REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Zadru - Stalna služba u Pagu

Trg kralja Petra Krešimira IV, Knežev dvor 23250 Pag

Poslovni broj: R1-16/2023-41

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Pagu po sucu tog suda Ivi Peričić Pejar kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja TG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po Nevenu Mariću, odvjetniku u odvjetničkom društvu Bradvica Marić Wahl Cesarec d.o.o. iz Zagreba, protiv 1. protustranke BG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. protustranke FG iz [adresa], oboje zastupanih po punomoćniku Hrvoju Bićaniću, odvjetniku u Ogulinu, radi uređenja međe, 29. prosinca 2025.

r i j e š i o  j e

I. Na temelju pravične ocjene suda ispravlja se međa između nekretnina predlagatelja označene kao 14504/2 nova izmjera koja odgovara 1322/12 stare izmjere k. o. [katastarska općina] i nekretnine protustranaka oznake 14492 nova izmjera koja odgovara čest zem. 1322/5 stara izmjera k. o. [katastarska općina] na način da ispravljena međa predstavlja među označenim pravcem između točaka A sa sjeverne strane prema X sa južne strane u dužini 17,37 m koje su označene crvenom bojom, a kako je sve označeno na skici ispravka uređenja međe stalnog sudskog vještaka Ivana Marinovića iz Zadra, Viktora Vide 19 a koja je sastavni dio ovog rješenja.

II. Sporna površina u odnosu na prijedlog predlagatelja prema crvenoj liniji iznosi 3 m2.

III Sporna površina u odnosu na prijedlog protustranaka prema crvenoj liniji iznosi 11 m2. a predstavlja površinu točaka A,X,C,D,E I A.

IV Nezadovoljna stranka u parnici može dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi ispravak međe, no susjed koji je sudjelovao u postupku ispravka uređenja međe ne može to zahtijevati nakon proteka roka od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku ispravka uređenja međe, ovdje u roku od 6 mjeseci od pravomoćnosti ovog rješenja.

Obrazloženje

1.Predlagatelj je podnio ovom Sudu prijedlog za uređenje međe, navodeći da je predlagatelj vlasnik nekretnine zk. čest. br. 1322/12 k. o. [katastarska općina], opisa " [adresa], Dvorište, Dvorište, Stambena zgrada [adresa], Zgrada mješovite uporabe [adresa]“, ukupne površine 462 m2, a koja je upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] u zemljišnim knjigama koje se vode pri Općinskim sudom u Pagu, zemljišnoknjižni odjel [adresa], a koja nekretnina je upisana u katastru u posjedovni list br. 3247 kao kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 462 m2. S druge strane, protustranke su suvlasnici nekretnina koje su nekretnine susjedne nekretnini predlagatelja i to nekretnine zk. čest. br. 1322/5 k. o. [katastarska općina], opisa "Zemljište bez zgrade i dvorište“ kao zk. tijelo I. i „zgrada bez zemljišta – kuća sa 188m2 sagrađene na zem. čest. 1322/5“, kao zk. tijelo II. ukupne površine 632 m2, a koja je upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] u zemljišnim knjigama koje se vode pri Općinskim sudom u Pagu, zemljišnoknjižni odjel [adresa], a koja nekretnina je u katastru u posjedovni list br. 4364 upisana kao dvije zasebne kat čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ukupne površine 550 m2 i kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ukupne površine 98 m2. Predlagatelj navodi kako je dugi niz godina između nekretnine predlagatelja i nekretnina protustranaka sporna međa te kako se između stranka vodilo više parničnih postupka zbog smetanja posjeda i utvrđivanja prava vlasništva, no u okviru kojih nije utvrđena končana međa između predmetnih nekretnina.

2. Podneskom od 5. veljače 2023. protustranka se očitovala na podneseni prijedlog za uređenje međe na način da ne prihvaća prijedlog predlagatelja kojim traži uređenje međe jer ta verzija odstupa od do sada svih provedenih postupaka. Predlagatelj predlaže uređenje međe prema pravičnoj ocijeni suda, ali sa iznimkom da predlagatelj predlaže konačno rješenje. Takvo rješenje niti je pravično, a niti se može temeljiti na bilo kakvim ispravama.

