Poslovni broj: UsI-2521/2023-14

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E Nj E

Upravni sud u Splitu, po sucu Milanu Franiću, te Marijani Vidaković, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja pod. 1. Caronte&Tourist Isole Minori S.p.a., Messina, Via Ingegnere Giuseppe Franza 82, Italija, OIB: 34362346719, i pod 2. C & T Minori Islands d.o.o., Rijeka, C [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupaju opunomoćenici odvjetnici u Odvjetničkom društvu Maćešić i suradnici d.o.o. [adresa], protiv tužene Agencije za obalni linijski pomorski promet, Split, Ulica Antofagaste 6, OIB: 27735395987, zastupane po ravnateljici CH, radi rješavanja o prigovoru, 29. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za poništenje dopisa-odluke tuženika Urbroj: 4498/23 od 6. listopada 2023.

i

r i j e š i o  j e

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja pod 1) i 2) za naknadu troška ovog spora.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev kojim Općina Preko traži sudjelovanje u ovome sporu u svojstvu stranke - zainteresirane osobe.

Obrazloženje

1. Navedenom odlukom-dopisom tuženika (dalje: osporena odluka) izneseni su razlozi neprihvaćanja 8 prigovora koje su, po osnovi iz članka 156. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj 47/09. i 110/21., dalje: ZUP), tužitelji pod 1) i 2) (dalje: tužitelji) izjavili na 8 tuženikovih Poziva na iskazivanje interesa za obavljanje redovitog javnog pomorskog prijevoza RO-RO putničkim brodovima koji se pozivi pojedinačno odnose na 8 relacija i to: Sobra-Prapratno i obratno, Rogač-Split i obratno, Stari Grad-Split i obratno, Sućuraj-Drvenik i obratno, Drvenik Veli-Drvenik Mali-Trogir/Soline i obratno, Ubli-Vela Luka_Hvar-Split i obratno, Vis-Split i obratno te Tkon-Biograd i obratno.

