Poslovni broj: UsI-135/2025-9
REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U SPLITU
Split, Put Supavla 1
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Splitu, po sucu Milanu Franiću, te Marijani Vidaković, zapisničarki, u upravnom sporu tužiteljice JT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenik odvjetnik Igor Rujak-Marčić, Zadar, Andrije Hebranga 13, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 14, OIB: 95093210687, radi ozakonjenja zgrade, 29. prosinca 2025.
p r e s u d i o j e
I. Usvaja se tužbeni zahtjev, poništava rješenje tuženika Klasa: UP/II-361- 05/24-26/81, Urbroj: 531-03-4-24-3 od 10. prosinca 2024. i predmet vraća tuženiku na ponovni postupak.
II. U ponovnom postupku, tuženik je obvezan postupiti u skladu s pravnim shvaćanjima i primjedbama izraženim u obrazloženju ove presude, u roku od 60 dana od dana dostave ove presude i povrata spisa tuženiku.
III. Nalaže se tuženiku da, u roku od 15 dana od dana dostave pravomoćne odluke o naknadi troška ovoga spora, isplati tužiteljici iznos 2.500,00 eur na ime naknade troška ovoga spora.
Obrazloženje
1. Navedenim rješenjem tuženika (dalje: osporeno rješenje), odbijena je žalba kojom je tužiteljica pobijala rješenje prvostupanjskog tijela Grada Zadra, Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo Klasa: UP/I-361-03/13-05/5024, Urbroj: 2198/01-5/1-24-36/MM od 23. siječnja 2024. (dalje: prvostupanjsko rješenje), i to u dijelu pod točkom 4. izreke, kojim je odbijen zahtjev tužiteljice za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za nezakonitu rekonstrukciju stanova (prenamjena iz jednoga u dva stana) u zgradi na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
2. Tužiteljica, u pravodobnoj tužbi i na raspravi, u bitnome, prigovara kako se navodi u nastavku obrazloženja ove presude. Tužbenim zahtjevom traži poništenje osporenog rješenja. Zahtijeva i naknadu troška ovoga spora.
3. Tuženik, u odgovoru na tužbu, pozivom na obrazloženje osporenog rješenja, predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva.
4. Dostavljanjem navedenih podnesaka, i održavanjem javne rasprave 27. studenoga 2025., strankama je omogućeno izjašnjavanje o zahtjevima i navodima druge stranke te svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovoga spora;
-
shodno članku 6. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24, dalje: ZUS-a).
5. Rasprava je održana bez prisutnosti uredno pozvanog tuženika koji nije opravdao izostanak (članci 89. stavak 4. i 91. stavak 3. ZUS-a).
6. U dokaznom postupku u ovome sporu, čitana je sva dokumentacija spisa ovoga spora i upravnog postupka u kojemu je to rješenje doneseno a koji je dostavljen uz odgovor na tužbu.
7. Preostale, po tužiteljici predložene, dokaze za pribavom u tužbi navedenog spisa i saslušanjem tužiteljice i u tužbi imenovanih svjedoka, ovaj sud nije izvodio jer je to, kod prethodno navedenih izvedenih dokaza i u nastavku navedenih razloga ove presude, bilo suvišno za presuđenje.
8. Tužbeni zahtjev je osnovan.
9. Predmet ovoga spora je ocjena zakonitosti osporenog rješenja kojim je odbijena tužiteljičina žalba izjavljena protiv dijela prvostupanjskog rješenja kojim je odbijen tužiteljičin zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za nezakonitu rekonstrukciju stanova (prenamjena iz jednoga u dva stana) u zgradi na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
10. U osporenom se rješenju u bitnome obrazlaže:
„Povodom žalbe izvršen je uvid u spis predmeta i pobijano rješenje, te je utvrđeno da je isto pravilno i na zakonu osnovano.