3. U ovom postupku nesporan je položaj nekretnina stranaka u ovom postupku.

4. Predlagatelj navodi kako među nije moguće urediti prema stanju katastra jer su promjene u katastru vršene po osnovi nezakonitosti. Međutim, katastar i isprave u njemu jesu javne isprave i kao takve imaju presumpciju istinitosti te ne može Sud u ovom postupku utvrđivati da li su planovi u katastru napravljeni zakonitim ili nezakonitim radnjama. Za to Sud niti nije ovlašten, a za nezakonite radnje predlagatelj je uvijek imo mogućnosti da protiv takvih nezakonitih radnji poduzme određene zakonite radnje, a ako niti onda to ne može ići sada na štetu protustranaka. Dakle, ne može se prihvatiti stanje katastra samo zato što predlagatelj tvrdi da je isto rezultat nezakonitih radnji, a da za to ne dostavlja niti jedan jedini dokaz. Čak i da postoje bilo kakve takve radnje takav katastarski operat i dalje ostaje na snazi sve dok se pravomoćnom odlukom u upravnom postupku ne izmjeni, a kojoj radnji u ovakvom slučaju bi prethodila pravomoćna presuda u kaznenom postupku, a dok toga nema Sud je vezan za katastarski operat onakav kakav jest. Stoga Sud ne može takvo stanje mijenjati po krinkom pravične ocijene, kako to predlaže predlagatelj, a da za to ne postoje objektivne okolnosti. Također pod pravičnom ocijenim i uređenjem međe ne može proći činjenica i subjektivni stav predlagatelja da je istome nekretnina oduzeta u postotku nacionalizacije od strane jugoslavenske komunističke vladavine. Protustranke nisu sudjelovale u takvom postupku te ih pravne posljedice takvog postupka ni na koji način ne zahvaćaju niti stoga i u tom pogledu može doći do pravične ocijene, kako to predlagatelj predlaže, a na štetu protustranaka. Predlagatelj i njegovi prednici imali su mogućnosti poduzimati pravne radnje radi zaštite svojih prava kako u tom postupku nacionalizacije, a isto tako nakon osamostaljenja Republike Hrvatske, a to što nisu ostvarili svoja neka prava ne može ići na štetu protustranaka i na uštrb njihove nekretnine. Da li su i koja prava povrijeđena ili nisu u postupku nacionalizacije, pa sve do danas ne može Sud utvrđivati u postupku uređenja međe. Međe prije nekoliko stotina godina, kako to ukazuje predlagatelj, nije i ne može biti od nikakvog utjecaja niti takve međe uopće na bilo koji način dotiču protustranke, odnosno one su posve nebitne za ovaj postupak. Sam predlagatelj dostavlja rješenje gdje je izgubio spor vezano za smetanje posjeda te nije jasno kako bi sada povrh pravomoćne sudske odluke Sud u ovom postupku trebao vratiti predlagatelja na onu poziciju koju niti nije imao. Stoga u ovom slučaju primjena načela pravične ocijene suda nikako ne može doći do izražaja, što više predlagatelj predlaže posve nepravično rješenje. Nadalje, navod da se među treba urediti prema jednostranom prijedlogu predlagatelja jer bit o bilo u skladu sa planom gradnje opet je netočna i ničim dokaziva, a zatim navod da bi se proširenjem međe na račun nekretnine protustranke se predlagatelj mogao normalno kretati je opet izvan konteksta pravične ocijene jer se predlagatelj i sada može nesmetano i slobodno kretati po svojoj nekretnini te mu protustranke to ne brane. Potrebe za proširenjem svoje nekretnine predlagatelj ne može koristiti susjednu nekretninu protustranaka jer to niti je pravično, a niti postoji ikakva pravna osnova za to. Stoga su prije svega neonovani činjenični navodi, a zatim i prijedlog uređenja međe onako kako predlagatelj smatra da bi takva međa trebala izgledati uz nedvojbeno jasan i postojeći, zakonski, katastarski plan.

