REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara

Pr-1560/2022-32

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu toga suda Ivani Starčević, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice ĆL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Tomislavu Mrazu, odvjetniku iz Zagreba, Jordanovac 15, protiv tuženika ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB: 85584865987, zastupanog po punomoćniku Denisu Bajsu, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Mihočević & Bajs iz Zagreba, Smičiklasova 18/III, radi nedopuštenosti otkaza, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 07. studenog 2025. u prisutnosti tužiteljice osobno i punomoćnice tužiteljice te punomoćnika tuženika, dana 12. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da je Odluka o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu tuženika Zagrebački Holding d.o.o. tužiteljici ĆL od 26. svibnja 2022. godine nedopuštena te da radni odnos tužiteljice kod tuženika nije prestao.

II Nalaže se tuženiku vratiti tužiteljicu na rad na radno mjesto Voditelj projekta, odnosno drugo odgovarajuće radno mjesto sukladno stručnoj spremi i radnom iskustvu, u roku od 15 dana.

III Nalaže se tuženiku da naknadi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 625,00 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je Temeljem Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 12. lipnja 2018. godine tužiteljica zaposlena kod tuženika na radnom mjestu Voditelja projekta. Odlukom tuženika o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od 26. svibnja 2022. godine tužiteljici je otkazan Ugovor o radu na neodređeno vrijeme, sklopljen dana 12. lipnja 2018. godine, zbog gospodarskih i organizacijskih razloga. Protiv navedene Odluke tužiteljica je dana 13. lipnja 2022. godine podnijela tuženiku kao poslodavcu u skladu sa čl. 133. st. 1. Zakona o radu, Zahtjev za zaštitu prava na koji tuženik nije odgovorio. Tuženik je Odlukom o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od 26. svibnja 2022. godine otkazao Ugovor o radu na neodređeno vrijeme tužiteljici sklopljen dana 12. lipnja 2018. godine te stavio izvan snage i Odluku KLASA: ZGH-01-18-64, URBROJ: 16-01-18-19 od 31. listopada 2018. godine kojom je tužiteljica imenovana Koordinatorom za organizaciju rada arhive, a sve iz razloga što je kako tuženik navodi ukinuta organizacijska jedinica u kojoj je tužiteljica radila, ukinuto je obavljanje poslova koje je tužiteljica obavljala te je ukinuto radno mjesto tužiteljice, jer za tim radnim mjestom i tim poslovima nema potrebe. Međutim, suprotno pobijanoj Odluci, potreba za obavljanjem poslova koje je obavljala tužiteljica na svome radnom mjestu nije prestala, posebno uzevši u obzir činjenicu da se poslovi radnog mjesta tužiteljice i nadalje obavljaju.

Navodno ukidanje radnog mjesta, bez da se isto dovede u vezu s eventualnim prestankom potrebe za obavljanjem poslova koje je tužiteljica obavljala, ne predstavlja opravdani razlog poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu.

Obzirom na činjenicu da tuženik nije udovoljio zahtjevu tužiteljice da pobijanu Odluku stavi izvan snage i tužiteljicu vrati na radno mjesto Voditelja projekta, tužiteljica je prisiljena sudskim putem tražiti zaštitu prava iz radnog odnosa prema čl. 133. st. 2. Zakona o radu. Dakle, pobijana odluka nezakonita je i u pogledu razloga za otkazivanje Ugovora o radu i iz razloga nepoštivanja otkazne procedure.

S obzirom na navedeno, tužiteljica predlaže da sud nakon provedene rasprave, usvoji tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti i tuženika obveže na plaćanje troškova ovog parničnog postupka.

2. Tuženik u odgovor na tužbu navodi kako osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Ovo iz sljedećih razloga:

Tužitelj u tužbi u bitnom ističe:

- da potreba za obavljanjem poslova koje je tužiteljica obavljala kod tuženika nije prestala nego se ti poslovi i dalje obavljaju kod tuženika;

- da Odluka o otkazu nije zakonita i iz razloga nepoštivanja otkazne procedure, a pri čemu se ne navodi gdje je točno nepoštivana procedura nego se radi o općem prigovoru.

Navodi tužitelja su neosnovani.

Postupak Kolektivnog viška je bio zakonit, štoviše isti je bio poduzet i proveden sukladno najvišim standardima, i to onim koji ne propisuje zakonodavstvo, nego najbolje prakse. U tome smislu, bilo je zakonito i savjetovanje sa sindikatima.

Tako je u skladu s Odlukom Uprave Društva od 30. prosinca 2021. godine, dana 30.12.2021. godine započet postupak savjetovanja Kolektivnog viška sukladno čl. 127. Zakona o radu. Postupak savjetovanja trajao je od 30. prosinca 2021. godine pa do 06. travnja 2022. godine.

Naveden postupak proveden je sa sindikatima koji djeluju u Društvu i koji su reprezentativni. Naime, na nivou tuženika nije konstituirano radničko vijeće, a sindikati nisu postupili sukladno odredbi čl. 153.st.4. Zakona o radu, te se nisu sporazumjeli o sindikalnom povjereniku, odnosno povjerenicima koji će imati prava i obveze radničkog vijeća (osim prava iz članka 164. st. 1. i st. 2. Zakona o radu).

