije priznao nedvojbeno nastale materijalne troškove pa predlaže da se usvoji njezina žalba i pobijani dio točke II- izreke preinači te tužiteljici dosudi daljnje troškove u iznosu od 895,05 eur sa zateznim kamatama u roku od 15 dana.

Traži troškove podnesene žalbe.

4. U odgovoru na žalbu tužene tužitelj se protivi, u žalbi tužene navedenim troškovima za koje smatra da su joj trebali biti dosuđeni navodeći u odgovoru pojedine podneske i ročišta za koje tužena traži naknadu i obrazlažući zašto je tvrdnji da joj ti troškovi ne pripadaju. Ponovno predlaže da se njegov tužbeni zahtjev usvoji i tužena obveže na naknadu troškova parničnog postupka, podnesene žalbe kao i odgovora na žalbu.

5. Odgovor na žalbu tužitelja nije podnesen.

6. Žalba tužitelja nije osnovana.

6.1. Žalba tužene je osnovana.

6.2. Žalba tužitelja u odnosu na tužbeni zahtjev -točka I. izreke

7. Kako tuženik u žalbi ne navodi koju je od bitnih povreda odredaba parničnog postupka prvostupanjski sud počinio, ovaj drugostupanjski sud ispitao je pobijanu presudu u smislu žalbenih navoda i u smislu članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14-Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP), te je utvrdio da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a na koje pazi po službenoj dužnosti, tako da ovaj žalbeni razlog istaknut u žalbi tuženika nije osnovan.

8. Neosnovan je i žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja na koji se u žalbi također poziva tuženik. Činjenično stanje odlučno za ocjenu osnovanosti osnove tužbenog zahtjeva potpuno je i pravilno utvrđeno i ono se navodima žalbe ne dovodi u sumnju tim više što žalitelj u žalbi ne ističe određene dokaze i činjenice koji bi upućivali na drugačije činjenično stanje od onoga kojeg je utvrdio prvostupanjski sud i na temelju kojega je donio točku I. izreke.

9. Tužbenim zahtjevom tužitelj traži predaju u posjed djela kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. 5637K. O. Gornje Dubrave i to površine od 120 m2, a koja površina kč.br. je ograđena ogradom od pet stupova, a što je vidljivo prema skici lica mjesta od lipnja 2018. tvrdeći da je tužena izvršila bespravno postavljanje ograde od pet stupova, a koje se nalaze na njegovoj kč. br. [katastarska čestica] a pravni osnov nalazi u odredbi članka 161. stavak 1 i članka 162. stavak 2 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje u tekstu: ZV), , a kojom odredbom je propisano da vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda posjed svoje stvari, te da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar, zahtjeva da mu ona preda posjed te stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtjeva, njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovom posjedu.

10. Prvostupanjski sud je utvrđenja:

- da je tužitelj zemljišno knjižni vlasnik sporne površine od 124 m2, a što je razlika između stanja na kat. planu i snimljene međe na terenu prema skici lica mjesta (list 108), nalaza vještaka, koji je ucrtao i označio postojeće betonske stupove koje je obnovila tužena nakon kupnje, 2006., te ostatak stupova na nekretnini,

- da je između nekretnina stranaka koje su susjedne, postavljena ograda koja se sastoji od betonskih stupića, povezanom žičanom ogradom, koje je tužena djelomično obnovila, ali na ostalom djelu nekretnine postoje stari betonski stupići koji su povezani sa obnovljenim i čine jednu cjelinu.

- da je stupiće postavio prednik prodavatelja ČT i to njegovi roditelji za svojeg života koji nije mogao iskazati kada je ograda postavljena ali je ustvrdio da je majka umrla 2004. a da je to svakako bilo daleko prije toga,

- da iza betonskih stupića na nekretnini koju drži u posjedu tužena, posađene su, a što je na terenu utvrđeno, 4 velika stabla smreke čiji je promjer cca 50 cm, te je tužena postavila 9 okruglih betonskih stupova, povezanih drvenom ogradom a poslije devetog betonskog stupa proteže se betonski zidić te je pronađen ostatak porušenog betonskog stupića i polomljeni stupić, i dalje se proteže betonski zidić padinom prema kraju nekretnine na kojoj se nalaze dva betonska stupića visine 1 m, i dalje se protežu drugi identični stupići,

- da je tužena nesporno nekretninu kupila 2006., majka prodavatelja umrla je 2004., unutar ograde jelove smreke imaju promjer cca 50 cm i sve je to dokaz da su ovi stupići postavljeni davnih godina jer iz općeg saznanja poznato je da smreka godišnje, ovisno o uvjetima gdje raste, dobiva prirast od 1 cm, pa bi ove smreke bile stare cca 50 godina i radi se o izuzetno visokim stablima, što je utvrđeno na terenu, pa uzimajući u obzir da ostatak ograde i stupića upućuju da su davno postavljeni, što upućuje da su prodavateljevi prednici bili u nesmetanom posjedu najmanje 50-tak godina.

- da su roditelji tužitelja kupili su svoju nekretninu 1966., a tužitelj nije pružio nikakav dokaz na koji način su došli u posjed nekretnine i da li im je prodavatelj predao u posjed nekretninu i do kuda, i kako su bili neposredni susjedi, to su roditelji tužitelja vidjeli da prednici prodavatelja postavljaju ogradu, sade jelove smreke i nema traga da to nisu znali i vidjeli jer im je to neposredno uz kuću i po mišljenju suda tužena je u nesmetanom posjedu od vremena kupnje a prije nje u posjedu ovog prijepora bili su prednici prodavatelja jer je posjed između stranaka, neovisno o zemljišno knjižnom stanju, bio jasno omeđen betonskim stupićima sa žicom i posađenim smrekovim stablima.

