Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž-1256/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sucu Adeli Turkalj, u pravnoj stvari tužitelja HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA, Zagreb, Prisavlje 3, OIB: 68419124305, kojeg zastupa punomoćnica Maja Čuljak, odvjetnica u Zagrebu, Medulićeva 31 protiv tuženika DE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Ivan Jonjić, odvjetnik u Hvaru, Ivana Buzolića 2, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom poslovni broj Povrv-86/2025-12 od 30. listopada 2025., 29. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tuženika DE i potvrđuje presuda Općinskog suda u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom poslovni broj Povrv-86/2025- 12 od 30. listopada 2025.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom prvog stupnja suđeno je:

„I. Održava se na snazi platni nalog sadržan u Rješenju o ovrsi Ovrv -1034/2025 Općinskog suda u Imotskom po javnom bilježniku Petru Ujeviću te se nalaže da DE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] kao tuženi, tužitelju HRVATSKOJ RADIOTELEVIZIJI, Prisavlje 3, 10000 Zagreb, OIB: 68419124305, sa pozivom na broj odobrenja 5505088510-202503-0 namiri novčanu tražbinu u iznosu od 53,10 EUR-a zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamata koje teku na pojedine iznose kako slijedi;

- na iznos od 10,62 EUR-a od 01.09.2024. pa do namirenja

- na iznos od 10,62 EUR-a od 01.10.2024. pa do namirenja

- na iznos od 10,62 EUR-a od 01.11.2024. pa do namirenja

- na iznos od 10,62 EUR-a od 01.12.2024. pa do namirenja

- na iznos od 10,62 EUR-a od 01.01.2025. pa do namirenja

po kamatnoj stopi koja se od 1.1.2023. do 30.12.2023. određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena (u ostalim odnosima), a od 31.12.2023. do namirenja stopa zateznih kamata određena je za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a tekućom od dospijeća svakog pojedinačnog iznosa do isplate odnosno namirenja.

II. Dužan je tuženik u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju na ime troškova ovoga postupka iznos od 138,72 EUR-a.“

2. Protiv navedene presude, tuženik je podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka ne navodeći o kojoj se bitnoj povredi radi te zbog pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 34. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji). Predlaže prihvatiti žalbu, ukinuti presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Tužitelj nije podnio odgovor na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja za isplatom iznosa od 53,10 EUR, a koji iznos se odnosi na neplaćenu RTV pristojbu za razdoblje od kolovoza do prosinca 2024.

6. Kako se tužbeni zahtjev odnosi na potraživanje u novcu koje ne prelazi iznos od 1.320,00 EUR, sukladno odredbi čl. 458. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP) radi se o sporu male vrijednosti.

7. Prema odredbi čl. 467. st. 1. ZPP-a presuda kojom se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a (osim povrede iz čl. 354. st. 2. toč. 3. ZPP-a) te zbog pogrešne primjene materijalnog prava, zbog čega drugostupanjski sud ne razmatra žalbene razloge koji se tiču pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP-a. Slijedom navedenog, a sukladno odredbi čl. 467. st. 1. ZPP-a ovaj sud nije razmatrao žalbene navode koji se odnose na žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

8. Ispitujući prvostupanjsku presudu, kao i postupak koji joj je prethodio, nije utvrđeno da bi prvostupanjski sud počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.

9. Nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a na koju sadržajem žalbe upire tuženik navodeći da ga je sud onemogućio da dokaže svoje navode jer je odbio izvođenje dokaza njegovim saslušanjem kao i sve njegove dokazne prijedloge te mu je na taj način povrijedio pravo na suđenje i dokazivanje.

9.1. Naime, sukladno odredbi čl. 220. st. 2. ZPP-a sud odlučuje o tome koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica. Dakle, sud nije dužan prihvatiti sve prijedloge stranaka u pogledu izvođenja dokaza, već samo one koje smatra potrebnim za utvrđenje odlučnih činjenica. Time što nije prihvatio neki dokazni prijedlog sud ne čini bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st . 2. toč. 6. ZPP-a.

9.2. U konkretnom slučaju materijalna dokumentacija na kojoj tužitelj temelji svoj zahtjev i koja prileži spisu daje dovoljno osnova za odlučivanje o tužbenom zahtjevu te nije bilo potrebe za saslušanjem tuženika niti za provođenjem ostalih dokaza predloženih od tuženika.

