Poslovni broj: Us I-1772/2025-9
REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U SPLITU
Put Supavla 1
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E NJ E
Upravni sud u Splitu, po sucu Ivanu Dadiću, uz sudjelovanje Katije Stermšek kao zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja ŽUPANIJSKE LUČKE UPRAVE KORČULA, OIB: 11940092232, sa sjedištem u [adresa], zastupanog po zakonskom zastupniku IR, ravnatelju ŽUPANIJSKE LUČKE UPRAVE KORČULA, a ovaj po opunomoćeniku Dinu Miši, odvjetniku iz Zagreba, Trg Mažuranića 13/II, protiv tuženika Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske, OIB: 69608914212, Zagreb, Miramarska cesta 22, zastupanog po opunomoćenicima ĆR i NR, diplomiranim pravnicama i zaposlenicama tuženika, radi prigovora na postupanje Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije, nakon javne i usmene rasprave zaključene 4. prosinca 2025. u prisutnosti opunomoćenika tužitelja i opunomoćenica tuženika, objavljene 29. prosinca 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži poništenje točke I. rješenja tuženika Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske, KLASA: UP/I-988-01/25-02/25, URBROJ: 538-05-3-3-2/731-25-5 od 16. svibnja 2025.
r i j e š i o j e
I. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora.
II. Nalaže se tužitelju da u roku od 15 dana od dana primitka pravomoćnog rješenja o troškovima spora na ime naknade troškova upravnog spora isplati tuženiku iznos od 130,00 (sto trideset) eura, dok se u preostalom dijelu, odnosno za više zatraženo zahtjev tuženika za naknadom troškova upravnog spora odbija kao neosnovan.
Obrazloženje
1.U pravovremenoj tužbi tužitelja podnesenoj 12. srpnja 2025. protiv rješenja tuženika Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske, KLASA: UP/I-988-01/25-02/25, URBROJ: 538-05-3-3-2/731-25-5 od 916. svibnja 2025. i KLASA: UP/I-988-01/25-02/18, URBROJ: 538-05-3-3-2/731-25-5 od 23. svibnja 2025., tužitelj u bitnom najprije reproducira izreke osporenih rješenja tuženika, nakon čega i njihova obrazloženja, u kojim aktima se u pogledu pobijanog dijela oba rješenja, utvrđuje kako je tužitelj kao korisnik sredstava sufinanciranja počinio dvije povrede koje da su navodno dovele do nepravilnosti, a koje da opravdavaju primjenu financijskih korekcija: 1) nepravilnost u vidu da je da je tužitelj naknadno uveo stručnjaka u ponudu, odnosno da je u provjeri predmetne nabave UT istaknulo kako smatra da se postupanje Naručitelja u vidu postavljanja zahtjeva za otklanjanjem nejasnoća u ESPD obrascu i Izjavi o raspolaganju tehničkim stručnjacima ne može smatrati razjašnjavanjem, upotpunjavanjem ili dostavljanjem nužnih informacija ili dokumentacije u primjerenom roku sukladno čl. 293. ZJN već da takvo postupanje upućuje da je Naručitelj traženjem upotpunjavanja ponude traženim stručnjakom i prihvaćanjem njegovog naknadnog uvođenja u ponudu prihvatio sadržajno različitu ponudu u odnosu na inicijalno dostavljenu ponudu, odnosno prihvatio izmijenjenu ponudu te 2) nepravilnost u vidu da je tužitelj odabrao ponudu kojom nisu ispunjeni svi uvjeti tehničke i stručne sposobnosti, odnosno da je utvrđeno da je Naručitelj Odlukom o odabiru prihvatio ponudu koja je kao jednog od stručnjaka sadržavala osobu koja nije ispunjavala tražene uvjete tehničke i stručne sposobnosti. U odnosu na nepravilnost pod 1) tužitelj ističe kako obrazloženje o navodnim povredama koje je dano, a temeljem kojeg se određuje korekcija predstavlja pogrešnu interpretaciju odredbi Dokumentacije o nabavi. Naime, Dokumentacijom su jasno odvojene i sadržajno različite odredbe za stručnjake 1-6 i ronioca. Za stručnjake 1-6 propisano je da gospodarski subjekt mora dokazati da raspolaže tim stručnjacima prilikom predaje ponude, dok se za ronioca izričito navodi da ga odabrani ponuditelj mora imati na raspolaganju za izvršenje ugovora, što se odnosi na fazu nakon izbora najpovoljnije ponude. Također, odredba za ronioca povezana je s točkom DoN 7.16.4., koja propisuje dokumente koji se dostavljaju nakon izvršnosti Odluke o odabiru, a prije potpisa Ugovora. Budući su odredbe s namjerom jasno i nedvojbeno razdvojene kako bi se spriječila bilo kakva zabuna, nepravilno je tvrditi da je došlo do izmjene ponude. Naručitelj je tražio pojašnjenje isključivo zato što je ponuditelj u sklopu ponude dostavio Izjavu koja je nejasno sastavljena. U toj Izjavi nije bilo jasno precizirano da se ronioc također odnosi na osobe koje će ponuditelj imati na raspolaganju. Međutim, čak i da nije traženo pojašnjenje, ponuda bi i dalje bila valjana i ispravna. Osim što SAFU te tuženo tijelo pogrešno tumače postupak pojašnjenja ponude, pogrešno primjenjuju i sudsku praksu. Naime, i SAFU i tuženo tijelo se paušalno pozivaju se na presudu Visokog upravnog suda UsII-499/19-13 od 20. studenog 2019., koja nije usporediva s ovim slučajem. U toj presudi analiziran je slučaj u kojem je Naručitelj (Bjelovarsko- bilogorska županija) koristio istu formulaciju za sve stručnjake – da gospodarski subjekt mora dokazati da će za izvršavanje ugovora imati na raspolaganju određene stručnjake. Za razliku od toga, u ovom postupku odredbe za stručnjake 1-6 i ronioca su jasno odvojene i odnose se na različite faze postupka. Zaključno, tuženo tijelo (kao i SAFU) je pogrešno interpretiralo postupak pojašnjenja ponude. Odredbe u Dokumentaciji o nabavi jasno razlikuju stručnjake 1-6, koji moraju biti imenovani u ponudi, od ronioca, koji se dostavlja nakon odabira ponude. Naručitelj nije mijenjao ponudu, već je samo tražio pojašnjenje kako bi ispravno protumačio nespretno sastavljenu Izjavu ponuditelja, što je potpuno zakonita i uobičajena praksa. Slijedom navedenog, tuženo tijelo je pogrešno utvrdilo činjenično stanje te posljedično pogrešno primijenilo i mjerodavne odredbe koje se odnose na primjenu financijskih ispravaka kao i materijalno pravo pozivajući se na Uredbu (EU) br. 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. u odnosu na rješenje KLASA: UP/I-988-01/25- 02/18, URBROJ: 538-05-3-3-2/731-25-5 dana 23. svibnja 2025. te na Uredbu (EU) br. 1303/2013 u odnosu na rješenje KLASA: UP/I-988-01/25-02/25, URBROJ: 538-05-3- 3-2/731-25-5 dana 16. svibnja 2025., čime su oba rješenja u pobijanim točkama izreka nezakonita. U odnosu na nepravilnost pod 2) tužitelj navodi kako interpretacija SAFU- a, te tuženog tijela, temelji se na neispravnom tumačenju Dokumentacije o nabavi, čime su doneseni netočni zaključci. Naručitelj je u Dokumentaciji jasno definirao da se kao ažurirani popratni dokument dostavlja izjava koja mora sadržavati ime i prezime stručnjaka te poziciju na koju se nominira. Ponuditelj je dostavio traženu izjavu i time ispunio uvjete natječaja. SAFU pritom pogrešno poistovjećuje dokaze tehničke i stručne sposobnosti s dokumentima koji se prikupljaju nakon izvršnosti Odluke o odabiru, što nije u skladu s jasno definiranim fazama postupka javne nabave. Provjera sukladno Zakonu o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, prema odredbama Dokumentacije o nabavi, provodi se u drugoj fazi postupka, odnosno nakon što Odluka o odabiru postane izvršna. UT pogrešno poistovjećuje dokaze tehničke i stručne sposobnosti s dokazima koji se prikupljaju nakon izvršnosti Odluke o odabiru. U Dokumentaciji o nabavi jasno je precizirano koji se dokazi prikupljaju u svakoj fazi postupka. Naručitelj nije mogao odbiti ponudu jer je ŽR, dipl.ing.geol., nominirana kao stručnjak, a u Dokumentaciji o nabavi jasno je stajalo „ovlašteni inženjer odgovarajuće struke“. Provjera sukladnosti s Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje provodi se tek nakon izvršnosti Odluke o odabiru. Hipotetski, ovakvo odbijanje bilo bi pogrešno jer bi prejudiciralo ishod. Naručitelj je u fazi pregleda i ocjene ponude postupio sukladno odredbama Dokumentacije o nabavi i zaključio da je Ponuditelj dostavio propisani dokaz te da su stručnjaci 1- 6 ovlašteni inženjeri odgovarajuće struke. Naručitelju je bilo sporno je li preraspodjela stručnjaka u fazi nakon izvršnosti Odluke o odabiru ispravna. S obzirom na to da je u Dokumentaciji o nabavi jasno navedeno da se zamjena stručnjaka može izvršiti nakon dodjele ugovora te da poslove stručnjaka može obavljati jedan od ostalih nominiranih stručnjaka, Naručitelj je smatrao da objava Odluke o poništenju ne bi bila ispravno postupanje. Takvo postupanje smatralo bi se povredom načela ekonomičnog i svrhovitog trošenja javnih sredstava. Na temelju tih činjenica, Naručitelj je zaključio da prihvaćanje preraspodjele stručnjaka predstavlja ispravnu i razumnu odluku. S obzirom na to da se radi o projektu koji financira drugo tijelo, bez čije financijske pomoći projekt ne bi mogao biti realiziran, tužitelj je zatražio mišljenje nadležnog tijela - SAFU, koje se dostavlja u privitku, a kojim se tužitelj i rukovodio. Slijedom navedenog, tuženo tijelo je pogrešno utvrdilo činjenično stanje te posljedično pogrešno primijenilo i mjerodavne odredbe koje se odnose na primjenu financijskih ispravaka kao i materijalno pravo pozivajući se na Uredbu (EU) br. 