S time u vezi, tuženik ukazuje na stajalište Vrhovnog suda RH u odluci posl.br.Revr-161/06. od 26.10.20016. godine gdje se navodi:

«Postupak utemeljenja radničkog vijeća pokreće se na prijedlog radnika, a ne na prijedlog poslodavca. Time što kod tuženika nije bilo izabrano radničko vijeće, a ni sindikalni povjerenik, radnici su sebe onemogućili u sudjelovanju pri donošenju odluka kao i u zastupanju interesa i prava kod poslodavca.»

Nadalje, tuženik je u skladu s najboljim praksama u savjetovanje želio uključiti sve socijalne partnere, a kako bi se osigurao socijalni dijalog u interesu radnika te kako bi se na taj način proširio krug reprezentiranih radnika u savjetovanju.

Postupak savjetovanja trajao je od 30. prosinca 2021. godine pa do 06. travnja 2022. godine.

Tijekom postupka savjetovanja, kao jedina mjera koja može u potpunosti ublažiti štetne posljedice otkazivanja utvrđena je mogućnost ponude ugovora o radu u tzv. „operacijama“ i to za sva slobodna radna mjesta u Društvu (ukupno 280 mjesta). Tijekom postupka savjetovanja razmjenjivana su pisana očitovanja te su održavani sastanci sa sindikatima, i to 20. siječnja 2022., 25. ožujka 2022. i 06. travnja 2022. godine, a sve u svrhu razmatranja i obrazlaganja svih mogućnosti i prijedloga koji bi mogli otkloniti namjeravani prestanak potrebe za radom radnika.

Tuženik se očitovao na sve prijedloge i primjedbe zaprimljene tijekom savjetovanja, te je iste cijenio, što je imalo za posljedicu da je po provedenom savjetovanju, kao konačan broj, utvrđen prestanak potrebe za radom za 414 radnika, budući je tijekom postupka savjetovanja, s uspjehom smanjena odnosno otklonjena potreba za prestankom rada 130 radnika.

Po provedenom savjetovanju, o istome je dana 08.04.2022. obaviještena nadležna služba zapošljavanja (Zavod za zapošljavanje), koja nije imala primjedbe na proveden postupak Kolektivnog viška.

Pored toga, i u pogledu pojedinačnih otkaza tuženik je također proveo pravilno i zakonito savjetovanje sa sindikatima.

Isto tako, tuženik ističe da su svi akti reorganizacije, nakon što je okončan postupak Kolektivnog viška sukladno čl.127. ZOR-a, doneseni nakon njihovog savjetovanja sa Sindikatima, te su dana 13.05.2022, objavljeni na oglasnoj ploči 17.05.2022., te su stupili na snagu 26.05.2022., dakle prije otkazivanja ugovora o radu tužitelju.

Prema tome, postupak savjetovanja sa sindikatom, kako u pogledu kolektivnog viška radnika tako i u pogledu pojedinačnog otkaza i akata reorganizacije je u cijelosti zakonit.

Razlozi Kolektivnog viška radnika su gospodarske i organizacijske prirode, i u velikom dijelu su međuovisni, jer gospodarski razlozi, osim što sami po sebi uvjetuju smanjenje broja troškova te broja izvršitelja, uvjetuju i nužnosti uvođenja bolje i učinkovitije organizacije koja je procesno i troškovno efikasnija.

Razlozi nastanka Kolektivnog viška mogu se sumirati kako slijedi:

-Višak radnika zbog promjene organizacije - centralizacija potpornih funkcija,

-Višak radnika zbog promjene organizacije - gdje su posve ukinuta radna mjesta i organizacijske jedinice u kojima su ista bila, jer ta radna mjesta nisu bila potrebna niti su bilo potrebni poslovi koji se obavljali unutar istih.

Tužitelju je otkazan ugovor o radu upravo iz razloga navedenog pod gore točkom 2.) ukinuto je radno mjesto i organizacijske jedinice u kojima je radnica radila jer isto nije bilo potrebno niti su bilo potrebni poslovi koji se obavljali unutar istih. Kod ovog razloga viška radnika, tuženik je utvrdio da unutar Društva postoje nepotrebne organizacijske jedinice i hijerarhijske razine, odnosno radna mjesta izvan grupe složenosti poslova. Takve organizacijske jedinice generiraju nepotrebna radna mjesta, i to u najvećem dijelu rukovodeća i srodna radna mjesta. Stoga je tuženik ukinuo te organizacijske jedinice i pripadajuća radna mjesta.

Prema tome, kod tuženika više ne postoji radno mjesto tužiteljice niti organizacijska jedinica u kojoj je radila tužiteljica niti se ti poslovi obavljaju. Svim radnicima iz postupka Kolektivnog viška, pa tako i tužitelju, tuženik je omogućio zapošljavanje za poslove u tzv. „operacijama“. Naime, tuženik je imao mogućnost ponuditi radnicima koji su višak 280 takvih radnih mjesta.

Radnicima koji su višak, a nisu iskazali interes za rad na tim radnim mjestima, tuženik je bio prisiljen otkazati ugovor o radu. Naime, drugih slobodnih radnih mjesta u tuženiku nema, pa stoga također nije niti moguće osposobiti radnike za neke druge poslove odnosno radna mjesta, kada istih nema.

