Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Bujama-Buie

Buje-Buie, Istarska 1- Via dell’ Istria 1

Poslovni broj: P-1073/2019-92

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, po sucu pojedincu Svenu Babiću, u pravnoj stvari tužiteljice/protutuženice: EŽ, iz [adresa], Calle [adresa], Italija, OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik ŠŽ, odvjetnik iz [adresa], protiv tuženice/protutužiteljice: CŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik PŽ, odvjetnik iz [adresa], radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine i utvrđenja prava vlasništva, nakon održane javne glavne rasprave zaključene dana 21. studenog 2025., u prisutnosti punomoćnika tužiteljice/protutuženice ŠŽ i punomoćnika tuženice/protutužiteljice PŽ, temeljem čl.335. i čl.338. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014 i 70/2019 – dalje: ZPP), dana 30. prosinca 2025., objavio je i

p r e s u d i o  j e

I Razvrgava se suvlasnička zajednica na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], civilnim razvrgnućem odnosno prodajom predmetne nekretnine na javnoj dražbi, na način propisan Ovršnim zakonom, te podjelom postignutog iznosa cijene parničnim strankama razmjerno suvlasničkim udjelima, sve u roku od 15 (petnaest) dana po pravomoćnosti presude.

II Nalaže se tuženoj CŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužiteljici EŽ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 81.557,00 (osamdesetjednetisućepetstopedesetsedam kuna) kuna / 10.824,47 (desettisućaosamstodvadesetčetiri eura i četrdesetsedam centi) eura s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom na:

- iznos od 1.337,00 kuna / 177,45 eura od dana 24. rujna 2014. godine pa do isplate, dok se odbija s razlikom iznosa od 1.094,95 kuna / 145,32 eura kao neosnovanim;

- iznos od 1.337,00 kuna / 177,45 eura od dana 24. listopada 2014. godine pa do isplate, dok se odbija s razlikom iznosa od 1.094,95 kuna / 145,32 eura kao neosnovanim;

- iznos od 1.337,00 kuna / 177,45 eura od dana 24. studenog 2014. godine pa do isplate, dok se odbija s razlikom iznosa od 1.094,95 kuna / 145,32 eura kao neosnovanim;

- iznos od 1.337,00 kuna / 177,45 eura od dana 24. prosinca 2014. godine pa do isplate, dok se odbija s razlikom iznosa od 1.094,95 kuna / 145,32 eura kao neosnovanim;

- iznos od 1.337,00 kuna / 177,45 eura od dana 24. siječnja 2015. godine pa do isplate, dok se odbija s razlikom iznosa od 1.094,95 kuna / 145,32 eura kao neosnovanim;

- iznos od 1.337,00 kuna / 177,45 eura od dana 24. veljače 2015. godine pa do isplate, dok se odbija s razlikom iznosa od 1.094,95 kuna / 145,32 eura kao neosnovanim;

- iznos od 1.337,00 kuna / 177,45 eura od dana 24. ožujka 2015. godine pa do isplate, dok se odbija s razlikom iznosa od 1.094,95 kuna / 145,32 eura kao neosnovanim;

- iznos od 1.337,00 kuna / 177,45 eura od dana 24. travnja 2015. godine pa do isplate, dok se odbija s razlikom iznosa od 1.094,95 kuna / 145,32 eura kao neosnovanim;

- iznos od 1.337,00 kuna / 177,45 eura od dana 24. svibnja 2015. godine pa do isplate, dok se odbija s razlikom iznosa od 1.094,95 kuna / 145,32 eura kao neosnovanim;

- iznos od 1.337,00 kuna / 177,45 eura od dana 24. lipnja 2015. godine pa do isplate, dok se odbija s razlikom iznosa od 1.094,95 kuna / 145,32 eura kao neosnovanim;

- iznos od 1.337,00 kuna / 177,45 eura od dana 24. srpnja 2015. godine pa do isplate, dok se odbija s razlikom iznosa od 1.094,95 kuna / 145,32 eura kao neosnovanim;

- iznos od 1.337,00 kuna / 177,45 eura od dana 24. kolovoza 2015. godine pa do isplate, dok se odbija s razlikom iznosa od 1.094,95 kuna / 145,32 eura kao neosnovanim;

- iznos od 1.337,00 kuna / 177,45 eura od dana 24. rujna 2015. godine pa do isplate, dok se odbija s razlikom iznosa od 1.094,95 kuna / 145,32 eura kao neosnovanim;

- iznos od 1.337,00 kuna / 177,45 eura od dana 24. listopada 2015. godine pa do isplate, dok se odbija s razlikom iznosa od 1.094,95 kuna / 145,32 eura kao neosnovanim;

- iznos od 1.337,00 kuna / 177,45 eura od dana 24. studenog 2015. godine pa do isplate, dok se odbija s razlikom iznosa od 1.094,95 kuna / 145,32 eura kao neosnovanim;

- iznos od 1.337,00 kuna / 177,45 eura od dana 24. prosinca 2015. godine pa do isplate, dok se odbija s razlikom iznosa od 1.094,95 kuna / 145,32 eura kao neosnovanim;

- iznos od 1.337,00 kuna / 177,45 eura od dana 24. siječnja 2016. godine pa do isplate, dok se odbija s razlikom iznosa od 1.094,95 kuna / 145,32 eura kao neosnovanim;

- iznos od 1.337,00 kuna / 177,45 eura od dana 24. veljače 2016. godine pa do isplate, dok se odbija s razlikom iznosa od 1.094,95 kuna / 145,32 eura kao neosnovanim;

- iznos od 1.337,00 kuna / 177,45 eura od dana 24. ožujka 2016. godine pa do isplate, dok se odbija s razlikom iznosa od 1.094,95 kuna / 145,32 eura kao neosnovanim;

- iznos od 1.337,00 kuna / 177,45 eura od dana 24. travnja 2016. godine pa do isplate;

- iznos od 1.337,00 kuna / 177,45 eura od dana 24. svibnja 2016. godine pa do isplate, dok se odbija s razlikom iznosa od 1.094,95 kuna / 145,32 eura kao neosnovanim;

- iznos od 1.337,00 kuna / 177,45 eura od dana 24. lipnja 2016. godine pa do isplate, dok se odbija s razlikom iznosa od 1.094,95 kuna / 145,32 eura kao neosnovanim;

- iznos od 1.337,00 kuna / 177,45 eura od dana 24. srpnja 2016. godine pa do isplate, dok se odbija s razlikom iznosa od 1.094,95 kuna / 145,32 eura kao neosnovanim;

- iznos od 1.337,00 kuna / 177,45 eura od dana 24. kolovoza 2016. godine pa do isplate, dok se odbija s razlikom iznosa od 1.094,95 kuna / 145,32 eura kao neosnovanim;

- iznos od 1.337,00 kuna / 177,45 eura od dana 24. rujna 2016. godine pa do isplate, dok se odbija s razlikom iznosa od 1.094,95 kuna / 145,32 eura kao neosnovanim;