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. u odnosu na rješenje KLASA: UP/I-988-01/25-02/18, URBROJ: 538-05-3-3-2/731-25-5 dana 23. svibnja 2025. te na Uredbu (EU) br. 1303/2013 u odnosu na rješenje KLASA: UP/I-988-01/25-02/25, URBROJ: 538-05-3- 3-2/731-25-5 dana 16. svibnja 2025., čime su oba rješenja nezakonita. Unatoč navedenom navodu iz prigovora protiv Odluke SAFU, tuženo tijelo se u pobijanom rješenju na niti jednom mjestu u obrazloženju ne osvrće i ne cijeni istaknuti navod iz prigovora koji se tiče dostavljenog e-maila. Zanemarivanje obveze ocjene svih navoda Prigovora ostvarena je i povreda odredbe članka 120. st. 3. ZUP. Naime radi se o konkretnom i dokazanom navodu koji nije cijenilo tuženo tijelo te ga nije dovelo u vezu sa ostalim dokazima u provedenom postupku, čime nedostaju razlozi o odlučnim činjenicama, odnosno odlučne činjenice su utvrđene pogrešno i nepotpuno te protivno ispravama i navodima koji su dostavljeni u spis, pa su stoga pobijana rješenja samo radi toga nezakonita. Prethodno opisano nepotpuno, odnosno pogrešno, utvrđeno činjenično stanje od odlučnog je značaja za donošenje odluke s obzirom na pravnu specifičnost uređenja izricanja financijskih korekcija sukladno primjenjivim pravnim izvorima koji su citirani u pobijanim odlukama. Bitna su dva aspekta – prvi - utvrđenje je li nepravilnost uopće počinjena, te ako da, drugi - visina određivanja financijske korekcije. U pogledu oba aspekta, izostaju razlozi o odlučnim činjenicama koje ni SAFU ni tuženo tijelo nisu razjasnili niti doveli u vezu sa predmetom upravne stvari. Da je tuženo tijelo uzelo u obzir da je tužitelj kao naručitelj poduzeo sve mjere kako bi u DoN jasno, nedvojbeno i precizno razdvojio odredbe DoN-a koje se tiču ronioca kao stručnjaka te da je odabranog ponuditelja tražio razjašnjenje zbog njegove nejasne izjave, kao i da da je tužitelj u pogledu navodne nepravilnosti da bi odabrao ponudu kojom nisu ispunjeni svi uvjeti tehničke i stručne sposobnosti postupio sukladno dobivenom mišljenju SAFU, moralo bi donijeti zaključak da šteta niti da je nastupila ili da bi mogla nastupiti općem proračunu Unije na način da tereti opći proračun neopravdanim izdatkom, što je konstitutivni element utvrđenja postojanja predmetnih nepravilnosti, a kamoli da bi se na toj osnovi dalje određivala financijska korekcija jer se u ovom konkretnom slučaju definitivno može isključiti mogućnost da bi takvo postupanje negativno utjecalo na proračun predmetnog Fonda. Tuženo tijelo pogrešno primjenjuje materijalno pravo EU na koje se poziva jer evidentno isto tumači da tereta dokaza nema, što nije točno. Upravo suprotno, tereta dokaza ima, ali uz smanjeni prag izvjesnosti pri dokazivanju, ali se dokazi nepobitno moraju pružiti i obrazložiti te dovesti u vezu sa svim konkretnim okolnostima slučaja jer u suprotnom se otvaraju vrata arbitrarnom postupanju javnopravnog tijela. Kad je riječ o spomenutom pojmu „nepravilnost”, on, u skladu s mjerodavnom legislativom EU, koja se u ovom slučaju primjenjuje, predstavlja kršenje prava Europske unije ili nacionalnog prava u vezi s njegovom primjenom koje proizlazi iz djelovanja ili propusta gospodarskog subjekta uključenog u provedbu europskih strukturnih i investicijskih fondova (u daljnjem tekstu: ESI fondovi) koje šteti, ili bi moglo naštetiti proračunu Unije, tako da optereti proračun Unije neopravdanim izdatkom. Ista definicija sadržana je u članku 1. st. 2. Uredbe Vijeća (EZ, Euroatom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa EZ te člankom 2. točkom 7. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 od 11. srpnja 2006. o utvrđivanju općih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Kohezijskom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1260/1999. Postojanje takve nepravilnosti stoga, i prema praksi Suda EU - Presuda C-743/18 od 1. listopada 2020. - pretpostavlja (kumulativno) ispunjenje triju elemenata, to jest, kao prvo, postojanje povrede prava Unije, kao drugo, činjenicu da je ta povreda nastala zbog djelovanja ili propusta gospodarskog subjekta i, kao treće, postojanje stvarne ili potencijalne štete za proračun Unije. U konkretnom slučaju, tj. glede predmetnih nepravilnosti koje se Korisniku stavljaju na teret, nije ispunjen niti jedan od elemenata koji kumulativno moraju biti ispunjeni da bi se nepravilnost uopće utvrdila. Stoga zaključno, tuženo tijelo te SAFU su pogrešno i nepotpuno utvrdili činjenično stanje te na temelju tako pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja pogrešno primijenili materijalno pravo. O ispravno i potpuno utvrđenom činjeničnom stanju ovisi: 1) odluka o tome je li nepravilnost postoji te 2) odluka o visini odmjerene korekcije, koja oba segmenta ne mogu opstati bez valjanog uporišta u odlučnim činjenicama utvrđene na valjanim dokaznim podlogama, što je u postupcima u sklopu kojih su donesena pobijana rješenja propušteno učiniti. Slijedom izloženog, tužitelj tužbenim zahtjevom predlaže sudu donijeti presudu kojom će poništiti točke I. osporenih rješenja tuženika , te ujedno predlaže da sud naloži tuženiku naknaditi trošak spora tužitelju.
2.Ovaj sud je rješenjem poslovni broj: Us I-1772/2025-2 od 21. srpnja 2025. razdvojio spis ovog suda poslovni broj Us I-1772/2025, radi odvojenog postupanja i odlučivanja, na način da će se spis ovoga suda broj Us I-1772/2025 nastaviti voditi o dijelu tužbe kojim je istaknut tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja KLASA: UP/I-988- 01/25-02/25, URBROJ: 538-05-3-3-2/731-25-5 od 16. svibnja 2025., dok će se u odnosu na osporeno rješenje KLASA: UP/I-988-01/25-02/18, URBROJ: 538-05-3-3- 2/731-25-5 od 23. svibnja 2025. formirati novi spis i postupak nastaviti voditi pod novim poslovnim brojem nakon što se upiše u odgovarajući upisnik ovog suda, nakon čega je spis koji se odnosi na rješenje KLASA: UP/I-988-01/25-02/18, URBROJ: 538-05-3- 3-2/731-25-5 od 23. svibnja 2025. dobio novi poslovni broj: Us I-1863/2025, slijedom čega je predmet ovog spora isključivo ocjena zakonitosti rješenja tuženika KLASA: UP/I-988-01/25-02/25, URBROJ: 538-05-3-3-2/731-25-5 od 16. svibnja 2025.
3.Tuženik je u odgovoru na tužbu u bitnom osporio sve tužbene navode tužitelja pri čemu u pretežitom dijelu ponavlja navode iz obrazloženja osporenog rješenja, slijedom čega ostaje kod navoda obrazloženja osporenog akta i predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.
4.U sporu je održana rasprava 4. prosinca 2025. čime je dana mogućnost strankama da se u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 36/24. - dalje ZUS) izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, a na koju su pristupili opunomoćenik tužitelja i opunomoćenice tuženika.
5.U dokaznom postupku sud je pročitao cjelokupan spis upravnog spora zajedno sa svom priležećom dokumentacijom, te je pročitan spis upravnog tijela dostavljen od strane tuženika uz podnesak od 22. rujna 2025.
6.Daljnjih dokaznih prijedloga nije bilo.
