Poslovni broj: Pp-16693/2023
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI
SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Josipi Svetina, uz sudjelovanje Irene Grdan kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika JD, zbog prekršaja iz čl. 62. st. 3. Zakona o medijima (NN 59/04, 84/11, 81/13, 114/22), povodom optužnog prijedloga King ICT d.o.o. iz Zagreba, Buzinski prilaz 10 od 18. listopada 2023., zastupano po punomoćniku Hrvoju Ladan, odvjetniku iz Zagreba, nakon provedene glavne rasprave u prisutnosti punomoćnika tužitelja, u odsutnosti okrivljenika, u prisutnosti branitelja okrivljenika Roberta Bisaku, u.z. braniteljice Marijane Tomić, odvjetnice iz Zagreba, na temelju čl. 182. st. 1. toč. 3. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), 29. prosinca 2025. javno je objavio i
p r e s u d i o j e
Temeljem čl. 182. toč. 3. Prekršajnog zakona
I. Okrivljenik: FD, državljanin RH, OIB [osobni identifikacijski broj], prekršajno nekažnjavan, s prebivalištem u [adresa],
OSLOBAĐA SE OPTUŽBE
da bi:
1. 1. kolovoza 2023. u tjedniku Nacional kojeg je okrivljenik glavni urednik objavljen članak pod naslovom "Sustav za upozorenja u startu je bio manjkav i neusklađen s tehničkim uvjetima teleoperatera", te podnaslovom "Nacional otkriva zašto konzorcij odabranih tvrtki na čelu s King ICT-om snosi dio odgovornosti za posljedice velikog nevremena u kojem je izgubljeno nekoliko ljudskih života, te su pretrpljene ogromne materijalne štete" kojom prilikom je okrivljenik u svojstvu glavnog urednika uredničkom obradom teksta citiranog naslova i podnaslova bitno promijenio sadržaj ili smisao informacije objavljene u javnome glasilu, na način da je inkriminiranim naslovom i podnaslovom jasno izrijekom i nedvojbeno navedeno da konzorcij odabranih tvrtki na čelu s KING ICT-om snosi dio odgovornosti za posljedice velikog nevremena - nekoliko ljudskih života i ogromnu materijalnu štetu, dok to iz sadržaja samog članka kojeg su inkriminirani naslov i podnaslov oprema u smislu članka 24. stavka 2. Zakona o medijima ne proizlazi, odnosno u njemu se ne navodi informacija ili informacije o tome da bi konzorcij odabranih tvrtki na čelu s KING ICT- om snosio dio odgovornosti za posljedice velikog nevremena - nekoliko ljudskih života i ogromnu materijalnu štetu, a niti se to u samom članku tvrdi,
pa da bi time počinio prekršaj opisan i kažnjiv po čl. 62. st. 3. Zakona o medijima, 2. 3. kolovoza 2023. u elektroničkoj publikaciji www.nacional.hr na poveznici https://www.nacional.hr/sustav-za-upozorenja-u-stattu-je-bio-manjkav-i-neuskladen- s-tehnickim-uvjetima-teleoperatera kojeg medija je okrivljenik glavni urednik objavljen članak pod naslovom "Sustav za upozorenja u startu je bio manjkav i neusklađen s tehničkim uvjetima teleoperatera", te podnaslovom "Nacional otkriva zašto konzorcij odabranih tvrtki na čelu s King ICT-om snosi dio odgovornosti za posljedice velikog nevremena u kojem je izgubljeno nekoliko ljudskih života, te su pretrpljene ogromne materijalne štete" kojom prilikom je okrivljenik u svojstvu glavnog urednika uredničkom obradom teksta citiranog naslova i podnaslova bitno promijenio sadržaj ili smisao informacije objavljene u javnome glasilu, na način da je inkriminiranim naslovom i podnaslovom jasno izrijekom i nedvojbeno navedeno da konzorcij odabranih tvrtki na čelu s KING ICT-om snosi dio odgovornosti za posljedice velikog nevremena - nekoliko ljudskih života i ogromnu materijalnu štetu, dok to iz sadržaja samog članka kojeg su inkriminirani naslov i podnaslov oprema u smislu članka 24. stavka 2. Zakona o medijima ne proizlazi, odnosno u njemu se ne navodi informacija ili informacije o tome da bi konzorcij odabranih tvrtki na čelu s KING ICT-om snosio dio odgovornosti za posljedice velikog nevremena - nekoliko ljudskih života i ogromnu materijalnu štetu, a niti se to u samom članku tvrdi,
pa da bi time počinio prekršaj opisan i kažnjiv po čl. 62. st. 3. Zakona o medijima.
