Poslovni broj: Pr-10/2024-

REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Dubrovniku

Dr. Ante Starčevića 23

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku, po sutkinji Ines Bračanov Čuljat, kao sucu pojedincu, pravnoj stvari u pravnoj stvari tužiteljice LG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koju zastupa punomoćnik Cvjetko Rihter, odvjetnik u [adresa], protiv tuženika Capitalis d.o.o., Odvojak IV/4, Cavtat, OIB:89609642697, kojeg zastupa punomoćnica Ivana Lončar, odvjetnica u Zagrebu, radi utvrđenja nedopuštenosti odluke o otkazu, nakon glavne i javne rasprave zaključene 6. studenog 2025. u prisutnosti tužiteljice osobno i punomoćnika tužiteljice te zz tuženika osobno i punomoćnice tuženika, dana 29. prosinca 2025.

p r e s u d i o j e:

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

Utvrđuje se da je nedopuštena Odluka o izvanrednom otkazu ugovora o radu od 4.1 2024., te je tuženi dužan vratiti tužiteljicu u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe na poslove koje je obavljala do tada prema Ugovor o radu na određeno vrijeme od 3.3 2023.

II. Nalaže se tužiteljici nadoknaditi tuženiku troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 1.125,00 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od presuđenja pa do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1.Tužiteljica u tužbi navodi da je bila u radnom odnosu kod tuženika prema Ugovoru o radu na određeno vrijeme od 2 godine od 3.3. 2023. do 3.3. 2025. na radnom mjestu administrativnog referenta, koji posao je i uredno obavljala a da je dana 26. 1. 2024. primila Odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu od 4. 1. 2024. kojom joj se otkazuje navedeni ugovor zbog navodnih povreda obveza iz radnog odnosa, navodeći da nije dolazila na posao 27.,28., 29. 12. 2023. i 2.,3. i 4. 1. 2024. niti o tome obavijestila poslodavca, što prema stavu tuženika predstavlja tešku povredu obveza iz radnog odnosa. Nadalje navodi da je protiv te Odluke poslodavca tužiteljica u zakonskom roku uložila zahtjev za zaštitu prava dana 8. 2. 2024. na koju nije primila nikakav odgovor a da Odluka o izvanrednom otkazu ugovora o radu od 4. 1. 2024. nije na zakonu osnovana, te je sadržaj iste nevjerodostojan iz razloga jer je tvrtka CAPITALIS d.o.o. bila na kolektivnom godišnjem odmoru od 27. 12. 2023. do 5. 1. 2024. te u tom periodu zaposlenici tuženika nisu radili niti na gradilištima niti u uredima, osim zaposlenice EG koja je zaposlena kod poslodavca od 4. 12. 2023. pa nije stekla uvjete za godišnji odmor te zaposlenice HG koja je prema dogovoru s poslodavcem došla raditi samo dana 2. 1. 2024. radi neodgodivog posla Prijave i Odjave zaposlenika koji se posao ne može odgoditi a isto tako nije dolazila na posao niti 27.,28.,29., 1., niti 3.,4. i 5. 1. 2024. kao niti ostali zaposlenici budući je kolektivni godišnji odmor u periodu od 27.12. do 5.1 uobičajena poslovna praksa tuženika te nitko od zaposlenika nije nekim posebnim zahtjevom zatražio od tuženika odobrenje korištenja godišnjeg odmora jer se zna da se u tom periodu kolektivno koristi godišnji odmor, a gradilišta ne rade a da takvu poslovnu praksu tuženi poslodavac Capitalis d.o.o. ima i od prije. Nadalje navodi da činjenicu da su zaposlenici tuženika bili na kolektivnom godišnjem odmoru dokazuje i Viber poruka grupe Capitalis ureda koju je 3. 1. 2024. osobno napisao z.z. tuženika RG koji porukom priznaje i navodi da cit. „ … dok se radnici ne vrate sa godišnjeg… „ te Viber poruka zaposlenice HG od 3. 1. 2024. upućenih tužiteljici. Tužiteljica navodi da nikakve a kamoli posebne zahtjeve zakonski zastupnik tuženika RG nije naložio tužiteljici da ih odradi niti u predmetnom tjednu niti tjednu prije, nije je uopće niti jednom zvao u predmetnom tjednu, već joj je samo 3.1. 2024. poslao 2 Viber poruke i to prvu u 9,34 sati u kojoj navodi da je zaposlenici EG i za tužiteljicu dao zadatke da se podaci unesu u tablice do 13.1. 2024. iako su svi ovjereni dokumenti već bili obrađeni do 22.12. 