REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj Pr-1605/2024-21

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ruži Garac, u pravnoj stvari tužiteljice RKŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicima Damiru Švec i Hanibalu Hunjek, odvjetnicima u Zajedničkom odvjetničkom društvu Damir Švec & Hanibal Hunjek iz Zagreba, protiv tuženika Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, Zagreb, Vinogradska cesta 29, OIB: 84924656517, radi isplate, nakon održane i zaključene glavne javne rasprave dana 12. prosinca 2025., u prisutnosti punomoćnika tužiteljice i punomoćnice tuženika, dana 29. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici bruto iznos od 12.131,54 eura sa zateznim kamatama, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, tekućim:

- na iznos od 78,06 Eura tekućom od 11.11.2019. do isplate,

- na iznos od 221,73 Eura tekućom od 10.12.2019. do isplate,

- na iznos od 156,10 Eura tekućom od 10.01.2020. do isplate,

- na iznos od 152,32 Eura tekućom od 10.02.2020. do isplate,

- na iznos od 174,97 Eura tekućom od 10.03.2020. do isplate,

- na iznos od 137,58 Eura tekućom od 10.04.2020. do isplate,

- na iznos od 102,40 Eura tekućom od 10.05.2020. do isplate,

- na iznos od 250,68 Eura tekućom od 10.06.2020. do isplate,

- na iznos od 101,47 Eura tekućom od 09.07.2020. do isplate,

- na iznos od 55,10 Eura tekućom od 10.08.2020. do isplate,

- na iznos od 81,46 Eura tekućom od 10.09.2020. do isplate,

- na iznos od 57,57 Eura tekućom od 10.10.2020. do isplate,

- na iznos od 18,84 Eura tekućom od 10.11.2020. do isplate,

- na iznos od 161,17 Eura tekućom od 10.12.2020. do isplate,

- na iznos od 32,55 Eura tekućom od 10.01.2021. do isplate,

- na iznos od 425,98 Eura tekućom od 10.02.2021. do isplate,

- na iznos od 272,37 Eura tekućom od 10.03.2021. do isplate,

- na iznos od 170,40 Eura tekućom od 10.04.2021. do isplate,

- na iznos od 142,43 Eura tekućom od 10.05.2021. do isplate,

- na iznos od 257,67 Eura tekućom od 10.06.2021. do isplate,

- na iznos od 160,00 Eura tekućom od 10.07.2021. do isplate,

- na iznos od 136,47 Eura tekućom od 10.08.2021. do isplate,

- na iznos od 306,98 Eura tekućom od 10.09.2021. do isplate,

- na iznos od 142,91 Eura tekućom od 10.10.2021. do isplate,

- na iznos od 149,89 Eura tekućom od 10.11.2021. do isplate,

- na iznos od 108,83 Eura tekućom od 10.12.2021. do isplate,

- na iznos od 201,36 Eura tekućom od 10.01.2022. do isplate,

- na iznos od 660,70 Eura tekućom od 10.02.2022. do isplate,

- na iznos od 261,37 Eura tekućom od 10.03.2022. do isplate,

- na iznos od 109,32 Eura tekućom od 10.04.2022. do isplate,

- na iznos od 272,89 Eura tekućom od 10.05.2022. do isplate,

- na iznos od 139,17 Eura tekućom od 10.06.2022. do isplate,

- na iznos od 144,27 Eura tekućom od 10.07.2022. do isplate,

- na iznos od 309,16 Eura tekućom od 10.08.2022. do isplate,

- na iznos od 178,65 Eura tekućom od 10.09.2022. do isplate,

- na iznos od 181,18 Eura tekućom od 10.10.2022. do isplate,

- na iznos od 217,75 Eura tekućom od 10.11.2022. do isplate,

- na iznos od 164,75 Eura tekućom od 10.12.2022. do isplate,

- na iznos od 188,96 Eura tekućom od 10.01.2023. do isplate,

- na iznos od 170,24 Eura tekućom od 10.02.2023. do isplate,

- na iznos od 816,01 Eura tekućom od 10.03.2023. do isplate,

- na iznos od 111,98 Eura tekućom od 10.04.2023. do isplate,

- na iznos od 106,34 Eura tekućom od 10.05.2023. do isplate,

- na iznos od 153,99 Eura tekućom od 10.06.2023. do isplate,

- na iznos od 185,25 Eura tekućom od 10.07.2023. do isplate,

- na iznos od 195,94 Eura tekućom od 10.08.2023. do isplate,

- na iznos od 154,24 Eura tekućom od 10.09.2023. do isplate,

- na iznos od 137,71 Eura tekućom od 10.10.2023. do isplate,

- na iznos od 203,31 Eura tekućom od 10.11.2023. do isplate,

- na iznos od 182,16 Eura tekućom od 10.12.2023. do isplate,

- na iznos od 205,08 Eura tekućom od 10.01.2024. do isplate,

- na iznos od 140,33 Eura tekućom od 10.02.2024. do isplate,

- na iznos od 209,95 Eura tekućom od 10.03.2024. do isplate,

- na iznos od 313,35 Eura tekućom od 10.04.2024. do isplate,

- na iznos od 163,37 Eura tekućom od 10.05.2024. do isplate,

- na iznos od 277,30 Eura tekućom od 10.06.2024. do isplate,

- na iznos od 207,03 Eura tekućom od 10.07.2024. do isplate,

- na iznos od 150,01 Eura tekućom od 10.08.2024. do isplate,

- na iznos od 405,53 Eura tekućom od 10.09.2024. do isplate,

- na iznos od 160,65 Eura tekućom od 10.10.2024. do isplate,

- na iznos od 220,50 Eura tekućom od 10.11.2024. do isplate,

- na iznos od 175,81 Eura tekućom od 10.12.2024. do isplate,

po stopi koja se, do 31. prosinca 2022., određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna, te od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 1.644,31 eur sa zateznim kamatama tekućim 29. prosinca 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

III. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troškova parničnog postupka u preostalom dijelu u iznosu od 62,50 eur sa zatraženim kamatama.