Tužitelj je preuzeo Popis slobodnih radnih mjesta dana 23.3.2022. godine, ali nije iskazao interes za zapošljavanjem na niti jednom slobodnom radnom mjestu. Slijedom navedenoga tužena predlaže naslovnome sudu odbiti tužbu i tužbeni zahtjev uz naknadu parničnoga troška.

3. Sud je izvršio uvid u Ugovor o radu tužitelja, Odluku tuženika o Poslovno uvjetovanom otkazu Ugovora o radu od 26. svibnja 2022.g, Zahtjev za zaštitu prava tužitelja, potvrdu o privitku Zahtjeva za zaštitu prava, korespondenciju, Životopis tužiteljice, Javni natječaj 3.11.2022.g, Interni natječaj 10.04.2023.g, Arhiva- Organizacija i sistematizacija radnih mjesta, Pismohrana organizacije i sistematizacije radnih mjesta, sudska praksa, Popis zaposlenika viška radnih jedinica, Popis zaposlenika organizacijskih jedinica koji su ostali u radnom odnosu, Popis funkcionalne grupe poslova „Projekti, EU Projekti“, Popis slobodnih radnih mjesta u operacijama, Ugovor o0 radu od 12.06.2018.g, Popis Sindikalnih Povjerenika, Uskrata suglasnosti za zaštićene kategorije radnika, Rješenje HZZO AL, Odluka o imenovanju Sindikalnoga Povjerenika AL, Rješenje HZZO- NL, saslušao svjedoke ČL, ZL, ĆLĐ, PL, UL, OL, BL, KL i saslušao tužiteljicu.

4. Među strankama je nesporno da je tužiteljica bila zaposlena kod tuženika Temeljem Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 12. lipnja 2018. godine na radnom mjestu Voditelja projekta. Nesporno je kako je Odlukom tuženika o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od 26. svibnja 2022. godine tužiteljici otkazan Ugovor o radu na neodređeno vrijeme, zbog gospodarskih i organizacijskih razloga.

5. Među strankama je sporno

- da li je Odluka o otkazu valjano obrazložena odnosno da li postoje razlozi otkaza;

- da li je točna tvrdnja tuženika kako za poslovima radnog mjesta tužitelja više nema potrebe jer su otkazni razlozi u slučaju tužitelja netočni, te potrebi za radom tužitelja koja nije prestala

6. Na temelju ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, primjenom odredbe čl. 8 Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07- Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11.- pročišćeni tekst i 25/13. u daljnjem tekstu: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev u cijelosti osnovan.

7. Sud je izvršio uvid u priloženi Ugovor o radu od 12. lipnja 2018. godine i utvrdio kako je tužiteljica bila zaposlena na radnom mjestu Voditelja projekta.

8. Uvidom u Odluku o otkazu od 26. svibnja 2022. godine sud je utvrdio kako je poslodavac otkazao Ugovor o radu zbog gospodarskih i organizacijskih razloga.

9. Sud je utvrdio kako su razlozi kolektivnoga otpuštanja centralizacija korporativnih funkcija. Obzirom na spornu činjenicu da li još uvijek postoji potreba za radom tužitelja, izvedeni su dokazi uvidom u dokumentaciju i saslušani su svjedoci i stranka.

10. Svjedok PL u svome je iskazu navela kako je kod tuženika zaposlena na radnom mjestu voditeljice podružnice robnih terminala Zagreb. Poznaje tužiteljicu. Tužiteljica je formalno pravno bila na radnom mjestu Voditelj projekta. Svjedok je u podružnicu došao 7.02.2022. pri primopredaji nije dobila informaciju da je bilo koji projekt u tijeku. Koliko zna tužiteljica je vodila evidenciju uz arhivske građe grada Zagreba na prostorima robnim terminala Zagreb- Žitnjak te radila podloge i kalkulacije za fakturiranje usluga. Arhiva je pri reorganizaciji prebačena u servis sektora općih poslova -korporativni servis u centralu. Građa arhivska je na lokaciji Zagreb Žitnjak, ali je upravljanje građe prebačeno u centralu. Ti poslovi se obavljaju dalje, ali u centrali. Oni fakturiraju tu uslugu, jer je taj ugovor na snazi i oni su potpisnici te će istaći za 20 dana od današnjeg dana.

Na pitanje kolika su se sredstva uložila, osigrala i kolika utršila u razvoj i nastavak vođenja projekta uvođenja arhive unatrag više od 2,5 godine od kada je ĆL dobila otkaza s obrazloženjem da za ove poslove više nema potrebe ista odgovara da sam projekt nije išao dalje, ono što se uložilo se u opremu (kupovina dužnih metara polica za arhiviranje građe).

Nema podatak koliko se dodatne arhivske građe uselilo u prostore arhive unatrag više od 2,5 godine otkad je ĆL dobila otkaz.