2. Tužitelji, u pravodobnoj tužbi, u podnesku, i na raspravi, u bitnome, prigovaraju sljedeće. Glavno sporno pravno pitanje u ovome sporu da je smatra li se navedene Pozive dijelom postupka javne nabave. Iz odredaba Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu ("Narodne novine" broj 19/22., dalje: Zakon) da proizlazi da je analiza tržišta jedan od bitnih preduvjeta za provođenja postupaka javne nabave u okviru kojeg će Agencija dodjeljivati pravo na obavljanje prijevoza na pomorskim linijama za koje utvrdi da su od općeg gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku, a ne mogu se obavljati po tržišnim principima uslijed nedostatka privatne inicijative na tržištu. To znači da, kada Agencija bude objavljivala pozive na nadmetanje u eventualnim postupcima javne nabave koje bude provodila nakon analize tržišta, ti postupci javne nabave mogu biti zakoniti jedino ako je Agencija ispravno i potpuno napravila analizu tržišta u ovoj fazi postupka. Bez jasne i zakonite analize tržišta nema zakonite javne nabave. Pored i neovisno o postupcima javne nabave, provedba ispravne i potpune analize tržišta bitna je zbog pravilnog i ispravnog utvrđivanja eventualnih financijskih naknada koje će biti dodijeljene. Analiza tržišta kako ju Agencija provodi nije zakonita niti potpuna iz razloga kako slijedi. U presudi Općeg suda (šesto vijeće) od 1. ožujka 2017., predmet T-454/13, SNCN v. Europska Komisija (dalje u tekstu: SNCM Presuda), utvrđeno je da ocjena postojanja tržišnog nedostatka predstavlja preduvjet da bi se djelatnost mogla kvalificirati kao usluga od općeg gospodarskog interesa. U presudi Suda od 20. veljače 2001., predmet C- 205/99, utvrđeno je da primjena sustava prethodnog odobrenja kao način nametanja obveze javne usluge pretpostavlja da je nadležno nacionalno tijelo najprije utvrdilo, za specifične rute, da redovne usluge prijevoza ne bi bile adekvatne ako bi se njihovo pružanje prepustilo samo tržišnim silama. Drugim riječima, mora biti moguće dokazati da postoji stvarna potreba za javnom uslugom. Sukladno utvrđenom u SNCM Presudi: ako ne postoji korisnička potražnja u pogledu svih ili dijela usluga koje su obuhvaćene opsegom javne usluge, koju su definirala nacionalna tijela, ta se javna usluga ili njezin opseg ne mogu jasno smatrati nužnima i proporcionalnima u odnosu na stvarnu potrebu javne usluge. Zatim, takva potreba ne postoji ni ako korisničku potražnju mogu zadovoljiti prijevoznici na tržištu, a da javne vlasti u tom smislu ne utvrde obvezu. Drugim riječima, kao što je to već istaknuto u točki 125. ove presude, ako ne postoji nedostatak privatne inicijative, ne može postojati stvarna potreba javne usluge. Naposljetku, ako postoji korisnička potražnja i ta se potražnja može zadovoljiti jednostavnim djelovanjem tržišnih sila, nacionalna tijela još moraju dati prednost pristupu kojim se manje narušavaju temeljne slobode dobrog funkcioniranja unutarnjeg tržišta. Primjenom gore citiranog, ispravno je Agencija u Napadanom aktu navela kronologiju provedbe analize tržišta kako slijedi: a. Stvarno i ispravno definirana potreba javne usluge sa stajališta potražnje, b. Mogućnost obavljanja usluge bez intervencije alternativno dokazivanje nedostatka privatne inicijative, c. Odabir metode pružanja usluge koji je najmanji trošak za zajednicu, a kojim se ostvaruju potrebe javne usluge. Međutim, Agencija nije ispravno utvrdila sve naprijed navedene korake. U odnosu na stvarno i ispravno definiranje potreba javne usluge sa stajališta potražnje; Agencija nije stvarno i ispravno utvrdila i definirala potrebu javne usluge za niti jednu od linija za koje je objavila Pozive za iskazivanje interesa. U Pozivima Agencija nije dostavila podatke o eventualnom savjetovanju sa zainteresiranom javnosti koji obuhvaća sve potencijalne korisnike usluge. S tim u vezi Agencija nije dostavila podatke o tome kako je utvrdila: učestalosti putovanja na pojedinim relacijama, maksimalne cijene, kapacitete brodova za putnike i za vozila, odnosno, kako je Agencija došla