Poslovni broj: R1 Ob-34/2023-17
REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Dubrovniku
Dubrovnik
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Dubrovniku, po sutkinji Lani Stanić Bulum, u pravnoj stvari predlagateljice TR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Slaven Šoša, odvjetnik iz Dubrovnika, Vukovarska 24 protiv prvoprotustranke GR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i drugoprotustranke mlljt. VR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa posebna skrbnica NR, dipl. iur. iz Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Split, Ivana Gundulića 26A, Split, radi ostvarivanja pojedinih sadržaja roditeljske skrbi, 29. prosinca 2025.
r i j e š i o j e
Predlagateljica TR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] će zastupati protustranku mlljt. VR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u postupku promjene osobnog imena mlljt. VR na način da se u tom postupku njeno prezime VR promijeni u SR.
Obrazloženje
1. Predlagateljica TR je 31. ožujka 2023. ovom sudu podnijela prijedlog protiv protustranaka GR i mlljt. VR, radi ostvarivanja pojedinih sadržaja roditeljske skrbi. U prijedlogu navodi da mlljt. VR, zajedničko dijete predlagateljice i protustranke GR, živi s njom, da je pred ovim sudom u tijeku postupak radi donošenja odluke o roditeljskoj skrbi koji se vodi pod poslovni brojem P Ob-123/2021 i da, s obzirom da ima različito prezime od svoje kćeri, u svakodnevnom životu nailazi na mnogobrojne prepreke i neugodnosti prilikom donošenja i izvršavanja najbanalnijih odluka i radnji vezanih za dijete. Smatra da je u interesu mlljt. djeteta promjena prezimena iz GR u SR tako da nosi prezimena oba roditelja. Osim iz praktičnih razloga, drži da je ova promjena u interesu mlljt. djeteta i u smislu emocionalne identifikacije djeteta sa oba roditelja i da je upravo sada pravo vrijeme za izvršiti predlaganu promjenu budući da je dijete u dobi od tri godine u kojoj se još uvijek ne poistovjećuje s obzirom na prezime, što će svakako u daljnjem životu biti slučaj. S obzirom da u postupku obveznog savjetovanja pri Hrvatskom zavodu za socijalni rad nije postignut sporazum predlaže prihvatiti prijedlog.
2. U očitovanju na prijedlog od 17. ožujka 2023. protustranka GR navodi da se protivi prijedlogu i predlaže sudu odbiti prijedlog navodeći kako je u članku 7. Zakona o osobnom imenu jasno određeno da roditelj s kojim dijete živi ili kojemu je dijete povjereno sukladno pravomoćnoj odluci suda uz suglasnost drugog roditelja ima pravo mijenjati ime maloljetnom djetetu i da se u slučaju nepostojanja suglasnosti primjenjuju odredbe posebnog zakona odnosno Obiteljskog zakona, a da za sada uopće ne postoji pravomoćna odluka suda o tome kod kojeg roditelja mlljt. VR živi s obzirom da je postupak poslovni broj P Ob-123/2021 o roditeljskoj skrbi još uvijek u tijeku. Nadalje ukazuje da se predlagateljica poziva na članak 100. Obiteljskog zakona u kojem jasno stoji kako promjena imena djeteta predstavlja zastupanje u vezi s bitnim osobnim pravima djeteta, a sukladno Obiteljskom zakonu roditelji zajednički ostvaruju roditeljsku skrb i to uvijek u odnosu na zastupanje u vezi s bitnim osobnim pravima djeteta bez obzira kod kojeg roditelja dijete živi i da do samostalnog ostvarivanja roditeljske skrbi u odnosu na ta prava djeteta može doći jedino radi zaštite i dobrobiti djeteta na temelju sudske odluke. Smatra kako razlozi koje predlagateljica navodi za promjenu imena, a to su poteškoće u svakodnevnom životu i povezanost s djetetom nisu dovoljno obrazloženi niti relevantni za