Na upit koliko se dodatnih ugovora o skladištenju arhivske građe u prostor arhive sklopilo i sa koliko podružnica i ili ovisnih društava u ove 2,5 godine za koje je tužiteljica dobila otkaz sa obrazloženjem da više nema posla, svjedok je odgovorio da se ugovori nisu sklapali već interni sporazumi sa dvije podružnice i jednim korporativnim servisom, a o čijoj građi brinu arhivari koji su djelatnici korporativnih servisa Na upit koliko je radnika potrebno za vođenje projekta arhive svjedok je odgovorio da nitko ne radi poslove arhive na robnih terminalima. Oni se bave samo arhivskom građom. Nije joj poznata činjenica da je tužiteljica do otkaza obavljala sve ove poslove i to opremanje hale, opremanje ureda, izrada cjenika, izrada prijedloga sistematizacije budućeg odjela arhive, ugovaranje sa komitentima i izrada ugovora o skladištenju arhivske građe, organizacije selidbe i smještaja arhivske građe, poslovi naplate skladištenja arhivske građe, rad na organiziranju budućeg odjela arhive i ostalo. Iskazala je da poslovi projekta vođenja arhiva nisu ostali na robnim terminalima. 21.06.2022. pozvala je tužiteljicu osobno da novim radnicima pokaže poslove oko vođenja arhive. Nakon što joj je predočena prepiska iz spisa ista je odgovorila da se ne odnosi na nove djelatnike. Tvrdi da je djelatnost tužiteljice bio 1 % usluge poslovanja koje daje podružnica. Na poseban upit da li zna koliko je radnika dobilo otkaz, a koliko je novih zaposleno posebno s naglaskom na radno mjesto Vođenja projekta i sl., svjedokinja je odgovorila da nema točan broj otkaza, ali na poslovima vođenjima projekta na robnim terminalima nije zaposlen nitko. Na poseban upit da li su poslove tužiteljice nastavili obavljati JL, DL, OL, UL te FL, ista odgovara da ne zna. Ti radnici koliko joj je poznato obavljaju posao direktora sektora tehničke službe- OL, voditelj odjela tehničke službe je UL, JL je voditelj odjela zakupa poslovnih prostora i on je nadređen DL koja je ekonomista u tome istom odjelu. VL nije djelatnik robnih terminala i nikada nije bio. Opremanje hale spada u domenu tehničke službe i ne vjeruje da je to radila tužiteljica, iz dokumentacije kod primopredaje nema potpisa tužiteljice na poslovima organizacije.Na poseban upit tko obavlja sve ove poslove i to opremanje hale, opremanje ureda, izrada cjenika, izrada prijedloga sistematizacije budućeg odjela arhive, ugovaranje sa komitentima i izrada ugovora o skladištenju arhivske građe, organizacije selidbe i smještaja arhivske građe, poslovi naplate skladištenja arhivske građe, rad na organiziranju budućeg odjela arhive i ostalo, svjedok je odgovorio da to radi tehnička služba u slučaju potrebe (opremanje hale), dok kalkulaciju i fakturiraju rade kolege koje fakturiraju i sve ostalo na robnim terminalima. Ne zna da je točno da je rekla tužiteljici kako joj je jako žao da je dobila otkaz ugovora o radu, i ne zna da li je komentirala da se radilo o koleratnoj žrtvi politike. Radno mjesto tužiteljice kod tuženika je ukinuto. Sukladno njenom saznanju radno mjesto tužiteljice pripadalo je u sektoru za upravljanjem projektima i tamo postoji mjesto voditelja projekta. Na poseban upit što se dogodilo sa organizacijskom jedinicom Ured voditelja podružnice, ista je odgovorila da je ukinut novom organizacijom. Tvrdi da ne postoji radno mjesto identično radnom mjestu tužiteljice.

11. Analizirajući iskaz svjedoka sud je utvrdio kako je tužiteljica kao „Voditelj Projekta“ faktično obavljala poslove evidencije arhivske građe. Arhiva je reorganizacijom prebačena u Sektor Općih poslova-korporativni servis, u Centralu. Poslovi se i dalje obavljaju. Nakon otkaza tužiteljici sklapali su se interni sporazumi sa dvije podružnice i jednim korporativnim servisom, a o čijoj građi brinu arhivari koji su djelatnici korporativnih servisa. Premda svjedok iskazuje kako se samo arhivari bave arhivskom građom, kada je konkretno trebala iskazati o poslovima koje je u arhivi radila tužiteljica, i to konkretno nabrojane poslove, to joj navodno nije poznato. Slijedom navedenoga sud je utvrdio kako je taj dio iskaza svjedoka kontradiktoran i relevantnim utvrdi kako poslovi koje je tužiteljica obavljala i dalje postoje, čak i u Sistematizaciji, i za njima nije prestala potreba.