Odredbom članka 33. stavak 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama propisano je da završena zgrada, odnosno završeni dio zgrade za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju smatra se u smislu posebnog zakona zgradom za koju je izdana građevinska dozvola i uporabna dozvola.
Sukladno odredbi članka 2. stavaka 1. i 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine", broj 86/12, 143/13, 65/17, 14/19) nezakonito izgrađenom zgradom koja podliježe ozakonjenju u smislu tog Zakona smatra se zgrada izgrađena bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu, vidljiva na DOF 5/2011, drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. Ili je do tog dana evidentirana na katastarskoj podlozi ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi. Dakle, radi se o zgradi izgrađenoj bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu. Dakle, ovdje je riječ o postojećoj građevini u smislu Zakona o gradnji (,,Narodne novine", broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) pa je s obzirom na citiranu odredbu članka 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama valjalo je obustaviti postupak izdavanja rješenja o izvedenom stanju za predmetnu rekonstrukciju stanova- prenamjena iz jednog stana u dva stana. Vezano za navode žaliteljice valja reći da se u ovom postupku ne može cijeniti pravilnost izdane uporabne dozvole.“.
11. Tuženikovo materijalnopravno shvaćanje iskazano netom citiranim razlozima osporenog rješenja ovaj sud ne može ocijeniti pravilnih zbog sljedećih dvaju razloga na koja se, u biti, upire i prigovorima koje je tužiteljica iznijela tijekom ovoga spora.
12. Prvo. U spisu tuženika je navedena pravomoćna uporabna dozvola za zgrade izgrađene do 15. veljače 1968. godine, i to kao sastavni dio arhitektonske snimke izvedenog stanja koju je dostavila sama tužiteljica kao obveznu dokumentaciju za donošenje rješenja o izvedenom stanju, koje se predmetnim tužiteljičinim zahtjevom traži.
-
12.1. Iz obrazloženja te uporabne dozvole, razvidno je da je ona izdana jedino na podlozi dvaju dokaza odnosnih samo na vanjske gabarite i položaj zgrade - snimka iz zraka prije 15.2.1968. i Uvjerenje Državne geodetske uprave.
12.2. Iz izreke navedene uporabne dozvole, razvidno je da se njome utvrđuje jedino to da je građevina na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izgrađena prije 15. veljače 1968. s obzirom na njene dimenzije (maksimalne tlocrtne gabarite i maksimalnu visinu do vijenca) i način smještaja na čestici (slobodnostojeću izvedbu i katnost podrum+prizemlje+prvi kat+drugi kat).
12.3. Izvršnost i pravomoćnost upravnog akta uopće, pa tako i navedene uporabne dozvole, djeluje samo u njegovim objektivnim granicama. To jest, djeluje samo u pogledu onoga o čemu je tim aktom riješeno.
12.4. U tomu smislu, iz gornjih navoda o izreci i obrazloženju navedene pravomoćne uporabne dozvole, proizlazi da njome niti nije riješeno o broju i rasporedu posebnih dijelova (stanova) unutar predmetne zgrade, nego samo o vanjskim dimenzijama i načinu smještaja iste na čestici na kojoj je izgrađena. To s pravom tužiteljica prigovara u tužbi i na raspravi.
13. Drugo. Tuženik, citirajući navedene zakonske odredbe na koje se pozvao u obrazloženju osporenog rješenja, ispušta iz vida da, u smislu članka 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, nezakonito izgrađenom zgradom u smislu ovoga Zakona „smatra zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađene bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu,“ uz druge tim odredbama propisane uvjete.
13.1. Dakle, prema članku 2. navedenoga zakona, može se ozakoniti cijelu nezakonitu zgradu ali i nezakonito rekonstruirani dio postojeće (dakle, zakonite) zgrade.
13.2. I odredba iz članka 33. istoga zakona, na koju se tuženik također pozvao u obrazloženju osporenog rješenja, također pravi razliku između završene (cijele) zgrade i završenog dijela zgrade za koju/koji je doneseno rješenje o izvedenom stanju.