- iznos od 1.337,00 kuna / 177,45 eura od dana 24. listopada 2016. godine pa do isplate, dok se odbija s razlikom iznosa od 1.094,95 kuna / 145,32 eura kao neosnovanim;

- iznos od 1.337,00 kuna / 177,45 eura od dana 24. studenog 2016. godine pa do isplate, dok se odbija s razlikom iznosa od 1.094,95 kuna / 145,32 eura kao neosnovanim;

- iznos od 1.337,00 kuna / 177,45 eura od dana 24. prosinca 2016. godine pa do isplate, dok se odbija s razlikom iznosa od 1.094,95 kuna / 145,32 eura kao neosnovanim;

- iznos od 1.337,00 kuna / 177,45 eura od dana 24. siječnja 2017. godine pa do isplate, dok se odbija s razlikom iznosa od 1.094,95 kuna / 145,32 eura kao neosnovanim;

- iznos od 1.337,00 kuna / 177,45 eura od dana 24. veljače 2017. godine pa do isplate, dok se odbija s razlikom iznosa od 1.094,95 kuna / 145,32 eura kao neosnovanim;

- iznos od 1.337,00 kuna / 177,45 eura od dana 24. ožujka 2017. godine pa do isplate, dok se odbija s razlikom iznosa od 1.094,95 kuna / 145,32 eura kao neosnovanim;

- iznos od 1.337,00 kuna / 177,45 eura od dana 24. travnja 2017. godine pa do isplate, dok se odbija s razlikom iznosa od 1.094,95 kuna / 145,32 eura kao neosnovanim;

- iznos od 1.337,00 kuna / 177,45 eura od dana 24. svibnja 2017. godine pa do isplate, dok se odbija s razlikom iznosa od 1.094,95 kuna / 145,32 eura kao neosnovanim;

- iznos od 1.337,00 kuna / 177,45 eura od dana 24. lipnja 2017. godine pa do isplate, dok se odbija s razlikom iznosa od 1.094,95 kuna / 145,32 eura kao neosnovanim;

- iznos od 1.337,00 kuna / 177,45 eura od dana 24. srpnja 2017. godine pa do isplate;

- iznos od 1.337,00 kuna / 177,45 eura od dana 24. kolovoza 2017. godine pa do isplate, dok se odbija s razlikom iznosa od 1.094,95 kuna / 145,32 eura kao neosnovanim;

- iznos od 1.337,00 kuna / 177,45 eura od dana 24. rujna 2017. godine pa do isplate, dok se odbija s razlikom iznosa od 1.094,95 kuna / 145,32 eura kao neosnovanim;

- iznos od 1.337,00 kuna / 177,45 eura od dana 24. listopada 2017. godine pa do isplate, dok se odbija s razlikom iznosa od 1.094,95 kuna / 145,32 eura kao neosnovanim;

- iznos od 1.337,00 kuna / 177,45 eura od dana 24. studenog 2017. godine pa do isplate, dok se odbija s razlikom iznosa od 1.094,95 kuna / 145,32 eura kao neosnovanim;

- iznos od 1.337,00 kuna / 177,45 eura od dana 24. prosinca 2017. godine pa do isplate, dok se odbija s razlikom iznosa od 1.094,95 kuna / 145,32 eura kao neosnovanim;

- iznos od 1.337,00 kuna / 177,45 eura od dana 24. siječnja 2018. godine pa do isplate, dok se odbija s razlikom iznosa od 1.094,95 kuna / 145,32 eura kao neosnovanim;

- iznos od 1.337,00 kuna / 177,45 eura od dana 24. veljače 2018. godine pa do isplate, dok se odbija s razlikom iznosa od 1.094,95 kuna / 145,32 eura kao neosnovanim;

- iznos od 1.337,00 kuna / 177,45 eura od dana 24. ožujka 2018. godine pa do isplate, dok se odbija s razlikom iznosa od 1.094,95 kuna / 145,32 eura kao neosnovanim;

- iznos od 1.337,00 kuna / 177,45 eura od dana 24. travnja 2018. godine pa do isplate, dok se odbija s razlikom iznosa od 1.094,95 kuna / 145,32 eura kao neosnovanim;

- iznos od 1.337,00 kuna / 177,45 eura od dana 24. svibnja 2018. godine pa do isplate, dok se odbija s razlikom iznosa od 1.094,95 kuna / 145,32 eura kao neosnovanim;

- iznos od 1.337,00 kuna / 177,45 eura od dana 24. lipnja 2018. godine pa do isplate, dok se odbija s razlikom iznosa od 1.094,95 kuna / 145,32 eura kao neosnovanim;

- iznos od 1.337,00 kuna / 177,45 eura od dana 24. srpnja 2018. godine pa do isplate, dok se odbija s razlikom iznosa od 1.094,95 kuna / 145,32 eura kao neosnovanim;

- iznos od 1.337,00 kuna / 177,45 eura od dana 24. kolovoza 2018. godine pa do isplate, dok se odbija s razlikom iznosa od 1.094,95 kuna / 145,32 eura kao neosnovanim;

- iznos od 1.337,00 kuna / 177,45 eura od dana 24. rujna 2018. godine pa do isplate, dok se odbija s razlikom iznosa od 1.094,95 kuna / 145,32 eura kao neosnovanim;

- iznos od 1.337,00 kuna / 177,45 eura od dana 24. listopada 2018. godine pa do isplate, dok se odbija s razlikom iznosa od 1.094,95 kuna / 145,32 eura kao neosnovanim;

- iznos od 1.337,00 kuna / 177,45 eura od dana 24. studenog 2018. godine pa do isplate, dok se odbija s razlikom iznosa od 1.094,95 kuna / 145,32 eura kao neosnovanim;

- iznos od 1.337,00 kuna / 177,45 eura od dana 24. prosinca 2018. godine pa do isplate, dok se odbija s razlikom iznosa od 1.094,95 kuna / 145,32 eura kao neosnovanim;

- iznos od 1.337,00 kuna / 177,45 eura od dana 24. siječnja 2019. godine pa do isplate, dok se odbija s razlikom iznosa od 1.094,95 kuna / 145,32 eura kao neosnovanim;

- iznos od 1.337,00 kuna / 177,45 eura od dana 24. veljače 2019. godine pa do isplate, dok se odbija s razlikom iznosa od 1.094,95 kuna / 145,32 eura kao neosnovanim;

- iznos od 1.337,00 kuna / 177,45 eura od dana 24. ožujka 2019. godine pa do isplate, dok se odbija s razlikom iznosa od 1.094,95 kuna / 145,32 eura kao neosnovanim;

- iznos od 1.337,00 kuna / 177,45 eura od dana 24. travnja 2019. godine pa do isplate, dok se odbija s razlikom iznosa od 1.094,95 kuna / 145,32 eura kao neosnovanim;

- iznos od 1.337,00 kuna / 177,45 eura od dana 24. svibnja 2019. godine pa do isplate, dok se odbija s razlikom iznosa od 1.094,95 kuna / 145,32 eura kao neosnovanim;

- iznos od 1.337,00 kuna / 177,45 eura od dana 24. lipnja 2019. godine pa do isplate, dok se odbija s razlikom iznosa od 1.094,95 kuna / 145,32 eura kao neosnovanim;

- iznos od 1.337,00 kuna / 177,45 eura od dana 24. srpnja 2019. godine pa do isplate, dok se odbija s razlikom iznosa od 1.094,95 kuna / 145,32 eura kao neosnovanim;

- iznos od 1.337,00 kuna / 177,45 eura od dana 24. kolovoza 2019. godine pa do isplate, dok se odbija s razlikom iznosa od 1.094,95 kuna / 145,32 eura kao neosnovanim;

- iznos od 1.337,00 kuna / 177,45 eura od dana 24. rujna 2019. godine pa do isplate, dok se odbija s razlikom iznosa od 1.094,95 kuna / 145,32 eura kao neosnovanim,

u roku od 15 (petnaest) dana.