3. Sud je u postupku izveo dokaz čitanjem i uvidom u izvod iz katastarskog plana za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (l.s. 7), izvod iz posjedovnog stanja za kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (l.s. 8), izvadak iz zemljišne knjige za z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (l.s. 9), povijest posjeda za k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] (l.s. 11), izvod iz katastarskog plana za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (l.s. 12), izvod iz posjedovnog stanja za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (l.s. 13), izvod iz posjedovnog lista za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (l.s. 14), izvadak iz zemljišne knjige za z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (l.s. 15), Rješenje Općinskog suda u Pagu poslovni broj: P-200/06-20 od 21. studenog 2007. (l.s. 17-20), fotografije (l.s 21-22), izvod iz katastarskog plana (l.s. 23), preslik skice izmjere č.z.1322/5 (l.s. 24), fotografije (l.s. 32-33), skica premjeravanja (l.s. 46 i l.s. 56), dopuna glavnog projekta (l.s. 61- 62), procjena tržišne vrijednosti nekretnine (l.s. 63-64), rješenje Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Pagu poslovni broj: 1 Psp-39/2017-25 od 25. srpnja 2018. (l.s. 65-71), službeni glasnik grada Paga broj 3/2022 od 28. ožujka 2022. (l.s. 74-173) te su provedeni očevidi na licu mjesta dana 24. ožujka 2023. na kojem je saslušao predlagatelja i protustranku, 09. svibnja 2023. i 01. ožujka 2024. uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Ivana Marinovića te je izvršio uvid u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Ivana Marinovića sa skicom sudskog očevida i fotografijama od 22. travnja 2024. (l.s. 208-214).

4. Na održanom očevidu dana 24. ožujka 2023. utvrđeno je da se radi o čest. zem. po staroj izmjeri 1322/12, 1322/5 stare izmjere k. o. [katastarska općina] kojoj odgovaraju čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere. Vještak geodetske struke je utvrdio da je predlagatelj pokazao sljedeće: sa sjeverne strane navedenih čestica pokazano je sljedeće: prva pokazana točka je željezni kolac na skici sudskog očevida će biti označena sa točkom A, na južnoj odnosno krajnjoj točki navedenih čestica pokazan je završetak betonskog zida te na skici sudskog očevida predstavljati će točku B, pokazana linija je linija međe po kazivanju predlagatelja. Jedan dio međe se ne odnosi na razgraničenje između predlagatelja i protustranke, a koji je dio između završetka betonskog zida oznake B i pokazanog željeznog kolca od strane predlagatelja oznake F. Od strane protustranke pokazano je sljedeće: prva točka sa sjeverne strane navedenih čestica pokazana je u odnosu na željezni kolac zapadno 18 cm od navedenog željeznog stupa označena kao točka C. Sljedeća pokazana točka je željezni kolac na skici sudskog očevida biti će prikazana kao točka D. Zadnja pokazana točka je točka E koja je na terenu udaljena 28 cm od željeznog kolca zabijenog u zemlju. 28 cm je u odnosu na zapadnu stranu zabijeno. Na očevidu su saslušani predlagatelj i protustranka. Predlagatelj je naveo da u ovom slučaju imamo izvadak iz zemljišne knjige, skicu premjeravanja iz 1979.g. koju predajem u spis na kojoj stoji da je važeća na dan 13.3.2023.g. i imamo kat. plan za kojega su rekli i drž. geodetska uprava i lokalna uprava grada [adresa] da nije ispravan i zbog toga radimo novu kat. izmjeru koja je osnovni razlog ovog postupka. Napominje da se ne radi samo o kvadraturi zemlje nego i o urbanističkim uvjetima koji su dati i konzumirani za moj stambeni objekt 14504/2 k. o. [katastarska općina]. na kojem se jasno vidi da je međa udaljena više od 3 m od objekta a za dokaz pozivam se na procjenu tržišne vrijednosti iz 2001.g. koju je sačinio stalni sudski vještak Josip Babeli 29.11.2011.g. Iz fotografije se jasno vidi da nikada nije bila nikakva međa između 14504/2 k. o. [katastarska općina] i 14492 k. o. [katastarska općina]. U spis ću prilaže kopiju dopunu glavnog projekta sada važećeg za ovu stambenu zgradu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iz koje se jasno vidi pozicioniranje i udaljenost međe objekta. to su dodatni razlozi koji opravdavaju donošenje sudske odluke u postupku uređenja međe po pravičnoj ocjeni suda. Prvotni razlozi su povijesni međašni znaci u vidu starog suhozida kojeg je predlagatelj pokazao na terenu, povijesne skice izmjera koje postoje u kat. operatu, tijek događaja u vezi nacionalizacije nekretnina koje su opisane u prijedlogu te postupak nove kat. izmjere u kojem sud može među odrediti tako da odgovara pravičnosti uzevši u obzir životna iskustva te potrebe vlasnika tih dviju parcela a neovisno o stanju u nesporno krivom kat. planu. Naime, ako se gleda početak međe nekretnine., onda početak međe predstavlja stari kameni zid, no u nastavku toga zida više nema, već stranke koriste nekr.etnine s jedne i s druge strane linije koja predstavlja kat. granicu", u vezi toga je često dolazilo do sporova između stranaka te je u više navrata dolazila policija kako bi se cijela situacija smirila", predlagatelj se očituje navodeći da pod pojmom kat. granica predlagatelj smatra granicu odnosno liniju iz kat. premjera iz 1979.g. koja je danas predana u spis a ne iz kat. plana koji je neispravan. S druge strane protustranke su koristile nekretninu na način kako su one vidjele gdje ide međa i tu je dolazilo do spora, do tužbi radi smetanja posjeda i iz tih razloga je policija izlazila na teren. dakle, ovog časa imamo stanje u gruntovnici koje odgovara kupljenom od 632 m2 i, imamo stanje iz skice premjeravanja koje također odgovara 632 m2, i imamo stanje iz sadašnjeg kat. plana gdje je površina puno veća a za tu razliku u kvadraturi ne postoje opravdanje od kuda je. parcela protustranke se nalazi sa svih strana okružena parcela u vlasništvu obitelji TG i ne postoji mogućnost da je ta kvadratura došla od ikoga drugog.