II. Temeljem čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. Prekršajnog zakona, padaju na teret proračunskih sredstava.
Obrazloženje
1. King ICT d.o.o. iz Zagreba, Buzinski prilaz 10, podnijelo je 18. listopada 2023., optužni prijedlog protiv okrivljenika, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude, te je u prisutnosti punomoćnika tužitelja, u odsutnosti okrivljenika, u prisutnosti branitelja okrivljenika, provedena glavna rasprava.
2. Okrivljenik pozvan da se očituje o optužnom prijedlogu i krivnji za prekršaje za koje se tereti dostavio je ovom sudu pisanu obranu s prilozima u kojoj je naveo da u cijelosti poriče počinjenje prekršaja kako mu se stavlja na teret. Okrivljenik prije svega ističe da se radi o identičnom tekstu koji je prvo objavljen u tiskanom izdanju tjednika „Nacional", a kasnije i na web-stranicama tjednika „Nacional". Nadalje ističe da mu je potpuno nejasna optužba koja mu se stavlja na teret, s obzirom da uredničkom obradom teksta ni na koji način nije bitno promijenio sadržaj ili smisao informacije objavljene u javnom glasilu, već je upravo suprotno, u naslovu samo istaknuo najvažniji dio članka sve u skladu s dobrom novinarskom i uredničkom praksom te najvažnije, u skladu sa Zakonom o medijima. Naime, u podnaslovu spornog članka naznačeno je sljedeće: Nacional otkriva zašto konzorcij odabranih tvrtki na čelu s KING ICT-om snosi dio odgovornosti za posljedice velikog nevremena u kojem je izgubljeno nekoliko ljudskih života te su pretrpljene ogromne materijalne štete. Ovlašteni tužitelj navodi da se iz spornog članka ne pronalazi informacija ili informacije o tome da bi konzorcij odabranih tvrtki na čelu s KING ICT-om snosio dio odgovornosti za posljedice velikog nevremena - nekoliko ljudskih života i ogromnu materijalnu štetu, te da sadržaj samog članka uopće ne tvrdi da bi ovlašteni tužitelj KING ICT sa svojim konzorcijem kojem je na čelu bio odgovoran za smrt ljudi i ogromnu materijalnu štetu. Okrivljenik u nastavku pisane obrane ukazuje na dijelove iz samog članka iz kojih jasno proizlazi gore opisani podnaslov: Iako to očigledno ni samom ovlaštenom tužitelju nije sporno, okrivljenik ističe da je u članku navedeno sljedeće: Na natječaju za odabir najpovoljnijeg ponuđača za izradu sustava ranog upozoravanja i uzbunjivanja građana u slučajevima ugroza svih vrsta, koji je MUP raspisao 2021., odabrana je zajednica ponuditelja u kojoj su bile dvije domaće tvrtke - KING ICT i GDi iz Zagreba — i francuska tvrtka Intersec S.A. iz Pariza. Te su tvrtke s Ministarstvom unutarnjih poslova 29. listopada 2021. sklopile ugovor za predmet nabave: Implementacija sustava za rano upozoravanje i upravljanje krizama – SRUUK. Međutim, ako bi to kojim slučajem i bilo sporno, okrivljenik u prilogu ove pisane obrane dostavlja i obavijest o dodjeli ugovora iz koje je to vidljivo. Nadalje, nesporno je da je u ljeto 2023. došlo do izvanrednih događaja na području Istre, Zagreba i dobrom dijelu kontinentalne Hrvatske što je nažalost rezultiralo smrću 4 osobe i golemom materijalnom štetom. Navedeno se navodi i u samom početku članka. Nesporno je da je SRUUK bio zamišljen kao sustav koji će prevenirati upravo gore navedeno, odnosno bilo kakve štetne posljedice po život i zdravlje osoba, ali i po imovinu osoba. Da je tome tako, nesporno proizlazi iz članka objavljenog na web-stranicama Ministarstva unutarnjih poslova 02.06.2020. u