7.Tužbeni zahtjev nije osnovan.
8.Predmet ovog spora je ocjena zakonitosti točke I. osporenog rješenja tuženika.
9.Naime, osporenim rješenjem tuženika Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske, KLASA: UP/I-988-01/25-02/25, URBROJ: 538-05-3-3-2/731-25-5 od 16. svibnja 2025., točkom I. odbijen je prigovor korisnika, tužitelja u ovom sporu, izjavljen na postupanje Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije povodom donošenja Odluke o utvrđenim nepravilnostima (IRR04), KLASA: 910-01/14-01/85, URBROJ: 358-13-25-5947 od 4. ožujka 2025., u odnosu na točke 1. i 3. Odluke o utvrđenim nepravilnostima (IRR04), točkom II. usvojen je prigovor korisnika, tužitelja u ovom sporu izjavljen na postupanje Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije povodom donošenja Odluke o utvrđenim nepravilnostima (IRR04), KLASA: 910-01/14-01/85, URBROJ: 358-13-25-5947 od 4. ožujka 2025. godine, u odnosu na točku 2. Odluke o utvrđenim nepravilnostima (IRR04), točkom III. poništena je Odluka o utvrđenim nepravilnostima (IRR04), KLASA: 910-01/14-01/85, URBROJ: 358-13-25-5947 od 4. ožujka 2025., u odnosu na točku 2. Odluke, dok je točkom IV. naloženo Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije da u ponovljenom postupku ponovo razmotri sve činjenice i ponovno odluči povodom sumnje na nepravilnost u odnosu na točku 2. Odluke, a predmetno rješenje doneseno je pozivom na odredbu članaka 122. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09 i 110/21).
10.Među strankama ovog spora ukazuje se prijepornim je li u konkretnom slučaju tuženik pravilno i zakonito postupio kada je točkom I. osporenog rješenja odbio prigovor korisnika, tužitelja u ovom sporu, izjavljen na postupanje Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije povodom donošenja Odluke o utvrđenim nepravilnostima (IRR04), KLASA: 910-01/14-01/85, URBROJ: 358-13-25-5947 od 4. ožujka 2025., u odnosu na točke 1. i 3. Odluke o utvrđenim nepravilnostima (IRR04), uz razloge koji su obrazloženi u obrazloženju akta tuženika, kao i jesu li okolnosti koje tužitelj problematizira u tužbi od utjecaja na zakonitost točke I. osporenog rješenja, uslijed čega je sporna zakonitost točke I. akta tuženika.
11.Najprije je za istaknuti kako je u konkretnom slučaju tuženik zakonito i pravilno postupio kada je točkom I. osporenog rješenja postupio na naprijed opisani način, to pak stoga što i ovaj sud nalazi da prigovor tužitelja podnesen na postupanje Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije povodom donošenja Odluke o utvrđenim nepravilnostima (IRR04), KLASA: 910-01/14- 01/85, URBROJ: 358-13-25-5947 od 4. ožujka 2025., u odnosu na točke 1. i 3. Odluke o utvrđenim nepravilnostima (IRR04) nije osnovan upravo iz razloga koji su detaljno elaborirani i obrazloženi u obrazloženju osporenog rješenja, koji razlozi su u cijelosti prihvatljivi ovom sudu, slijedom čega sud smatra kako je točka I. osporenog rješenja tuženika u cijelosti pravilna i zakonita, čijim pak donošenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.
12.Sud nadalje primjećuje da su tužbeni prigovori koje tužitelj ističe u tužbi identični onima koje je već istaknuo u prigovoru podnesenom na postupanje Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije povodom donošenja Odluke o utvrđenim nepravilnostima (IRR04), KLASA: 910-01/14-01/85, URBROJ: 358-13-25-5947 od 4. ožujka 2025., u odnosu na točke 1. i 3. Odluke o utvrđenim nepravilnostima (IRR04), a koje je pak tuženik pravilno otklonio u obrazloženju svog akta, koje obrazloženje je u cijelosti prihvatljivo i ovom sudu, kod kojeg stanja stvari tužbeni prigovori tužitelja koje ističu u ovom sporu nisu, niti mogu biti od utjecaja na donošenje drugačije odluke u konkretnoj upravnoj stvari.
13.Nadalje, sud nalazi potrebnim navesti kako je točkom 1. Odluke o utvrđenim nepravilnostima IRR04, KLASA: 910-01/14-01/85, URBROJ: 358-13-25-5947, od 4. ožujka 2025. (u nastavku teksta: Odluka) utvrđena nepravilnosti br. 19 (Pregovaranje tijekom postupka ocjenjivanja ponuda uključujući i izmjenu odabrane ponude), točkom 2. Odluke nepravilnost br. 25 (Ostale izmjene ugovora na način da se u manjem opsegu i s manjim značajem utjecalo na ekonomsku ravnotežu koje se mogu smatrati značajnim izmjenama) te točkom 3. Odluke nepravilnost br. 16 (Nepoštivanje propisanih kriterija za odabir gospodarskog subjekta ili tehničkih specifikacija nakon otvaranja ponuda zbog koje dolazi do neispravnog odabira/isključenja ponuditelja ili prihvaćanja/odbijanja ponude) iz Priloga 1. Pravila o financijskim korekcijama v.5.1. (u nastavku teksta: Pravila), koja su pripremljena u skladu s Odlukom Europske komisije C(2019) 3452 od 14. svibnja 2019. o utvrđivanju smjernica za određivanje financijskih ispravaka koje se u slučaju nepoštivanja primjenjivih pravila o javnoj nabavi primjenjuju na izdatke koje u okviru podijeljenog upravljanja financira Unija. Sukladno Pravilima, za nepravilnost br. 19 utvrđena je financijska korekcija u iznosu od 25% prihvatljive vrijednosti ugovorenog iznosa, za nepravilnost br. 25 određena je jednostavna financijska korekcija u ukupnom iznosu od 451,24 EUR, dok je za nepravilnost br. 16 određena financijska korekcija u iznosu od 5% prihvatljive vrijednosti ugovorenog iznosa. Nadalje, osporavanim rješenjem odbijen je kao neosnovan prigovor tužitelja u odnosu na nepravilnosti br. 19 (Pregovaranje tijekom postupka ocjenjivanja ponuda uključujući i izmjenu odabrane ponude) i br. 16 (Nepoštivanje propisanih kriterija za odabir gospodarskog subjekta ili tehničkih specifikacija nakon otvaranja ponuda zbog koje dolazi do neispravnog odabira/isključenja ponuditelja ili prihvaćanja/odbijanja ponude). Međutim, prigovor tužitelja u povodu nepravilnosti br. 25 (Ostale izmjene ugovora na način da se u manjem opsegu i s manjim značajem utjecalo na ekonomsku ravnotežu koje se mogu smatrati značajnim izmjenama) usvojen je, te je u pogledu te nepravilnost predmet vraćen SAFU / PT 2 na ponovni postupak.
14.Potom, nepravilnost br. 19 utvrđena je jer je suprotno odredbama Zakona o javnoj nabavi („Narodne novine“, broj: 120/16 i 114/22, u nastavku teksta: ZJN) u povodu zahtjeva za pojašnjenjem ponude došlo do promjene elemenata ponude od strane ponuditelja. Naime, sukladno točki 4.3.2. Podaci o angažiranim tehničkim stručnjacima Dokumentacije o nabavi (u nastavku teksta: DON) ponuditelji su bili dužni u ponudi, putem ESPD obrasca, nominirati 7 traženih stručnjaka, uključujući i stručnjaka ronioca. Stručnjak ronilac tražen je točkom 4.3.2. kao uvjet tehničke i stručne sposobnosti te je istom točkom bilo propisano da se ispunjavanje tog uvjeta dokazuje upravo putem ESPD obrasca. Nadalje, točkom 4.6. Dokumenti kojima se dokazuje ispunjavanje kriterija za odabir gospodarskog subjekta DON-a bilo je propisano da ekonomski najpovoljniji ponuditelj, prije donošenja odluke o odabiru, dostavi ažurirane popratne dokumente - izjavu o raspolaganju stručnjacima koji su traženi točkom 4.3.2., dakle, uključujući i stručnjaka ronioca. Konačno, točkom 7.16.4. Zahtjevi za obavljanje ronilačkih poslova DON-a, od odabranog ponuditelja se, prije sklapanja ugovora, očekivala dostava određenih dokumenata za sve stručnjake navedene pod točkom 4.3.2., sukladno posebnim propisima ili stručnim pravilima (za ronioca – dokaz o položenom ronilačkom ispitu). Kako je iz ponude, odnosno ESPD obrasca, kao i iz Izjave o raspolaganju stručnjacima koju je ponuditelj samoinicijativno dostavio uz ponudu, jasno vidljivo da nijedan stručnjak nije bio nominiran za poziciju ronioca iz točke 4.3.2. Podaci o angažiranim tehničkim stručnjacima, tužiteljev zahtjev za upotpunjavanjem, razjašnjenjem dostavljenih nužnih informacija ili dokumentacije od 19. ožujka 2021. te (prihvaćeni) odgovor ponuditelja na isti, kojim je u ponudu naknadno uveden novi stručnjak, ne može se smatrati razjašnjavanjem, upotpunjavanjem ili dostavljanjem nužnih informacija ili dokumentacije kako to propisuje članak 293. stavak 1. ZJN-a. Navedeno predstavlja prihvaćanje sadržajno različite ponude u odnosu na inicijalno dostavljenu, odnosno prihvaćanje izmijenjene ponude. Time je tužitelj, suprotno primjenjivim odredbama ZJN-a, dopustio ponuditelju izmjenu ponude tijekom postupka ocjenjivanja te je temeljem tako izmijenjene ponude donio Odluku o odabiru.
