REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Tome Skalice 2, Slavonski Brod

Poslovni broj: Gž-634/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Dubravke Šimić, kao predsjednice vijeća, te mr. sc. Zlatka Pirca, kao suca izvjestitelja i člana vijeća te Draženke Ilak, kao članice vijeća, pravnoj stvari tužiteljice DZ (OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koju zastupaju punomoćnici NZ, Domagoj Rukavina i Tomislav Špehar, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Špehar & Špehar & Rukavina j.t.d., Zagreb, protiv tuženika Grada Zagreba (OIB: 61817894937), Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, kojega zastupa punomoćnik Andro Mrljak, odvjetnik u Zagrebu, radi naknade štete, rješavajući žalbu tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 31. siječnja 2025. poslovni broj: Pn-2992/2019-40, u sjednici vijeća održanoj 30. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Žalba tuženika odbija se kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 31. siječnja 2025. poslovni broj: Pn-2992/2019-40.

II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova podnesene žalbe.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

I Nalaže se tuženiku Gradu Zagrebu isplatiti tužiteljici DZ iznos od 3.809,67 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 6. prosinca 2019. do isplate, i to za razdoblje do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određivala za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određivala za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a za razdoblje od 30. prosinca 2023. pa nadalje po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, kao i naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 2.159,81 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 31. siječnja 2025. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za isplatu preostalog zatraženog iznosa od 952,42 EUR, kao i zahtjev za isplatu zateznih kamata na gore dosuđeni iznos od 3.809,67 EUR za razdoblje od 5. prosinca 2019. do 6. prosinca 2019.

III Odbija se zahtjev tuženika Grada Zagreba za naknadu troškova postupka.

2. Pravodobno izjavljenom žalbom prvostupanjsku presudu pobija tuženik u točkama I. i III. zbog žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. točka1- 3 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-

Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14- Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP).

2.1. Smatra da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a jer da prvostupanjska presuda u pobijanim dijelovima ne sadrži valjane razloge ,da se nije sud izjasnio o provedenim dokazima i utvrđenim činjenicama kao i prijedlozima i primjedbama stranaka.

2.2. Tvrdnji je da je tužiteljica isključivo odgovorna za nastanak štete jer nije upotrijebila stupanj pažnje koji bi bio razuman za očekivati od pješaka koji je uočio oštećenja na pješačkoj stazi ali i da tuženik nije pasivno legitimiran budući je povjerio poslove održavanja drugim pravnim osobama, odnosno prenio obavljanje komunalne djelatnosti na trgovačko društvo Zagrebački holding d.o.o. Podružnica Zagrebačke ceste.

2.3. Osporava zaključak prvostupanjskog suda u pogledu utvrđivanja opće i radne sposobnosti kao i da nije razvidno na temelju čega je sudsko medicinski vještak utvrdio trajanje bolova i straha a također osporava i visinu sata za pružanje tuđe pomoći i njege.

2.4. Također, da je pravična novčana naknada previsoko odmjerena pa stoga predlaže da se prihvatom žalbe prvostupanjska presuda u pobijanim dijelovima preinači i odbije tužbeni zahtjev uz obvezu tužiteljice da tuženiku naknadi troškove postupka podredno, da se presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Traži troškove podnesene žalbe.

3.Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Neosnovano tuženik u žalbi ističe da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14-Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP), budući presuda nema takvih nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka je razumljiva i ne proturječi sama sebi niti razlozima presude, a u obrazloženju su navedeni svi razlozi o odlučnim činjenicama, te o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika.

5.1. Ne nalazi se ni da bi prvostupanjski sud počinio koju od ostalih bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a od onih na koje se u skladu sa odredbom članka 365. stavak 2. ZPP-a pazi po službenoj dužnosti.

6. Neosnovan je i žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja na koji se u žalbi također poziva tuženik. Činjenično stanje odlučno za ocjenu osnovanosti osnove tužbenog zahtjeva potpuno je i pravilno utvrđeno i ono se navodima žalbe ne dovodi u sumnju tim više što žalitelj u žalbi ne ističe određene dokaze i činjenice koji bi upućivali na drugačije činjenično stanje od onoga kojeg je utvrdio prvostupanjski sud i na temelju kojega je donio pobijane točke prvostupanjske presude.

7. Prvostupanjski sud je utvrdio da je tužiteljica dana 28.8.2018. oko 15,45 sati pala na nogostupu na južnoj strani Ukrajinske ulice u Zagrebu, otprilike 7-8 metara istočnije od cvjećarne, i to na dijelu nogostupa oštećenog uslijed izvođenja radova (što bi posredno potvrđivala i po tuženiku dostavljena Suglasnost za prijekop na dijelu Ukrajinske ulice i ulice SR Njemačke radi polaganja elektrokabela koju je 20.8.2018. izdao Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste investitoru HEP- Operator distribucijskog sustava d.o.o. DP Elektra Zagreb, dok je izvođač bio Jandras d.o.o.) te posutog šljunkom i kamenčićima.