III Nalaže se tuženoj CŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužiteljici EŽ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], preda u suposjed nekretninu označenu kao k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], u roku od 15 (petnaest) dana.

IV Odbija se u cijelosti kao neosnovan protutužbeni zahtjev koji glasi:

» I Utvrđuje se da je na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] zgr. upisanoj u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] tužiteljica/protutuženica EŽ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], suvlasnica u 1/10 dijela, te se nadalje utvrđuje da je na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] zgr. upisanoj u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] tuženica/protutužiteljica CŽ iz [adresa], ranije iz [adresa], te i iz [adresa], Republika Italija, OIB: [osobni identifikacijski broj], suvlasnica u 9/10 dijela, te je tužiteljica/protutuženica EŽ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dužna trpjeti na temelju ove presude po njezinoj pravomoćnosti na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] zgr. upisanoj u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], izvrši uknjižba prava suvlasništva, umjesto sadašnjih ½ dijela kako su upisane kao suvlasnice tužiteljica/protutuženica EŽ i tuženica/protutužiteljica CŽ, i to 1/10 dijela na ime EŽ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 9/10 dijela na ime CŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], a koju će uknjižbu provesti zemljišnoknjižni odjel Buje Općinskog suda u Pazinu.

V Nalaže se tužiteljici/protutuženici EŽ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tuženici/protutužiteljici CŽ iz [adresa], ranije iz [adresa], te i iz [adresa], Republika Italija, OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknadi parnični trošak, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, po stopi sukladno odredbi iz čl. 29. st. 2. zakona o obveznim odnosima, po stopi obračunatoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotka poena, tekućom od dana zaključenja glavne rasprave, pa do isplate, u roku od 15 (petnaest) dana.«.

VI Nalaže se tuženici CŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužiteljici EŽ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi parnični trošak u iznosu od 8.790,25 (osamtisućasedamstodevedeset eura i dvadesetpet centi) eura, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od dana donošenja prvostupanjske presude 30.12.2025. godine do isplate, obračunate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope, koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za 3 (tri) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku od 15 (petnaest) dana, dok je tužiteljica/protutuženica odbijena s razlikom zatraženog troška od 3.456,42 eura, kao neosnovanom.

Obrazloženje

1. Tužiteljica/protutuženica podnesenom tužbom traži da se provede razvrgnuće suvlasničke zajednice na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], civilnim razvrgnućem, da se tuženici/protutužiteljici naloži isplata novčanog iznosa od 145.917,00 kuna s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom s osnove naknade za korištenje njezinog suvlasničkog dijela predmetne nekretnine u razdoblju od 24.09.2014. do 24.09.2014. godine, te da joj tuženica/protutužiteljica preda u suposjed nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], te izvrši naknadu parničnog troška.

Tužiteljica/protutuženica u tužbi tvrdi da je s tuženicom/protutužiteljicom u zemljišnim knjigama upisana kao suvlasnik na jednake dijelove predmetne nekreetnine, ali da joj suvlasnička zajednice ne odgovara radi čega je pokrenula izvanparnični postupak radi razvrgnuće suvlasničke zajednice koji se vodio pred Općinskim sudom u Puli, Stalna služba u Bujama pod poslovnim brojem R1- 921/2015, međutim zbog postojanja spora o predmetnu diobe i veličini suvlasničkih dijelova tužiteljice isti je izvanparnični postupak obustavljen te je tužiteljica, kao predlagateljica, upućena u parnicu radi razvrgnuća suvlasničke zajednice. Tužiteljica/protutuženica u tužbi tvrdi da je predmetna nekretnina u narvi kućakoju nije moguće fizički pocijeliti fizičkom diobom na dvije funkcionalne cjeline koje bi vrijednošću odgovarale suvlasničkim udjelima stranaka i koje bi činile samostalnu uporabnu cjelinu, jedini mogući način razvrgnuća je civilna dioba, budući da tuženica/protutužiteljica odbija predati suposjed predmetne nekretnine tužiteljici/protutuženici.

2. Tuženica/protutužiteljica u odgovoru na tužbu, kojeg je pravovremeno podnijela, ne osporava da su parnične stranke u zemljišnim knjigama upisane kao suvlasnice svaka u ½ dijela, međutim tvrdi da stvarno stanje ne odgovara zemljišnoknjižnom stanju budući da je tuženica/protutužiteljica svojim ulaganjem u predmetnu nekretninu od koje su ostali samo zidovi, izgradila i uredila potpuno novi objekt, slijedom čega se mijenjaju u suvlasnički udjeli na predmetnoj nekretnini, slijedom čega smatra kako tužbeni zahtjev za civilnim razvgnućem nije osnovan, već naprotiv smatra da predmetna nekretnina treba pripasti u vlasništvo tuženice/protutužiteljice s time da isplati tužiteljici/protutuženici pripadajuću vrijednost prema stanju nekretnine prije izvršenog ulaganja od strane tuženice/protutužiteljice.

Tuženica/protutužiteljica stoga predlaže da se tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan i da se tužiteljicu/protutuženicu obveže na nadoknadu parničnog troška.

Tuženica/protutužiteljica je uz odgovor na tužbu postavila i protutužbeni zahtjev kojim traži da ju se utvrdi suvlasnicom nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] u 9/10 dijela, umjesto dosadašnje 1/2 dijela, te da se naloži tužiteljici/protutuženici da je dužna trpjeti uknjižbu prava suvlasništva u omjeru od 9/10 dijela u korist tuženice- protutužiteljice.

3. Tužiteljica/protutuženica se podneskom od 23.09.2019. godine očitovala na navode iz odgovora na tužbu i dala odgovor na protutužbu, te je istaknula i dodatni tužbeni zahtjev za isplatom novčanog iznosa od 145.917,00 kuna s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom s osnove naknade za korištenje njezinog suvlasničkog dijela predmetne nekretnine u razdoblju od 24.09.2014. do 24.09.2014. godine, te da joj tuženica/protutužiteljica preda u suposjed nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina].

4. Sud je raspravnim rješenjem od 28.11.2019. godine dopustio preinaku tužbe kao svrsishodnu za konačno rješenje odnosa među strankama sve sukladno čl.190. ZPP-a.

5. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao isprave u spisu, proveo je uviđaj s vještakom mjerničke struke i građevinske struke, saslušao svjedoke RŽ, GŽ, HŽ, VŽ, LŽ, JŽ, ĆŽ, AŽ, IŽ, FŽ, TŽ, te je saslušao obje parnične stranke.

6. U postupku nije proveden dokaz saslušanjem svjedoka ČŽ budući da je utvrđeno kako je isti preminuo.

7. U postupku nije proveden dokaz saslušanjem svjedoka KŽ budući da je svjedok nepoznat na dostavljenoj adresi a tuženica/protutužiteljica nije postupila po raspravnom rješenju suda od 11. listopada 2021. kojim je pozvana da u roku od 30 dana sudu dostavi točnu adresu za svjedoka.

8. Provedeni dokazi ocijenjeni su u skladu s odredbom čl. 8. ZPP-a, te je sud temeljem ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno utvrdio da je postavljeni tužbeni zahtjev djelomično osnovan, te da je protutužbeni zahtjev neosnovan u cijelosti.

9. Nakon učinjenih preinaki sud utvrđuje kako je predmet spora u ovoj pravnoj stvari po tužbi zahtjev tužiteljice/protutuženice da se provede razvrgnuće suvlasničke zajednice na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], civilnim razvrgnućem, da se tuženici/protutužiteljici naloži isplata novčanog iznosa od 145.917,00 kuna s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom s osnove naknade za korištenje njezinog suvlasničkog dijela predmetne nekretnine u razdoblju od 24.09.2014. do 24.09.2014. godine, te da joj tuženica/protutužiteljica preda u suposjed nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], te izvrši naknadu parničnog troška, dok je predmet po protutužbi zahtjev tuženice/protutužiteljice da ju se utvrdi suvlasnicom nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] u 9/10 dijela, te da se naloži tužiteljici/protutuženici da je dužna trpjeti uknjižbu prava suvlasništva u omjeru od 9/10 dijela.

10. Sud nalazi kako su u ovoj pravnoj stvari između parničkih stranaka sporna sljedeća pitanja:

- sporno je da li razvrgnuće nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] moguće provesti geometrijski ili civilnom diobom;

- sporno je tko je u posjedu nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], te s tim u vezi sporno je da li tužiteljici/protutuženici pripada pravo na naknadu za korištenje suvlasničkog dijela nekretnine kao i visina naknade;

- sporna je veličina suvlasničkih dijelova parničnih stranaka na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] odnosno da li je suvlasnički dio tuženice/protutužiteljice veći od upisane ½ dijela uslijed izvršenih ulaganja.

11. Sud je provedenim sudskim uviđajem obišao nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] sa vještakom mjerničke struke i građevinske struke.

Vještak mjerničke struke je na licu mjesta pokazanu nekretninu identificirao kao k. č. [katastarska čestica] zgr k. o. [katastarska općina], a koja u naravi predstavlja stambenu zgradu i dvorište u naselju Brtonigla u Istarskoj ulici 12, ukupne površine od 190 m[2] uključujući i dvorište, te stranke nisu imale primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka mjerničke struke, nakon čega je tuženica/protutužiteljica vještaku građevinske struke pokazala koje je radove izvela na spornoj nekretnini radi izrade pisanog nalaza i mišljenja.

12. Svjedoci predloženi od strane tuženice/protutužiteljice RŽ, UŽ, HŽ, VŽ, LŽ, JŽ, ĆŽ, AŽ, OŽ, u bitnom su svi u svojim iskazima potvrdili da su se na predmetnoj kući izvodili razni građevinski radovi, kako vanjski, tako i unutarnji, što između stranaka nije sporno, te da u predmetnoj kući prije izvođenja radova nitko nije stanovao, već je istu koristio djed od parničnih stranaka E, zvan Š, da se radilo o staroj kući, koja nije bila u ruševnom stanju i koja mu je služila kao neka vrsta skladišta u kojoj je držao razne stvari i poljoprivredne proizvode. Pored navedenog svi saslušani svjedoci također imaju saznanja da su radove naručivali i plaćali tuženica/protutužiteljica CŽ i njezin suprug AŽ, dok od tužiteljice/protutuženice EŽ nisu dobivali nikakve naloge, niti plaćanja, a niti su ju viđali na predmetnoj kući kad su se isti radovi izvodili.

13. I svjedoci predloženi od strane tužiteljice/protutuženice FŽ i TŽ u bitnom su u svojim iskazima potvrdili da je predmetna kuća obnovljena i da su na istoj kući izvedeni radovi, te da su CŽ i AŽ naručili građevinske radove koje je obavio njihov otac C, dok za druge radove ne znaju tko ih je naručio.

14. Međutim, saslušani svjedoci RŽ, UŽ, HŽ, VŽ, LŽ i JŽ, FŽ i TŽ nemaju nikakvih saznanja o tome da bi između parničnih stranaka postojao neki dogovor uz izvođenje radova i izvršenih ulaganja u predmetnu kuću.

15. O stajalištu tužiteljice/protutuženice EŽ vezano uz ulaganja u predmetnu kuću iskazivali su svjedokinja LŽ, sestrična od parničnih stranaka, koja u svojem iskazu tvrdi da joj je prije 10-ak godina tužiteljica/protutuženica EŽ rekla da za predmetnu kuću ne može tražiti ništa jer je CŽ sve uložila, dok ona nije uložila ništa, nadalje, svjedokinja ĆŽ, svekrva od tuženice/protutužiteljice CŽ, navodi kako misli da su se CŽ i EŽ vezano uz tu kuću nešto dogovorile ali ne zna što, a kada je pitala EŽ što misli o adaptaciji kuće ista joj je odgovorila kako se u istu ne želi miješati jer da ona ima svoju kuću, nadalje, svjedok AŽ, suprug od tuženice/protutužiteljice CŽ, u svojem iskazu od bitnog tvrdi kako je EŽ bila obaviještena o svim radovima, istima se nije protivila, niti je u njima sudjelovala, te je povremeno dolazila s familijom na razna obiteljska druženja, a vezano uz dogovor između EŽ i CŽ oko ulaganja u predmetnu kuću poznato mu je kako je EŽ dala 400.000 lira kada se popravljao krov na predmetnoj kući, te je rekla kako je to jedini novac koji će ona dati za predmetnu kuću, a ukoliko će CŽ i dalje ulagati u predmetnu kuću da nju više ne pita za novac u ista ulaganja, te jedini nesrodni svjedok OŽ u svojem iskazu tvrdi kako je čula EŽ, kada su bili svi zajedno na nekoj fešti u Italiji, da je govorila kako za predmetu kuću nije zainteresirana i da CŽ na predmetnoj kući može raditi. Međutim navedene izjave tužiteljice/protutuženice EŽ se ne mogu tumačiti kao postojanje sporazuma da će uslijed ulaganja u nekretninu doći do promjene suvlasničkih dijelova ili vlasništva.