do utvrđenja da je zainteresiranim korisnicima potrebna upravo učestalost koja je navedena u pozivu, koji je njihov standard prema kojima je kreirala maksimalne cijene karata, itd. Dodatno se ukazuje da se Agencija ne može pozivati na Odluku Vlade RH o određivanju državnih linija u javnom prijevozu u linijskom obalnom pomorskom prometu od 21. prosinca 2016. jer je ta Odluka donesena na temelju prethodnog zakona koji nije sadržavao odredbe o SNCM testu. Od dana stupanja na snagu novog Zakona pa do dana podnošenja tužbe prošlo je 1 godina i 5 mjeseci a Vlada RH još uvijek nije donijela Odluku o državnim linijama niti je utvrdila za koje linije koje su od općeg gospodarskog interesa nema dostatne privatne inicijative da linije održava bez dodjele državnih potpora. Iz ovih činjenica jasno proizlazi da Vlada RH niti Agencija nije provela javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, što je zakonski preduvjet za zakoniti postupak javne nabave. Glede utvrđivanje privatne inicijative, Agencija je u svim pozivima za iskazivanje interesa brodara dostavila podatke o: Lukama ticanja, minimalnom kapacitetu broda u odnosu na broj putnika i vozila, zamjenski brod i postotak mogućeg odstupanja u odnosu na glavni brod, učestalost (broj polazno-povratnih putovanja), maksimalne dopuštene cijene karata. Očekivanje je Agencije da brodar, na temelju tih podataka, napravi ekonomsku i tehničku analizu i utvrdi može li određenu liniju održavati bez ikakve državne potpore; alternativno uz koji iznos državne potpore. Međutim, ti podaci Agencije nisu dostatni da bi se napravila projekcija prihoda i troškova. Agencija u Napadanom aktu navodi da SNCM Presuda ni na koji način ne propisuje sadržaj Poziva za iskazivanje interesa odnosno obvezne elemente. SNCM Presuda ne popisuje pojedinačno i detaljno svaki podatak koji mora sadržavati Poziv za iskazivanje interesa. SNCM Presuda ne spominje niti konkretno Poziv za iskazivanje interesa. Međutim, SNCM Presuda utvrđuje svrhu provedbe analize tržišta - utvrditi postoji li korisnička potražnja u pogledu svih ili dijela usluge koje su obuhvaćene opsegom javne usluge i postoji li privatna inicijativa ispuniti korisničku potražnju bez državne potpore. Jasno je dakle da analiza tržišta ima dva lica - potražnju i ponudu. Međutim, ponuda ne može postojati ako nema podataka o potražnji niti podataka o tome koje su potrebe potražnje. Zato su Pozivi koje je Agencija objavila manjkavi jer ne sadrže sve podatke koje su u ponudi potrebni da bi iskazalo interes za zadovoljavanje potražnje bez državne potpore. To su podaci koje su tužitelji već naveli i u prigovoru a koje Agencije nije objavila niti ih je dostavila. Zato je činjenično stanje nepotpuno utvrđeno. U tom smislu, promašen je argument Agencije da su informacije o broju i strukturi putnika i vozila na državnim linijama obavljeni na stranicama Agencije kao i da je ukupan broj putnika i vozila na državnim linijama objavljen na stranicama Agencije. Nije na brodarima da utvrđuju te podatke. Te je podatke Agencije trebala utvrditi u sklopu koraka pod. a. i dostaviti brodarima uz poziv za iskazivanje interesa. Agencija to nije učinila nego je krenula utvrđivati korak pod. b., a da prethodno nije utvrdila korak pod a. Postavlja se pitanje je li Agencija onda napravila analizu korisničke potražnje. Ispravno i potpuno provođenje analize tržišta bitno je i s aspekta zaštite otočana i korisnika usluga prijevoza na linijama za koje su objavljeni Pozivi. Odnosno potrebno je ispravno utvrditi potrebe korisnika kako bi se one mogle na adekvatan način i zadovoljiti od strane brodara. Agencija nije u Pozivu za iskazivanje interesa brodarima na raspolaganje stavila maritimne studije za svaku od luka ticanja. Unatoč tome, tužitelji su zatražili od Agencije dostavu tih dokumenata međutim te im studije nikada nisu dostavljene. Agencija je dostavila samo informacije o duljinama i dubinama pristaništa operativnih obala, a koji podaci nisu dostatni za izradu iskaza interesa. Tri su razloga zašto je Agencija