donošenje odluke kojom se jednom roditelju djelomično ograničava roditeljska skrb. Sve prethodno navodi iz razloga što je predlagateljica sudjelovala u izboru imena i prezimena djeteta kada je dijete rođeno i što su prilikom prve prijave djeteta stranke razgovarale upravo o prezimenu djeteta i predlagateljica bila ta koja je rekla da će se VR prezivati GR. Smatra i da sud u donošenju odluka u ovim postupcima mora voditi računa o članku 416. stavku 2. Obiteljskog zakona, a to je spremnost svakog roditelja na suradnju jer ipak se radi o oduzimanju odnosno sužavanju dijela roditeljske skrbi i u vezi s tim tvrdi da je čitavo vrijeme tijekom postupka savjetovanja, postupka poslovni broj P Ob-123/2021, sudjelovanja na obiteljskoj medijaciji, pokušavanjem postizanja dogovora pokazao kako surađuje u donošenju odluka koje su u najboljem interesu mlljt. djeteta te u postupku pred Hrvatskim zavodom za socijalni rad koji je prethodio ovom postupku jasno iskazao kako će o tome razgovarati čim se završi postupak koji je već u tijeku s obzirom da je odluka u tom postupku bitna za zaštitu dobrobiti djeteta jer trenutno ne postoji uopće odluka suda oko susreta i viđanja djeteta s roditeljem s kojim dijete ne živi. Nadalje smatra da, unatoč navedenom, predlagateljica podnosi ovdje pobijani prijedlog kojim želi ograničiti roditeljsku skrb protustranke vezano za bitno osobno pravo djeteta, i to na način da bi se moglo protumačiti da predlagateljica može uvijek samostalno mijenjati ime djeteta, a ne samo kako je u prijedlogu navedeno da ime glasi TRE. Ponovno ističe da za traženo ograničavanje roditeljske skrbi oca djeteta nema nikakvog pravnog temelja pogotovo jer je isti čitavo vrijeme spreman na suradnju i to jasno iskazao. Svakako traži od suda da zastane/prekine postupanje u ovom postupku do pravomoćnog rješenja predmeta poslovni broj P Ob-123/2021 s obzirom da je najvažnije za dobrobit djeteta da se prvo riješi ostvarivanje roditeljske skrbi u vidu susreta i viđanja s ocem. Dodaje kako se radi o roditelju koji se uredno brine za svoje dijete, uredno podmiruje obvezu uzdržavanja i traži jedino pravnu sigurnost kroz donošenje odluke od strane suda te da roditelju koji se tako ponaša nije potrebno sudskom odlukom ograničiti roditeljsku skrb na bilo koji način, a pogotovo ne kako se traži pobijanim prijedlogom.
2.1. Nakon što je postupak poslovni broj P Ob-123/2021 pravomoćno završen, na ročištu održanom 16. siječnja 2024. protustranka GR navodi da ustraje u odgovoru na prijedlog od 17. ožujka 2023. i dodaje da nema nikakvih razloga da bi se prezime djeteta promijenilo, da se pravomoćnim završetkom postupka koji je vođen radi donošenja odluke o roditeljskoj skrbi nije ništa promijenilo, da se radi o samo želji majke, a ne djeteta i da za tim nema nikakve potrebe.
3. Posebna skrbnica mlljt. VR u svom očitovanju KLASA: 552-02/23-02/83, URBROJ: 408-01-3/3-23-5 od 8. siječnja 2024. predlaže zatražiti mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad i saslušati roditelje, posebno oca na okolnost iz kojih razloga smatra da bi promjena osobnog imena djeteta na način da se pored njegovog doda majčino prezime predstavljalo povredu djetetove dobrobiti odnosno ugroženost ili povredu prava djeteta na identitet.
4. Sud je pregledao izvješće o obveznom savjetovanju prije pokretanja sudskih postupaka Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Dubrovnik KLASA: 552- 05/22-09/39, URBROJ: 2117-24-12/16-22-3 od 29. studenog 2022. (str. 4-5 spisa) i spis poslovni broj P Ob-123/2021 te saslušao predlagateljicu TR i protustranku GR (str. 26-29 spisa).
