Republika Hrvatska

Općinski sud u Varaždinu

Varaždin, Trg slobode 9

Poslovni broj: Psp-40/2024-27

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Varaždinu, po sutkinji Karmen Ošpuh, u pravnoj stvari tužiteljice BA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Sanji Smontara, odvjetnici u Varaždinu, Hrvatskih branitelja 1, protiv tuženika AA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Luki Duvnjak, odvjetniku u Zagrebu, Palmotićeva 64a, radi smetanja suposjeda, nakon 20. studenog 2025., održane glavne javne rasprave u prisutnosti tužiteljice osobno uz z. punomoćnicu JA, odvjetničku vježbenicu kod punomoćnice tužiteljice te tuženika osobno uz punomoćnika, 29. prosinca 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se tužiteljica sa tužbenim zahtjevom koji glasi:

"Utvrđuje se da je tuženik AA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], smetao tužiteljicu BA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u posljednjem mirnom suposjedu nekretnine čk.br. 1669/3 dvorište [adresa] sa 207 m2 i kuća, [adresa] sa 130 m2, ukupne površine 337 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na način da je na navedenoj čestici posjekao stabla lovor višnje prikazanih u skici smetanja posjeda stalnog sudskog vještaka za geodetske poslove HA iz listopada 2025. u kojoj su viši i gušći grmovi lovor višnje označeni oznakama L1, L2 i L3, dok su niži grmovi sa više odrezanih grana označeni oznakama L4, L5, L6 i L7.

Tuženiku NA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], se nalaže uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo prije počinjenog smetanja opisanog u točki 1. u roku 8 dana, te mu se zabranjuje takvo ili slično smetanje uz prijetnju novčanom kaznom i ovrhom.

Tuženiku NA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], se nalaže da tužiteljici BA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi prouzročene troškove postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od dana donošenja prvostupanjskog rješenja do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke refinanciranja, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, za tri postotna poena, u roku od 8 dana."

II. Odbija se sudjelovanje RA, OIB: [osobni identifikacijski broj] i ČA, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], kao umješača na strani tuženika u ovom predmetu.

III. Do pravomoćnosti rješenja kojim se odbija sudjelovanje umješača, umješači smiju sudjelovati u postupku i njihove parnične radnje ne smiju se isključiti.

IV. Nalaže se tužiteljici nadoknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 750,00 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 29. prosinca 2025. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke uvećano za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je podnijela tužbu protiv tuženika radi smetanja suposjeda čkbr. [katastarska čestica], upisane u z. k. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi dvorište i kuća ukupne površine 337 m2, na način da je posjekao stabla lovor višnje te traži uspostavu posjedovnog stanja kako je bilo prije smetanja suposjeda i zabranu takvog ili sličnog smetanja uz prijetnju novčanom kaznom ili ovrhom. Naime, da je tuženik 2. studeni 2024. izvršio siječu stabala lovor višnje, a koje su zasadili 2014./2015. upravo tužiteljica i tuženik u njihovom zajedničkom dvorištu kao ukrasni dio dvorišta, da su stabla bila visine oko 3 metra i činila hladovinu u dvorištu i da su ih stranke zajednički održavale, da bi tuženik 2. studeni 2024. posjekao gotovo cijela stabla, a ujedno je od društva Čistoća d.o.o. tražio odvoz stabala. Ista da je tuženik porušio samovoljno i time je bitno narušio izgled dvorišta, ali i uništio hladovinu koju su stabla nosila na zajednički dio dvorišta. Navodi da tuženik konstantno smeta suposjed tužiteljice u tom dijelu i da se zbog toga između njih vodi više sporova jer tuženik želi da taj dio dvorišta pripadne ČA.

2. U odgovoru na tužbu tuženik ne osporava činjenicu suposjeda navedene čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ali ističe da je suposjednik iste i ČA, tetak parničnih stranaka. Ne osporava da se između stranaka vodi više sudskih postupaka u svezi razjašnjenja pravnih pitanja vezanih uz predmetnu nekretninu, a koji nisu pravomoćno okončani. Tuženik ističe da tužiteljica nije ovlaštena tražiti zaštitu svog suposjeda za koju tvrdi da joj je počinio tuženik jer bi za odlučivanje o tom zahtjevu bilo nužno raspravljati o njihovom pravnom odnosu pozivom na odredbu čl. 24. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, pa već zbog toga predlaže odbaciti tužbu kao nedopuštenu. Ističe da je stabla lovor višnje platio i zasadio ČA u periodu od srpnja do rujna 2013. kada je vlastitim sredstvima izgradio cijelu stambenu zgradu na spornoj nekretnini i parničnim strankama dopustio stanovanje u svakom od stanova veličine 90m2, dok je u stanu površine 40m2 koji se nalazi u prizemlju zgrade, dopustio pravo doživotnog stanovanja baki parničnih stranaka GA. Većinu stabala lovor višnji da je ČA zasadio s ciljem razgraničenja nekretnine čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u odnosu na predmetu nekretninu. Te lovor višnje da egzistiraju i danas, nisu porušene niti posječene već samo obrezane i uredno pognojene, te ističe da on jedini vodi brigu o cijelom okolišu predmetne nekretnine i naručuje odvoz drvne mase nakon obrezivanja krošanja. Spominje primjer od 22.11.2024. kada je jedno stablo zbog težine snijega i snježne mećave se srušilo na dvorište i onemogućilo izlazak iz nekretnine. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