2023. osim računa koje nisu ovjerili inženjeri jer su bili na godišnjem odmoru, pa se ti računi nisu niti mogli obrađivati i da je zz tuženika umjesto da tužiteljicu pozove i razgovorom ukaže na po njemu navodne nedostatke i omogući joj obranu, šalje drugu Viber poruku u 14,17 sati u kojoj piše da će dati otkaz i nalaže HG sa tim danom da se napravi izvanredni otkaz, te isključuje tužiteljicu iz Viber grupe da u komunikaciji ne može sudjelovati, a 4. 1. 2024. sastavlja izvanredni otkaz kojeg tužena prima 26. 1. 2024. pa da je stoga očito da se radi o samovoljnom i nezakonitom postupanju tuženika bez omogućavanja pružanja obrane tužiteljici, što je jedna od zakonskih pretpostavki za davanje izvanrednog otkaza. Također navodi i da je u navedenom periodu i gradilište na kojem je tvrtka tuženika Capitalis d.o.o. obavljala radove gradnje Gimnazija Dubrovnik Sportska dvorana u ul. F. Supila 6, Dubrovnik također u periodu od 27.12. 2023. do 5.1.2024. nije radilo a da je gradilište Turistička škola - Garište predano 27. 12. 2023. Nadalje navodi i da je tužiteljica prilikom sklapanja Ugovora o radu u kojem je i ugovoreno pravo na 20 dana godišnjeg odmora pitala poslodavca kada ga može iskoristiti, a on joj je rekao i složio se da ga koristi prema potrebama posla, pa je koristila svoj godišnji odmor od 25. 9. do 29.9. 2023. ( 5 dana ), 6. 11. do 10.11. 2023. ( 5 dana ) i 4 dana je iskoristila tijekom 2023., a kako se u tvrtki tuženika koristio kolektivni godišnji odmor u periodu od 27.,28.,29. 12. 2023. i 2.,3. i 4. 1. 2024. u tom periodu i kada tvrtka nije radila – dakle nisu bile potrebe posla, tužena je naravno koristila preostali svoj godišnji odmor za 2023. dok je tvrtka na kolektivnom godišnjem odmoru, kojeg je ugovorila i pravo ostvarila prema ugovoru o radu i to preostalih 6 dana na koje ima pravo iz 2023. a sukladno članku 83. ZOR a da tuženik nije prije pismenog otkaza Ugovora o radu pozvao tužiteljicu da pruži obranu niti je joj predočio namjeru o davanju otkaza, niti je održao bilo kakav sastanak sa tužiteljicom sukladno obvezi iz članka 119 st. 2. ZOR, pa je i zbog toga navedeni izvanredni otkaz nezakonit. Također navodi i da je tuženik Ugovorom o radu od 3.3. 2023. zaposlio tužiteljicu na 2 godine do 3. 3 2025. jer je to i bio uvjet za zaposlenje invalida i dobivanje potpore od HZZO, koju je uredno primio tuženik u iznosu od 18.600,00 eur za period od 2 godine, pa je ovim nezakonitim izvanrednim otkazom tužiteljica ostala bez posla, te bez naknade koju bi ostvarila kao nezaposlena osoba od HZZ i s obzirom da ima više od 50 godina starosti i spada u skupinu teško zapošljivih osoba pa je takvim postupanjem tuženika nastala i velika šteta. Iskazala je i da je tuženik bio u svemu zadovoljan sa radom tužiteljice, pa joj je isplatio i godišnju nagradu u iznosu od 995,42 eura i Božićnicu u iznosu od 663,61 eur dok je iskazala i da je tuženika prijavila inspekciji rada jer joj nije htio dati platne liste. Dakle, navodi da je tuženik kod HZMO odjavio tužiteljicu s danom Odluke o izvanrednom otkazu 4. 1. 2024. a da je Odluku o izv. otkazu tužiteljica primila tek 26. 1. 2024. što također predstavlja nezakonito postupanje, jer kada se izvanredni otkaz šalje poštom zaposleniku kao u ovom slučaju, radni odnos zaposleniku prestaje danom uručenja otkaza, o čemu će poslodavac biti obaviješten tek nakon proteka nekoliko dana, kada primi povratnicu i iz nje pročita datum primitka odluke o otkazu te da je i na taj grubi način tuženik oštetio tužiteljicu za 22 dana radnog staža, jer je tužiteljica zaposlenik tuženika kojoj pripada radni staž sve do dana primitka izvanrednog otkaza a to je 26.1. 2024. stoga kako ne postoji osobito teška povreda obveze iz radnog odnosa jer je tvrtka tuženika bila na kolektivnom godišnjem odmoru, pa tako i tužiteljica, niti bilo kakva druga činjenica koja bi ukazivala na potrebu za izvanrednim otkazom tuženik nije niti mogao utvrditi da se radi o neopravdanom izostanku s posla i nema nikakvih uvjeta za davanje izvanrednog otkaza ugovora o radu tužiteljici, što čini navedeni izvanredni otkaz nezakonitim.