Obrazloženje

1.Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka tvrdi da je u utuženom razdoblju na temelju Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 7. listopada 2011. (dalje u tekstu: Ugovor o radu) bila zaposlena kod tuženika na radnom mjestu liječnika specijaliste anesteziologije, reanimacije i intenzivnog liječenja sa znanstvenim stupnjem dr.sc.spec. intenzivne medicine u Klinici za tumore, Zavodu za anesteziologiju, reumatologiju i intenzivno liječenje. U obavljanju svoje službe u razdoblju od listopada 2019. pa do podnošenja tužbe, u okviru svog radnog vremena od 40 sati tjedno, odradila je velik broj noćnog rada, rada subotom, nedjeljom, blagdanom i neradnim danom, rada u smjenama – turnusima i prekovremenog rada koji joj tuženik nije platio sukladno Odlukama o plaći, pozitivnim međunarodnim zakonskim i podzakonskim propisima te Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“, broj: 29/18., 92/18. i 56/20., dalje u tekstu: KU-a). Uvećanja osnovne plaće zdravstvenih djelatnika propisana su čl. 49. KU-a za rad noću 40%, za rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35%, za prekovremeni rad 50%, za rad u drugoj smjeni ili turnusu 10%, za rad u dane blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i rad na dan Uskrsa 150%, time da se navedeni dodaci međusobno ne isključuju. Sukladno čl. 57. KU-a zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi doktori medicine i doktori dentalne medicine ostvaruju dodatak na plaću u iznosu od 12% od osnovne plaće koji se kontinuirano obračunava kao fiksni iznos za svaki mjesec, pa tako i za onaj mjesec u kojem je koristila godišnji odmor. Tuženik joj pogrešno obračunava dodatak za posebne uvjete rada propisan čl. 55. KU-a za vrijeme trajanja godišnjeg odmora ili privremene spriječenosti za rad, na način da taj dodatak alikvotno umanjuje za broj sati godišnjeg odmora ili bolovanja, umjesto da ga kontinuirano obračunava kao fiksni iznos za mjesece u kojem je koristila godišnji odmor. Ovakav obračun u suprotnosti je s čl. 76. ZR-a, sukladno kojem ima pravo na godišnji odmor. Ističe da ima i znanstveni stupanj znanosti za koji joj sukladno čl. 53. st. 3. Temeljenog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama pripada dodatak od 15%, a koji dodatak joj je tuženik trebao obračunavati i prilikom obračuna prekovremenih sati. Nadalje, tuženik joj osnovni iznos plaće ne obračunava sukladno Odlukama o plaći i KU-u, slijedom čega joj j i cijena sata smjenskog rada umanjena na njezinu štetu. Tuženik joj pogrešno obračunava i broj prekovremenih sati, jer je sukladno čl. 60. Zakona o radu puno radno vrijeme 40 sati tjedno, a sukladno čl. 65. Zakona o radu prekovremeni rad predstavlja rad preko 40 sati tjedno. Umjesto da joj tuženik obračunava broj prekovremenih sati za svaki sat rada koje je odradila duže od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda sati, koje radnik treba odraditi na bazi 40-satnog radnog tjedna, tuženik joj broj prekovremenih sati obračunava na osnovi mjesečnog fonda sati tako da prebija više odrađenih prekovremenih sati u jednom tjednu sa manje od 40 odrađenih sati u drugom tjednu, što je protivno čl. 96. st. 1. Zakona o radu. Tuženik joj pogrešno obračunava odrađene prekovremene sate, jer cijenu redovnog sata uvećava za 50%, ne uzimajući u obzir čl. 49. KU-a kojim je propisano da se uvećanje plaće iz st.1. podst.5. utvrđuje za efektivno odrađene sate, odnosno da cijena sata smjenskog rada nije jednaka cijeni redovnog sata rada, već se