3. Podneskom od **.**.2025. RA i ČA navode da imaju pravnog interesa umiješati se u ovu parnicu na strani tuženika kako bi tuženik uspio u sporu jer im je u interesu utvrditi "pravo stanje stvari", odnosno što čini među između čestica i gdje se ista nalazi kao i stanje mirnog posjeda u vrijeme navodnog smetanja. Naime, RA da je vlasnica čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja graniči neposredno sa čkbr. [katastarska čestica] iste k.o., a faktička granica međe između ove dvije čestice oduvijek je bila predstavljena linijom posađenih stabala lovor višnje koja je kao zelena ograda predstavljala među od kada su zgrade sagrađene 2013. godine. Suprug RA, ČA da je sadnice lovor višnje i kupio i posadio uzduž međe između dviju čestica, dok je tuženik bio taj koji je isključivo i samostalno održavao među čitavo vrijeme, uz pristanak svih suposjednika čkbr. [katastarska čestica] kao i vlasnica susjedne čkbr. [katastarska čestica].

4. Tužiteljica se protivi miješanju RA i KA u ovaj postupak jer nemaju pravnog interesa budući se postupak vodi radi zaštite posjeda tužiteljice, a ne radi utvrđenja vlasništva ili uređenja međe.

5. Prema odredbi čl. 206. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 94/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – nastavno: ZPP), osoba koja ima pravni interes da u parnici koja teče među drugim osobama, jedna od stranaka uspije, može se pridružiti toj stranci. Nadalje, člankom 207. ZPP-a određeno je da svaka stranka može osporiti umješaču pravo da sudjeluje u postupku i predložiti da se umješač odbije, a sud može i bez izjašnjenja stranaka odbiti sudjelovanje umješača, ako utvrdi da ne postoji pravni interes umješača.

6. Navodi trećih osoba ČA i RA, o njihovom vlasništvu čkbr. [katastarska čestica] (RA) i okolnosti da je ČA suposjednik čkbr. [katastarska čestica] jer u njegovom stanu u prizemlju zgrade živi baka stranaka GA, potom navodi da imaju interesa kao vlasnici u suposjednici ove dvije susjedne nekretnine utvrditi među između te dvije nekretnine i stanje mirnog posjeda u vrijeme navodnog smetanja, ne ukazuju na postojanje pravnog interesa za ishod ove parnice, obzirom da ono što navode u prijedlogu ne predstavlja pravni interes za ishod parnice koja se vodi između drugih osoba, konkretno parničnih stranaka. Takav interes umješači bi imali samo u slučaju da se pravne posljedice rješenja koje bude doneseno mogu odraziti na njihovu pravnu situaciju tako da njihova prava i obveze ovise o tome kako će biti riješeno u parnici između drugih osoba. U konkretnom slučaju o ishodu ove parnice smetanja suposjeda nekretnine ne ovisi nikakvo pravo ili obveza podnositelja prijave za miješanje jer se ovdje radi o parnici za smetanje posjeda između drugih osoba u kojoj sud prema čl. 22. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 174/06, 146/08, 38/09, 153/09, 153/12, 152/14, 81/15, 94/17; dalje: ZV) i čl. 441. ZPP-a pruža zaštitu prema posljednjem posjedu i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika te je isključeno pravo na raspravljanje o pravu na posjed, pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete, a treće osobe se pozivaju upravo na spor o međi (vlasništvu) između dviju susjednih nekretnina, te pravo na posjed odnosno suposjed, a koja prava nisu ovlašteni ostvarivati u ovoj posjedovnoj, već u eventualnoj parnici u pravu na posjed.

7. Sud je u dokaznom postupku pročitao z.k. podatke, izvršen je uvid u fotografije lovor višnji, pročitano je ovosudno rješenje R1-6/2023-16 od 17. travnja 2023. te presuda ovog suda P-276/2022-44 od 19. prosinca 2024., proveden je očevid na licu mjesta te je pročitan vještački nalaz stalnog sudskog vještaka za geodetske poslove CA sa skicom smetanja posjeda, saslušani su svjedoci VA, IA, ČA i stranke u svrhu dokazivanja.