12. Svjedok ĆLĐ, iskazala je kako je ĆL bila zaposlena u Zagrebačkom holdingu, Podružnica robni terminala Zagreb, na poslovima Voditelja projekta ili koordinatora poslova, i bila je po okončanju procesa utvrđivanja kolektivnim viškom, utvrđena kao kolektivni višak. Njezino radno mjesto bilo je voditelj projekta ili koordinator poslovanja u uredu voditelja podružnice robnih terminala Zagreb. To radno mjesto i ta organizacijska jedinica ukinuti su aktima kojima je regulirano pitanje organizacije i sistematizacije radnih mjesta u svibnju 2022. , slijedom čega je radnicima koji su zaposleni na tim radnim mjestima otkazan ugovor o radu. Na poseban upit pun. tuženika da li je u vrijeme savjetovanja sa Sindikatima postojalo RV, ista odgovara da nije postojalo ni tada ni sada. Na upit da li su se sporazumjeli o sindikalnom povjereniku, isti odgovara da se nikada nisu sporazumjeli oko sindikalnog povjerenika. Na upit tuženika da li je tuženik proveo savjetovanje sa sindikatima vezano uz kolektivni višak donošenje internih akta organizacije i sistematizacije kao i otkazivanja ugovora o radu, ista odgovara da se poslodavac savjetovao sa svim sindikatima koji su djelovali kod poslodavca. Na poseban upit da li sada postoji radno mjesto koje bi odgovaralo radnom mjestu tužiteljice, svjedok odgovara da ne postoji. Na poseban upit tuženika da li je poslodavac nudio radnicima koji su utvrđeni kolektivnim viškom mogućnost javljanja na slobodna radna mjesta koja postoje kod tuženika, ista odgovara da je poslodavac tijekom utvrđivanja kolektivnog viška ponudio kompenzacijsku mjeru na način da je svim radnicima za koje je evidentno da će biti kolektivni višak ponudio sklapanje ugovora o radu za operativne poslove u ZG holdingu, a dodatno za vrijeme trajanja otkaznog roka za vrijeme trajanja ugovora o radu svi radnici mogli su aplicirati na sve interne i javne natječaje koji su objavljeni u svrhu zapošljavanja na određenim poslovima. Prema njenim saznanjima tužiteljica se nije javila ni na jedno radno mjesto. Na poseban upit pun. tužiteljice, da li je prestala potreba za obavljanjem poslova tužiteljice, svjedok odgovara da je prestala. Na poseban upit pun. tužiteljice koliko je radnika dobilo otkaz, a koliko zaposleno sa posebnim naglaskom na radno mjesto Voditelja projekta svjedok odgovara da ne zna. Na poseban upit pun. tužiteljice odgovara da je sukladno bodovanju tužiteljica bila u funkcionalnoj grupi suvišnih radnih jedinica, što su bili uredi voditelja podružnice i uredi direktora i sva radna mjesta obuhvaćena tim organizacijskim jedinicama. Onim radnicima koji su bili unutar te organizacione grupe dodjeljivani su bodovi sukladno zakonu o radu i sukladno Zakonu o hrvatskim braniteljima. Na poseban upit pun. tužiteljice, svjedok odgovara da ne može nabrojati radnike koji su bodovani zajedno sa tužiteljicom, a ostali raditi. Na poseban upit pun. tužiteljice svjedok odgovara da ne zna opis poslova tužiteljice. Na poseban upit pun. tužiteljice odgovara da prilikom utvrđivanja viška radnih mjesta nije promijenjena sistematizacija, već je primijenjena postojeća, Na poseban upit pun. tužiteljice da li su sindikatima dostavljane pojedinačne odluke o otkazu, svjedok odgovara da su sindikatima dostavljani svi relevantni podaci o svim radnicima, a ne pojedinačne odluke. Na poseban upit pun. tužiteljice da li je poslove obavljala tužiteljica i to: sistematizacije budućeg odjela arhive, ugovaranje sa komitentima i izrada ugovora o skladištenju arhivske građe, organizacije selidbe i smještaja arhivske građe, poslovi naplate skladištenja arhivske građe, rad na organiziranju budućeg odjela arhive i ostalo, svjedok odgovara da je to radi tehnička služba u slučaju potrebe (opremanje hale), dok kalkulaciju i fakturiraju rade kolege koje fakturiraju i sve ostalo na robnim terminalima, ista odgovara da da se poslovi vezani uz ustrojavanje arhive ne obavljaju više nigdje jer je taj projekt prestao negdje početkom 2022., a ostali poslovi se obavljaju unutar različitih sektora, odnosno različitih organizacijskih jedinica unutar poslodavca, ne u sklopu jednog radnog mjesta niti u jednoj organizacijskoj jedinici. Na poseban upit pun. tužiteljice da su poslove obavljali JL, DL, OL, UL te FL, svjedok odgovara da nije upoznata koje je obavljala poslove TL, a ostali radnici nisu imali veze s poslovima koje je obavljala tužiteljica. Ti radnici su rukovodili su radom organizacijskih jedinica , koliko se sjeća OL obavlja rad upravitelja tehničke službe, JL je na mjestu rukovoditelja jednog od odjela na [adresa], VL je prestao radni odnos početkom 2024. Poslovi arhive se nisu obavljali i to je projekt centralizacije arhive koji nije zaživio. Na poseban upit pun. tužiteljice ne sjeća se da je sa VL komunicirala vezano uz poslove i nakon što je predočen e-mail korespondencija, ista odgovara da se radilo o projektu koji nije zaživio, moguće da je komunicirala s radnicima o tome, poslovi arhiviranja se obavljaju u sektoru za upravljanjem imovinom i uslugama i ne postoji jedno mjesto gdje se čuvao arhivska građa Zagrebačkog holdinga u cjelini. Na poseban upit pun. tužiteljice na koji način je vođeno bodovanje obzirom da je tužiteljica imala 6 bodova, a Roko Gruja 2, svjedok odgovara da VL nije obavljao poslove tužiteljice. S druge strane tužiteljica je bila uključena u funkcionalnu grupu su vođene organizacije jedinice u kojoj su bila sva radna mjesta koja su se obavljali unutar ureda voditelja podružnice npr. Voditelji projekata, koordinatori projekata, pomoćnici, zamjenici i voditelji podružnice i sl. Tužiteljici nije ponuđen konkretan ugovor o radu već je ponuđena ponuda slobodnih mjesta na operativnim poslovima. Na poseban upit pun. tužiteljice odgovara da je bilo poslova sa SSS i koje je moglo obavljati svaka osoba koja je imala višu ili visoku stručnu spremu. Na poseban upit pun. tužiteljice vezano za proces savjetovanja sa sindikatima odgovara da je započeo 30.12.2021. i trajao do 08.04.2022.