kojem je navedeno sljedeće: Riječ je o 63 milijuna kuna vrijednom projektu, financiranom iz EU fondova odnosno Operativnog programa konkurentnost i kohezija 2014. - 2020., kojim će se postupno zamijeniti dosadašnji način upozorenja sirenama sustavom javnog upozorenja putem mobilnih uređaja. Stanovnici određenog područja Republike Hrvatske, kao i njegovi posjetitelji, u određenom, kriznom trenutku će preko svojih mobilnih uređaja dobiti poruku upozorenja o izvanrednim događajima na tom području, a koji su potencijalna opasnost za živote i zdravlje ljudi, materijalna dobra ili okoliš, kao što su prirodne nepogode i katastrofe, velike nesreće, epidemije ili ostale vrste kriza. Uz obavijest o opasnostima koje prijete, poruka će sadržavati i mjere koje je hitno potrebno poduzeti, kako bi se negativne posljedice svele na minimum. Uz stanovnike i posjetitelje, obavijest će dobivati i sudionici sustava civilne zaštite krizom zahvaćenog područja, što će omogućiti brži odgovor na krizu i saniranje njezinih posljedica. Nesporno je, kako je to navedeno u spornom članku, da se MUP početkom lipnja 2023. javno pohvalio da je uspješno proveo preliminarno testiranje sutava. Da je tome tako proizlazi iz web-stranice https://civilna-zaštita.gov.hr/vijesti/provedeno- testiranje-sustava-za-rano-upozoravanje-i-upravljanje-krizama-slanjem-cell- broadcast-poruke/7128 na kojoj je navedeno sljedeće: S obzirom na to da je ovo testiranje bilo usmjereno prvenstveno na ćelije baznih stanica, smatramo da je bilo uspješno, i da će s novim verzijama Android i IOS operativnih sustava Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama omogućavati isporuku CBC poruka velikom postotku mobilnih uređaja. Isto tako, iz navedene web-stranice je razvidno da svi građani nisu primili testnu poruku, a kako je to navedeno u spornom članku. Dakle, nesporno je da se u članku navodi da proizvod koji je izradio konzorcij na čelu s KING ICT-om nije isporučen u cijelosti funkcionalan iako je to trebao biti, slijedom nema nikakvih dilema da je kao podnaslov spornog članka moglo biti navedeno da Nacional otkriva zašto konzorcij odabranih tvrtki na čelu s KING ICT-om snosi dio odgovornosti za posljedice velikog nevremena u kojem je izgubljeno nekoliko ljudskih života te su pretrpljene ogromne materijalne štete. Konačno, u članku je navedeno da je Ministarstvo unutarnjih poslova na upit tjednika Nacional navelo slijedeće: Testiranje sustava provedeno je u lipnju, nakon čega je s operatorima provedena analiza slanja SMS poruka i CB obavješćivanja, određeni uočeni nedostaci na strani operatora (A1, HT i Telemach) su riješeni te su napravljene dorade na korisničkoj strani sustava u dijelu funkcionalnosti koje su se u testnoj fazi pokazale nepraktičnima". Dakle, iz cjelokupnog članka proizlazi kako podnaslov spornog članka proizlazi iz samog teksta članka. S obzirom na navedeno, nejasno je kako je to okrivljenik kao glavni urednik uredničkom obradom teksta bitno promijenio sadržaj ili smisao informacije objavljene u javnom glasilu, kada upravo sve gore navedeno proizlazi iz samog članka i vidljivo je na prvo čitanje. Ako se ovlašteni tužitelj našao oklevetanim ili uvrijeđenim takvim podnaslovom, tada je morao koristiti drugi pravni put zaštite svojih prava, a ovaj prekršajni postupak to svakako nije. S obzirom na naprijed navedeno, okrivljenik predlaže naslovnom sudu okrivljenika osloboditi od optužbe.