4.1. Iz spisa poslovni broj P Ob-123/2021 proizlazi da je pravomoćnom presudom poslovni broj P Ob-123/2021-66 od 4. srpnja 2023. odlučeno da će zajedničko dijete tužitelja-protutuženika GR i prvotuženice-protutužiteljice TR mlljt. VR, rođena **.**.2020., stanovati s majkom TR, da će otac GR i majka TR u odnosu na dijete mlljt. VR zajednički ostvarivati roditeljsku skrb, određen način ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s ocem i ocu naloženo plaćati uzdržavanje. Roditelji su tijekom postupka postigli dogovor o tome s kim će dijete stanovati, o iznosu uzdržavanja i ostvarivanju osobnih odnosa, ali je spor nastao oko načina postupnog prespavljivanja djeteta kod oca za vrijeme ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom.
4.2. U svom iskazu predlagateljica TR navodi da je zbog problema koji su se događali i koji bi se mogli dogoditi kao što je bila jedna neugodna situacija kada su prelazile granicu i kada su je na granici pitali čije je to dijete na zadnjem sjedalu, a i drugih sličnih situacija koje bi se mogle događati predložila da se djetetu doda i njeno prezime. Cjelokupna situacija na BiH granici je bila strašna, od tona i neverbalne komunikacije do samih riječi, a to su i riječi "kako ja znam da je to tvoje dijete" i još joj je rečeno da mora drugi put imati punomoć. Pored ovog razloga još je jedan razlog i jednaka identifikacija s oba roditelja. Točno je da su se oni prilikom njenog rođenja usuglasili da će nositi prezime VR, ali tada je vjerovala da će oni biti obitelj u konvencionalnom smislu, međutim, okolnosti su se promijenile i žive odvojeno već od njenog devetog mjeseca. Uz to smatra da VR ima pravo nositi oba prezimena. VR je sad u dobi od tri i po godine i predlagateljica je s njom razgovarala o prezimenima jer je jedan dan kad je došla od tate izjavila da se ona preziva VR i da se majka preziva VR pa joj je pojasnila kako se majka preziva, kako se prezivaju baka i nono i da će možda i ona nositi u nekom trenutku pored svog prezimena i prezime TR. Nije ništa posebno na to rekla, ali ponekad kada govori o svom prezimenu kaže da se preziva SR, iako prijedlog i ne mora biti prihvaćen. Nije točno da ovaj prijedlog na bilo koji način oduzima prava niti GR niti VR i nije ni na jedan način protivan njenim pravima, kao što to navodi GR. Čak je pitala i psihologice na poslu može li se na ovaj način na bilo koji način ugroziti prava djeteta i one su joj odgovorile da to ne može imati nikakve psihosocijalne poteškoće za dijete. U odnosu na svakodnevne prepreke na koje nailazi pojašnjava da se prije svega Dubrovnik nalazi na razmeđu triju država i da bi problem bio uvijek prilikom prelaska granice, a od te neugodne situacije koja se dogodila ona se, iako ima brojnu obitelj u Crnoj Gori i Srbiji, nije usudila mrdnuti. Osim toga problemi će se pojaviti i prilikom upisa u školu, prilikom ispunjavanja bilo kakvih papira, a sad je i za vrtić uvedeno da se svake godine papiri ispunjavaju ponovno. Ukratko, prilikom posjeta bilo kojoj instituciji uvijek će morati objašnjavati da je majka svog djeteta, a VR da joj je ona majka, a njoj je to strašno.
4.3. Protustranka GR iskazuje da i dalje smatra, kao što je naveo u svom odgovoru na prijedlog da nema nikakvog razloga da se VR dodaje majčino prezime. Na upit suda da pojasni razliku između ograničenja njegove roditeljske skrbi u slučaju da se djetetu doda još jedno prezime i ograničenja majčine roditeljske skrbi kada dijete ima samo očevo prezime pojašnjava da zapravo nije naglasak na ograničenju roditeljske skrbi, ali da postoji više razloga. Prvo, oni su se usuglasili o Erikinom prezimenu, ali njemu nije bio prioritet da nosi samo njegovo i čak TR ponudio da nosi oba prezimena, ali je TR rekla da nema potrebe pa misli da je bitno istaknuti da nije inzistirao da ima samo njegovo prezime. Kao drugi razlog navodi to što je VR već s nešto više od dvije godine odveo u knjižnicu i tamo je učlanio i otprilike svaka dva tjedna idu u knjižnicu kako bi vratili stare i uzeli nove slikovnice i ona uvijek tamo predaje svoju iskaznicu na kojoj stoji prezime GR i ne vidi zašto bi se sada njoj forsirala nekakva promjena. Osim toga njegov je stav da ona o promjeni svog prezimena može odlučiti kada napuni 18 godina. Na upit suda vezano uz povredu djetetove dobrobiti odnosno ugroženosti ili povrede prava na identitet koju spominje kao razlog protivljenja promjeni prezimena odgovara da nije stručna osoba i da ne može biti sto posto siguran, ali iako o promjeni prezimena s njom nije razgovarao, smatra da se ona naviknula na ovo prezime koje ima, da je ona VR i to je normalno. Još dodaje da zaista ne vidi nikakav razlog da se forsira promjena i misli da je to više želja TR, a ne VR, da VR još nije dovoljno zrela da shvati značenje promjene prezimena, ona je za sebe prije svega VR.