dužna osigurati pribavu i dostaviti maritimne studije. Prvo, Agencija je isključivi regulator tržišta sukladno Zakonu. S obzirom na navedeno, kada Agencija objavljuje Pozive za iskazivanje interesa radi obavljanja prijevoza na linijama bez državne potpore, tada Agencija mora zainteresiranim brodarima dostaviti svu potrebnu ekonomsku i tehničku dokumentaciju koja je brodarima potrebna da bi mogli iskazati interese za obavljanje prijevoza bez državne potpore. Zato je pogrešan stav Agencije da su tužitelji podatke o lukama trebali tražiti izravno od lučkih uprava. Drugo, duljina operativne obale koju je Agencija dostavila ne daju odgovor na pitanje koja je maksimalna dužina broda koja može pristati u luku i vezati se. Te karakteristike propisuje maritimna studija. Ako bi se utvrdilo da je namjeravani brod tužitelja veći od onoga koji je do tada uplovljavao u luku, tada bi nadležna lučka uprava morala utvrditi može li takav brod ući u luku i to izradom nove maritimne studije. Dakle, o postojanju maritimne studije ovisi i odluka brodara o tome koji brod će predložiti na koju liniju. Bez tog podatka tužitelji ne mogu precizno utvrditi potrebne parametre da bi iskazali svoj interes za obavljanje prijevoza bez državne potpore. Zbog navedenog pogrešan je zaključak Agencije da tužitelji mogu na temelju dostavljenih podataka samo o duljinama operativnih obala i dubinama luka iskazati interes za održavanjem linija. Svrha je analize tržišta utvrditi korisničku potražnju i (nedostatak) privatne inicijative. Da bi Agencija ispravno i potpuno utvrdila i jedno i drugo, nije dovoljno da samo objavi najviše dopuštene cijene, kapacitet broda i broj polazaka. To nije analiza tržišta. Analiza tržišta je analiza strukture otoka i otočana, opskrba otoka, broj otočana u mirovini, broj otočana koji bi usluge koristili za obrazovanje, koje su druge trenutne potrebe otočana, koje su troškove podatke i statistiku podnosili prethodni brodari za liniju, itd. Analiza tržišta uključuje i tehničku analizu u komunikaciji s nadležnim lučkim upravama koje će dati relevantne podatke i dokumentaciju koja brodarima služi kao podloga za financijske i tehničke projekcije. Analiza tržišta koju Agencija provodi trenutno ne udovoljava uvjetima postavljenim u predmetu SNCM. Ako Agencija provede nepotpuno i neispravnu analizu tržišta onda ne može utvrditi niti najmanje restriktivni instrument za slobodu tržišta kako to tvrdi u Napadanom aktu jer analiza potražnje i analiza ponude ne daju sliku stvarnog stanja. Iz svega navedenog proizlazi da je Agencija nepotpuno utvrdila činjeničnog stanje na koje je pogrešno primijenila članak19. Zakona i utvrđenja iz SNCM Presude. U podnesku tužitelja od 11. studenoga 2025., tužitelji, referirajući se na akte odn. zapisnike iz 2024., navode da za dio predmetnih Poziva objavljenih još u rujnu 2023., i to za Pozive koji se odnose na linije Tkon-Biograd, Sućuraj-Drvenik, Rogač-Split i Stari Grad- Split, još nije dobiveno odobrenje Europske komisije za program državne potpore, iz razloga što Europska komisija nije prihvatila analizu tržišta kako ju je proveo tuženik, zbog čega tuženik mora pristupiti izradi novih SNCM testova. To da govori za zaključak o osnovanosti prethodno izloženih prigovora tužitelja. Tužbenim zahtjevom traži poništenje osporene odluke i nalaganje tuženiku donošenje odluka kojim će svaki od navedenih 8 Poziva za iskazivanje javnog interesa dopuniti podacima koji se odnose na: odgovarajuće maritimne studije za svaku od luka ticanja u objavljenim Pozivima, broj stanovnika u mjestima koje linije povezuju, statističke podatke iz kojih je vidljiv broj ukupno prevezenih putnika i vozila u proteklim godinama, prosječne troškove i razdiobu po kategorijama koji su iskazivani u proteklim godinama, strukturu stanovništva u mjestima koje linije povezuju, tehničke karakteristike broda koji je prethodno održavao svaku liniju, te lučke troškove koji su prethodno naplaćivani i projekcije lučkih troškova koji se očekuju. Zahtijeva i naknadu troška ovoga spora.