7.1. Nadalje navodi da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila prijelom donjeg dijela lijeve palčane kosti, da je nakon štetnog događaja pregledana je od strane kirurga ,da se učinila se odgovarajuća RTG obrada kojom se utvrdio navedeni prijelom, postavila se podlaktična imobilizacija te je preporučena simptomatska terapija, da je liječenje tužiteljice završeno, odnosno stanje se stabiliziralo nakon što je provela fizikalnu terapiju, učinila MR lijevog ručnog zgloba te učinila pregled ortopeda – 19.6.2019, da je tužiteljica trpjela fizičke bolove jakog intenziteta, trajnog karaktera sumarno 4 dana, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 10 dana da su bolovi slabijeg intenziteta trajnog karaktera trajali sumarno tijekom 60 dana, dok su povremeni bolovi manjeg intenziteta iskazani kroz smanjenje životne aktivnosti, da je primarni strah (strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja) bio je jačeg intenziteta i kraćeg trajanja, da je sekundarni strah (strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i mogućih posljedica i komplikacija) jačeg intenziteta trajao je kumulativno 2 dana, srednjeg intenziteta kumulativno 8 dana, a manjeg intenziteta kumulativno 45 dana , da je ozljeda u vidu prijeloma donjeg dijela lijeve palčane kosti dovela do trajnog smanjenja životnih aktivnosti tužiteljice od 10 %, a koje se očituje u ograničenoj pokretljivosti lijevog ručnog zgloba te povremenim bolovima prilikom dužeg rada lijevom rukom, da se vještakova ocjena smanjenja životnih aktivnosti od 10 % odnosi se na stanje po predmetnom štetnom događaju, da je nakon štetnog događaja tužiteljici bila potrebna nestručna tuđa pomoć u trajanju sumarno 45 dana po 2 sata dnevno, odnosno još 30 dana po 1 sat dnevno za uobičajene kućanske poslove (kuhanje, peglanje, spremanje), pomoć pri odlasku u trgovinu i sl.

7. Na osnovu navedenih utvrđenja prvostupanjski sud pozivajući se na odredbe Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine", br. 68/18. - dalje: ZKG) odredbe Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" , br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18. - dalje: ZOO) djelomično usvaja tužbeni zahtjev tužiteljice zaključujući da je tuženik Grad Zagreb dužan osigurati da komunalne i druge službe od općeg interesa grada funkcioniraju da se zaštite prava i imovina građana, kao i da se spriječi nanošenje štete, slijedom čega je Grad Zagreb dužan preko svojih komunalnih i drugih organa nadzirati funkcioniranje pojedinih službi od općeg interesa i poduzimati mjere za osiguranje njihova funkcioniranja a s obzirom da je predmetni štetni događaj nastao na nogostupu Ukrajinske ulice u Zagrebu, na javno prometnoj površini – nerazvrstanoj cesti u vlasništvu tuženika Grada Zagreba i to uslijed radova i posljedično tome oštećenog nogostupa, te da je tuženik kao jedinica lokalne samouprave na čijem području je nastupio štetni događaj i u čiju nadležnost ulazi i održavanje mjesta nastanka štetnog događaja, odgovoran za eventualno nastalu štetu te nadalje da se konkretna odgovornost tuženika ogleda u propustu istoga da poduzme odgovarajuće mjere nužne za održavanje funkcionalne ispravnosti predmetne komunalne infrastrukture na kojoj je tužiteljica pala, a da eventualna okolnost da je obavljanje te komunalne djelatnosti povjerio nekom trećem, odnosno da su treći bili investitor i izvođač radova, ne oslobađa tuženika odgovornosti uslijed propuštanju nadzora radi sprječavanja štetnih posljedica uslijed takvog neodržavanja pa da se osnovanost osnove tužbenog zahtjeva temelji na odredbi čanka 1084. ZOO-a i da je stoga tuženik odgovoran tužiteljici za nastalu štetu.

7.1. Isto tako prvostupanjski sud je stajališta da za nastalu štetu ne postoji isključiva odgovornost tuženika, već i određeni doprinos tužiteljice, a to stoga što iz iskaza tužiteljice proizlazi da je ista prije pada zamijetila nastala oštećenja na tom dijelu nogostupa (vrijeme je bilo sunčano i suho te je postojala dnevna svjetlost, nije bilo drugih pješaka) i neovisno o tome počela prolaziti istim, dok se iz priležećih fotografija mjesta događaja (listovi 10-12 spisa) može uočiti da je tužiteljica imala mogućnost kretanja i dijelom nogostupa koji nije bio oštećen na taj način, pa da je u takvoj situaciji razvidno da tužiteljica prilikom prolaska oštećenim dijelom nogostupa nije primijenila stupanj pažnje koji bi bio razumno za očekivati od pješaka koji je prethodno uočio ta oštećenja i mogao ih izbjeći, a zbog čega, iako načelno ne treba očekivati od pješaka da bi prilikom normalnog hoda trebali stalno gledati u tlo i tamo očekivati potencijalnu opasnost njihovom kretanju pa da je tužiteljica doprinijela nastanku pretrpljene štete i to u omjeru od 20 % za koji sukladno odredbama čl. 1092. i 1106. ZOO-a valja sniziti pripadajuću joj naknadu štete.