- da tužitelj ničime ne opravdava da su roditelji to znali ali da nisu na to reagirali,

11. Prvostupanjski sud je zaključka da je tužena zajedno sa prednicima ostvarila pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, jer posjed ima kvalitetu i trajanje posjeda, sposobnost posjednika biti vlasnikom stvari i sposobnost da bude u vlasništvu, a sve je to ispunjeno što je utvrđeno tijekom postupka.

11.1. Također, prvostupanjski sud je stajališta da su stranke nekretnine uživale do ograde i da je tužitelj ovu situaciju razlike uočio tek izmjerom 2018. po geodetu i utvrdio razliku od 124 m2, a što je identično utvrđenju suda pa kako je tužena u samostalnom posjedu djela kč. br. [katastarska čestica] ] neprekidnim samostalnim posjedovanjem, računajući i prednike to nisu ostvareni uvjeti da se prizna tužbeni zahtjev tužitelja za predaju u posjed nekretnine spornog djela nekretnine, a da osim toga tužitelji a i njihovi prednici, na istom nisu vršili nikakve posjedovne čine.

12. Ovakav materijalno pravni pristup prvostupanjskog suda prihvaća i ovaj sud i žalbenim navodima takav pristup prvostupanjskog suda ne dovodi se u sumnju.

13. Kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću bitno je napomenuti da učinci dosjelosti nastupaju po samom zakonu (ipso iure) u trenutku kad se ispune pretpostavke određene zakonom .Dosjelošću se činjenično stanje pretvara u pravno stanje, a neposredni posjednik (dosjedatelj) stječe ono što je do tada posjedovao kroz zakonom određeno vrijeme, dok na drugoj strani nastaje gubitak prava vlasništva osobe koja je do tada bila vlasnik. Pretpostavke stjecanja prava vlasništva dosjelošću određene su člankom 159. stavak 1. ZV prema kojem se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari, ako taj ima posjed ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Za redovnu dosjelost traži se tzv. kvalificirani posjed, a to je takav posjed koji je zakonit, pošten i istinit.

Posjed je zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj tog posjedovanja (pravo na posjed). Posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom ni potajno, ili prijevarom, ni zloupotrebom povjerenja (vi, clam, praecario). Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed.

14. Odredbom članka 159. stavak 3. ZV-a propisano je da samostalni posjednik kojemu je posjed barem pošten stječe dosjelošću u vlasništvo nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja a zaključak prvostupanjskog suda da je tužena barem pošteni posjednik žalbenim navodima nije doveden u sumnju. Nadalje, utvrđenje da je tužena zajedno sa prednicima pošteni posjednik više od pedeset godina također se ne dovodi u sumnju a na što upućuje i utvrđenje prvostupanjskog suda da su roditelji tužitelja nekretninu kupili 1966. godine i nisu se protivili postavljanju ograda te sadnji drveća od strane prednika tužene pa je tako dosjedanje završeno i prije 2013. godine za koju tužitelj navodi da je tada tužiteljici trebalo biti poznato da sporni dio nije u njezinom vlasništvu.

15. Dakle, kako je tuženica pošteni posjednik, proteklo je vrijeme za tzv. izvanrednu dosjelost pravilno je prvostupanjski sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja te pravilnom primjenom materijalnog prava donio pobijanu točku I. izreke dajući za svoju odluku valjane razloge uslijed čega se žalba tužitelja ukazuje kao neosnovana tako da ju je valjalo odbiti i potvrditi prvostupanjsku presudu u točki I. izreke te na temelju članka 368. stavak 12. ZPP-a presuditi kao u izreci.

16. Odluka o zatraženim troškovima žalbe temelji se na odredbi članka 166. stavak 1. ZPP-a, a o zatraženim troškovima odgovora na žalbu tužene koje potražuje tužitelj odlučeno je na temelju članka 155. ZPP-a. Isti trošak naime po ocijeni ovog suda nije bio neophodan za uspješno vođenje postupka.

O žalbi tužene na odluku o troškovima (točka II. izreke)

17. Ispitujući pobijanu odluku o troškovima sadržanoj u prvostupanjskoj presudi (točka II .izreke ) u pravcu sadržajno istaknutog žalbenog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a ovaj sud je stajališta da je prvostupanjski sud počinio navedenu bitnu povredu.

17.1.Pobijana odluka o troškovima ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati , ne sadrži valjane razloge. Naime prvostupanjski sud u obrazloženju odluke o troškovima samo paušalno navodi da sud nije priznao „ostale stavke“ iz troškovnika tužene jer nisu bili neophodno potrebni za vođenje postupka ne dajući razloge o tome koji su to troškovi i zašto smatra da nisu bili neophodni za vođenje postupka a stajalište je ovog suda da zbog počinjene bitne povrede niti činjenično stanje nije potpuno utvrđeno u odnosu na troškove postupka zbog čega je valjalo ukinuti pobijanu odluku o troškovima te vratiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje o troškovima postupka prilikom čega će otkloniti bitnu povredu te dati jasno razloge o tome koji su troškovi osnovani a koji nisu i zašto imajući u vidu i navode iz žalbe tužene.

18. Novom odlukom riješit će se i o zahtjevu za naknadu troškova žalbe koju je podnijela tužena.

19. Na temelju članka 380. točka 3. ZPP-a o točki II. izreke riješeno je kao u izreci.

U Slavonskom Brodu, 30. prosinca 2025.

Predsjednica vijeća

Dubravka Šimić