5. Prema odredbama članka 108. stavaka 2. i 3. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23, dalje: ObZ), pored odluka koje se odnose na zastupanje u vezi s bitnim osobnim pravima djeteta (članak 100. stavak 1. ObZ-a – promjena djetetovog osobnog imena, promjena prebivališta, odnosno boravišta djeteta i izbor ili promjena vjerske pripadnosti) i odluka koje se odnose na zastupanje u vezi s vrednijom imovinom odnosno imovinskim pravima djeteta (članak 101. ObZ-a), odluke koje su bitne za dijete mogu biti i druge odluke koje mogu znatno utjecati na život djeteta.
5.1. Prema članku 100. stavku 5. ObZ-a, ako roditelj koji zastupa dijete u stvarima iz članka 100. stavka 1. ObZ-a ne može pribaviti pisanu suglasnost drugog roditelja, sud će u izvanparničnom postupku (postupak radi ostvarivanja pojedinih sadržaja roditeljske skrbi – članak 478. stavak 1. točka 6. ObZ-a), na prijedlog djeteta ili roditelja odlučiti koji će od roditelja u toj stvari zastupati dijete radi zaštite njegove dobrobiti. I članak 109. stavak 1. ObZ-a propisuje da će sud, kada se roditelji koji imaju pravo zastupati dijete ne mogu sporazumjeti u vezi s odlukama koje u bitne za dijete iz članka 108. stavaka 1. do 3. ObZ-a, na prijedlog djeteta ili roditelja, u izvanparničnom postupku odlučiti koji će od roditelja u toj stvari zastupati dijete.
6. Na temelju činjenica utvrđenih pregledom spisa poslovni broj P Ob-123/2021 i iskaza stranaka TR i GR, sud je utvrdio da je prijedlog predlagateljice TR da se sudskom odlukom odredi kako će ona zastupati mlljt. dijete VR u postupku promjene osobnog imena na način da se u tom postupku prezime djeteta VR promijeni u SR osnovan.
6.1. Naime, predlagateljica TR u svom iskazu svoj prijedlog za izmjenu prezimena obrazlaže životnim, logičnim, neproturječnim i uvjerljivim argumentima navodeći kako su već nastali i mogu nastati problemi prilikom prelaska granice koju ima često potrebu prelaziti jer se Dubrovnik u kojem stanuje s djetetom nalazi na razmeđu triju država i jer ima brojnu obitelj u Srbiji i Crnoj Gori, prilikom ispunjavanja papira, primjerice za vrtić svake godine ili prilikom upisa u školu i kako će uvijek morati objašnjavati da je majka svog djeteta, a dijete da joj je ona majka, zatim identifikaciju mlljt. djeteta koje stanuje s jednim roditeljem s oba roditelja i promjenu okolnosti u kojima je ona pristala da dijete nosi samo očevo prezime kada navodi da je prilikom njenog rođenja vjerovala da će oni biti obitelj u konvencionalnom smislu, ali da žive odvojeno već od njenog devetog mjeseca. Smatra da je Erikino pravo nositi oba prezimena, da time ni na bilo koji način niti djetetu niti ocu nisu oduzeta nikakva prava niti je to na bilo koji način protivno njihovim pravima i da to ne može imati nikakve psihosocijalne poteškoće za dijete. Protustranka GR najprije u odgovoru na prijedlog ističe da uopće ne postoji pravomoćna odluka suda o tome kod kojeg roditelja mlljt. VR živi s obzirom da je postupak poslovni broj P Ob-123/2021 o roditeljskoj skrbi još uvijek u tijeku i da je u postupku pred Zavodom koji je prethodio ovom postupku jasno iskazao kako će o tome razgovarati čim se završi postupak koji je već u tijeku s obzirom da je odluka u tom postupku bitna za zaštitu dobrobiti djeteta jer trenutno ne postoji