16. Tužiteljica/protutuženica EŽ u svojem je iskazu navela kako je između nje i njezine sestre postojao samo usmeni dogovor za sanaciju krova, dok za izvođenje drugih radova vezanih uz predmetnu kuću nisu imale nikakav dogovor, te kako je od izvedenih građevinskih radova na spornoj nekretnini ona jedino sudjelovala u sanaciji krova na način da je za istu sanaciju dala sestri 150.000 lira, dok u ostalim radovima nije sudjelovala, te su ostale građevinske radove financirali njezina sestra i njezin muž, te kako se nisam protivila građevinskim radovima koje je na predmetnoj kući poduzimala moja sestra sa svojim suprugom nakon sanacije krova.

17. Tuženica/protutužiteljica CŽ u svojem je iskazu potvrdila da je predmetnu kuću obnovila zajedno sa svojim suprugom, te da je krov na predmetnoj kući obnovljen zajednički s njezinom sestrom tužiteljicom/protutuženicom na način da je svaka od njih dvije uložila 400.000 lira, a ne 150.000.

18. Dovodeći izvedene dokaze u međusobnu povezanost sud zaključuje da tuženica/protutužiteljica CŽ nije dokazala, a sud je proveo sve predložene dokaze, iz kojih bi se nedvojbeno moglo zaključiti da je između nje i njezine sestre EŽ, ovdje tužiteljice/protutuženice, postojao sporazum, bilo usmeni, bilo pisani, o promjeni veličine suvlasničkih dijelova uslijed dogradnje, nadogradnje ili preuređenja zgrade.

19. Nadalje, uvidom i čitanjem vještačkog nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Zdenka Rajkovića, dipl. ing. građ., od 02. rujna 2022. (stranica 156-166), vještak je utvrdio kako uslijed izvršenih građevinskih radova nije promijenjen identitet ranije građevine na način da je nastao novi građevinski objekt, niti je uslijed izvršenih građevinskih radova došlo do izmjene veličine suvlasničkih dijelova na predmetnoj nekretnini.

Sud smatra kako je vještak u nalazu i mišljenju u cijelosti postupio po zadatku i odgovorio na sva postavljena mu pitanja u ovoj pravnoj stvari, te je dobiveni nalaz i mišljenje ocijenio jasnim, uvjerljivim, nepristranim i stručnim i isti u cijelosti prihvaća kao vjerodostojno dokazno sredstvo.

20. Iz provedenih dokaza sud zaključuje da su radovi na predmetnoj nekretnini izvođeni kroz duže vremensko razdoblje, od kraja 80-ih godina 20 stoljeća, kada je došlo do sanacije krova, pa sve od 2011/2012. kada su radovi dovršeni, a za primjenu materijalnog prava za stjecanje prava vlasništva građenjem odlučna je činjenica kada su radovi dovršeni.

21. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014 – dalje: ZVDSP) stupio je na snagu 01. siječnja 1997. godine, te isti zakon u članku 156. stavku 1. propisuje da se dogradnjom, nadogradnjom ili preuređenjem (adaptacijom) zgrada, odnosno prostorija u suvlasničkim, zajedničkim ili tuđim zgradama, kao ni njihovom prigradnjom, ugradnjom, ili ulaganjem u njih, ne može steći vlasništvo, ako nije što drugo odredio vlasnik dograđene, nadograđene, odnosno prigrađene nekretnine, dok u stavku 2. propisuje da pripada li pravo na naknadu onomu tko je dogradio, nadogradio ili preuredio zgradu, odnosno prostoriju iz stavka 1. ovoga članka, ili je ulagao u takvu zgradu ili prostoriju, određuju pravila obveznoga prava.

22. Sukladno čl.219.st.1. ZPP-a propisano je da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i priložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivnika.

Sukladno čl.221.a ZPP-a, ako sud na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja. To konkretno znači da pravila o teretu dokazivanja obvezuju sud da uzme za nedokazanu onu tvrdnju za čiju istinitost stranka, koja se na određenu činjenicu poziva u svoju korist, nije bio u stanju pružiti sudu dovoljno adekvatnih dokaznih sredstava, a u konkretnom slučaju je to tuženica/protutužiteljica CŽ koja nije dokazala da postoji sporazum stranaka da se ulaganjima u predmetnu nekretninu poveća bilo čiji suvlasnički omjer, sud je stoga utvrdio da se suvlasnički omjer stranaka, koji je upisane u zemljišnim knjigama, nije izmijenio odnosno da je tužiteljica/protutuženica EŽ suvlasnik u ½ dijela predmetne nekretnine, a tuženica/protutužiteljica CŽ isto u ½ dijela.

23. Eventualno, tuženica/protutužiteljica CŽ, ukoliko je došlo do povećanja vrijednosti cijele nekretnine zbog njenog ulaganja, može sukladno čl.156.st.2 ZVDSP-a, potraživati od tužiteljice/protutuženice EŽ samo naknadu po pravilima obveznog prava.

24. Vezano uz spornu okolnost tko je u posjedu sporne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] sud je iz iskaza parničnih stranaka utvrdio kako je u posjedu tuženica/protutužiteljica CŽ, koja ima ključeve od predmetne kuće, dok tužiteljica/protutuženica EŽ ključeve nema, te joj tuženica/protutužiteljica ne želi predati predmetnu kuću u suposjed, niti joj želi predati ključeve od predmetne kuće iz razloga što ju je ista 2011. godine tužila pred sudom.

25. ZVDSP u čl.38.st.1. i čl.42.st.1. propisuje da do podjele nekretnine i utvrđenja koji njezin dio pripada svakom suvlasniku, svi suvlasnici nekretnine imaju pravo koristiti cijelu nekretninu, dok je čl.161.st.1. ZVDSP-a propisano, da vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari, te slijedom navedenih odredbi sud zaključuje kako tužiteljici/protutuženici EŽ, kao suvlasnici predmetne nekretnine, pripada pravo na suposjed iste.

26. Nadalje, čitanjem i uvidom u vještački nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Zdenka Rajkovića, dipl. ing. građ., od 02. rujna 2022. (stranica 156-166), vještak je utvrdio da geometrijska dioba predmetne nekretnine nije moguća, a sukladno čl.50.st.4. ZVDSP-a propisano je da ako geometrijska dioba nekretnine nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).

27. Vezano uz zahtjev tužiteljice/protutuženice EŽ za isplatom novčane naknade u visini tržišne najamnine stana određena proporcionalno visini njezinog suvlasničkog udjela sud utvrđuje kako se tužiteljica/protutuženica EŽ u trenutku podnošenja tužbe 21.01.2019. godine nije nalazila u suposjedu sporne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], obzirom da joj tuženica/protutužiteljica CŽ ne želi predati predmetnu nekretninu u suposjed, niti joj želi predati ključeve od iste.

28. Obzirom da je u postupku utvrđeno da tužiteljici/protutuženici EŽ, kao suvlasnici predmetne nekretnine, pripada pravo na suposjed iste, te obzirom da joj tuženica/protutužiteljica CŽ, kao drugi suvlasnik, odbija predati nekretninu u suposjed, tada suvlasniku bez suposjeda pripada pravo na novčanu naknadu u visini tržišne najamnine stana odnosno nekretnine određene proporcionalno visini njegovog suvlasničkog udjela.