5. Punom. predlagatelja navodi da što se tiče određivanje međe po kat. nacrtu jedan od bitnih uvjeta je to da na to stranke pristanu, budući da predlagatelj ne pristaje na takav način smatramo da više ne postoje razlozi da se raspravlja o tom kriteriju određivanja međe. što se tiče posljednjeg mirnog posjeda predlagatelj ističe da ni protustranka nije dokazala svoj mirni posjed niti je dokazala posjedovne čine štoviše protustranci BG OS u Zadru, presudom Psp-39/2017 zabranio je da smeta predlagatelja u njegovom posljednjem mirnom posjedu na kat. čestici [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (Nekr. predlagatelja) te u dijelu nekretnine 14504/2 i 14492 k. o. [katastarska općina] ( nekretnine protustranke ad.1.). dakle, iz pravomoćno presuđene stvari upravo proizlazi da je predlagatelj bio u posljednjem mirnom posjedu u dijelu nekretnine protustranke. slijedom navedenog netočni su navodi protustranke da svaka stranka vrši posjed iza linije za koju protustranka tvrdi da predstavlja među. kao dokaz ovoj tvrdnji predlagatelj dostavlja u spis presudu Psp-39/17 od 25.7.2018.g.U odnosu na iznesene navode punom. protustranke navodi kako je i sam predlagatelj u iskazu naveo kako se nije koristio nikakvom samopomoći, a što kod smetanja posjeda ili eventualne ovrhe se mora učiniti u roku od 30 dana pa svakako na teren u je bitno sada aktualno i danas utvrđeno posjedovno stanje gdje i sam predlagatelj tvrdi da nije ulazio u posjed gledajući od sadašnjeg zida prema južnoj strani, odnosno prema nekretnine protustranaka tako da navedeno rješenje o smetanju posjeda nije ni od kakvog značaja .