15.U odnosu pak na navode tužitelja u kojima tvrdi da SAFU/PT_2 smatra kako su izmjenom ponude nakon isteka roka za dostavu narušeni principi jednakog tretmana i transparentnosti, za navesti je kako je u konkretnom slučaju nepravilnost utvrđena zbog činjenice da je došlo do izmjene ponude povodom zahtjeva za pojašnjenjem ponude, što je u izravnoj suprotnosti s odredbom ZJN-a. Također, glede tužbenih navoda da SAFU/PT_2 nije pristupio utvrđivanju okolnosti koje bi dovele do primjene niže stope korekcije sukladno primjenjivom aktu, niti je ovaj nedostatak otklonilo tuženo tijelo, čime nedostaju razlozi o odlučnim činjenicama pa se rješenje ne može ispitati u ključnim dijelovima - financijskoj korekciji tužitelju, za kazati je da je u slučaju nepravilnosti iz točke 19. Priloga 1 Pravila propisana paušalna stopa korekcije od 25% bez naznačenog raspona ili mogućnosti primjene niže stope. Kako se u tablici nepravilnosti za ovu točku ne navode uvjeti ni okolnosti pod kojima bi se stopa mogla smanjiti, proizlazi da Prilog 1 Pravila ne predviđa umanjenje iznosa korekcije u ovakvim slučajevima. Međutim, prema stavku 6. članku 7. Priloga 1 Pravila, nadležno tijelo može smanjiti iznos korekcije samo „u slučajevima (i na stopu) u kojima je to prema ovim Pravilima dozvoljeno“, uzimajući u obzir postupanje prijavitelja u odnosu na stavke kako ih navodi stavak 8. članak 7. Priloga 1 Pravila. Stoga, obveza je nadležnog tijela utvrditi stopu financijske korekcije temeljem Priloga 1 Pravila, a smanjenje financijske korekcije je iznimka u slučaju posebno opravdanih okolnosti. Slijedom izloženog, u konkretnom slučaju Pravilima nije omogućeno umanjenje propisane korekcije od 25%. Također, niti tuženik niti PT_2 nisu ovlašteni proizvoljno umanjivati stope financijskih korekcija čak i kada postoji mogućnost umanjenja istih u skladu s Pravilima, što bi značilo da ukoliko je propisana mogućnost umanjenja na 10% ili 5% pod određenim okolnostima, da je umanjenje moguće isključivo na 10% ili 5%., no nedvojbeno je da u konkretnom slučaju nije omogućeno umanjenje propisane korekcije.
16.Vezano za navode tužitelja da su DON-om jasno odvojene i sadržajno različite odredbe za stručnjake 1-6 i stručnjaka ronioca, te da je za stručnjake 1-6 propisano da gospodarski subjekt mora dokazati da raspolaže tim stručnjacima prilikom predaje ponude, dok se za stručnjaka ronioca izričito navodi da ga odabrani ponuditelj mora imati na raspolaganju za izvršenje ugovora, što se odnosi na fazu nakon izbora najpovoljnije ponude, za istaknuti je da se svi navedeni stručnjaci - stručnjaci 1-6 te stručnjak ronilac - traže unutar iste točke 4.3.2. Podaci o angažiranim tehničkim stručnjacima kao uvjet tehničke i stručne sposobnosti te da iz točke 4.3.2. Podaci o angažiranim tehničkim stručnjacima DON-a jasno proizlazi obveza da se za potrebe utvrđivanja okolnosti raspolaganja tehničkim stručnjacima (koji su navedeni pod točkom 4.3.2.) oni moraju imenovati u ESPD obrascu, a koji se popunjava prilikom predaje ponude. Isto tako, kada je riječ o stručnjacima 1-6, također se, pod točkom 4.3.2. Podaci o angažiranim tehničkim stručnjacima navodi ista formulacija, odnosno da gospodarski subjekt mora dokazati da za izvršenje ugovora raspolaže sa traženim stručnjacima, jednako kao i za stručnjaka ronioca. Sama činjenica da je I (ovdje tužitelj) propisao da odabrani ponuditelj mora imati na raspolaganju ronioca za izvršenje ugovora, ne isključuje i obavezu ponuditelja da prilikom predaje ponude dokazuje raspolaganje navedenim stručnjakom jer sadržaj točke 4.3.2. Podaci o angažiranim tehničkim stručnjacima DON-a ne ukazuje na takav zaključak, s obzirom na to da u odnosu na način dokazivanja raspolaganja stručnjacima prilikom predaje ponude, ronilac nije isključen. Prema tome, sadržaj točke 4.3.2. Podaci o angažiranim tehničkim stručnjacima DON-a ne upućuje na zaključak, kako to iznosi tužitelj, da se DON-om u odnosu na dokazivanje raspolaganja stručnjacima, jasno razlikuju stručnjaci 1-6, koji moraju biti imenovani u ponudi, od ronioca, koji se dostavlja nakon dostave ponude. Ujedno, točkom 4.6. Dokumenti kojima se dokazuje ispunjavanje kriterija za odabir gospodarskog subjekta DON-a propisano je da će naručitelj od gospodarskog subjekta koji je podnio najpovoljniju ponudu zatražiti dostavu ažuriranih popratnih dokumenata kojima dokazuje da ispunjava kriterije za odabir gospodarskog subjekta (što uvjet tehničke i stručne sposobnosti, pod kojim je naveden i stručnjak ronilac, i jest). Uslijed izloženog, ni ovom točkom DON-a se ne razlikuju stručnjaci 1-6 od stručnjaka ronioca.
17.U odnosu na navode tužitelja da je odredba DON-a koja se odnosi na ronioca povezana s točkom 7.16.4. Zahtjevi za obavljanjem ronilačkih poslova, koja propisuje dokumente koji se dostavljaju nakon izvršnosti Odluke o odabiru, a prije potpisa Ugovora, za naglasiti je da se navedena odredba DON-a odnosi prvenstveno na dokazivanja da traženi stručnjak ispunjava uvjete i zahtjeve koji moraju biti ispunjeni sukladno posebnim propisima ili stručnim pravilima te da isto nije nikako povezano s obvezom ponuditelja u odnosu na dokazivanje ispunjavanja uvjeta sposobnosti, a koji se trebaju dokazati prilikom predaje ponude. Također, točkom 7.16. Uvjeti i zahtjevi koji moraju biti ispunjeni sukladno posebnim propisima ili stručnim pravilima DON-a propisano je i za stručnjake 1-6 obveza dokazivanja da traženi stručnjak ispunjava uvjete i zahtjeve koji moraju biti ispunjeni sukladno posebnim propisima ili stručnim pravilima, a koji se također podnose nakon izvršnosti Odluke o odabiru, a prije potpisivanja ugovora. Slijedom navedenog, netočan je navod tužitelja da su DON-om jasno odvojene i sadržajno različite odredbe za stručnjake 1-6 te i stručnjaka ronioca. Dodatno, ZJN definira što se podrazumijeva pod „Kriteriji za odabir gospodarskog subjekta (uvjeti sposobnosti)“ pa tako između ostalog u članku 256. stavak 1. navodi „Tehničku i stručnu sposobnost“ kao jedan od kriterija za odabir gospodarskog subjekta. Članak 256. stavak 4. ZJN-a propisuje da svi uvjeti sposobnosti moraju biti vezani uz predmet nabave i razmjerni predmetu nabave. Time se jasno postavlja obveza da svaki uvjet koji naručitelj propisuje za dokazivanje sposobnosti gospodarskog subjekta mora odražavati stvarne potrebe definiranog predmeta nabave. Nadalje, članak 259. stavak 1. ZJN-a propisuje da javni naručitelj može odrediti uvjete tehničke i stručne sposobnosti kojima se osigurava da gospodarski subjekt ima potrebne ljudske i tehničke resurse te iskustvo potrebno za izvršenje ugovora o javnoj nabavi na odgovarajućoj razini kvalitete, a osobito zahtijevati da gospodarski subjekt ima dovoljnu razinu iskustva, što se dokazuje odgovarajućim referencijama iz prije izvršenih ugovora.