uvećava sukladno kriterijima o vremenu izvršenja rada. Za vrijeme dežurstva od 24 sata tuženik joj ne obračunava rad u smjeni – turnusu uvećan za sate prekovremenog rada, rada noću te na dane odmora (subota, nedjelja), u neradne dane, blagdane i na Uskrs, kao niti liječnički dodatak od 12% sukladno čl. 59. KU-a, pa potražuje naknadu za odrađeno dežurstvo na način da joj se navedeni dodaci kumuliraju, jer se međusobno ne isključuju. Nastavno, tuženik joj pogrešno obračunava rad blagdanima i neradnim danima utvrđenim zakonom. Pored redovnog rada u trajanju od 8 sati, 3-5 puta mjesečno obavlja poslove dežurstva koje traje 24 sata, a koje joj nije plaćeno kao prekovremeni rad. Stoga, konačno preciziranim tužbenim zahtjevom podneskom od 12. studenog 2025. predlaže sudu naložiti tuženiku na ime razlike plaće s navedenih osnova isplatiti joj ukupan bruto iznos od 12.131,54 eur s pripadajućim kamatama, uz naknadu parničnih troškova.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Ističe da je tužiteljici naknadu plaće za prekovremeni rad, dodatke za posebne uvjete rada i rad blagdanima i neradnim danima obračunavao temeljem KU-a i Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama. Dodatkom čl. 47. KU-a nije navedeno da dodaci na plaću čine osnovnu plaću i da se u nju mogu ubrojiti, nego se isti na nju dodaju. Dodatak za posebne uvjete rada i dodatak za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi nije vezan za redovni mjesečni fond sati, ili za broj stvarnih sati koje radnik odradi te se svaki mjesec radniku određuje u istom iznosu. Sukladno Zaključku broj 153. Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU-a prekovremeni rad iznad ukupnog mjesečnog fonda obračunava se sukladno čl. 51. st. 2. podst.4. KU-a za 50% na osnovnu plaću, bez primjene položajnog dodatka. Slijedom navedenog, razvidno je da dodaci na plaću tužiteljice nisu vezani uz broj prekovremenih sati, već su isti dodaci vezani uz osnovnu plaću te su kao takvi fiksno ugovoreni kao dodatak na plaću. Prekovremeni rad računa se na način da se samo osnovna plaća radnika, bez dodataka, podijeli s mjesečnim fondom sati te se dobiva vrijednost sata rada osnovne plaće za taj mjesec i ona se uvećava za 50% te množi s brojem sati prekovremenog rada radnika. Prema Zaključku broj 153. Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU-a redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu s 8 sati. Mjesečni fond radnih sati treba za sve radnike biti isti, bez obzira rade li samo u prvoj smjeni, smjenskom radu i turnusu, ili u dežurstvu i pripravnosti. Sve što prelazi mjesečni fond radnih sati ulazi u prekovremeni rad. Sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan evidentiraju se kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu. Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Radnik koji radi u dane blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i na dan Uskrsa ima pravo na plaću uvećanu za 150% prema stvarno odrađenim satima. Svi radnici, bez obzira na oblik rada, koji ne rade na dan blagdana, neradni dan utvrđen zakonom i na dan Uskrsa, a koji pada u radni dan, imaju pravo na naknadu plaće. Ističe da plaću obračunava sukladno parametrima koji su određeni Centralnim obračunom plaća. Stoga, predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u Ugovor o radu, Odluku o imenovanju od 28. veljače 2020., Odluku o plaći od 28. veljače 2020., Dodatak Ugovoru o radu, Obračunske isprave, Evidenciju radnog vremena te je provedeno financijsko vještačenje.