uopće odluka suda oko susreta i viđanja djeteta s roditeljem s kojim dijete ne živi, a potom nakon što je postupak poslovni broj P Ob-123/2021 pravomoćno završen, na ročištu održanom 16. siječnja 2024. da u odgovoru na prijedlog od 17. ožujka 2023. ustraje, dodajući da nema nikakvih razloga da bi se prezime djeteta promijenilo, da se pravomoćnim završetkom postupka koji je vođen radi donošenja odluke o roditeljskoj skrbi nije ništa promijenilo, da se radi samo o želji majke, a ne djeteta i da za tim nema nikakve potrebe. Nadalje, držeći da razlozi koje predlagateljica navodi u prijedlogu nisu dovoljno obrazloženi ni relevantni i ističući da je upravo predlagateljica bila ta koja je rekla da će prezime djeteta biti GR i da treba cijeniti i njegovu dosadašnju spremnost na suradnju, smatra da se promjenom prezimena djeteta ograničava njegova roditeljska skrb, međutim, na upit suda da pojasni razliku između ograničenja njegove roditeljske skrbi u slučaju da se djetetu doda još jedno prezime i ograničenja majčine roditeljske skrbi kada dijete ima samo očevo prezime pojašnjava da zapravo nije naglasak na ograničenju roditeljske skrbi, ali da postoji više razloga. Kada pojašnjava te razloge ponovno ukazuje da su se on i predlagateljica usuglasili o Erikinom prezimenu, zatim da VR ima svoju iskaznicu za knjižnicu koja glasi na prezime GR i da VR o promjeni svog prezimena može odlučiti kada napuni 18 godina. Na upit suda vezano uz njegove navode o povredi djetetove dobrobiti odnosno ugroženosti ili povrede prava na identitet koju spominje kao razlog protivljenja promjeni prezimena odgovara da nije stručna osoba i da ne može biti sto posto siguran, ali iako o promjeni prezimena s njom nije razgovarao, smatra da se ona naviknula na ovo prezime koje ima. Dakle, osim što iz navoda protustranke GR ne proizlazi da bi na bilo koji način dodavanjem majčinog prezimena djetetova dobrobit bila povrijeđena odnosno njena prava bila ugrožena ili povrijeđena niti da bi na bilo koji način njegovo pravo na roditeljsku skrb time bilo ograničeno, GR i sam u svom iskazu zaključuje da je VR "za sebe prije svega VR".
7. Imajući u vidu prethodno iznesene okolnosti konkretnog slučaja i najbolji interes mlljt. VR u smislu odredbe članka 3. Konvencije o pravima djeteta ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj 12/93, 20/97), smatrajući da u tim okolnostima njena prava i njena dobrobit ni na koji način ne mogu biti povrijeđeni ili ugroženi dodavanjem majčinog prezimena niti se dodavanjem majčinog prezimena djetetu na bilo koji način ograničava pravo na roditeljsku skrb ocu čije će prezime dijete i dalje nositi, sud je na temelju članka 100. stavka 5. ObZ-a i članka 109. stavka 1. ObZ-a odredio će predlagateljica TR zastupati protustranku mlljt. VR u postupku promjene osobnog imena mlljt. VR na način da se u tom postupku njeno prezime VR promijeni u SR i stoga riješeno kao u izreci.
U Dubrovniku 29. prosinca 2025.
Sutkinja
Lana Stanić Bulum
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave rješenja. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda nadležnom županijskom sudu.
DNA:
1. odvjetnik Slaven Šoša, Vukovarska 24, Dubrovnik
2. GR, [adresa]
3. posebna skrbnica NR, Centar za posebno skrbništvo, Podružnica Split, Ivana Gundulića 26A, Split
