Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

    Ulica grada Vukovara 84

    Poslovni broj: P-3302/2025-12

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda Nives Šimunović kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja KS, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Aleksandru Crnkoviću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Crnković i partneri d.o.o. u Zagrebu, protiv tuženika Addiko Bank d.d. OIB: 14036333877, Zagreb, Slavonska avenija 6, zastupanog po punomoćniku Zlatku Knezoviću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Knezović & partneri j.t.d. u Zagrebu, radi utvrđenja i isplate, na glavnoj i javnoj raspravi održanoj i zaključenoj dana 21. studenog 2025. godine, u prisutnosti tužitelja osobno i zamjenika punomoćnika tužitelja TS, odvjetničkog vježbenika, te u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, dana 29. prosinca 2025. godine,

    p r e s u d i o  j e

    I. Nalaže se tuženiku Addiko Bank d.d. OIB: 14036333877, Zagreb, Slavonska avenije 6, isplatiti tužitelju KS, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], iznos od 270,01 eura (dvjesto sedamdeset eura i jedan cent), sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 07. travnja 2007. godine do 31. prosinca 2007. godine u visini određenoj po čl. 1 Uredbe o visini stope zakonske zatezne kamate, od 01. siječnja 2008. godine do 31. srpnja 2015. godine, uvećanjem eskontne stopa HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5 postotnih poena, od 01. kolovoza 2015. g. do 31. prosinca 2022.g. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana, nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, za 3 postotna poena, od 01. siječnja 2023.g. do 29. prosinca 2023.g. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023.g. do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

    II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 269,91 eura, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 29. prosinca 2025. godine do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

    Obrazloženje

    1. U tužbi se navodi da su tužitelj i prednik tuženika dana 27. ožujka 2007. godine zaključili Ugovor o kreditu, kojim je tuženik kao kreditor odobrio i stavio na raspolaganje tužitelju kao korisniku kredita iznos od 49.000,00 CHF u kunskoj protuvrijednosti, prema srednjem tečaju kreditora na dan korištenja kredita. Navodi se da je člankom 5. Ugovora o kreditu, ugovoreno da se prilikom isplate kredita plaća trošak obrade kredita i to 0,90% od iznosa odobrenog kredita, jednokratno prije isplate kredit. Tužitelj navodi da tuženik, koji je sastavio predmetnu ugovornu odredbu o naknadi za troškove obrade kredita i o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo, nije jasno i nedvosmisleno predočio strukturu navedenih troškova, tj. od čega se sastoje i u kojem konačnom jasno određenom iznosu, što je stvorilo značajnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu tužitelja. Tim više što je u čl. 5. Ugovora o kreditu naznačeno da se korisnik kredita obvezuje snositi sve javnobilježničke troškove, sudske troškove i pristojbe kao i sve ostale troškove vezane uz zaključenje tog Ugovora i naplatu tražbina iz istog. Tužitelj naglašava, da radi toga, ostaje nejasnim koji troškovi i usluge tuženika su obuhvaćeni tzv. ulaznom naknadom. Poziva se na čl. 81. st. 1. Zakona o zaštiti potrošača (NN 96/03), po kojem se smatra da se o pojedinoj ugovornoj odredbi nije pojedinačno pregovaralo, ako je ta odredba bila unaprijed formulirana od strane trgovca, te zbog toga trgovac nije imao utjecaja na njezin sadržaj, a posebno ako se radi o odredbi unaprijed formuliranog standardnog ugovora trgovca. Ističe da se o predmetnoj ulaznoj naknadi nije pojedinačno pregovaralo, pa je jasno da je ta odredba nepoštena i ništetna (čl. 87. st. 1. Zakona o zaštiti potrošača NN 96/03), jer je suprotna načelu savjesnosti i poštenja i uzrokovala je znatniju neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača. Tužitelj napominje da sud na ništetnost pazi po službenoj dužnosti. Nadalje, tužitelja navodi da se stečeno na temelju ništetne ugovorne odredbe mora vratiti, pa tako od tuženika potražuje iznos stečenog bez osnove i to iznos plaćene naknade za obradu kredita u iznosu od 270,01 eura. Poziva se na relevantnu sudsku praksu. Predlaže donošenje presude kojom će se naložit tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 270,01 eura, sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 07. travnja 2007.g. do isplate, uz naknadu parničnog troška, sa zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate.