13. Analizirajući iskaz svjedoka ĆLĐ sud je utvrdio kako je ista iskazivala detaljno o nespornim činjenicama vezanim za savjetovanje Sindikata i poslodavca, no konkretno o poslovima tužiteljice, koji su to bili poslovi, tko ih sada obavlja i da li se i dalje obavljaju svjedok nije dao podatke u svome iskazu. Način rada vezano za arhivsku građšu svjedok pretpostavlja, i ne zna zbog čega je zadržan radnik sa manje bodova od tužiteljice na istim poslovima koje je navedena ranije obavljala, a opravdanje otkaza pronalazi u formalnim razlozima vezanim uz pravne akte. Radni odnos specifična je kategorija koja u svojoj biti ex lege i de facto mora sadržavati faktičan rad i opis radnih zadataka, kvalifikaciju sukladno stručnoj spremi radnika te plaću koja se za taj rad isplaćuje. Sud je utvrdio kako je tužiteljica de facto cijelo vrijeme svojega radnoga odnosa faktično obavljala rad vezan za arhivsku građu, što ne spori niti svjedok Ć.

14. Svjedok UL, poznaje tužiteljicu i radio je s njom. Tužiteljica je radila u terminalima i prije nego što je prešla u korporativnu sigurnost. Radio je nakon njenog prelaska iz korporativne sigurnosti natrag u Podružnicu i to 2017. g. Radila je poslove Voditelja projekta, u tom trenutku bio je aktiviran projekt arhive i to je bilo prezentirano kao nova usluga unutar Podružnice. Vodila je taj projekt i bila glavna na njemu. Ono što još zna kolegica je bila involvirana u proces oko nabave opreme za tu arhivu. Sudjelovala je u tom procesu nabave, oko nabave stalaža za arhivu kao i informatičke opreme za digitalizaciju arhivske građe. Sudjelovala je u izradi cjenika usluge podružnice u svezi poslova arhiviranja. Upoznat je sa tim činjenicama jer je u tom trenutku rukovodio poslovima održavanja na lokaciji [adresa] gdje je taj projekt trebao zaživjeti. Na poseban upit pun. tužitelja svjedoku isti odgovora da je tužiteljica isključivo sama radila projekt, a nakon što je dobila otkaz poslovi su raspoređeni koliko znam na lokaciji kod kolega koji obavljaju unutar Podružnice posao Voditelja odjela zakupa i komercijalnih poslova. Tužiteljica je obavlja poslove ugovaranje sa komitentima i izrada ugovora o skladištenju arhivske građe, organizacije selidbe i smještaja arhivske građe, poslove naplate skladištenja arhivske građe, rad na organiziranju budućeg odjela arhive i ostalog izuzev sistematizacije budućeg odjela arhive. Sada te poslove obavlja imenovani voditelj odjela zakupa unutar Službe terminali Žitnjak. U trenutku kada je tužiteljica radila tamo je bila arhivska građa grada Zagreba koja je prva dostavljena, poslije toga su prošireni kapaciteti i za potrebe Zagrebačkog holdinga jer je i njihova građa dostavljena i skladištena. JL obavlja poslove voditelja zakupa i komercijalnih poslova, a kolegica TL je komercijalni referent. Kada je krenulo kolektivno otkazivanje misli da tužiteljici nije ponuđen ugovor o radu. Koliko zna prilikom utvrđivanja kolektivnog viška nije donesena sistematizacija od strane tuženika. Na poseban upit pun. tuženika svjedoku isti odgovora da voditelj komercijalnih poslova obavlja osim poslova koje je radila tužiteljica i druge poslove. Jedinica ureda podružnice ukinuta je aktom predsjednika uprave u procesu kolektivnog otkazivanja. Unutar tog dokumenta ukinuto je radno mjesto tužiteljice sa napomenom da su pod nazivom Voditelja projekta određene kolege nastavile raditi unutar direkcije.

15. Svjedok UL potvrdio je kako je poslove arhivske građe obavljala tužiteljica, no za razliku od ranijih svjedoka potvrdio je činjenicu kako je posao oko sređivanja arhivske građe bio Projekt, jer je u tom trenutku rukovodio poslovima održavanja na lokaciji [adresa] gdje je taj projekt trebao zaživjeti. Na njemu je radila tužiteljica.