4. Člankom 45. KU/18 propisano je da plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na plaću, da osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Nadalje je propisano da su dodaci na osnovnu plaću: stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, dodaci i uvećanja plaća.

5. Na isti način plaća radnika definirana je i člankom 51. TKU-a.

6. Člankom 49. KU-a propisano je da se osnovna plaća radnika uvećava za rad noću 40%, rad subotom 25%, nedjeljom 35%, za prekovremeni rad 50% i za rad u drugoj smjeni 10%, ako radnik radi u smjenskom radu ili turnusima. Noćni rad je u pravilu rad radnika u vremenu između 22,00-6,00 sati. Za rad u dane blagdana, neradnih dana utvrđenim zakonom i rad na dan Uskrsa radnik ima pravo na plaću uvećanu za 150%. Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu sa osam sati.

7. Prema čl. 50. KU-a sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i na dan Uskrsa evidentiraju se kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu.

8. Člankom 1. st. 1. i 2. Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj: 33/96., 13/02., 136/02., 112/05., 59/06., 55/08., 74/11. i 130/11., dalje u tekstu: Zakon o blagdanima) određeno je da se u dane blagdana u Republici Hrvatskoj ne radi.

9. Prema Zaključku broj 153. Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU-a od 21. prosinca 2015. redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu s 8 sati. Mjesečni fond radnih sati treba za sve radnike biti isti, bez obzira rade li samo u prvoj smjeni, smjenskom radu i turnusu, ili u dežurstvu i pripravnosti. Sve što prelazi mjesečni fond radnih sati ulazi u prekovremeni rad. Sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan evidentiraju se kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu. Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Radnik koji radi u dane blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i na dan Uskrsa ima pravo na plaću uvećanu za 150% prema stvarno odrađenim satima. Svi radnici, bez obzira na oblik rada, koji ne rade na dan blagdana, neradni dan utvrđen zakonom i na dan Uskrsa, a koji pada u radni dan, imaju pravo na naknadu plaće.

10. Sukladno članku čl. 55. KU-a radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću.

11. Člankom 57. KU-a propisano je da zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi doktori medicine i doktori dentalne medicine ostvaruju dodatak na plaću u iznosu od 12% od osnovne plaće.

12. Sukladno čl. 53. st. 2. TKU-a osnovna plaća zaposlenika uvećat će se za 15% ako zaposlenik ima znanstveni stupanj doktora znanosti.

13. Među strankama nije sporno da tužiteljica ostvaruje pravo na isplatu dodatka na plaću za otežane uvjete rada, dodatka za iznimnu odgovornost za život i zdravlje pacijenata i dodatka za znanstveni stupanj doktora znanosti, a koji dodaci su joj isplaćivani u utuženom razdoblju.