    2. U odgovoru na tužbu tuženik u cijelosti osporava osnovu tužbenog zahtjeva. Ističe da je po predmetnom Ugovoru o kreditu naplaćena naknada za obradu kredita dana 06. travnja 2007.g. u iznosu od 2.002,14 kn. Ističe prigovor zastare. S obzirom na visinu naknade, tuženik smatra da bi se, u slučaju ništetnosti spornih odredbi, što tuženik osporava, radilo o zabrani manjeg značaja, jer je tužitelju isplaćen kredit od 49.000,00 CHF. Osporava tužitelju status potrošača. Tuženik ističe da je u čl. 5. Ugovora o kreditu jasno navedeno da se prije isplate kredita korisniku kredita jednokratno odbijaju troškovi u iznosu od 0,9% iznosa kredita, pa je činidba u potpunosti određena. Navodi da se radi o odredbi koja je jasna, lako uočljiva i razumljiva. navodi da je tuženik savjesni stjecatelj, pa da zatezne kamate mogu teći tek od dana podnošenja zahtjeva. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev i naložiti tužitelju da naknadi tuženiku parnični trošak, sa zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate.

    3. Tijekom postupka provedeni su dokazi pregledom Ugovora o kreditu, popisa uplata za namirenje obveza po kreditu, saslušanjem tužitelja osobno kao parnične stranke.

    4. Nakon provedenih dokaza, sud nalazi da je tužbeni zahtjev osnovan.

    5. U ovoj pravnoj stvari nije sporno da su tužitelj kao korisnik kredita i tuženik kao kreditor dana 27. ožujka 2007. godine zaključili Ugovor o kreditu, kojim je kreditor odobrio i stavio na raspolaganje korisniku kredita iznos od 49.000,00 CHF u kunskoj protuvrijednosti, prema srednjem tečaju HNB na dan isplate kredita.

    6. Nije sporno da je ugovoren kredit u kunskoj protuvrijednosti koji je vezan uz valutu švicarski franak (CHF), da je tijekom otplate kredita došlo do promjene tečaja valute CHF, što je dovelo do povećanja anuiteta koje je tužitelj otplaćivao.

    7. Nije sporno da je ugovorena odredba čl. 5. Ugovora o kreditu, po kojoj je korisnik kredita dužan platiti davatelju kredita iznos od 0,90 % od vrijednosti odobrenog kredita, na ime naknade za obradu kreditnog zahtjeva.

    8. Nije sporno da je dana 06. travnja 2007.g. tužitelju naplaćena naknada za obradu kredita u iznosu od 270,01 eura (441,00 CHF), dakle visina plaćene naknade (odnosno visina tužbenog zahtjeva) i datum naplate utuženog iznosa nisu sporni.

    9. Sporno je pitanje zastare, pitanje ništetnosti odredbe o naknadi za obradu kredita. Sporna je osnovanost tužbenog zahtjeva. Sporno je pitanje je li tužitelj sklopio ovaj ugovor u svojstvu potrošača.

    10. Proveden je dokaz saslušanjem tužitelja koji je izjavio da je 2007.g. sklopio s tuženikom ugovor o kreditu s namjenom uređenja obiteljske kuće. Naveo je da je sva sredstva kredita utrošio u tu namjenu, a kuća koju je uređivao nalazi se u Zagrebu, na adresi [adresa]. Izjavio je da je kuću koristio isključivo za stanovanje i da je nije davao u najam, niti koristio za neku profesionalnu djelatnost. Tužitelj je naveo da nije imao u vlasništvu obrt niti trgovačko društvo. Izjavio je da mu tijekom pregovaranja, zaposlenici banke nisu objasnili na što se zapravo odnosi naknada za obradu kredita koju je, sukladno odredbama ugovora, bi dužan platiti. Bio je svjestan da mora platiti naknadu kako bi dobio kredit, a tužitelju je bilo vrlo važno da kredit realizira. Tužitelj je naveo da nije znao na što se odnose troškovi naknade za obradu kredita, da mu to nije bilo obrazloženo, a osim toga, naveo je da iznos naknade koju je platio nije bio beznačajan, ali nije imao izbora, jer mu je kredit bio potreban. Naveo je da je on platio troškove javnog bilježnika. Tvrdi da nije imao priliku pregovarati o odredbama ugovora o kreditu, pa tako niti o ovoj odredbi.