29. Ali da bi suvlasnik imao pravo na koristi koje je pojedini suvlasnik imao mora postaviti zahtjev za predaju u suposjed te nekretnine, što je u ovom slučaju tužiteljica/protutuženica EŽ i učinila preinakom tužbe u podnesku od 23.09.2019. godine (stranica 16-21, a koju preinaku je sud dopustio, kao što je već navedeno pod točkom 4. ovog obrazloženja.

30. Sukladno čl.164.st.1. ZVDSP-a propisano je da pošteni posjednik tuđe stvari koju nema pravo posjedovati mora ju predati vlasniku ili osobi koju taj odredi, ali nije dužan dati naknadu za to što ju je upotrebljavao i od nje imao koristi primjerene onom pravu na posjed za koje je vjerovao da mu pripada, a ne treba ni naknaditi ono što je pritom oštećeno ili uništeno, dok je u čl.164.st.1. ZVDSP-a propisano da nepošteni posjednik tuđe stvari mora ju predati vlasniku ili osobi koju taj odredi te naknaditi sve štete koje su na njoj nastale i sve koristi koje je imao za vrijeme svojega posjedovanja, pa i one koje bi stvar dala da ih nije zanemario.

31. Na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 26. listopada 2009. broj: Su-IV-188/09-7, zauzeto je pravno shvaćanje koje glasi: »Ako je određena stvar još uvijek u nepromijenjenom obliku (očuvanog identiteta) u posjedu nevlasnika valja primijeniti odredbe čl.164.st.1. i čl.165.st.1. ZVDSP, prema kojim odredbama je samo nepošten posjednik dužan naknaditi koristi od uporabe tuđe stvari. Ako je određena stvar uporabljena na način da je promijenila identitet (radi čega nije moguće ili gospodarski nije opravdano vraćanje te stvari), tek u takvoj situaciji valja primijeniti odredbu čl.1120. ZOO, prema kojoj je osoba koja je uporabila tuđu stvar u svoju korist dužna vlasniku naknaditi korist i bez obzira na svoje poštenje odnosno nepoštenje.«.

32. Sukladno prethodno navedenom pravnom shvaćanju, koje u cijelosti prihvaća i ovaj prvostupanjski sud, te budući da je u postupku utvrđeno da predmetna nekretnina uslijed izvršenih ulaganja i radova nije promijenila identitet na način da bi nastao novi građevinski objekt, za odluku o tužbenom zahtjevu za isplatu novčanog iznosa po osnovi koristi odlučno je primijeniti odredbe čl.164.st.1. i čl.165.st.1. , te utvrditi pravni položaj posjednika odnosno da li je tuženica/protutužiteljica CŽ, koja nekretninu drži u posjedu, nepošten posjednik suvlasničkog dijela nekretnine tužiteljice/protutuženice EŽ, ili pošteni posjednik.

33. Sukladno čl.18.st.3. ZVDSP-a propisano je da je posjed pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, a poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu ne pripada pravo na posjed.

34. Pošteni posjednik u svakom slučaju postaje nepošten od trenutka kada je primio tužbu na predaju u posjed ili suposjed, a u konkretnom slučaju tuženica/protutužiteljica CŽ je pozvana na predaju stvari dopisom od 08.01.2019. godine (stranica 22-23) kojeg je zaprimila dana 01.02.2019. godine (stranica 24), slijedom čega se ista od tog dana ima smatrati nepoštenim posjednikom suvlasničkog dijela nekretnine tužiteljice/protutuženice EŽ.

35. Međutim, kako istaknutim tužbenim zahtjevom za isplatom novčane naknade za korištenje njezinog suvlasničkog dijela tužiteljica/protutuženica EŽ potražuje isplatu od 24.09.2014. godine tj. u odnosu na razdoblje i prije podnošenja poziva za predaju stvari, potrebno je utvrditi da li se ista može smatrati nepoštenim posjednikom u razdoblju koje je prethodilo istom pozivu na predaju stvari odnosno od 24.09.2014. godine, pa do 24.01.2019. godine.

36. Premda tužiteljica/protutuženica EŽ u svojem iskazu navodi kako je od sestre tražila predaju dijela kuće nakon 2004. godine u spisu ne postoje pisani dokazi koji bi upućivali na to da je od strane tužiteljice/protutuženice EŽ, prije dopisa od 08.01.2019. godine (stranica 22-23), od tuženice/protutužiteljice CŽ zatražila povrat spornih nekretnina ili naknadu ostvarenih koristi.

37. Međutim, sud je u postupku temeljem iskaza svjedoka LŽ, JŽ, AŽ, IŽ i FŽ utvrdio kako su parnične stranke predmetnu nekretninu naslijedile od svojeg djeda P, zvanog Š.

38. U spisu ne postoje dokazi kada je djed od parničnih stranaka preminuo, međutim postoje indicije koje upućuju na nedvojbeni zaključak da je isti preminuo još početkom 80-ih godina 20. stoljeća budući da iz iskaza svjedoka AŽ proizlazi kako spornu nekretninu on i tuženica/protutužiteljica CŽ, koja mu je supruga, koriste od 1984. -85.godine, kada su i započeli adaptaciju, a i sama tužiteljica/protutuženica EŽ navodi kako je krov na predmetnoj kući saniran početkom 80-ih godina 20 stoljeća temeljem usmenog dogovora s tuženicom/protutužiteljicom CŽ, iz čega sud izvodi zaključak da su radovi na predmetnoj kući započeli tijekom 80-ih godina 20. stoljeća odnosno nakon smrti njihovog djeda P, zvanog Š, koji je i preminuo negdje u razdoblju koje je prethodilo početku adaptacije krova.

39. Sukladno odredbi čl.129.st.2. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine 48/2003, 163/2003, 35/2005, 127/2013, 33/2015, 14/2019) propisano je da u času ostaviteljeve smrti nasljednici stječu nasljedno pravo i na njih po sili zakona prelazi imovina umrle osobe, slijedom čega sud zaključuje kako je tužiteljica/protutuženica EŽ pravo na suposjed predmetne nekretnine stekla časom smrti pokojnog djeda.

40. Nadalje, budući da je tuženica/protutužiteljica CŽ u svojem iskazu potvrdila da je ona ta koja ima ključeve od predmetne kuće, dok tužiteljica/protutuženica EŽ ključeve nema, te je pored toga navela da joj ne želi predati predmetnu kuću u suposjed, niti joj želi predati ključeve od predmetne kuće iz razloga što ju je ista 2011. godine tužila pred sudom, sud zaključuje kako je tuženica/protutužiteljica CŽ najranije od 2011. godine nepoštena posjednica predmetne kuće jer od tada posjeduje cijelu kuću uključivo i suvlasnički dio tužiteljice/protutuženice EŽ koja je pravo na suposjed stekla časom smrti pokojnog djeda, a predmetna nekretnina je izašla iz njenog suposjeda bez njezine volje.

41. Stoga sud zaključuje kako je tuženica/protutužiteljica CŽ od tog trenutka 2011. godine, postala nepošteni posjednik predmetne nekretnine, slijedom čega je dužna tužiteljici/protutuženici EŽ platiti naknadu za korištenje njezinog suvlasničkog dijela predmetne nekretnine i za utuženo razdoblje prije podnošenja poziva za predaju stvari odnosno od 24.09.2014. godine, pa do 24.01.2019. godine.