18.Prema navedenim zakonskim odredbama, a budući da je stručnjak ronilac potreban za izvršenje predmeta nabave, njegovo imenovanje i dokazivanje spada upravo u tehničku i stručnu sposobnost. Nelogično je i pogrešno tumačenje da tužitelj (ranije naručitelj) istovremeno smatra kako je određeni stručnjak bitan za buduće, specifične aspekte izvršenja ugovora pa ga stoga navodi kao poseban uvjet za fazu izvršenja, dok u temeljnoj Dokumentaciji o nabavi - čija je svrha dokazivanje da ponuditelj raspolaže potrebnim ljudskim i tehničkim resursima te iskustvom za izvršenje ugovora o javnoj nabavi - ne zahtijeva dokazivanje da ponuditelj raspolaže upravo tim stručnjakom. Takav zaključak, kako je već i prije argumentirano, ne proizlazi ni iz samih odredaba DON-a. Stoga svi stručnjaci potrebni za izvršenje ugovora moraju biti navedeni i dokazani u ESPD obrascu kao uvjet tehničke i stručne sposobnosti u skladu s člankom 260. ZJN-a koji propisuje da je Europska jedinstvena dokumentacija o nabavi ažurirana formalna izjava gospodarskog subjekta, koja služi kao preliminarni dokaz umjesto potvrda koje izdaju tijela javne vlasti ili treće strane, a kojima se potvrđuje da taj gospodarski subjekt, između ostalog, ispunjava tražene kriterije za odabir gospodarskog subjekta.
19.Glede tužbenih navoda da je nepravilno tvrditi kako je došlo do izmjene ponude jer je naručitelj tražio pojašnjenje isključivo zato što je ponuditelj u sklopu ponude dostavio Izjavu koja je nejasno sastavljena, a u kojoj nije bilo jasno precizirano da se ronilac također odnosi na osobe koje će ponuditelj imati na raspolaganju, za navesti je da se zahtjev Korisnika za otklanjanjem nejasnoća u ESPD obrascu i Izjavi o raspolaganju tehničkim stručnjacima ne može smatrati razjašnjavanjem, upotpunjavanjem ili dostavljanjem nužnih informacija ili dokumentacije u primjerenom roku kako to propisuje članak 293. ZJN-a, već takvo postupanje upućuje na to da je Korisnik traženjem upotpunjavanja ponude traženim stručnjakom i prihvaćanjem njegovog naknadnog uvođenja u ponudu prihvatio sadržajno različitu ponudu u odnosu na inicijalno dostavljenu ponudu, odnosno da je prihvatio izmijenjenu ponudu, što je u skladu sa pravnim shvaćanjem Visokog upravnog suda Republike Hrvatske iz presude UsII-499/19-13 od 20. studenoga 2019., prema kojemu: „da bi izmjena podataka iz inicijalne ponude bila dopuštena, nužno je da je riječ o nepotpunim ili pogrešnim podacima (ili podacima koji se takvima čine) ili o situaciji u kojoj određeni dokumenti nedostaju. Dakle, postupajući na temelju članka 293. stavka 1. ZJN-a naručitelju je dopušteno zahtijevati od gospodarskih subjekata dopunu, razjašnjenje, upotpunjavanje ili dostavljanje nužnih informacija ili dokumentacije u primjerenom roku, sve dok to ne dovodi do nove ponude. S druge strane, uvođenje novih elemenata u ponudu koji dovode do sadržajno različite ponude od inicijalne ponude, prelazi granice dopuštenog postupanja naručitelja odnosno ponuditelja u smislu članka 293. ZJN-a.”. Također, Visoki upravni sud Republike Hrvatske, u presudi UsII-227/20-5 od 29. srpnja 2020., navodi: „Pravilno tvrdi tuženica da je naručitelj u ponovljenom postupku zakonito primijenio članak 293. ZJN 2016 te otklonio nedostatak u ponudi koji se odnosio na nejasnoću u dokazu tehničke i stručne sposobnosti ponuditelja Viz- Ex d.o.o. iz Nedelišća koja je utvrđena prethodnim njenim rješenjem. Pri tom naručitelj nije izmijenio svoju ponudu jer iz dokumentacije u spisu proizlazi, a što je pravilno utvrdila tuženica, da je odabrani ponuditelj već u inicijalnoj ponudi odredio da se radi dokazivanja tehničke i stručne sposobnosti kao i izvršenja ugovora oslanja na sposobnost gospodarskog subjekta Studio Kušan d.o.o. Međutim, nejasno je bilo u kojem dijelu će Studio Kušan d.o.o. sudjelovati u izvršenju usluge, koja nejasnoća je otklonjena na način da je odabrani ponuditelj potvrdio da će Studio Kušan d.o.o. pružati usluge u arhitektonskom dijelu izvršenja ugovora u vrijednosti od 10% ukupne vrijednosti izvršenja ugovora koji je predmet ovog nadmetanja.“ Naznačeni sud navodi kako je zakonita primjena članka 293. ZJN-a u takvoj situaciji moguća jer se radi o razjašnjenju, a ne o izmjeni ponude - budući da je Studio Kušan d.o.o. bio izričito naveden u inicijalnoj izjavi o oslanjanju na njegove kapacitete te je dopunom samo precizirano u kojem će dijelu posla sudjelovati.
20.Iz naprijed citiranog pravnog shvaćanja Visokog upravnog suda kojeg prihvaća i ovaj prvostupanjski upravni sud, proizlazi, a contrario, da bi se radilo o nedopuštenoj izmjeni ponude kada bi se naknadnom dopunom ili razjašnjenjem uvodio gospodarski subjekt koji nije bio naveden u inicijalnoj ponudi. To je upravo situacija koja je analogna predmetnom slučaju gdje se nakon roka za dostavu ponuda uvodi novi stručnjak koji je morao biti naveden u trenutku isteka roka za dostavu ponuda, kako bi se ispunili traženi uvjeti tehničke i stručne sposobnosti iz DON-a, a kako isti u inicijalnoj ponudi uopće nije bio naveden u ESPD obrascu ni u Izjavi o raspolaganju stručnjacima, ovakva ponuda nije mogla biti odabrana temeljem uvjeta i zahtjeva iz DON-a, niti se navedeni nedostatak (postojanje tehničke i stručne sposobnosti) mogao naknadno otkloniti putem instituta upotpunjavanja i pojašnjavanja iz članka 293. ZJN- a. Kako i upravno sudska praksa ističe, zakonito pojašnjenje ponude podrazumijeva pojašnjenje već postojećih elemenata ponude, dok se uvođenje novog elementa (bilo gospodarskog subjekta, bilo stručnjaka) kvalificira kao sadržajna izmjena ponude, a što članak 293. ZJN-a izričito zabranjuje. Prema tome, netočno tužitelj tvrdi da nije došlo do izmjene ponude jer je naručitelj tražio pojašnjenje isključivo zato što je ponuditelj u sklopu ponude dostavio Izjavu koja je nejasno sastavljena jer je predmetno pojašnjenje rezultiralo dodavanjem u ESPD obrazac novog stručnjaka koji nije inicijalno bio u njemu naveden. Takva izmjena predstavlja nedopuštenu promjenu sadržaja ponude, zbog čega je tužitelj nije smio prihvatiti, neovisno o tome što je svrha traženog pojašnjenja bila. Motiv tužitelja prilikom traženja pojašnjenja u ovom je kontekstu pravno irelevantan, budući da je objektivna posljedica bila izmjena sadržaja ponude što je suprotno članku 280. stavak 6. ZJN-a, koji propisuje da u roku za dostavu ponuda ponuditelj može izmijeniti svoju ponudu ili od nje odustati, a prema stavku 8. istog članka, nakon isteka roka za dostavu ponuda, ponuda se ne smije mijenjati. Sukladno članku 293. stavku 1. ZJN-a koji navodi ako su informacije ili dokumentacija koje je trebao dostaviti gospodarski subjekt nepotpuni ili pogrešni ili se takvima čine ili ako nedostaju određeni dokumenti, javni naručitelj može, poštujući načela jednakog tretmana i transparentnosti, zahtijevati od dotičnih gospodarskih subjekata da dopune, razjasne, upotpune ili dostave nužne informacije ili dokumentaciju u primjerenom roku ne kraćem od pet dana. Prema stavku 2. istog članka, postupanje sukladno stavku 1. tog članka ne smije dovesti do pregovaranja u vezi s kriterijem za odabir ponude ili ponuđenim predmetom nabave. Navedene povrede odredaba ZJN-a su, nadalje, vezane uz članak 295. stavak 1. ZJN-a, po kojemu je javni naručitelj obvezan odbiti ponudu za koju, na temelju rezultata pregleda i ocjene ponuda i provjere uvjeta iz članka 291. ZJN-a, utvrdi da je nepravilna, neprikladna ili neprihvatljiva te na temelju kriterija za odabir ponude odabire ponudu ponuditelja koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu te člankom 298. stavak 1. točka 8. ZJN-a, koji obvezuje javnog naručitelja da poništi postupak javne nabave ako nakon isključenja ponuditelja ili odbijanja ponuda ne preostane nijedna valjana ponuda.