    11. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz tužitelja koji je djelovao potpuno iskreno, istinito i uvjerljivo. Utvrđeno je da je tužitelj zaključio ugovor o kreditu u svojstvu potrošača, jer se radi o ugovoru o kreditu za uređenje kuće koju je koristio isključivo za stanovanje, a ne za bilo kakvo poslovanje niti profesionalnu djelatnost.

    12. Utvrđeno je da je odredbom čl. 5. Ugovora o kreditu, određena obveza tužitelja da plati tuženiku trošak obrade kredita u iznosu od 0,90% od iznosa odobrenog kredita, jednokratno, prije isplate kredita. Takva odredba koju je tuženik, kao sastavljač ugovora i jača ugovorna strana, nametnuo tužitelju, bez prethodnog pregovaranja o naknadi, nepoštena je i ništetna. Naime, sud na ništetnost pazi po službenoj dužnosti, pa je o pitanju ništetnosti predmetne ugovorne odredbe, u ovom predmetu odlučeno, kao o prethodnom pitanju, sukladno odredbi čl. 12. Zakona o parničnom postupku.

    13. Tuženik se u podnesku od dana 28. listopada 2025.g. decidirano izjasnio da nije sporno da je naplaćena naknada za obradu kredita dana 06. travnja 2007.g. u iznosu od 2.002,14 kn, odnosno 265,73 eura.

    14. Iz rezultata provedenih dokaza proizlazi, da je banka svojom jednostranom odlukom unijela u ugovor o kreditu spomenutu ugovornu odredbu, nametnuvši tako korisniku kredita obvezu plaćanja naknade, bez prethodno provedenog pojedinačnog pregovaranja. Naime, iz iskaza tužitelja je razvidno da se nije mogla suprotstaviti takvoj ugovornoj odredbi, te da joj zaposlenici banke nisu objasnili na što se odnosi trošak obrade kredita. U tekstu ugovora o kreditu također nema objašnjenja na što se odnosi sporna naknada, koja je struktura naknade i kakve troškove banka ima, koje bi potrošač bio dužan posebno plaćati prilikom sklapanja ugovora o kreditu. Tim više što je tužitelj podmirio i sve troškove koji su nastali prilikom solemnizacije ugovora od strane javnog bilježnika

    15. Tuženik nije pružio dokaz o opravdanosti takve odredbe, odnosno nije taksativno naveo što čini troškove obrade kredita. Tužitelj nije mogao sklopiti predmetni ugovor o kreditu ako ne bi pristao na unaprijed formuliranu odredbu o ulaznoj naknadi koja je, kako proizlazi, ugovorena po principu "uzmi ili ostavi", pa potrošač nije mogao utjecati na tu odredbu.

    16. S obzirom na sve navedeno, radi se o jednostranoj odluci banke, koja je bez pregovaranja s drugom stranom, nametnula potrošaču navedenu odredbu o naknadi, pa se radi o nepoštenoj ugovornoj odredbi, koja je ništetna, sukladno čl. 81. st.1. Zakona o zaštiti potrošača (NN 96/03), koji je bio na snazi u vrijeme zaključenja ugovora. Naime, odredba čl. 5. Ugovora o kreditu, ugovorena je suprotno načelu savjesnosti i poštenja i uzrokovala je značajnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana, na štetu potrošača.

    17. Nije osnovan prigovor zastare. Naime, tužitelj ovom tužbom traži da se o ništetnosti ugovorne odredbe čl. 5. odluči kao prethodnom pitanju, te kondemnatornim tužbenim zahtjevom traži isplatu plaćenog iznosa naknade. Već je navedeno da je u ovom postupku utvrđena ništetnost dijela ugovore odredbe čl. 5. koji se odnosi na naknadu za obradu kredita. S tim u vezi, ukazuje se na pravno shvaćanje zauzeto na sjednici građanskog odjela Vrhovnog suda RH od 30. siječnja 2020. godine. Naime, u ovom slučaju se radi o restitucijskom zahtjevu tužitelja kojim traži od tuženika da mu vrati ono što je neosnovano stekao temeljem ništetne odredbe ugovora, a kojem zahtjevu prethodi utvrđenje ništetnosti sporne odredbe ugovora, pa je nedvojbeno da zastara nije još ni počela teći, a kamoli da je već nastupila. Prema tome, neosnovan je tuženikov prigovor zastare, jer zastarni rok u odnosu na potraživanje isplate stečenog bez osnove, odnosno iznosa plaćenog s osnova naknade za obradu kredita, teče od utvrđenja ništetnosti ugovorne odredbe. Kako je ništetnost utvrđena u ovom postupku (ovom presudom), zastarni rok počinje teći od pravomoćnosti ove presude.