14 Sporno je pravo tužiteljice na isplatu predmetnih dodataka za sve efektivno odrađene sate rada, pa i prekovremeni rad.

15. Imajući u vidu prethodno citirane članke KU-a, tužiteljici uvećanje plaće za utužene dodatke pripada za svaki sat kada je radila kako u redovnom, tako i u prekovremenom radu.

16. Tužiteljica za svaki efektivno odrađeni sat rada (redovnog ili prekovremenog) ima pravo i na dodatak na plaću zbog posebnih uvjeta rada u iznosu od 28%, dodatak zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi u iznosu od 16% i dodatak za znanstveni stupanj doktora znanosti od 15% od osnovne plaće, koji se obračunavaju tako da se utvrdi vrijednost osnovne plaće za sat rada i na njega obračuna dodatak.

17. Tužiteljica ima pravo na isplatu kumulativno svih dodataka po osnovama iz članaka 55. KU-a, 57. KU-a i čl. 53. st. 2. TKU-a. Naime, isplata dodatka za prekovremeni rad ne isključuje pravo tužiteljice na isplatu dodatka po prethodno navedenim osnovama, budući da tužiteljica, i kada radi prekovremeno, također radi u svojstvu radnika koji radi u otežanim uvjetima rada u smislu članka 55. KU-a, u uvjetima iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi u smislu čl. 57. KU-a i radnika koji ima znanstveni stupanj doktora znanosti te joj za sve odrađene sate rada u redovnom i prekovremenom radnom vremenu pripada i pravo na uvećanje plaće po svim tim osnovama.

18. Člankom 34. st. 2. KU-a propisano je da radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.

19. Prema članku 83. st. 1. Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine", broj: 67/09., 116/09., 4/10., 13/10., 88/10., 131/10., 1/11. i 87/11., dalje u tekstu: Pravilnik) osnovicu za utvrđivanje naknade plaće čini prosječni iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih 6 mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće, neovisno na čiji teret se isplaćuje ako posebnim zakonom nije drukčije propisano. Pod prosječnim iznosom plaće iz st. 1. podrazumijeva se iznos dobiven na način da se zbroj isplaćenih plaća podijeli s brojem sati za koje je isplaćen (čl. 83. st. 2. Pravilnika).

20. Navedeni Pravilnik provedbeni je propis koji je donesen na temelju članka 38. st. 1. Zakona o općem zdravstvenom osiguranju. Budući da je čl. 59. st. 1. TKU-a propisano da se naknada plaće obračunava kao prosječna plaća u posljednja tri mjeseca, u konkretnom slučaju ima se, kao povoljnije pravo, primijeniti članak 59. st. 1. KU-a.

21. Člankom 59. st. 1. TKU-a propisano je da ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana, pripada mu naknada plaće u visini 85% od njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje.

22. Na temelju nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje Danice Smojver od 28. listopada 2025. utvrđeno je na temelju obračunskih listi da je osnovna bruto plaća tužiteljice u razdoblju od listopada 2019. do studenog 2024. izračunata prema osnovici i koeficijentu za minuli rad. Tako utvrđena osnovna plaća uvećana je za dodatke za posebne uvjete rada, iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi i znanstveni stupanj za doktora znanosti. Temeljem Obračuna plaće, Evidencije radnih sati i isplate redovnog i prekovremenog rada, a sukladno postavljenom zadatku, utvrđena je razlika između ugovorene i manje isplaćene plaće za razdoblje od listopada 2019. pa do studenog 2024. u bruto iznosu od 12.131,54 eur.