3. Tuženik, u odgovoru na tužbu i na raspravi, u bitnome, navodi, da su tužiteljevi prigovori neosnovani, ponavljajući razloge dane osporenom odlukom.

4. U ovome sporu, kojega je predmet ocjena zakonitosti osporene odluke, dostavljanjem navedenih podnesaka, i održavanjem javne rasprave 28. studenoga 2025. strankama je omogućeno izjašnjavanje o zahtjevima i navodima druge stranke te svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovoga spora; shodno članku 6. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj 36/24.; dalje ZUS) koji se u ovome sporu primjenjuje na temelju članka 169. stavka 1. toga zakona.

5. Ovaj sud je u ovome sporu izveo dokaze uvidom u svu dokumentaciju spisa ovoga spora i spisa tuženika u kojemu je donesena osporena odluka.

6. Preostali po tužitelju predložen dokaz, pribavljanjem pisane komunikacije iz koje proizlazi zašto Europska komisija nije odobrila program državnih potpora, izrađen na temelju analize tržišta provedene u okviru navedenih Poziva koji su predmet ovoga spora; ovaj sud nije izvodio iz razloga navedenih u nastavku obrazloženja ove presude.

7. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Predmet ovog spora je ocjena zakonitosti osporene odluke kojom su izneseni razlozi neprihvaćanja 8 prigovora koje su, po osnovi iz članka 156. ZUP, tužitelji izjavili na 8 tuženikovih Poziva na iskazivanje interesa za obavljanje redovitog javnog pomorskog prijevoza RO-RO putničkim brodovima koji se pozivi pojedinačno odnose na 8 relacija i to Sobra-Prapratno i obratno, Rogač-Split i obratno, Stari Grad-Split i obratno, Sućuraj-Drvenik i obratno, Drvenik Veli-Drvenik Mali-Trogir/Soline i obratno, Ubli-Vela Luka_Hvar-Split i obratno, Vis-Split i obratno te Tkon-Biograd i obratno.

9. U osporenoj odluci se navodi:

„Na Vaše prigovore od dana 29. rujna 2023. godine Ur brojevi: 4061/2023 4062/2023, 4063/2023, 4064/2023, 4065/2023, 4066/2023, 4067/2023 i 4073/2023, obzirom da se radi o sadržajno istim prigovorima, očitujemo se kako slijedi Agencija za obalni linijski pomorski promet (u daljnjem tekstu: Agencija) predmetnim pozivima za iskazivanje interesa utvrđuje trenutačnu i potencijalnu ponudu bez intervencije države koju će kasnije usporediti s potrebom javne usluge utvrđene u prvom koraku tzv. testa SNCM sve kako bi sukladno Presudi Općeg suda od 1. ožujka 2017. godine SNCM protiv Europske komisije (Predmet T-454/13 EU: T: 2017: 134, t.130.; u daljnjem tekstu: SNCM presuda) dokazala nedostatnost redovnih usluge prijevoza u situaciji slobodnog tržišnog natjecanja. Kako Vam je poznato, kada država članica mora nametnuti obvezu javne usluge i/ili sklopiti ugovor o obavljanju javne usluge, mora poštovati takozvani test SNCM-a, kako je potvrđeno Presudom SNCM, a koji uključuje tri koraka:

1) definicija potrebe javne usluge sa stajališta potražnje: ta se definicija mora temeljiti na istrazi o potrebama stanovništva i analizi postojeće i potencijalne potražnje

2) analiza tržišta sa stajališta ponude: tom se analizom moraju utvrditi trenutačna i potencijalna ponuda bez intervencije države članice te se usporediti s potrebom javne usluge utvrđenom u prvom koraku

3) utvrđivanje najmanje restriktivnog instrumenta za slobodu tržišta, kojim se može uzeti u obzir razlika između potrebe javne usluge i ponude pod tržišnim uvjetima, odnosno ako ne postoji korisnička potražnja u pogledu svih ili dijela usluga koje su obuhvaćene opsegom javne usluge, koju su definirala nacionalna tijela, ta se javna usluga ili njezin opseg ne mogu jasno smatrati nužnima i proporcionalnima u odnosu na stvarnu potrebu javne usluge. Zatim, takva potreba ne postoji ni ako korisničku potražnju mogu zadovoljiti prijevoznici na tržištu, a da javne vlasti u tom smislu ne utvrde obvezu. Drugim riječima, ako ne postoji nedostatak privatne inicijative, ne može postojati stvarna potreba javne usluge. Naposljetku, ako postoji korisnička potražnja i ta se potražnja može zadovoljiti jednostavnim djelovanjem tržišnih sila, nacionalna tijela još moraju dati prednost pristupu kojim se manje narušavaju temeljne slobode dobrog funkcioniranja unutarnjeg tržišta."