21.Vezano za nepravilnost br. 16 koja je utvrđena je jer je tužitelj, suprotno odredbama ZJN-a propustio odbiti ponudu koja je neprihvatljiva na temelju rezultata pregleda i ocjene ponuda i provjere uvjeta iz članka 291. ZJN-a, za kazati je kako je tužitelj u postupku javne nabave odabrao ponuditelja Trames d.o.o., iako je iz same ponude te kasnije ažuriranog popratnog dokumenta bilo razvidno da nisu ispunjeni svi uvjeti tehničke i stručne sposobnosti iz t. 4.3.2. Podaci o angažiranim tehničkim stručnjacima DON-a. Proizlazi da je ponuditelj, inicijalno, kao stručnjaka 4 - Nadzorni inženjer nad izvođenjem geotehničkih radova – 1 (jedan) ovlašteni inženjer građevinske struke nominirao stručnjakinju ŽR, diplomiranu inženjerku geologije, koja kao takva nije odgovarajuće struke za poziciju na koju je nominirana. Tužitelj tu nesukladnost nije uočio niti je zatražio dodatna pojašnjenja sukladno članku 293. ZJN-a koji obvezuje naručitelja da pojašnjava nejasnoće u ponudi prije donošenja odluke o odabiru. Isto tako, ponuditelj je, inicijalno, nominirao FR, diplomirani inženjer građevine isključivo na poziciju stručnjaka 6 - Koordinator zaštite na radu u fazi izvođenja radova – 1 (jedan) inženjer odgovarajuće struke. Nadalje, odabrani ponuditelj je prije sklapanja Ugovora o nabavi, a nakon izvršnosti Odluke o odabiru, tužitelja obavijestio da je zbog poslovno-tehnoloških procesa koji proizlaze iz njihove organizacije poslovanja došlo do preraspodjele stručnjaka u odnosu na inicijalne nominacije. Tako je FR, diplomirani inženjer građevine, inicijalno nominiran isključivo na poziciju stručnjaka 6 preraspoređen na poziciju stručnjak 4 Nadzorni inženjer nad izvođenjem geotehničkih radova – 1 (jedan) ovlašteni inženjer građevinske struke i stručnjak 6 Koordinator zaštite na radu u fazi izvođenja radova – 1 (jedan) inženjer odgovarajuće struke, s obzirom da prema točki 4.3.2. Podaci o angažiranim tehničkim stručnjacima DON-a poslove koordinatora zašite na radu u fazi izvođenja radova može obavljati i jedan od nominiranih stručnjaka. Osim toga, inicijalno nominirana za stručnjaka 4. - ŽR, diplomirana inženjerka geologije, preraspoređena je tada na poziciju nepredviđenu DON-om, a koju odabrani ponuditelj obrazlaže: „U ponudi nominirana stručnjakinja ŽR se raspoređuje na poziciju 5. Pomoćnik nadzornog inženjera nad izvođenjem geotehničkih radova. Predmetna preraspodjela pozicija stručnjaka je sukladna odredbama dokumentacije o nabavi te naša ponuda ostaje cjelovita i sa svim stručnjacima koji su nominirani u ponudi i sukladna je poslovno tehničkim procesima koji proizlaze iz organizacije poslovanja našeg društva.“ Prema tome, ponuditelj je zamijenio ponuđenu stručnjakinju nakon donošenja Odluke o odabiru iz čega proizlazi da je tužitelj prihvatio, odnosno odabrao ponudu za koju ponuditelj nije dokazao da ispunjava sve uvjete tehničke i stručne sposobnosti, odnosno kriterij za odabir gospodarskog subjekta. Stručnjakinja koju je ponuditelj inicijalno nominirao na poziciju stručnjaka 4, odnosno na poziciju nadzornog inženjera nad izvođenjem geotehničkih radova, nije bila odgovarajuće struke i kao takva nije mogla ispuniti predmetni uvjet tehničke i stručne sposobnosti. Stoga, tužitelj nije smio Odlukom o odabiru odabrati takvu neprihvatljivu ponudu već je trebao reagirati na takav navod u ponudi i dalje postupiti u skladu s primjenjivim odredbama ZJN-a, a prvenstveno pojašnjavati predmetni dio ponude u okviru članka 293. ZJN-a. Također, Korisnik nije smio prihvatiti ni naknadnu zamjenu, odnosno preraspodjelu stručnjaka, o kojoj ga je obavijestio odabrani ponuditelj prije sklapanja Ugovora - predmetno, suprotno navodima ponuditelja, također nije bilo u skladu s točkom 4.3.2. Podaci o angažiranim tehničkim stručnjacima DON-a.
22.U odnosu na navode tužitelja da SAFU/PT_2 pogrešno poistovjećuje dokaze tehničke i stručne sposobnosti s dokumentima koji se prikupljaju nakon izvršnosti Odluke o odabiru, s obzirom da se provjera sukladno Zakonu o poslovima i djelatnosti prostornoga uređenja i gradnje („Narodne novine“, broj: 110/19), provodi u drugoj fazi postupka, odnosno nakon što Odluka o odabiru postane izvršna, za istaknuti je da iz točke 4.3.2. Podaci o angažiranim tehničkim stručnjacima DON-a jasno proizlazi da nominirani stručnjaci moraju biti odgovarajuće struke te je iz ESPD obrasca odabranog ponuditelja tužitelj mogao jasno zaključiti da imenovana stručnjakinja nema potrebne obrazovne kvalifikacije, neovisno o posebnim uvjetima koji su propisani prema posebnim propisima, a koji se dokazuju u kasnijoj fazi postupka. Prema tome, ispunjavanje uvjeta tehničke i stručne sposobnosti ne može se vezati uz dokaze koji se pribavljaju u kasnijoj fazi postupka, kako to tvrdi tužitelj, već je ponuditelj bio dužan u ponudi dokazati da traženi stručnjaci ispunjavaju odgovarajuće uvjete tehničke i stručne sposobnosti, a koje je naručitelj u postupku pregleda i ocjene ponuda morao provjeriti. U konkretnom slučaju je iz ESPD obrasca bilo jasno vidljivo da imenovana stručnjakinja ne ispunjava tražene uvjete za nominiranog stručnjaka, a tužitelj je Odlukom o odabiru prihvatio ponudu za koju ponuditelj nije dokazao da ispunjava sve uvjete tehničke i stručne sposobnosti. S obzirom na to da stručnjakinja koja je bila nominirana u ponudi za stručnjaka 4 nije bila odgovarajuće struke koja je tražena u okviru uvjeta tehničke i stručne sposobnosti, razvidno je da u odnosu na istu nisu bili ispunjeni uvjeti iz točke 4.3.2. Podaci o angažiranim tehničkim stručnjacima DON-a. Dodatno, ZJN propisuje naručiteljima da odbiju ponude koje ne zadovoljavaju tražene uvjete, a ta obveza nastaje u fazi pregleda i ocjene ponuda koja temporalno prethodi donošenju odluke o odabiru. Naime, Odjeljak A, Postupak pregleda i ocjene, članak 291. ZJN-a regulira postupak pregleda i ocjene ponuda, te propisuje da javni naručitelj mora provjeriti ispunjenje uvjeta sljedećim redoslijedom: jamstvo za ozbiljnost ponude (ako je traženo), odsutnost osnova za isključenje gospodarskog subjekta, ispunjenje kriterija za odabir gospodarskog subjekta koji uključuju sposobnost za obavljanje profesionalne djelatnosti, ekonomsku i financijsku sposobnost, tehničku i stručnu sposobnost, ispunjenje zahtjeva i uvjeta vezanih uz predmet nabave i tehničke specifikacije te konačno računsku ispravnost ponude. Članak 295. stavak 1. ZJN-a propisuje da je javni naručitelj obvezan odbiti ponudu za koju na temelju rezultata pregleda i ocjene ponuda i provjere uvjeta iz članka 291. ZJN-a utvrdi da je nepravilna, neprikladna ili neprihvatljiva. U ovom slučaju iz odredaba DON-a jasno proizlazi da nominirani stručnjaci moraju biti odgovarajuće struke, te je iz ESPD obrasca odabranog ponuditelja tužitelj mogao jasno zaključiti da imenovana stručnjakinja nema potrebne obrazovne kvalifikacije, to jest, da ponuda ne udovoljava traženim uvjetima tehničke i stručne sposobnosti odnosno traženim uvjetima sposobnosti gospodarskog subjekta za izvršenje ugovora o javnoj nabavi. Odjeljak C, Odluke Javnog naručitelja, članak 302. stavak 1. ZJN-a potvrđuje navedeni redoslijed postupanja propisujući da javni naručitelj na osnovi rezultata pregleda i ocjene ponuda te kriterija za odabir ponude donosi odluku o odabiru, što jasno ukazuje da se odluka o odabiru donosi tek nakon što su sve provjere iz članka 291. ZJN provedene i završene, a što uključuje i provjeru zadovoljenja uvjeta tehničke i stručne sposobnosti. Prema tome, ako se u fazi pregleda i ocjene ponuda utvrdi da ponuda ne zadovoljava uvjete tehničke i stručne sposobnosti ili bilo koje druge uvjete propisane člankom 291. ZJN-a, naručitelj je zakonski obvezan tu ponudu odbiti u skladu s navedenim odredbama ZJN-a.