23. Navedenom nalazu i mišljenju stranke nisu prigovarale.

24. Imajući u vidu:

- da je tužiteljica u cijelom utuženom razdoblju radila na istom radnom mjestu i bila izložena istim uvjetima rada;

- da zbog rada u procesu dijagnostike i liječenja uvijek ima odgovornost za život i zdravlje pacijenata (kako za one pacijente koji se liječe u redovnom radnom vremenu, tako i za one pacijente koji se liječe u prekovremenom radu);

- da tužiteljica ima znanstveni stupanj doktora znanosti;

- da navedeni dodaci na plaću nisu paušalno određeni iznosi koji se svaki mjesec isplaćuju u istom iznosu;

- da iz prethodno obrazloženih razloga tužiteljica ima pravo na isplatu utuženih dodataka;

- da tužiteljici predmetni dodaci nisu plaćeni za sve odrađene sate;

- da KU niti u jednom dijelu ne isključuje isplatu bilo kojeg uvećanja plaće u prekovremenom radu;

- da se predmetni dodaci međusobno ne isključuju;

- da tužiteljici naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad iz prethodno obrazloženih razloga pripada sukladno čl. 34. st. 2. KU-a, odnosno čl. 59. st. 1. TKU-a, a sukladno kojim odredbama tuženik tužiteljici u utuženom razdoblju nije obračunavao predmetne naknade;

- sud je nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje Danice Smojver od 28. listopada 2025. cijelosti prihvatio kao stručan i objektivan.

25. Tužiteljica je tužbeni zahtjev postavila sukladno prihvaćenom nalazu i mišljenju, slijedom čega je valjalo usvojiti tužbeni zahtjev u cijelosti i tužiteljici dosuditi bruto iznos od 12.131,54 eur zateznim kamatama koje na pojedine mjesečne iznose teku kako je to pobliže navedeno u točki I. izreke presude. Stoga je odlučeno kao pod točkom I. izreke presude.

26. Odluka o zateznim kamatama temelji se na čl. 29. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05., 41/08., 125/11. i 78/15., u daljnjem dijelu teksta: ZOO-a), dok se odluka o visini stope zateznih kamata temelji na članku 29. stavak 2. ZOO-a do 31. srpnja 2015., a od 1. kolovoza 2015. pa do isplate na članku 3. ZID ZOO-a („Narodne novine“, broj: 78/15.).

27. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08. -ispr., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst i 25/13., 89/14., 70/19. i 80/22., u daljnjem dijelu teksta: ZPP- a) te su tužiteljici priznati troškovi zastupanja po punomoćniku prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj: 138/2023., u daljnjem dijelu teksta: OT/23) prema vrijednosti predmeta spora.

28. Tako su tužiteljici priznati troškovi sastava tužbe (100 bodova prema Tbr. 7/1 OT/23), sastava podneska od 12. studenog 2025. (100 bodova prema Tbr. 8/1 OT/23), sastava podneska od 13. prosinca 2025. (25 bodova prema Tbr. 8/3 OT/23) i pristupa na ročište 16. svibnja 2025., 3. srpnja 2025. i 12. prosinca 2025. (po 100 bodova prema Tbr. 9/1 OT/23), što uz vrijednost boda od 2,00 eur i PDV od 25% iznosi 1.312,50 eur kojem iznosu valja pribrojati troškove financijskog vještačenja u iznosu od 331,81 eur, slijedom čega je tužiteljici dosuđen iznos od 1.644,31 eur sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate (čl. 30. st. 3. Ovršnog zakona /"Narodne novine", broj: 57/96., 29/99., 173/03., 194/03., 151/04., 88/05. i 67/08./ u vezi čl. 29. st. 2. ZOO). Stoga je odlučeno kao pod točkom II. izreke presude.

29. Tužiteljici nisu priznati troškovi sastava podneska od 28. kolovoza 2025., budući isti nije bio potreban u smislu čl. 154. st. 1. ZPP-a, slijedom čega je zahtjev tužiteljice za naknadom troškova parničnog postupka valjalo odbiti u preostalom dijelu u iznosu od 62,50 eur sa zatraženim kamatama, kao pod točkom III. izreke.

30. Slijedom svega navedenog, valjalo je odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu 29. prosinca 2025.

Sutkinja:

Ruža Garac

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom županijskom sudu u roku od 15 dana.

DNA:

1. punomoćniku tužiteljice

2. tuženiku