    18. S obzirom na izloženo, prihvaćen je u cijelosti tužbeni zahtjev te je utvrđeno da je ništetna odredba Ugovora o kreditu sadržana u čl. 6. koja glasi: " Korisnik kredita obvezuje se platiti naknadu, a prema Odluci o visini naknade za obavljanje bankarskih usluga, koja trenutačno iznosi 1% jednokratno, unaprijed." Korisnik kredita obvezuje se platiti naknadu, a prema Odluci o visini naknade za obavljanje bankarskih usluga, koja trenutačno iznosi 1% jednokratno, unaprijed ". Ujedno je naloženo tuženiku da isplati tužitelju s osnova stjecanje bez osnove, iznos od 270,01 eura, sa zateznom kamatom tekućom od 07. travnja 2007. godine do isplate, odnosno od dana plaćanja naknade za obradu kredita, do isplate.

    19. U pogledu tuženikovog osporavanja prava na zakonske zatezne kamate, navodi se da se radi o ugovoru o kreditu u kojem je na jednoj strani fizička osoba, potrošač (tužitelj) kao korisnik kredita, a na drugoj strani je banka (tuženik), dakle ovlaštena financijska institucija. Predmetni ugovor o kreditu je bio unaprijed formuliran od strane tuženika i o odredbama tog ugovora, tužitelj nije mogao pregovarati sa tuženikom. Tuženik je financijska institucija koja se u svom poslovanju bavi zaključenjem ugovora ove vrste, te je u pogledu stručnosti i kompetentnosti dominantan i znatno jači od potrošača. S obzirom na to, tuženik nije bio savjestan, pa kako se radi o stjecanju bez osnove, propisanom odredbom čl. 1111. ZOO/05, to tužitelju temeljem čl. 1115. ZOO/05, pripadaju zatezne kamate koje teku od dana kada je tuženik kao nesavjestan stjecatelj stekao iznos naknade za obradu kredita.

    20. Kamatna stopa teče od dana 07. travnja 2007. godine do 31. prosinca 2007.g. po čl. 1. Uredbe o visini stope kamatne stope (NN 153/04), od 01. siječnja 2008.g. do 31.07.2015. godine, uvećanjem eskontne stope HNB, koja je vrijedila posljednjeg dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećana za 5 postotnih poena, od 01.08.2015. g. do 31.12.2022.g. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana, nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, za 3 postotna poena, od 01.01.2023.g. do 29.12.2023.g. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023.g. do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za 21. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku, a sastoji se od troška zastupanja tužitelja po punomoćniku - odvjetniku. Troškovi su obračunati po važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, po kojoj vrijednost 1 boda iznosi 2,00 eura.

    22. Troškovi tužitelja obuhvaćaju: sastav tužbe – 25 bodova, sastav podneska od dana 02.07.2025.g. - 25 bodova, pristup na ročište 23.10.2025.g. – 25 bodova, pristup na ročište 21.11.2025.g. - 25 bodova, ukupno 100 bodova, odnosno 200,00 eura. Dosuđen je PDV u iznosu od 50,00 eura, sudska pristojba na tužbu u svoti od 6,64 eura, te na presudu u iznosu od 13,27 eura, pa sveukupan parnični trošak koji je tuženik dužan naknaditi tužitelju iznosi 269,91 eura.

    23. Dosuđene su kamate na parnični trošak koje teku od presuđenja tj. od 29. prosinca 2025. godine do isplate, jer se radi o dospjelom potraživanju sukladno čl. 151. st. 3. Zakona o parničnom postupku, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.

    24. Slijedom izloženog, valjalo je odlučiti kao u izreci presude.

    U Zagrebu, dana 29. prosinca 2025. godine

    Sutkinja

    Nives Šimunović

    POUKA O PRAVNOM LIJEKU

    Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od objave presude. Žalba se podnosi putem ovoga suda u 4 istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje županijski sud.

    DNA:

    - tužitelju po punomoćniku

    - tuženiku po punomoćniku

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.