3. Na pisanu obranu okrivljenika tužitelj se očitovao također pisanim putem navodeći da su navodi pisane obrane neosnovani i netočni, da okrivljenik bezuspješno pokušava na svaki način od sebe otkloniti prekršajno pravnu odgovornost, međutim počinjenje prekršaja je u ovom predmetu nedvojbeno. Nije točan navod pisane obrane o tome da bi okrivljenik u naslovu "samo istaknuo najvažniji dio članka", a da je tome tako pokazuje i to što okrivljenik u pisanoj obrani nije naveo, niti je mogao navesti koji to konkretno najvažniji dio članka je "samo istaknuo u naslovu" budući da takovog dijela članka, nema. Upravo u tome se i sastoji narav prekršaja opisanog i kažnjivog na temelju odredbe čl. 62. st. 3. Zakona o medijima. Privatni tužitelj, u tekstu prozvani KIN ICT je na vrijeme isporučio sustav i to upravo onakav kako ga je definirao naručitelj natječajnom dokumentacijom i sklopljenim ugovorom. Način na koji je naručitelj koristio odnosno nije koristio sustav nema nikakve veze sa KING ICT, te nema nikakvog razloga niti osnove da se u naslovu inkriminiranog članka privatnog tužitelja optužuje kao suodgovornog za tragediju, smrt i ogromnu materijalnu štetu. Navedeno nesporno proizlazi i iz sadržaja članka, međutim u naslovu je okrivljenik naveo nešto posve drugo, optužio je privatnog tužitelja za nešto što u samom članku uopće ne piše. Zato je privatni tužitelj i pokrenuo ovaj prekršajni postupak, a nije koristio "drugi put pravne zaštite svojih prava" kako bi to preferirao okrivljenik u pretposljednjem odlomku svoje pisane obrane. Dijelovi teksta koje okrivljenik citira u svojoj pisanoj obrani ne govore o tome da bi naslov odgovarao sadržaju člana, već upravo suprotno iz citiranih dijelova teksta na koje se poziva okrivljenik proizlazi da okrivljeni proizlazi da dio odgovornosti snose tele operateri A1, HT i Telemach. Dakle, naslov bi trebao glasiti da tele operateri snose dio odgovornosti za smrt i ogromnu štetu. Međutim, okrivljenik je usprkos tome sastavio naslov koji ne odgovara sadržaju članka, a ne odgovara niti istini, te je privatnog tužitelja, KING ICT apostrofirao kao suodgovornog. Predlaže donijeti presudu kojom se okrivljenik proglašava krivim radi počinjenja prekršaja kako je to predloženo i u optužnom prijedlogu.
4. U tijeku dokaznog postupka sud je pročitao presliku medija tjednika Nacional, presliku medija elektroničke publikacije www.nacional, presliku članka objavljenog 1. kolovoza 2023. u tjedniku Nacional pod naslovom Sustav za upozorenja u startu je bio manjkav i neusklađen s tehničkim uvjetima tele operatera, te podnesak tužitelja od 4. srpnja 2025.
5. Nakon provedenih dokaza punomoćnik tužitelja je izjavio da ostaje kod optužnog prijedloga i svih dokaza predloženih u istom, te nadalje ustraje na tvrdnji da nigdje u članku nema ni riječi o tome na čemu se temelji odgovornost društva King ICT d.o.o., te smatra da je naslovom bitno promijenjen smisao i sadržaj informacije iz članka, te da je ostvareno biće i obilježja prekršaja Zakona o medijima, te predlaže okrivljenika proglasiti odgovornim po Zakonu.