Kako su Vam poznata sva tri koraka SNCM testa, to vjerujem da ste upoznati da pozivu za iskazivanje interesa gospodarskih subjekata (koji je samo dio koraka 2. testa) nije nužno prikazati elemente odnosno analizu koraka 1. odnosno definiciju potrebe javne usluge sa stajališta potražnje kojeg je Agencija dužna provesti.

Kako Vam je također poznato SNCM presuda ni na koji način ne propisuje sadržaj Poziva za iskazivanje interesa, odnosno nisu utvrđeni njegovi obvezni elementi, stoga se postupanje Agencije ne može smatrati protivnim Presudi SNCM kako to učestalo navodite.

Informacije koje tražite od Agencije u smislu broja putnika i financijskih podataka za 2020, 2021 i 2022. godinu su Vam kontinuirano godinama dostavljani, a navedene informacije - broj putnika i financijski podaci koje tražite predmetnim Prigovorima Vam su vam dostavljene dana 4. listopada 2023. godine.

Informacije o broju i strukturi stanovnika su podaci Državnog zavoda za statistiku i Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u [adresa] 2021 godine i javno su dostupne informacije na internetskim stranicama:

. …

. …

Informacije o prevezenim putnicima Agencija godinama javno objavljuje na svojim službenim stranicama te su javno dostupni na poveznici:

…

U odnosu na maritimne studije na kojima inzistirate, upoznati ste da su lučke uprave iste u obvezi izraditi do kraja lipnja 2024. godine sukladno Pravilniku o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i na ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske (NN 72/2021), međutim dostavljene su Vam informacije o duljinama i dubinama pristaništa operativnih obala temeljem kojih možete iskazati interes za održavanje linije. Također, kako ste i ranije činili i ovaj put ste direktnu od lučkih uprava mogli zatražiti sve podatke koji nisu dostupni ili javno objavljeni na službenim internetskim stranicama tijela.

Također, u trenutku podnošenja prigovora, rok za dostavu inicijalnih ponuda objavljen na stranicama Agencije je već bio produljen do 16. listopada 2023. godine. U odnosu na rok, a kao što vjerojatno znate, isti nije propisan te je i u samoj Republici Italiji u pojedinim regijama objavljen na rok od 30 dana

Obzirom da smo do sada zaprimili iskaze interesa više brodara, na raznim linijama, koje isti brodari do sada nisu održavali, proizlazi da su informacije iz predmetnih Poziva za iskazivanje interesa dostatne za iskazivanje interesa od strane zainteresiranog brodara.“

10. Citirane razloge osporene odluke kao pravilne i potpune u cijelosti prihvaća i ovaj sud nalazeći da oni, zbog u nastavku navedenih razlog, nisu dovedeni u sumnju gore izloženim prigovorima koje je tužitelj iznio tijekom ovoga spora.

11. Postupovni nedostatak osporene odluke (koji postoji jer je ona pogrešno donesena u oblik dopisa umjesto pravilno u obliku rješenja), nije bitan odn. takav da bi suštinski mogao dovesti do drukčijeg rješavanja.

11.1. Naime, iz sadržaja osporene odluke-dopisa izvan svake sumnje proizlazi (i) da je njome negativno riješeno o svim tužiteljevim prigovorima te da su (ii) u njoj izneseni razlozi za takvo (negativno) rješavanje o svim tim prigovorima.

12. Pravilno se navodi u osporenoj odluci, da se predmetni pozivi, na koje je tužitelj izjavio prigovore o kojima je osporenom odlukom odlučeno negativno, odnose samo na jedan stadij samo jednoga - i to drugoga, koraka SNCM testa u kojemu se analizira tržište sa stajališta ponude odn. sa stajališta iskazanog interesa gospodarskih subjekata-brodara da prijevoz na liniji obavljaju po pravilima slobodnog tržišta (bez intervencije države). To kako bi se, združeno s ostalim dvama koracima SNCM testa (o kojim se u konkretnome slučaju ne radi): (i) utvrdilo postoji li potreba za intervencijom države glede konkretne linije te (ako postoji) (ii) utvrdilo instrument te intervencije koji je po slobodu tržišta najmanje restriktivan.