14. U konkretnome je slučaju za cijelu predmetnu zgradu izdana navedena pravomoćna uporabna dozvola a predmetnim zahtjevom tužiteljica traži izdavanje rješenja o izvedenom stanju za nezakonitu rekonstrukciju stanova (prenamjena iz jednoga u dva stana) u toj zgradi.
15. Stoga je potrebno, u ponovnom postupku nakon ove presude, utvrditi predstavlja li navedena prenamjena rekonstrukciju postojeće zgrade podobnu za ozakonjenje u smislu uvjeta propisanih člankom 2. navedenoga zakona.
16. Ako se utvrdi da nije riječ o takvoj rekonstrukciji, rješenjem će se predmetni tužiteljičin zahtjev odbiti iz razloga što nije riječ o rekonstruiranom dijelu postojeće zgrade koji se može ozakoniti u smislu članka 2. navedenoga zakona.
17. Ako se utvrdi da jeste riječ o takvoj rekonstrukciji, utvrdit će se jesu li ispunjeni svi ostali propisani uvjeti odn. je li ispunjena koja od propisanih zapreka za ozakonjenje.
18. Ako se utvrdi da su ispunjeni svi ostali propisani uvjeti i da nema nijedne propisane zapreke za ozakonjenje, izdat će se zahtijevano rješenje o izvedenom stanju.
19. Ako se utvrdi postojanje koje od propisanih zapreka za ozakonjenje, predmetni zahtjev tužiteljice će se odbiti rješenjem.
20. Prije donošenja osporenog rješenja, zbog pogrešnog materijalnopravnog shvaćanja tuženika i prvostupanjskog tijela, propušteno je utvrditi prethodno navedene činjenice koje su pravno relevantne za rješavanje.
-
21. Stoga osporeno rješenje nije zakonito zbog pogrešne primjene materijalnog prava i pogrešno odn. nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
22. Zato je, na temelju članaka 117. stavka 1., 119. stavka 4. i 151. stavak 2. sve ZUS-a, presuđeno kao pod točkama I. i II. izreke.
23. U ponovnom postupku nakon ove presude, tuženik će ponovno riješiti o predmetnoj žalbi tužiteljice; u skladu s pravnim shvaćanjima i primjedbama iz obrazloženja ove presude.
24. S obzirom na uspjeh tužiteljice u ovome sporu, trebalo je tuženika obvezati da joj naknadi zatraženi trošak odvjetničkog sastavljanja tužbe i zastupanja na navedenome ročištu za raspravu. To su dvije radnje, svaka po 500 bodova, što pomnoženo vrijednošću boda (2,00 EUR) iznosi 2.000,00 EUR, a uvećano za 25% PDV-a (500,00 EUR) daje ukupan iznos 2.500,00 eur; sve sukladno Tbr. 27. točka 1. alineja druga te točka 2., Tbr. 46., Tbr. 52. stavak 3. i Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23.).
25. Stoga je, na temelju članka 144. i članka 147. stavka 1. te članka 148. ZUS- a, odlučeno kao pod točkom II. izreke.
U Splitu 29. prosinca 2025.
SUDAC
Milan Franić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv odluke o glavnoj stvari (točke I. i II. izreke), nije dopuštena žalba. Protiv odluke o trošku (točka III. izreke) dopuštena je žalba, u roku od 15 dana od dana dostave, putem ovoga suda, u 4 primjerka, za Visoki upravni sud Republike Hrvatske. Žalba odgađa izvršenje pobijane odluke o trošku.
DNA:
1. opun. tužiteljice uz zapisnik o objavi
2. tuženiku uz zapisnike o raspravi i objavi te spis dostavljen uz odgovor na tužbu
3. u spis pa spis kal 20 dana.
Rj/ Tužiteljica ne plaća sudsku pristojbu (čl.22.st.1.ZOSP/2018.).