23.Slijedom izloženog, netočan je navod tužitelja da SAFU/PT_2 pogrešno poistovjećuje dokaze tehničke i stručne sposobnosti s dokumentima koji se prikupljaju nakon izvršnosti Odluke o odabiru. Naime, ponuditelj je već u inicijalnoj ponudi bio dužan dostaviti dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta tehničke i stručne sposobnosti, uključujući kvalifikacije nominiranih stručnjaka, sukladno točki 4.3.2. DON-a. Iz ESPD obrasca odabranog ponuditelja jasno je bilo vidljivo da nominirana stručnjakinja nije posjedovala potrebne obrazovne kvalifikacije, što predstavlja neispunjavanje ključnih uvjeta iz DON-a koji se provjeravaju, kao uvjet tehničke i stručne sposobnosti, za vrijeme pregleda i ocjene ponuda, a ne nakon izvršnosti Odluke o odabiru, a što je tužitelj (tada Korisnik) propustio uvidjeti i postupati u skladu s uočenim. Navedeno postupanje, tj. propust tužitelja je suprotan članku 290. ZJN-a koji navodi da, nakon otvaranja ponuda, javni naručitelj pregledava i ocjenjuje ponude na temelju uvjeta i zahtjeva iz dokumentacije o nabavi te o tome sastavlja zapisnik te članku 291. u kojem je izložen redoslijed provjere u pregledu i ocjeni ponuda - naručitelj, među ostalim, provjerava i ispunjenje traženih kriterija za odabir gospodarskog subjekta. Kao što je prethodno istaknuto, navedene povrede odredaba ZJN-a su, nadalje, u vezi s člankom 295. stavkom 1. ZJN-a po kojemu je javni naručitelj obvezan odbiti ponudu za koju, na temelju rezultata pregleda i ocjene ponuda i provjere uvjeta iz članka 291. ZJN-a, utvrdi da je nepravilna, neprikladna ili neprihvatljiva te na temelju kriterija za odabir ponude odabire ponudu ponuditelja koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu te člankom 298. stavak 1. točka 8. ZJN-a, koji obvezuje javnog naručitelja da poništi postupak javne nabave ako nakon isključenja ponuditelja ili odbijanja ponuda ne preostane nijedna valjana ponuda.
24.Glede tužbenih navoda tužitelja kako je u DON-u jasno navedeno da se zamjena stručnjaka može izvršiti nakon dodjele ugovora te da poslove stručnjaka može obavljati jedan od ostalih nominiranih stručnjaka i da je sve u skladu s odredbama DON-a, za navesti je da tužitelj nije smio prihvatiti naknadnu zamjenu, odnosno preraspodjelu stručnjaka, o kakvoj ga je obavijestio odabrani ponuditelj prije sklapanja Ugovora jer to nije bilo u skladu s točkom 4.3.2. Podaci o angažiranim tehničkim stručnjacima DON-a. Naime, ne samo da odabrani ponuditelj nije bio u mogućnosti dostaviti tražene dokaze za nominiranu stručnjakinju (s obzirom da ista nije bila odgovarajuće struke za predmetnu poziciju), već i predmetna točka određuje da osobe koje ponuditelj navede u ponudi kao osobe odgovorne za pružanje usluga moraju zaista i sudjelovati kao tehnički stručnjaci u projektu, a ukoliko ponuditelj nakon dodjele ugovora neće imati na raspolaganju tehničke stručnjake koje je naveo u ponudi, može odrediti neku drugu osobu, ako ta druga osoba ima sve obrazovne i stručne kvalifikacije najmanje kao i prvotno određena osoba, o čemu je u obvezi prethodno obavijestiti Naručitelja i dobiti pismenu suglasnost. Prema tome, nije točan navod tužitelja da je predmetna preraspodjela izvršena u skladu s odredbama DON-a. Naime, preraspodjela je izvršena na mjesto inicijalno imenovane stručnjakinje koja već u trenutku podnošenja ponude nije zadovoljavala uvjete stručne spreme i kvalifikacija propisanih za tu poziciju u DON-u. Time se ne radi o situaciji predviđenoj odredbom točke 4.3.2. Podaci o angažiranim tehničkim stručnjacima DON-a, koja pretpostavlja da je prvotno nominirani stručnjak u potpunosti ispunjavao propisane uvjete, a da do potrebe za zamjenom dolazi uslijed naknadno nastalih objektivnih okolnosti. U ovom slučaju, tužitelj je prihvatio preraspodjelu na mjesto osobe koja nikada nije ispunjavala tražene uvjete, što je protivno predmetnoj odredbi DON-a. Dakle, u konkretnom slučaju nije sporna mogućnost zamjene inicijalno nominiranog stručnjaka, već je sporno upravo to što imenovana stručnjakinja, u trenutku ocjenjivanja valjanosti ponude nije udovoljavala uvjetima i zahtjevima iz DON-a, a kako je prethodno obrazloženo.
25.Što se tiče tužbenih navoda da je tuženik pogrešno utvrdio činjenično stanje jer se ni na jednom mjestu u obrazloženju ne osvrće i ne cijeni istaknuti navod iz prigovora koji se tiče dostavljenog e-maila te je tako zanemario obvezu ocjene svih navoda prigovora čime je ostvarena povreda odredbe članka 120. stavka 3. Zakona o općem upravnom postupku, za kazati je da predmetni e-mail nije od važnosti za dokazivanje odlučnih činjenica u ovom postupku. Naime, iz sadržaja predmetnog e- maila jasno proizlazi da se u njemu raspravlja o naknadnoj preraspodjeli stručnjaka, a ne o inicijalnom ispunjavanju uvjeta tehničke i stručne sposobnosti u trenutku podnošenja ponude. Konkretno, postavlja se upit o mogućnosti preraspodjele zato što jedan od predloženih stručnjaka nema upis u nadležnu komoru, dok drugi isti upis posjeduje. Međutim, odluka o financijskoj korekciji donesena je zbog utvrđenja da jedna od stručnjakinja nije zadovoljila uvjete tehničke i stručne sposobnosti propisane DON-om, a koji se ocjenjuju isključivo u fazi pregleda i ocjene ponuda to jest prije donošenja odluke o odabiru. Slijedom navedenog, predmetni e-mail ne dokazuje niti dovodi u pitanje odlučne činjenice na kojima se temelji financijska korekcija, odnosi se na okolnosti nastale nakon trenutka relevantnog za ocjenu ponude, ne može imati pravni učinak kojim bi se otklonila povreda odredaba ZJN-a te stoga ne predstavlja dokaz od odlučnog značaja za zakonito rješavanje ove upravne stvari. Dakle, ponovno se ističe kao što je ranije navedeno, za konkretni slučaj bit problema koji je utvrđen i iz kojeg proizlaze utvrđene nepravilnosti, je činjenica da je u provedenom postupku javne nabave odabrana ponuda koja nije smjela biti odabrana, jer se ne radi o valjanoj ponudi (koja udovoljava sve uvjete i zahtjeve iz DON-a), stoga bilo koji dokument koji se odnosi na preraspodjelu stručnjaka i to nakon trenutka u kojem je morala postojati valjanost ponude (trenutak isteka roka za dostavu ponude) nije od utjecaja za rješavanje ove pravne stvari. Prema tome, analogno ovom slučaju, osim što predmetni e-mail ne otkriva odlučne činjenice, nije ni na koji način mogao utjecati na rješenje stvari, tj. tuženik bi donio istu odluku odlučujući o prigovoru tužitelja neovisno o tome je li predmetni e-mail, od strane SAFU/PT_2, bio uzet u razmatranje ili ne. Tuženik nije mogao usvojiti prigovor tužitelja na osnovu njegovog navoda u prigovoru da se SAFU/PT_2 nije očitovalo o predmetnom e-mailu, a što samo potvrđuje da se ne radi o činjenici bitnoj za rješavanje predmeta kao ni o povredi članka 120. stavka 3. ZUP- a, kako to pogrešno smatra tužitelj.