6. Protustranka navodi da je svoju nekretninu kupio zajedno s bratom od oca predlagatelja gdje je kupoprodajna cijena u cijelosti isplaćena a to je bilo 28.5.1979.g. za što ima i priznanicu koju je njegov odvjetnik naznačio da će dostaviti u spis. Sadašnje parcele predlagatelja i protustranke nastale su svaka od svoje prethodne parcele i to predlagatelja koja je nosila broj 1322 a njegova 1325. Što se tiče međe između njihovih nekretnina to je još u povijesti bio kanal oborinskih voda koji ih je dijelio a koji i danas prati liniju katastarske međe. Ta međa zajedno s ostalim međama njegove nekretnina u cijelosti odgovara površini koju je i kupio te se ta površina nije mijenjala sve do danas. Zidove koje su dijelili i sada dijele parcele navodi da to nisu nikakvi stari zidovi već je te zidove upravo on napravio s time da napominje kako taj zid čak i nije gradio na međi već se povukao u svoju nekretninu kako bi ga mogao i održavati sa svoje strane. Napominje da se između njih vodilo više sporova u različitim ulogama te da su dva postupka riješena u njegovu koristi te stoga smatra da je relevantno urediti među prema postojećem kat. nacrtu.

7. Na očevidu održanom 9. svibnja 2023. utvrđeno je kako punomoćnik predlagatelja ostaje kod svih tvrdnji koje su iznesene u prijedlogu te tijekom postupka. Smatra da je istaknuo dovoljno činjenica i okolnosti te predložio pisane dokaze kojim se opravdava određivanje međe po načelu pravičnosti na način da ista bude odmaknuta od objekta predlagatelja 3 m. Stoga predlagatelj predlaže da vještak u nalazu i mišljenju odredi takvu među. Punomoćnik protustranaka u cijelosti ostaje kod svih navoda te ponovno ističe da prijedlog pravične ocjene koju predlaže predlagatelj bi bilo zapravo priznanje predlagatelju onog dijela nekretnine koje nikada isti nije niti koristio niti koristi sada a niti iz pravomoćnih sudskih odluka koje su u spisu i prileže ovom predmetu ne proizlazi kako posjed tako i vlasništvo predlagatelja na pokazanom dijelu. U spisima koje su priklopljeni ovom predmetu postoji više skica lica mjesta iz kojih je nedvojbeno utvrđeno da međa predlagatelja kao ni posjed nikada nije dosezao naznačenih 3 m od njegova objekta a posebno se ukazuje kako objekt predlagatelja nije građen s prostornom planskom dokumentacijom, te je čak i dio objekta isti rušio kroz povijest i to u odnosu na strani nekretnine protustranaka.

Protustranka također ukazuje na priklopljeni predmet P-54/07 gdje na listu spisa 71 postoji skica izmjere, a što predstavlja površinu koju je predlagatelj u ovom postupku pokazao s koje nedvojbeno proizlazi da je isti pravomoćno odbijen s zahtjevom da je upravo on vlasnik dijela prijepora za koje u ovom postupku predlaže da pripadne njemu odnosno da se međa postavi na način da nekretnina do međe koja je predmet parnice P-54/07 pripadne predlagatelju.

8. Vještak Ivan Marinović se očitovao na skicu iz 2008.g. u spisu P-54/07 na način da je skica izrađena po tada kazivanju tužitelja i tuženika i izrađeni su odnosi površina po traženom predmetu. Danas postojeće stanje nije iz skice 2008.g.

9. Punom. protustranke ističe kako odonda do danas na terenu nije ništa mijenjano u pogledu stanja objekata i zatečenih stvari koje su utvrđene na terenu u ovom postupku. Navodi da je predlagatelj inicirao ovaj postupak smatrajući da međa treba biti 3 m ili 3,20 m od njegove kuće što je stav predlagatelja. Obzirom da protustranka smatra da ta međa treba biti bliža objekta predlagatelju to je upravo cilj ovog postupka da sud takvu među odredi ili eventualno da u konačnici stranke nakon postupka uređenja međe u parničnom postupku utvrde konačne granice između parcela.

10. Zamjenik punom. predlagatelja ističe da je presuda radi smetanja posjeda posljednja presuda između stranaka i to broj Psp-39/2017 te činjenice koje su utvrđene u toj presudi su "Najsvježije" te bi se kao takve morale uzeti u obzir prilikom utvrđivanja međe.