8. Odlučujući o zahtjevu tužiteljice za naknadu imovinske i neimovinske štete prvostupanjski sud vodeći se prije svega objektivnim nalazom i mišljenjem sudsko medicinskog vještaka kojeg kao takvog prihvaća i ovaj sud smatrajući da su žalbeni navodi paušalni, pozivom na odredbu članka 1100 ZOO-a u svezi članka 19. stavak 2. ZOO-a te članak 1095 stavak 1. ZOO-a ocjenjuje da tužiteljici na ime pravične novčane naknade na ime povrede prava osobnosti pripada iznos od 4.379,85 EUR a na ime naknade štete za tuđu pomoć i njegu dosuđuje iznos od 382,24 EUR od kojih iznosa je valjalo odbiti utvrđeni doprinos tužiteljice od 20 %.

9. Ovakav materijalno pravni pristup prvostupanjskog suda prihvaća i ovaj sud.

10. Što se tiče osnovanosti osnove tužbe koju prvostupanjski sud nalazi u odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu te odredbama ZOO-a valja istaknuti da neosnovano u žalbi tuženik ističe da nije pasivno legitimiran jer da je ovlasti za obavljanje komunalne djelatnosti prenio na drugu pravnu osobu a to stoga što za održavanje gradskih ulica u stanju sigurnom za promet pješaka i vozila postoji obveza Grada Zagreba kao jedinice lokalne uprave i samouprave prema odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu. To znači da postoji odgovornost za posljedice stanja gradskih ulica, a također obveza za upravljanjem, održavanjem i organiziranjem održavanja te nadzor nad tim djelatnostima. U tu svrhu postoji i izričito ovlaštenje za osnivanje, organiziranje te prijenos upravljanja i održavanja na specijalizirane stručne javne organizacije što je tuženik iskoristio i povjerio upravljanje i održavanje između ostalog i gradskih ulica drugoj pravnoj osobi , no time se nije oslobodio obveze nadzirati rad te organizacije, poduzimati mjere za njezino funkcioniranje, a niti odgovornosti za štetu koja nastane zbog neizvršavanja tih obveza i koja nastane kao posljedica stanja gradskih ulica.

11. Nadalje, pravilima o popravljanju neimovinske štete sadržanim u ZOO-u propisano je da će sud pri odlučivanju o visini pravične naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojem služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom (članak 1100. stavak 2. ZOO-a).

S obzirom na utvrđenja prvostupanjskog suda ovaj sud je stajališta da je prvostupanjski sud pravilnom primjenom materijalnog prava odredio pravičnu novčanu naknadu vodeći računa o svim okolnostima samog događaja kao i da je pravilnom primjenom odredbe članka 1095. stavak 1. ZOO-a dosudio imovinsku štetu na ime za tuđu pomoć i njegu.

Suprotno navodima žalbe, prvostupanjski sud je pravilno, sukladno članku 223. stavku ZPP-a, utvrdio visinu štete po osnovi tuđe pomoći i njege u iznosu od 3,19 eura kuna po satu.

Naime, među parničnim strankama nije sporno da tužitelju tuđu pomoć i njegu pružaju ukućani i to zbog nemogućnosti tužitelja da samostalno obavlja životne aktivnosti a s obzirom na činjenicu da se visina štete određuje prema cijenama u vrijeme presuđenja po ocjeni ovoga suda, visina sata tuđe pomoći u iznosu od 3,98 eura je pravilno odmjerena.

11.1 Isto tako neosnovano u žalbi tuženik ističe da je nepribavljenjem medicinske dokumentacije onemogućen u raspravljanju jer da bi se pribavom iste moglo utvrditi da li su prijašnje povrede tužiteljice utjecale na postotak umanjenja radne i životne aktivnosti budući je sudsko medicinski vještak izričito naveo da prijašnje ozljede ne utječu na trajanje i intenzitet bolova , straha i potrebe za tuđom pomoći njegom a da je prilikom ocjene smanjenja životnih aktivnosti uzeo u obzir i prijašnju povredu tužiteljice a isto tako je neosnovan prigovor na tijek zatezne kamate koje je prvostupanjski sud pravilno odredio na temelju u obrazloženju presude citiranih odredbi ZOO-a .

12. Zbog iznesenog valjalo je odbiti žalbu tuženika u pobijanoj točki I izreke(odluka o glavnom zahtjevu) a posljedično tome i o pobijanoj odluci o troškovima postupka (točka III. izreke) koji se proizlazi, pobijaju paušalno ovisno o odluci o glavnom zahtjevu no koji su kako po osnovi tako i visini po ocjeni ovog suda pravilno odmjereni.

13. U nepobijanoj točki II. izreke prvostupanjska presuda ostaje neizmijenjena.

14. Odluka o zatraženim troškovima podnesene žalbe temelji se na odredbi članka 166. stavak 1. ZPP-a.

15. Na temelju članka 368. stavak 1. ZPP-a presuđeno je kao u izreci.

U Slavonskom Brodu, 30. prosinca 2025.

Predsjednica vijeća

Dubravka Šimić