6. U završnoj riječi branitelj okrivljenika izjavljuje da je iz svih provedenih dokaza razvidno kako okrivljenik nije počinio prekršajno djelo koje mu se stavlja na teret, u odnosu na navode privatnog tužitelja iz podneska datiranog 23. lipnja 2025. , ističe da je iz spornog članka razvidno da na stranici 11 i 15 spisa u članku stoji rečenica Četiri izgubljena života vjerojatno su mogla biti sačuvana, a golema materijalna šteta značajno umanjena da je konzorcij tvrtki King ICT, GDI, Intersec sustav dovršio na vrijeme, da je on profunkcionirao prema najavama i da su građani područja za koja je procijenjeno da će biti zahvaćena nevremenom na vrijeme bila upozorena, no to se nije dogodilo, već sustav dobrano kasni, u testnoj se fazi pokazao manjkavim i bilo je potrebno dorađivati ga, na što je potrošeno dodatno vrijeme, pa i konzorcij odabranih tvrtki zasigurno snosi dio odgovornosti za posljedice nevremena koje su korištenjem SRUUK-a trebale biti umanjene. Dakle, razvidno je da naslov odgovara informacijama iz teksta članka, a kao što je obrana već ranije navela, ako se privatni tužitelj smatrao uvrijeđenim ili oklevetanim, trebao je tražiti drugi put pravne zaštite. Slijedom navedenog, predlaže se osloboditi okrivljenika.
7. Nakon ovako provedenog postupka, analizirajući obranu okrivljenika, kao i očitovanje privatnog tužitelja na obranu okrivljenika, te nakon što je pročitao sve izvedene dokaze, sudac nije našao dokazanim da bi okrivljenik počinio prekršaje koji mu se optuženjem stavljaju na teret, odnosno, analizom i ocjenom izvedenih dokaza, ocjenjujući svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno, te tako utvrđene činjenice dovodeći u međusobnu vezu, sudac nije mogao na siguran način utvrditi da bi okrivljenik počinio prekršaje, na način kako je to opisano u optužnom prijedlogu.
8. Naime, okrivljenik je u svojoj obrani porekao počinjenje opisanih prekršaja, a kako sudac iz svih provedenih dokaza tijekom postupka nije mogao na siguran način utvrditi da bi okrivljenik počinio prekršaje na način kako je to opisano u optužnom prijedlogu, sudac je ostao u sumnji u pogledu bitnih činjenica, te nije mogao isključiti obranu okrivljenika kao moguću, te ju je u potpunosti prihvatio i okrivljenika, u skladu s načelom in dubio pro reo, po kojemu se u slučaju sumnje u pogledu odlučnih činjenica rješava u korist okrivljenika, u smislu čl. 182. toč. 3. Prekršajnog zakona, oslobodio prekršajne odgovornosti za navedena djela prekršaja, a mišljenja je da ako se ovlašteni tužitelj našao oklevetanim ili uvrijeđenim, trebao je koristiti drugi pravni put zaštite svojih prava.
9. Stoga, kako u spisu ne postoje drugi dokazi na temelju kojih bi se mogla sa sigurnošću utvrditi prekršajna odgovornost okrivljenika, uzimajući u obzir navedeno, trebalo je odlučiti kao u izreci ove presude, te u nedostatku dokaza, okrivljenika osloboditi optužbe.
10. Temeljem propisa citiranog u izreci, okrivljenik je oslobođen optužbe, te je u skladu s time odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.
U Zagrebu, 29. prosinca 2025.
Zapisničarka
Sutkinja
Irena Grdan
Josipa Svetina
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv presude dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, Avenija Dubrovnik 8, u dva primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Dostavna naredba:
1. okrivljenik FD, [adresa]
2. odvjetnica Marijana Tomić, Ulica Gjure Szaba 1 A, Zagreb
3. tužitelj King ICT d.o.o., Buzinski prilaz 10, Zagreb
4. odvjetnik Hrvoje Ladan, Metalčeva 5/VIII, Zagreb
5. pismohrana-ovdje