16. Svjedok OL, nije upućen vezano za organizacijske jedinice u kojima je kolegica radila. Saznanja ima isključivo informativne prirode. Poznata je da je dobila otkaz kao tehnološki višak. Obzirom da su mnogi dobili otkaz kao tehnološki višak nisu se baš previše bavili problemima tužiteljice. Puno je ljudi dobilo otkaz, ali se od nekih ljudi odustalo. Na poseban upit pun. tužitelja svjedoku isti odgovara da je tužiteljica obavlja poslove vezano uz arhivu pa tako i vjerojatno ugovaranje sa komitentima i izrada ugovora o skladištenju arhivske građe, organizacije selidbe i smještaja arhivske građe, poslove naplate skladištenja arhivske građe, rad na organiziranju budućeg odjela arhive i ostalog. Misli da te poslove obavlja sada kolega koji vodi [adresa] CL. JL je trenutno pomoćnik GL koliko zna, a RL je referent. Ne zna da li oni rade sa arhivom. Ne zna i ne može se izjasniti da li je prestala potreba za obavljanjem poslova tužiteljice. Zna da je tužiteljica sudjelovala u poslovima podružnice i bila je u Odboru za nepravilnosti, ostalo ne znam. Nakon što se svjedoku predočava natječaj od 10.07.2023. svjedok odgovara da su mnogi poslovi popisani u tom natječaju, moguće je da je prije neke radila tužiteljica. Prije utvrđivanja kolektivnog viška radnika nije bilo sistematizacije. Na poseban upit pun. tuženika svjedoku isti odgovora da vodi spor sa poslodavcem vezano za otkaz.

17. Svjedok OL potvrdio je kako je tužiteljica radila poslove arhiove koji se i danas obavljaju, no važna je činjenica kako je kod tuženika došlo do kolektivnoga otkazivanja kojim su obuhvaćeni i on i tužiteljica. Osporava zakonitost pregovora oko nove Sistematizacije.

18. Svjedok kod tuženika bio je Voditelj podružnice gradskih groblja do 2 mjeseca 2022.g. Od 2023. zaposlenik je Centrale Zagrebačkog holdinga. Nije mu poznato ime LL. Nije imao doticaja sa podružnicom robnih terminala. Na poseban upit da li je dana sredinom svibnja 2022. g. od članice uprave dobio poslovni zadatak pronaći adekvatni prostor za skladištenje arhivske građe zagrebačkog holdinga, dogovara da je to bio jedan od zadataka uz obilaženje prostora Zagrebačkog holdinga na svim lokacijama. Na poseban upit da li je sredinom lipnja 2022. poslao e-mail svim voditeljima podružnica da pripreme popis i količinu arhivske građe po podružnicama kako bi se uredio problem arhiviranja i smjestio u prostor pripremljen prema zakonom propisanim uvjetima u halu 7 robnih terminala Zagreb, isti odgovara kao bi trebao vidjeti e-mail, zna da je komunicira, ali ne zna detalje. Pretpostavlja da je. Nije mu poznato što je radila tužiteljica. On nije radio nikakve poslove za arhivu. Ne zna da li se obavljaju poslovi arhive.

19. Iz iskaza svjedoka sud je utvrdio kako je relevantnim dokazano da je poslove tužiteljice a nakon otkaza zbog gospodarskih razloga, preuzeo navedeni svjedok, jer je isti zatražio pripremu arhivske građe po podružnicama kako bi uredio problem arhiviranja.

20. Svjedok KL, surađivao je sa kolegicom ĆL. Grad Zagreb je od robnih terminala iznajmio prostor i opremu. To je bilo prije 5 godina početkom 2020.g. Surađivala su do kraja njezinog radnog odnosa. On je predstavlja Grad Zagreb, a ona robne terminale. Sve tehničke probleme koje je imala vezano za prostor komunicirao je s njom i ona je to rješavala. Na poseban upit pun. tužitelja tko je bio njegov prvi kontakt u Zagrebačkom holdingu za ugovaranje usluge skladištenja arhivskog gradiva i tko je koordinirao sve poslove vezano za ugovaranje skladištenje, i ostale poslove vezano za pohranu arhivske građe grada Zagreba, isti odgovara da je sva komunikacija išla sa gospođom ĆL. Na poseban upit pun. tužitelja da li nakon otkazivanja ugovora o radu ĆL nastavio surađivati vezano uz poslove u Zagrebačkom holdingu, odnosno je li istina da je na sam dan otkazivanja ugovora o radu gosp. ĆL imali potrebu za znatnim proširenjem usluga, odnosno skladištenjem dodatnih 1000 dužnih metara arhivske građe, isti odgovora da ga je gosp. ĆL obavijestila o otkazu ugovora i obavijestila ga o kolegama koji će nastaviti komunikaciju u ime robnih terminala. Ugovor se dalje nastavio provoditi. U startu su dogovorili pohranu 7000 dužnih metara Do trenutka njenog otkaza nije bila osigurana sva oprema, pa se nastavila nabava i opreman je prostora. Na daljnji upit pun. tužitelja da li je 30.06.2022. bio pozvan od ĆL da se pridruži sastanku sa zaposlenicima robnih terminala Zagreb koje ste zajedno sa kolegicom ĆL morali upoznati sa poslovima koje je obavljao i uputiti ih kako će se poslovi nadalje obavljati, isti odgovara da je bio pozvan od strane ĆL gdje je zajednički dogovoren nastavak suradnje, i prošli su detalje te suradnje. Gosp. ĆL ga je upozna sa kolegama i to DL i IL i oni su prezentirani da će ubuduće obavljati poslove koje je obavljala gosp. ĆL. Još mu se javljaju gosp. DL i gosp. A koji obavljaju poslove vezano za arhivu.