13. Imajući u vidu, sadržaj predmetnih poziva koji je sam tužitelj iznio u tužbi te koje predmetne pozive je sam tužitelj dostavio u spis ovoga spora, potom podatke koje je tuženik e-mailom dao tužitelju na njegov upit a kako se to navodi u osporenoj odluci i o čemu je dokaz (e-mail od 27.9.2023.) u spisu koji je tuženik dostavio uz odgovor na tužbu, potom to da su ostali podaci koje se navodi u osporenoj odluci javno odn. svima dostupni na Internetu i to na poveznicama koje se navodi u osporenoj odluci; ocjena je ovoga suda da je tužitelj imao na raspolaganju sve potrebne podatke za to da u ostavljenom roku podnese prijavu na predmetne pozive, ako je tužitelj tu prijavu na te pozive htio podnijeti.

14. Ostali gore izloženi prigovori tužitelja, ili izlaze iz objektivnog okvira ovdje predmetne stvari, ili ne mogu biti činjenična osnova osporavanja zakonitosti osporene odluke.

14.1. Iz objektivnog okvira ovdje predmetne stvari, izlaze svi gore izloženi tužiteljevi prigovori koji se, ili ne tiču SNCM testa, ili tiču drugih koraka toga testa i njihovih stadija koji ovdje nisu predmetni. Ovdje je, naime, predmetan samo prethodno navedeni jedan stadij drugoga koraka toga testa.

14.2. Ne mogu biti činjenična osnova za osporavanje zakonitosti osporene odluke, one činjenice koje su se dogodile nakon donošenja osporene odluke. To jer se zakonitost osporene odluke javnopravnog tijela u upravnom sporu ocjenjuje s obzirom na činjenično stanje u trenutku donošenja osporene odluke.

14.2.1. U ovome je sporu tužitelj osporio dopis-odluku tuženika donesenu 2023. pa se njeno osporavanje ne može temeljiti na činjenicama nastalima kasnije (konkretno, u 2024. i 2025.); kako to tužitelj čini u podnesku. Stoga ovaj sud nije izvodio po tužitelju predložen dokaz (pribavljanjem dokumentacije) radi utvrđivanja tih kasnije nastalih činjenica jer one, iz prethodno navedenoga razloga, nisu pravno relevantne za presuđenje u ovome sporu.

15. Zbog navedenog je ovaj sud osporenu odluku ocijenio zakonitom, ne nalazeći ostvarenje kojega od razloga ništavosti (iz članka 128. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku, „Narodne novine“ broj 47/09) na koje (prema članku 47. stavku 2. ZUS-a) pazi po službenoj dužnosti pa je, na temelju članka 116. stavka 1. ZUS-a, presuđeno kao pod točkom I. izreke.

16. S obzirom da je tužitelj izgubio ovaj spor, na temelju članka 147. stavka 1. ZUS-a je riješeno kao pod točkom II. izreke.

17. Općina Preko nepozvana je na spis ovoga spora dostavila podneske radi njenoga uključivanja u ovaj upravni spor u svojstvu stranke – zainteresirane osobe. No predmet ovoga upravnog spora nema veze sa Općinom Preko jer se pozivi, na koje je tužitelj izjavio prigovore o kojima je osporenom odlukom odlučeno negativno, ne odnose na linije na području Općine Preko. Stoga je na temelju članka 20. ZUS-a riješeno kao pod točkom III. izreke.

U Splitu 29. prosinca 2025.

SUDAC

Milan Franić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba, u roku od 15 dana od dana dostave, putem ovoga suda, u 5 primjerka, za Visoki upravni sud Republike Hrvatske.

DNA:

- opun. tužitelja uz zapisnik o objavi

- tuženiku uz zapisnik o objavi

- odvj. Dan Marinović, Zadar, Borelli 1 (za Općinu Preko)

- u spis pa spis u kal 50 dana.