8. Između stranaka nije sporno da su suvlasnici i suposjednici čkbr. [katastarska čestica] na kojoj svaki koristi po jedan zaseban stan kao i zajedničko dvorište, a nije sporno ni to da tuženik u više navrata od 2013. od kada je zasađen red žive ograde od sadnica lovor višnje, održava tu ogradu povremenim orezivanjem. Nije sporno da stranke nisu u dobrim odnosima neovisno o tome što su braća, a nije sporno ni to da tuženik nije tužiteljicu pitao za dozvolu da vrši orezivanje lovor višnji.

9. Sporno je da li je tuženik ovakvim orezivanjem spomenutih ukrasnih grmova smetao tužiteljicu u suposjedu istih.

10. Kao što se i sam sud mogao uvjeriti prilikom očevida na licu mjesta, jednako opisuje i svjedok VA, da je tuženik red lovor višnji toliko odrezao da je djelomično otpilio pojedine grane, ogolio živu ogradu do mjere da su nastale rupe i da je moguć pogled na susjednu nekretninu. I svjedok ČA ističe da je lovor višnje bilo nužno porezati jer to zahtijevaju zakoni hortikulture i da je to svakogodišnje tehničko održavanje. Međutim, nije točno da bi tuženik posjekao stabla neka u potpunosti, a neka gotovo u potpunosti, jer je i prilikom očevida bilo vidljivo, a tužiteljica na suprotno nije niti ukazivala, da bi bilo koje stablo bilo posječeno. Svjedokinja pak IA navodi da je živa ograda bila puno gušća u odnosu na orezivanje krajem prošle godine, a drugih detalja o tome ne zna. I sama tužiteljica u stranačkom iskazu navodi da kada je s bratom (tuženikom) bila u dobrim odnosima, nikad je tuženik nije tražio odobrenje niti je to trebao da bi rezao lovor višnje. I sama tvrdi da su stabla ostala na istome mjestu. Tuženik pojašnjava u iskazu da donji dio lovor višnji nije bio gust u smislu formiranja žive ograde pa da je jače obrezao grane kako bi dobio veću gustoću, a ne iz razloga smetanja ili oduzimanja posjeda tužiteljici.

11. Polazeći od navedenih utvrđenja, dakle, da su parnične stranke suposjednici predmetnih lovor višnji, da ih je tuženik orezivao 2. studenog 2024. (u kojem smislu je tužba radi smetanja posjeda podnijeta pravovremeno u smislu čl. 21. st.3. ZV-a), ovaj je sud utvrdio da tuženik opisanim postupanjem nije isključio niti ograničio tužiteljicu u posjedu niti suposjedu predmetnog nasada lovor višnji. Naime prema odredbi čl. 24. st. 1. ZV-a, svaki je suposjednik ovlašten štititi suposjed putem suda od samovlasnoga smetanja treće osobe, a od drugih suposjednika jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjega suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti. Tužiteljica nije bitno ograničena u dotadašnjem načinu izvršavanja faktične vlasti nad spomenutim biljkama. Odredbom čl. 21. st.1. ZV-a propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda, a prema stavku 2. i posjednik koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevši drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo štititi svoj posjed; jedino ga nema pravo štititi od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no smjet će to i protiv nje nakon što mu posjed postane miran.

12. Kako je sud utvrdio da nisu ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 24. st.1. ZV-a za zaštitu suposjeda tužiteljice, na način kako to traži u tužbi, jer je na temelju izvedenih dokaza utvrđeno da tuženik opisanim postupanjem nije isključio niti ograničio tužiteljicu u dotadašnjem načinu izvršavanja faktične vlasti. Smetanje suposjeda postoji kada je radnjom jednog suposjednika drugi suposjednik potpuno lišen suposjeda stvari ili prava ili mu je znatno otežan dotadašnji način vršenja faktične vlasti na stvari u suposjedu. Okolnost da su stabla lovor višnje eventualno neadekvatno odrezane i prorijeđene i motivi takvog postupanja nemaju utjecaja na konkretnu suposjedovnu zaštitu.

13. Odluka o parničnom trošku u skladu je s odredbom čl. 154. st. 1. u svezi sa čl. 155. ZPP-a, stanjem spisa i tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Tuženiku je priznat trošak jednokratne nagrade u visini od 250 bodova sukladno Tbr. 7. toč. 2. Tarife uvećano za PDV ili 625,00 EUR. Obzirom da navedena nagrada obuhvaća više od četiri radnje, to tuženik osnovano potražuje i trošak zastupanja na raspravi 20.11.2025. u iznosu od 125,00 EUR, sa uračunatim PDV-om ili ukupno 750,00 EUR.

Varaždin, 29. prosinca 2025.

Sutkinja

Karmen Ošpuh

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja stranka može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka istog, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

1) Punomoćnica tužiteljice – Sanja Smontara, odvjetnica u Varaždinu, Hrvatskih branitelja 1

2) Punomoćnik tuženika – Luka Duvnjak, odvjetnik u Zagrebu, Palmotićeva 64a

3) Boran Gošek – odvjetnik u Zagrebu, Ulica kralja Zvonimira 100