42. Prema vještačkom nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka Zdenka Rajkovića, dipl. ing. građ., od 02. rujna 2022. (stranica 156-166), vještak je utvrdio da je prosječna cijena mjesečnog najma slične/odgovarajuće nekretnine na području Općine Brtonigla 2.674,00 kuna / 356,00 eura odnosno obzirom na veličinu suvlasničkog dijela od ½ tužiteljica/protutuženica EŽ ima pravo na polovicu tog iznosa što bi mjesečno iznosilo 1.337,00 kuna / 177,45 eura (po fiksnom tečaju konverzije – op. suda).

43. Nakon provedenog dokaznog postupka sud nalazi nedvojbeno utvrđenima sljedeće činjenice:

- da su tužiteljica/protutuženica EŽ i tuženica/protutužiteljica CŽ suvlasnice nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] svaka u ½ dijela, a koje suvlasništvo su stekle nasljeđivanjem iza pokojnog djeda P;

- da je između tužiteljice/protutuženice EŽ i tuženice/protutužiteljice CŽ postojao usmeni dogovor radi sanacije krova nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina];

- da je tuženica/protutužiteljica CŽ izvršila i druga ulaganja u nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] u kojima nije sudjelovala tužiteljica/protutuženica EŽ, niti im se protivila;

- da nije dokazano da bi između tužiteljice/protutuženice EŽ i tuženice/protutužiteljice CŽ postojao sporazum, bilo usmeni, bilo pisani, o promjeni veličine suvlasničkih dijelova uslijed izvršenih ulaganja u nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina];

- da uslijed izvršenih ulaganja nije promijenjen identitet nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] na način da je nastao novi građevinski objekt;

- da geometrijska dioba nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] nije moguća;

- da je tuženica/protutužiteljica CŽ u samostalnom posjedu cijele nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], uključivo i suvlasničkog dijela tužiteljice/protutuženice EŽ najranije od 2011. godine, te da odbija predati suposjed tužiteljici/protutuženici EŽ;

- da tužiteljici/protutuženici EŽ pripada pravo na novčanu naknadu u visini tržišne najamnine stana odnosno nekretnine određene proporcionalno visini njenog suvlasničkog udjela što mjesečno iznosi 1.337,00 kuna / 177,45 eura;

- da se tuženica/protutužiteljica CŽ ima smatrati nepoštenim posjednikom kroz cijelo utuženo razdoblje od 24.09.2014. godine, pa do 24.09.2019. godine.

44. Sukladno čl.50.st.4. ZVDSP-a propisano je da ako dioba nekretnine geometrijski nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće), pa je sud razvrgnuo suvlasničku zajednicu stanaka budući da je utvrđeno da geometrijska dioba nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] nije moguća, uslijed čega je odlučeno kao pod točkom I izreke ove presude.

45. Sukladno čl.165.st.1. ZVDSP-a propisano je da nepošteni posjednik tuđe stvari mora istu predati vlasniku ili osobi koju taj odredi te naknaditi sve štete koje su na njoj nastale i sve koristi koje je imao za vrijeme svojega posjedovanja, pa i one koje bi stvar dala da ih nije zanemario.

Budući da je u postupku utvrđeno da je tuženica/protutužiteljica CŽ u samostalnom posjedu cijele nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], te da se ima smatrati nepoštenim posjednikom kroz cijelo utuženo razdoblje od 24.09.2014. godine, pa do 24.09.2019. godine, sud je prihvatio kao djelomično osnovan tužbeni zahtjev za isplatom novčane naknade u visini tržišne najamnine stana odnosno nekretnine određene proporcionalno visini suvlasničkog udjela tužiteljice/protutuženice EŽ od ½ dijela, što prema provedenom vještačenju mjesečno iznosi 2.674,00 kuna / 356,00 eura za cijelu nekretninu. Kako tužiteljica i nakon provedenog vještačenja potražuje puni iznos od 145.917,00 kuna / 19.366,51 eura odnosno mjesečno 2.431,95 kuna / 322,78 eura, a ne za svoj suvlasnički dio od ½ dijela, sud je temeljem čl.165.st.1. ZVDSP-a tužbeni zahtjev prihvatio kao djelomično osnovan te je tužiteljici/protutuženici dosudio novčanu naknadu koja je razmjerna visini njezinog suvlasničkog dijela od ½ u visini od 1.337,00 kuna / 177,45 eura mjesečno, što za cijelo utuženo razdoblje iznosi 81.557,00 kuna / 10.824,47 eura, uslijed čega je odlučeno kao pod točkom II izreke ove presude.

46. Sukladno čl.38.st.1. ZVDSP-a propisano je da svaki suvlasnik smije izvršavati glede cijele stvari sve ovlasti koje ima kao nositelj dijela prava vlasništva bez suglasnosti ostalih suvlasnika, ako time ne vrijeđa prava ostalih suvlasnika, člankom 42. stavkom 1. ZVDSP-a propisano je da svim suvlasnicima pripada pravo na suposjed stvari, ali oni mogu odlučiti da će međusobno podijeliti posjed stvari i/ili izvršavanje svih ili nekih vlasničkih ovlasti glede nje, te je u čl.161.st.1. ZVDSP- a propisano da vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari, a budući da je u postupku utvrđeno kako je tuženica/protutužiteljica CŽ u samostalnom posjedu cijele nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], uključivo i suvlasničkog dijela tužiteljice/protutuženice EŽ, te da odbija predati suposjed tužiteljici/protutuženici EŽ, sud je prihvatio kao osnovan tužbeni zahtjev radi predaje nekretnine u suposjed, uslijed čega je odlučeno kao pod točkom III izreke ove presude.

47. Sukladno članku 156. stavku 1. ZVDSP-a propisano je da se dogradnjom, nadogradnjom ili preuređenjem (adaptacijom) zgrada, odnosno prostorija u suvlasničkim, zajedničkim ili tuđim zgradama, kao ni njihovom prigradnjom, ugradnjom, ili ulaganjem u njih, ne može steći vlasništvo, ako nije što drugo odredio vlasnik dograđene, nadograđene, odnosno prigrađene nekretnine, a budući da tuženica/protutužiteljica CŽ nije dokazala da postoji sporazum stranaka da se ulaganjima u predmetnu nekretninu poveća bilo čiji suvlasnički omjer, sud je stoga utvrdio da se suvlasnički omjer stranaka, koji je upisan u zemljišnim knjigama, nije izmijenio odnosno da je tužiteljica/protutuženica EŽ suvlasnik u ½ dijela predmetne nekretnine, a tuženica/protutužiteljica CŽ isto u ½ dijela, te je protutužbeni zahjtev ocijenio kao neosnovan, uslijed čega je odlučeno kao pod točkom IV izreke ove presude.