11.Vještak pregledom fotografija iz predmeta Psp- 39/17 navodi da ne može komentirati što danas ne postoji na terenu.

12. Stranke zajednički predlažu da se međa uredi tako da temelj uređenja međe bude skica premjeravanja broj 682, od 25.11.1979.g. (l.s.46).

13. Na očevidu održanom 1. ožujka 2024. utvrđeno je kako je punomoćnik predlagatelja naveo da je primio mišljenje vještaka Ivana Marinovića iako se sa istim ne slaže jer smatra da se međa mora odrediti po njegovom kazivanju budući da su na prošlom ročištu stranke postigle sporazum o međi, predlagatelj neće opstruirati takav sporazum te pristaje da se međa uredi sukladno crvenoj liniji iz skice a koja predstavlja skicu izmjere iz 1979.g. Predlagatelj ističe da ako protustranka odustane od postignutog sporazuma da će od nje tražiti trošak cijelog postupka po načelu culpe, a sukladno ZPP-u. Punom protustranaka navodi kako nije suglasan s predloženom skicom s obzirom da je sadašnji položaj nacrt nekretnine uređen prijavnim listom iza 1986.g. , a i na ročištu od 24.3.2023.g. protustranke su naznačile da se na konkretan slučaj treba primijeniti važeći katastarski nacrt kao jedino mjerodavan.

14. Vještak navodi da međa po uklapanju skice mjerenja stare izmjere na postojeće stanje na terenu je upravo skica mjerenja iz 1979.g.na temelju koje je naprijed navedeno izrađeno te prikazano na skici sudskog očevida od 09.06.2023.g. Po dogovoru odnosno prijedlogu zapisnika od 09.05.2023.g. između predlagatelja i protustranke naprijed navedeno je i prikazano. Na skici očevida od 9.6. prikazano je međa po kazivanju protustranke u plavoj boji i međa po kazivanju predlagatelja u zelenoj boji. Upravo je to prikazano u skici očevida od 9.6., te da je crvena linija na skicu od 09.06. međa po uklapanju skice mjerenja od 1979.g. na postojeće stanje na terenu.

15. Odredbom čl. 103. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Nar. Nov. broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 100/04, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 – dalje ZV) propisano je da će sud među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju, dok je st. 3. istog članka propisano da ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi st. 2., sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi – prema pravičnoj ocjeni.

15.1. Dakle, sud je pri donošenju sudske odluke dužan u prvom redu respektirati volju susjeda, koja je od odlučujućeg značenja kada se radi o uređenju međe po katastarskom nacrtu i/ili po sporazumu susjeda, kako bi se već u izvanparničnom postupku konačno riješio spor među susjedima glede međe između njihovih susjednih nekretnina. To znači da je sud dužan među urediti po katastarskom nacrtu ako je to moguće i susjedi pristanu na takvo uređenje međe, a ako nije moguće, onda po sporazumu susjeda. Tek nakon toga dolaze u obzir ostali načini uređenja međa, tj. uređenje međa po posljednjem mirnom posjedu i konačno po pravičnoj ocjeni suda. Prema tome, u postizanju spomenute svrhe postupka za uređenje međa sud je dužan pri donošenju sudske odluke postupati po redoslijedu načina uređenja međa koji su propisani navedenim odredbama ZV-a.

15.2. Kada se u izvanparničnom postupku provodi uređenje međa između susjednih parcela stranaka mjerodavno je stvarno stanje na terenu, a ne stanje u katastarskim planovima, te primjerice starim skicama i dokumentaciji na koje se stranke često pozivaju i sl.

15.3. Međa je linija – crta, rastavnica, zamišljeni pravac koji razdvaja (razgraničava) dvije susjedne nekretnine (zemljišne čestice); međom se označava dokle u prostoru doseže vlasnikova pravna vlast glede nekretnine. U geodetskom smislu – međa predstavlja crtu na katastarskom planu (mapi) koja razdvaja dvije katastarske čestice (zemljišne čestice).