26.Vezano za tužbene navode koji se odnose na povredu kumulativnih pretpostavki za određivanje nepravilnosti te na postojanje negativnog financijskog učinka na proračun Europske unije, za naglasiti je da iz sadržaja definicije nepravilnosti članka 2. stavka 1. točke 31. Uredbe (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o utvrđivanju zajedničkih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu, Fondu za pravednu tranziciju i Europskom fondu za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu te financijskih pravila za njih i za Fond za azil, migracije i integraciju, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike (u nastavku teksta: Uredba (EU) 2021/1060), ne proizlazi isključivo zahtjev za nastankom iznosom točno određenog financijskog učinka na proračun Unije, već je sadržajem definicije nepravilnosti obuhvaćena, kako stvarna šteta, tako i potencijalna šteta u situacijama kada nije moguće količinski točno odrediti financijske posljedice za određeni ugovor o nabavi. S tim u vezi upućuje se tužitelja i na presudu Suda Europske unije C-406/14 od 14. srpnja 2016. u kojoj je izričito navedeno kako se ne mora dokazivati postojanje točno određene financijske posljedice nepravilnosti, odnosno da je dovoljno da se ne može isključiti mogućnost da je ta povreda utjecala na proračun predmetnog Fonda. Uredbom (EU) 2021/1060 u članku 2. stavku 1. točki 31. definirana je „nepravilnost” kao svako kršenje primjenjivog prava koje proizlazi iz djelovanja ili propusta gospodarskog subjekta koje šteti ili bi moglo naštetiti proračunu Unije tako da taj proračun optereti neopravdanim izdatkom, dok je odredbom članka 69. stavka 1. točke 7. Uredbe (EU) 2021/1060 propisano da države članice imaju mehanizme kojima se osigurava djelotvorno razmatranje pritužbi u vezi s fondovima, pri čemu su opseg, pravila i postupci takvih mehanizama odgovornost država članica u skladu s njihovim institucionalnim i pravnim okvirom. Sukladno navedenom, za navesti je kako se predmet nepravilnosti ne reflektira u direktnom utjecaju na proračun Unije već činjenici da je nepravilnost mogla imati utjecaja na sam proračun. U prilog navedenoj tvrdnji, ukazuje se i na presudu Suda Europske unije, oznaka C-408/16 od 6. prosinca 2017. kojom se izričito navodi da iz definicije sadržane u članku 2. točki 7. Uredbe br. 1083/2006 proizlazi da kršenje prava Unije predstavlja „nepravilnost“ u smislu te odredbe samo ako šteti ili bi moglo naštetiti općem proračunu Unije tako da tereti opći proračun neopravdanim izdatkom. Stoga je sud presudio da takvu povredu treba smatrati nepravilnošću samo u mjeri u kojoj kao takva može imati posljedice za proračun. Ono što je važno istaknuti jest to da Sud navodi kako ne treba dokazivati postojanje točno određene financijske posljedice te ukazuje na prethodno spomenutu presudu Suda Europske unije C-406/14 od 14. srpnja 2016.
27.Isto tako, za kazati je i kako je u presudi VUSRH-a, poslovni broj: Usž- 3420/22-2 od 12. listopada 2022., navedeno da je Sud Europske unije u predmetima C-406/14 i C-408/16 zauzeo pravno shvaćanje da kršenje prava Unije predstavlja nepravilnost u smislu mjerodavnog propisa samo ako šteti ili bi moglo naštetiti općem proračunu Unije tako da tereti proračun neopravdanim izdatkom i da povredu treba smatrati nepravilnošću samo u mjeri u kojoj može imati posljedice za proračun. Nasuprot tomu, ne treba dokazivati postojanje točno određene financijske posljedice te povreda pravila postupka javne nabave predstavlja nepravilnost ako se ne može isključiti mogućnost da je ta povreda utjecala na proračun predmetnog Fonda. VUSRH je u predmetnom sporu zauzeo stav da u konkretnom slučaju nije bilo potrebno dokazivati postojanje točno određene financijske posljedice, već je bilo dovoljno da su postojale nepravilnosti i povreda pravila o javnoj nabavi koje bi se mogle dovesti u vezu s potencijalnim i stvarnim učinkom na proračun Unije. Ujedno, za navesti je i da država članica potražuje nadoknadu sredstava iz proračuna Unije nakon što su projekti već započeli s provedbom ili su već provedeni, i nakon što su nepravilnosti utvrđene, te se potražuju iznosi umanjeni za iznose utvrđenih nepravilnosti odnosno s njima povezanih financijskih ispravaka. U tom smislu za ukazati je i na odredbu članka 7. stavka 1. Uredbe (EU) 2021/1060 kojom je propisano da države članice i Komisija izvršavaju proračun Unije dodijeljen fondovima u okviru podijeljenog upravljanja u skladu s člankom 63. Financijske uredbe te da države članice pripremaju i provode programe na odgovarajućoj teritorijalnoj razini, u skladu sa svojim institucionalnim, pravnim i financijskim okvirom. Nadalje, člankom 69. stavkom 1. Uredbe (EU) 2021/1060 propisano je da država članica ima sustave upravljanja i kontrole za svoje programe u skladu s ovom glavom i osigurava njihovo funkcioniranje u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja i ključnim zahtjevima navedenima u Prilogu XI, dok je stavkom 2. propisano da države članice osiguravaju zakonitost i pravilnost rashoda navedenih u računovodstvenoj dokumentaciji podnesenoj Komisiji i poduzimaju sva potrebna djelovanja kako bi spriječile, otkrile i ispravile te prijavile nepravilnosti, uključujući prijevare. Člankom 103. stavkom 1. Uredbe (EU) 2021/1060 propisano je da države članice štite proračun Unije i primjenjuju financijske ispravke ukidanjem cijele potpore ili dijela potpore iz fondova za operaciju ili program ako se utvrdi da su rashodi koji su prijavljeni Komisiji nepravilni, dok je stavkom 3. propisano da država članica može ponovno iskoristiti ukinutu potporu iz fondova u okviru dotičnog programa, osim za operaciju koja je bila obuhvaćena tim ispravkom ili, ako je financijski ispravak proveden zbog sistemske nepravilnosti, za bilo koju operaciju koja je bila zahvaćena sistemskom nepravilnošću.
28.Nadalje, pogreške u provođenju postupaka javne nabave sagledavaju se u kontekstu postupka javne nabave te potencijalnog utjecaja kršenja odredbi ZJN-a na načela transparentnosti i tržišnog natjecanja (članak 4. ZJN-a), koja su jedna od osnovnih načela javne nabave. Stoga se ne može isključiti da uslijed navedenog postupanja tužitelja postoji potencijalna šteta za proračun Unije, s obzirom da je jasno utvrđeno da je Tužitelj odabrao ponudu koju je trebao odbiti i zatim poništiti postupak javne nabave, a što je posljedično moglo imati utjecaj na tržišno natjecanje. Konačno, u odnosu na navode tužitelja koji se odnose na presudu Suda Europske unije C-743/18 od 1. listopada 2020., za naglasiti je da su u ovom slučaju kumulativno ispunjena sva tri elementa utvrđenih nepravilnosti, a koje su predmet ovoga upravnog spora. Naime, prekršene su odredbe nacionalnog propisa (ZJN), takva povreda prava je posljedica djelovanja ili propusta tužitelja (za postojanje povrede nije potrebno dokazivanje bilo kakve namjere ili nepažnje od strane tužitelja) te navedeno posljedično može nanijeti štetu proračunu Unije.
29.Kod izloženog stanja stvari, ovaj sud ne nalazi da bi u upravnom postupku došlo do povrede prava tužitelja i to kako u pogledu njegovih procesnih prava, odnosno sudjelovanja u istom, tako i u pogledu primjene odredbi mjerodavnog materijalnog prava koje također nije povrijeđeno na štetu tužitelja.
30.Slijedom iznijetog, sud cijeni rješenje tuženika zakonitim, odnosno u upravnom postupku, koji je prethodio nisu povrijeđena pravila postupka koja bi bila od utjecaja na rješavanje upravne stvari, niti je pogrešno primijenjen pravni propis na temelju kojeg se riješila upravna stvar, dok tužbeni prigovori tužitelja nisu osnovani te nisu od utjecaja na donošenje drugačije odluke u ovom upravnom sporu.
31.Također nisu ostvareni niti razlozi ništavosti osporavanog rješenja iz članka 128. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) na koje ovaj sud sukladno odredbi članka 47. stavak 3. ZUS-a pazi po službenoj dužnosti, radi čega je valjalo pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS-a odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan te presuditi kao u izreci ove presude.
32.Potom, s obzirom da sukladno odredbi čl. 147. st. 1. ZUS-a stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, pa kako je sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja, trebalo je sukladno citiranoj odredbi odbiti njegov zahtjev za naknadom troškova upravnog spora kao neosnovan, slijedom čega je valjalo odlučiti kao pod točkom I. u izreci rješenja.
33.Naposljetku, s obzirom na uspjeh tuženika u ovom sporu, trebalo mu je djelomično priznati zahtijevanu naknadu opravdanih troškova i to za putni trošak dvije autobusne karte na relaciji Zagreb-Split-Zagreb u iznosu od 100,00 (2 x 50,00) eura, te trošak od 2 x 1/2 dnevnice za svaku opunomoćenicu u iznosu od 30,00 eura, odnosno ukupno u iznosu od 130,00 eura, koje troškove sud drži opravdanim i nužnim, uslijed čega su i obistinjeni, no u odnosu na više zatraženo i to za trošak cestarine i goriva, sud nije našao takve troškove nužnim ni opravdanim, to pak stoga što je sud obistinio trošak najjeftinijeg prijevoznog sredstva opunomoćenicama tuženika, odnosno dvije autobusne karte na relaciji Zagreb-Split-Zagreb, slijedom čega nije moguće obistiniti troškove koji se odnose na cestarinu i gorivo, pa je u tom dijelu zahtjev za naknadu troškova spora tuženika odbijen kao neosnovan, uslijed čega je riješeno kao pod točkom II. u izreci rješenja.
U Splitu, 29. prosinca 2025.
S U D A C
Ivan Dadić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave pisanog otpravka. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje Visoki Upravni sud Republike Hrvatske.
DNA:
- opunomoćeniku tužitelja Dinu Miši, odvjetniku iz Zagreba, Trg Mažuranića
13/II, uz zapisnik o objavi,
- tuženiku Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske, Zagreb, Miramarska cesta 22, uz zapisnik o objavi,
- u spis.