48. Vezano uz odluku o troškovima postupka sud je vrijednost predmeta spora odredio raspravnim rješenjem od 28.11.2019. godine i to posebno u odnosu na zahtjev iz tužbe u visini od 210.000,00 kuna / 27.871,79 eura, te posebno u odnosu na zahtjev iz protutužbe u visini od 210.000,00 kuna / 27.871,79 eura odnosno ukupno u visini od 420.000,00 kuna / 55.743,58 eura.

49. Kod donošenja odluke o troškovima postupka u slučaju zajedničkog raspravljanja o tužbi i protutužbi, kao što je to ovdje slučaj, osnovica za odmjeravanje visine nagrade za odvjetnički rad je zbroj vrijednosti predmeta spora tužbe i protutužbe koji iznosi 420.000,00 kuna / 55.743,58 eura.

50. Tužiteljica/protutuženica je u povodu tužbenog zahtjeva iz svoje tužbe djelomično uspjela u sporu pa se odluka o trošku temelji na čl.154.st.2. ZPP-a o djelomičnom uspjehu u sporu u svezi s članka 155.st.1. ZPP-a kojim je propisano da će sud će prilikom odlučivanja o troškovima postupka stranci odrediti naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice.

51. Sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 37/2023 - dalje: Tarifa) Tbr.52.st.3. propisuje da kada sud odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka, u Tbr.54. propisano je da vrijednost boda iznosi 2,00 eura, u Tbr.7.st.1. propisano je da za naznačenu vrijednost predmeta spora od 420.000,00 kuna / 55.743,58 eura odvjetniku pripada nagrada u visini od 500 bodova, te da po Tbr.46 Tarife na sve obavljene radnje odvjetnik ima pravo obračunati pripadajući porez na dodanu vrijednost prema važećim poreznim propisima od 25%.

52. Kada se vrijednost predmeta spora od 420.000,00 kuna / 55.743,58 eura podijeli razmjerno udjelu tužbe i protutužbe proizlazi da na zahtjev tužbe otpada 50%, a na protutužbeni zahtjev 50%.

53. Tužiteljica/protutuženica je u ovoj parnici po svojoj tužbi uspjela u cijelosti s nenovčanim tužbenim zahtjevima iz točke I (razvrgnuće suvlasništva -op. suda) i točke III tužbe (predaje nekretnine u suposjed – op. suda, dok je novčanim tužbenim zahtjevom iz točke II tužbe uspjela djelomično tj. u visini od 81.557,00 kuna / 10.824,47 eura od ukupno zatraženih 145.917,00 kuna / 19.366,51 eura odnosno odbijena je s iznosom od 8.542,04 eura, tako da je od ukupne vrijednosti spora po tužbenom zahtjevu od 210.000,00 kuna / 27.871,79 eura trebalo oduzeti iznos od 8.542,04 eura pa vrijednost dosuđenog tužbenog zahtjeva iznosi 19.329,75 eura.

54. Tužiteljica/protutuženica je obzirom na istaknute tužbene zahtjeve po tužbi u visini od 210.000,00 kuna / 27.871,79 eura, te dosuđenim tužbenim zahtjevom od 19.329,75 eura, uspjela u ovoj parnici u omjeru od 69%, dok je tuženica/protutužiteljica uspjela u omjeru od 31%.

55. Tuženica/protutužiteljica je izgubila parnicu u povodu protutužbenog zahtjeva iz svoje protutužbetužbe, pa je u skladu s odredbom članka 154. stavka 1. ZPP-a dužna naknaditi tužiteljici/protutuženici troškove koje je ova imala u vezi s tim protutužbenim zahtjevom u cijelosti.

56. Dakle, tužiteljica/protutuženica je ukupno s tužbom i protutužbom uspjela u omjeru od 169% pa kada se to podijeli na oba zahtjeva (po tužbi i po protutužbi) proizlazi da je ukupan uspjeh tužiteljice/protutuženice u ovoj parnici 84,50%, a uspjeh tuženice/protutužiteljice je 15,50%.

57. Razlika uspjeha u sporu utvrđuje se u omjeru od 69% u korist tužiteljice/protutuženice.

58. Tužiteljici/protutuženici su u stadiju zajedničkog raspravljanja o tužbi i protutužbi do donošenja prvostupanjske presude priznati troškovi :

- za sastavljanje tužbe u visini od 500 bodova što iznosi 1.000,00 eura po Tbr.7.toč.1. Tarife;

- za zastupanje na 7 ročišta dana 28.11.2019., 09.10.2020. (uviđaj), 05.10.2021., 06.10.2021., 11.10.2021., 23.05.2022. i 21.11.2025. svako u visini od 500 bodova odnosno 1.000,00 eura, što ukupno iznosi od 7.000,00 eura po Tbr.9. toč.1. i toč.7. Tarife;

- za sastav obrazloženog podneska od 23.09.2019. godine u visini od 500 bodova što iznosi 1.000,00 eura po Tbr.8.toč.1. Tarife;

- PDV na obavljene radnje od 25% u ukupnom iznosu od 2.250,00 eura po Tbr.46. Tarife;

- troškove provedenog vještačenja po vještaku građevinske struke u stvarno utrošenom iznosu od 358,35 eura

- troškove tumača za talijanski jezik u stvarno utrošenom iznosu od 179,18 eura

- putne troškove svjedoka FŽ u stvarno utrošenom iznosu od 22,90 eura

- za sudsku pristojbu na tužbu u iznosu od 325,17 eura po Tar.br.1.st.1. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi (Narodne novine 53/2019 i 92/2021),

- trošak pristojbe za prvostupanjsku presudu u iznosu od 603,89 eura po Tbr.2.st.1. Uredbe (Narodne novine 37/2023).

59. Ukupno priznata visina troškova parničnog postupka tužiteljici/protutuženici u stadiju zajedničkog raspravljanja o tužbi i protutužbi do donošenja prvostupanjske presude iznosi 12.739,49 eura, te joj pripada naknada dijela ukupnog troška koji odgovara postotku razlike uspjeha u sporu od 69%, što iznosi 8.790,25 eura, dok je tužiteljica/protutuženica odbijena s razlikom zatraženog troška od 3.456,42 eura, kao neosnovanom, slijedom čega je sud temeljem čl.154 st.2. i čl.155.st.1. ZPP-a odlučeno kao pod točkom V izreke ove presude.

60. Zakonska zatezna kamata na trošak parničnog postupka teče od dana donošenja prvostupanjske presude kojom je naloženo plaćanje troškova postupka sukladno čl.151.st.3. ZPP-a.

61. Visina stope zatezne kamate na trošak parničnog postupka određena je po čl.29.st.2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023).

62. Sud je temeljem čl.328.st.1. ZPP-a odredio rok u trajanju od 15 dana u kojem je tuženica/protutužiteljica dužna dobrovoljno izvršiti činidbu.

U Bujama – Buie 30. prosinca 2025.

Sudac:

Sven Babić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana održavanja ročišta na kojem je presuda objavljena ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi ovome sudu, a o žalbi odlučuje županijski sud.

Dostaviti:

1. Tužiteljici/protutuženici, putem punomoćnika,

2. Tuženici/protutužiteljici, putem punomoćnika.