16. Uređenje međa u izvanparničnom postupku, bez obzira na to po kojem je načinu sud donio svoju odluku, ima značenje provizorija. Tako, Sud ne uređuje među na temelju površina susjednih–međašnih čestica, a ni podaci u dokumentaciji uopće ne moraju odgovarati stvarnom stanju na terenu, a niti podaci u uredu za katastar ne moraju biti u potpunosti točni i nepromjenjivi (stoga se i postupci nove izmjere i vode radi utvrđenja stvarnog stanja na terenu u odnosu na površinu i oblik čestica, te evidentiranja upisa posjednika i vlasnika, i sl.). U postupcima uređenja međe sud, dakle, nije ni dužan ni ovlašten preklapati katastarske planove, vršiti premjer međašnih parcela te kvadraturu uspoređivati i utvrđivati prema zemljišnoknjižnoj i posjedovnoj dokumentaciji na koju se stranke eventualno pozivaju te onda razlučivati da li kojoj od stranaka nedostaje kvadrature i gdje bi imala biti međa; prednja utvrđivanja i postupanja spadaju u eventualni parnični postupak (tako i Županijski sud u Zadru poslovni broj Gž-3425/15).

17. Obzirom da su otpale varijante uređenja međe prema katastarskom nacrtu, prema sporazumu susjeda, te prema posljednjem mirnom posjedu, to je sud morao jer mu nikakva druga solucija niti ne preostaje i jer je dužan poštivati zakonom utvrđeni redoslijed modusa uređenja međe, među urediti prema pravičnoj ocjeni s obzirom da nije uspio utvrditi posljednji mirni posjed bilo koje stranke; utvrđenje međe po pravičnoj ocjeni suda, zapravo predstavlja načelo arbitrarnog sudovanja i nije taksativno određeno kojih načela se sud pritom ima pridržavati, ali načelno se u teoriji i praksi smatra pravičnim spornu površinu podijeliti na polovicu.

18. Slijedom navedenog, sukladno odredbi čl. 103. st. 3. ZV-a, na temelju pravične ocjene suda uređena je međa između nekretnine predlagatelja označena kao 14504/2 nova izmjera koja odgovara 1322/12 stare izmjere k. o. [katastarska općina] i nekretnine protustranaka oznake 14492 nova izmjera koja odgovara čest zem. 1322/5 stara izmjera k. o. [katastarska općina] na način da ispravljena međa predstavlja među označenim pravcem između točaka A sa sjeverne strane prema X sa južne strane u dužini 17,37 m koje su označene crvenom bojom, a kako je sve označeno na skici ispravka uređenja međe stalnog sudskog vještaka Ivana Marinovića iz Zadra. Ovako uređena međa podudara se sa pokazanom varijantom međe od strane protustranke, odnosno podudarana je sa pravičnom ocjenom ovog Suda.

19. Obzirom da sud rješenje o uređenju međa donosi na licu mjesta, jednakovremeno s donošenjem rješenja o ispravku međe je označena i međa prema pravičnoj ocjeni suda u izreci navedenim međašnim znacima, na točkama prikazanima na vještvu skice očevida stalnog sudskog vještaka i to crvenim sprejem, te su stranke upozorene da ne smiju dirati međašne znakove jer time čine kazneno djelo.

20. Od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima – smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati u parničnom postupku, sve sukladno čl. 103. st. 5. ZV-a.

20.1. Zahtjev da se međa obnovi ili ispravi u biti je vindikacijski zahtjev, ali odluka o tom zahtjevu donesena u izvanparničnom postupku tek je predmnijeva da postoji vlasništvo do novooznačene međe od trenutka kad je sud među označio, pa tko tvrdi suprotno, to treba dokazati u parnici.

20.2. I nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa, sukladno čl. 103. st. 6. ZV-a.

21. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci ovog Rješenja.

U Pagu, 29. prosinca 2025.

Sudac

Iva Peričić Pejar

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka ovog rješenja, putem ovog suda za Županijski sud, pisanim podneskom.

DNA:

1. Predlagatelju po punomoćniku,

2. Protustrankama po punomoćniku.