9.3. Nadalje, iz spisa proizlazi da je tuženik molio odgodu ročišta zakazanog 4. rujna 2025., što je sud uvažio i isto odgodio, dok na ročište zakazano 29. rujna 2025., iako je uredno pozvan, tuženik nije pristupio niti je opravdao svoj izostanak pa se u takvoj situaciji tuženik ne može pozivati da mu je povrijeđeno pravo na suđenje i dokazivanje.

10. Vezano za žalbene navode tuženika kojima osporava pravnu osnovanost zahtjeva tužitelja navodeći da nikada nije bio vlasnik ni posjednik TV prijamnika, prvostupanjski sud je u provedenom postupku utvrdio sve odlučne činjenice o kojima ovisi zakonitost odluke u ovom postupku te je u pobijanoj odluci naveo jasne i na zakonu utemeljene razloge o osnovanosti potraživanja tužitelja temeljem kojih je tuženik u obvezi isplatiti tužitelju iznose navedene u prvostupanjskoj odluci, te je time i pravilno primijenio materijalno pravo iz čl. 34. st. 1. Zakona o hrvatskoj radioteleviziji (''Narodne novine'', broj 137/10, 76/12, 78/16, 46/17, 73/17 i 94/18, dalje ZHRT).

11. Naime, sud prvog stupnja je u postupku utvrdio da je tuženik u evidenciji tužitelja evidentiran kao obveznik plaćanja RTV pristojbe pod šifrom 5088510, s time da 16. ožujka 2023. izvršio prijavu TV prijamnika, a prijava je obavljena na adresi prijave/fakture [adresa], tuženik je potpisao navedenu prijavu i predstavniku tužitelja je dao svoj OIB, naveo je da TV prijemnik ima od rujna 2023. te je platio iznos od 63,72 EUR na ime neplaćenih zaostalih pristojbi. Nadalje utvrđeno je da tuženik nije platio RTV pristojbu od kolovoza do prosinca 2024. u mjesečnom iznosu od po 10,62 EUR, odnosno ukupno 53,10 EUR, a što proizlazi iz izvatka iz ovjerovljenih poslovnih knjiga tužitelja, a koje tuženik nije osporio.

12. Odredbom čl. 34. st. 1. ZHRT-a propisano je da svatko tko ima u vlasništvu ili posjedu radijski i televizijski prijamnik, odnosno drugi uređaj za prijam radijskog ili audiovizualnog programa na području Republike Hrvatske koje je pokriveno prijenosnim signalom dužan je HRT plaćati mjesečnu pristojbu utvrđenu čl. 35. st. 2. istog Zakona, osim ako tim Zakonom nije drugačije određeno.

13. Prema čl. 36. st. 1. ZHRT-a osoba iz čl. 34. st. 1. toga Zakona ne plaća mjesečnu pristojbu ako prijamnik odjavi.

14. S obzirom da je tuženik prijamnik prijavio, a nije ga u utuženom razdoblju odjavio, obvezan je platiti pristojbu, sve u skladu s odredbama ZHRT-a.

15. Navod tuženika da je uslijed mane volje (u vidu šale) potpisao prijavu prijemnika 26. ožujka 2025. i da isto nije svjestan čin prijave , već se radi o pravno nevaljanom činu, predstavlja, s obzirom da je isto izneseno tek u žalbi, novu činjenicu koju temeljem odredbe čl. 352. st. 1. ZPP-a nije dozvoljeno iznositi u žalbi.

16. Imajući u vidu ovako utvrđeno činjenično stanje, pravilno je sud prvog stupnja primijenio materijalno pravo kada je platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika održao na snazi (čl. 451. st. 3. ZPP-a).

17. Ovaj drugostupanjski sud nije ulazio u pravilnost odluke o opravdanosti i visini dosuđenih troškova, a s obzirom na to da u tom dijelu tuženik nije istaknuo nikakve žalbene razloge, dok drugostupanjski sud u odluci o troškovima postupka ne pazi po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a.

18. Slijedom navedenog, trebalo je odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu i sukladno odredbi čl. 368. st. 1. ZPP-a potvrditi prvostupanjsku presudu.

U Velikoj Gorici 29. prosinca 2025.

Sudac

Adela Turkalj