21. Svjedok KL potvrdio je iskaze ostalih svjedoka i utvrđeno jest kako je tužiteljica faktično radila na poslovima sređivanja arhivske građe, koji su nastavljeni i nakon njenog prestanka radnog odnosa.

22. Tužiteljica ĆL, radila je kod tuženika na radnom mjestu voditelj prehrane temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijem od 12. lipnja 2018. Temeljem odluke o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od 26. svibnja 2022. otkazan joj je ugovor o radu. Razlog otkazivanja poslodavac je naveo ukidanje tog radnog mjesta. Na tom radnom mjestu radio je i UL koji nije dobio poslovno uvjetovani otkaz. Gospodin UL je stariji radnik i cijelo vrijeme je radio na robnim terminalima, ali nije imao uzdržavanih osoba. Nije imala priliku razjasniti s poslodavcem po kojim kriterijima je ona dobila otkaz a zadržan UL na istom radnom mjestu. Njen posao svodio se na više segmenata i na više poslova trebalo je predati radne zadatke. Svu papirnatu i elektronsku dokumentaciju predala je kolegici DL, gospodinu N, kolegi UL i OL. Njoj poslodavac nije ponudio niti jedno drugo radno mjesto. Kod poslodavca je radila od 2002. godine. Počela je raditi u sigurnosti a 2010 počela je raditi u korporativnoj službi sigurnosti. Tamo je poslala voditelj odjela tjelesno tehničke zaštite i radila na organizaciji rukovođenja poslova tehničke tjelesne zaštite na cijelom holdingu. Godine 2018. smijenjen je direktor ML i dolazi novi SL koji traži zaposlenika službe sigurnosti da si nađu drugi posao da si on dovede nove ljude. Ona se tom prilikom vratila u robne terminale podružnicu holdinga. Ponuđen joj je posao uvođenja arhive u holding. Cilj je osnivanja odjela ili službe arhive i postavljanje nje na radno mjesto voditelja. Napravila je cjenik po kojim je poslove komercijalizirala i prijedloge sistematizacije poslala je na upravu. Tada je uslijedio potres i Corona. Promijenjena je gradska vlast i šuškalo se o otkazima no ona se za sebe nije bojala. Stigli su kriteriji i ona je za sebe izračunala 6 bodova i mislila je kako će biti mjesta u korporativnim servisima. Nije se štitila na način na koji je to radila velika većina tako da se učlani u sindikat ili u političku stranku i u jednom trenutku došao joj je papir. Na poseban upit pun. tuženika odgovara da je zaprimila popis slobodnih radnih mjesta odgovara da je. Na popisu su bili grobari i asfalteri i nje znala šta da s tim radi.

23. Sukladno iskazima svjedoka, u vezi podataka iz dokumentacije u spisu koja se odnose na Savjetovanje sa Sindikatima, sud je nedvojbenim utvrdio kako je točno da su se Sindikati usuglasili sa decentralizacijom funkcija. No iz iskaza svjedoka, kojima je sud poklonio vjeru, razvidno jest kako poslovi tužitelja i dalje postoje u korporativnim službama. Obavljaju ih radnici DL, Č, UL i OL koji su preuzeli radne materijale od tužiteljice. Načelni je stav zakonodavca, kako reorganizacija u smislu transfera postojećih poslova tj. prijenos poslovanja, ne smije biti jedini razlog otkazivanja radnicima, a posebno ako poslovna jedinica čini stabilnu ekonomsku cjelinu. Ovaj stav izražen je načelno u čl. 137. ZR, a usvojen je temeljem Direktive 2001/23 EU, koja je uvedena u Zakonodavstvo RH. U prilog tome govori činjenica na koju svi svjedoci ukazuju, kako u trenutku otkaza Ugovora o radu tužitelju nije bila donesena nova Sistematizacija, a koja bi bila pravna osnova za ovakav otkaz. Poslovi koje je obavljao tužitelj u istome obimu i dan danas postoje kao gospodarska cjelina. Premda su kao razlog kolektivnoga viška radnika navedeni reorganizacija i centralizacija poslovanja tuženik vezu sa poslovima tužitelja i centralizaciju poslovanja te ekonomsku opravdanost otkaza, nije dokazao.

24. Slijedom navedenog sud je utvrdio odluku tuženika nezakonitu i odlučio kao u točci I izreke.

24. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a te su tužitelju priznati troškovi zastupanja po punomoćniku prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15 dalje OT), a prema vrijednosti predmeta spora i konačno preciziranom tužbenom zahtjevu. Tužitelju je priznat trošak jednokratne naknade u iznosu 250 bodova što uz 25% PDV sveukupno iznosi 625,00 eura.

U Zagrebu, 12. prosinca 2025.

Sudac:

Ivana Starčević

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u pisanom obliku putem ovog suda u pet (5) istovjetnih primjeraka u roku od petnaest (15) dana od dana primitka prijepisa presude. O žalbi odlučuje nadležni drugostupanjski sud.

DNA

1. Pun. tužiteljice

2. Pun. tuženika