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu ističe da je tužba tužiteljice neosnovana, paušalna i bespredmetna, da je tužiteljica kao radnik tuženika neopravdano izostala s posla na radne dane 27.12.2023., 28.12.2023., 29.12.2023., 2.1.2024., 3.1.2024. te 4.1.2024., a da o tome nije unaprijed obavijestila poslodavca niti od njega tražila korištenje godišnjeg odmora čime je počinila tešku povredu obveze. Nadalje, da je sukladno Zakonu o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23) (dalje u tekstu: ZR) radnik dužan obavijestiti poslodavca o svojoj odsutnosti s posla i to u propisanom roku, da tužiteljica nije dostavila nikakvu obavijest o svojoj odsutnosti niti je kontaktirala poslodavca tijekom svoje odsutnosti s rada stoga da je nedostatak pravovremene obavijesti o odsutnosti onemogućio tuženika da pravovremeno reagira, organizira zamjenu i prilagodi raspored rada te da je samim time tuženik donio Odluku da takvo ponašanje tužiteljice predstavlja kršenje radnih obveza i ozbiljnu povredu ugovora o radu zbog koje nastavak radnog odnosa nije moguć. Tuženik dalje ističe da je netočan navod tužiteljice kojim navodi da je društvo Capitalis d.o.o. bilo na kolektivnom godišnjem odmoru od dana 27.12.2023. godine do dana 5.1.2024. godine (dalje u tekstu: navedeni period jer raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac, ovdje tuženik, u skladu s radnopravnim propisima i da shodno tome, poslodavac može propisati kolektivno korištenje godišnjeg odmora za svoje radnike rasporedom godišnjih odmora, koji ga tada obvezuje a kako tuženik nije rasporedom godišnjih odmora za 2023. propisao kolektivno korištenje godišnjeg odmora u gore navedenom periodu, samim time ne razumije zbog čega je tužiteljica zaključila suprotno i otišla na godišnji odmor. Nadalje ističe da je bespredmetan navod tužiteljice kojim se poziva na poznavanje poslovne prakse tuženika vezano uz određivanje kolektivnog godišnjeg odmora u navedenom periodu jer navodna poslovna praksa vezana uz određivanje kolektivnog godišnjeg odmora kod tuženika zapravo uopće ne postoji dok je tužiteljica stupila s tuženikom u radni odnos 3.3.2023. tako da sigurno nema saznanja o nekakvoj poslovnoj praksi tuženika vezano uz određivanje godišnjeg odmora u navedenom periodu, s obzirom da u tom razdoblju prethodne godine nije radila kod tuženika, a tim više što takva praksa kod tuženika niti ne postoji. Ističe i da tuženik, u skladu sa zakonskim odredbama, donosi svake godine raspored korištenja godišnjeg odmora te je tako tužiteljica prema rasporedu za 2023. koristila godišnji odmor 29.5.2023. godine (jedan dan), 10.7.2023. godine (jedan dan), 28.7.2023. godine (jedan dan), od 25.9. do 29.9.2023. godine (pet dana), 16.10.2023. godine (jedan dan) i od 6.11. do 10.11.2023. godine (pet dana), iz čega proizlazi da je tužiteljica iskoristila 14 dana godišnjeg odmora, to jest cijeli razmjerni godišnji odmor na koji je imala pravo, obzirom da je počela raditi kod tuženika tek 3.3.2023. što je vidljivo i iz evidencije radnog vremena koja se dostavlja u prilogu – da niti za 2023. niti za 2022. nije bilo predviđeno kolektivno korištenje godišnjeg odmora. Također navodi i da je tužiteljica bila zaposlena kod tuženika na radnom mjestu administrativnog referenta, a opis poslova njenog radnog mjesta je glasio; praćenje viber poruka u grupama „Capitalis“, „Capitalis ured“, skladište i dobava materijala, aktivno sudjelovanje i praćenje obveza, priprema i izvršavanje zadataka, unos materijalnog u Holobit-Adriakod-tablice uspješnosti, unos podataka u "tablicu Capitalis" najkasnije do 3 dana, unos izdanih situacija i računa, unos plaćenih računa, unos troškova, Banka papirologija (dopisi, priprema papirologije za kredite, jamstava i garancije, praćenje rokova valjanosti kartica), pošta (evidencija knjige pošte, slanje i dostava pošte, razvrstavanje pošte), skladište (popis materijala i alata na skladištu sa slikama u excell, inventura materijala i alata sa slikama u excell, evidencija zaduženja robe po gradilištima po količini nabavne, fakture dobavljača i cijeni, evidencija razduženja robe po gradilištima po količini nabavne, fakture dobavljača i cijeni, zaduženja radne odjeće i alata), komunikacija ČG, Teams (vođenje zapisnika na koordinacijama, unos obveza po imenima, praćenje izvršavanja obveza, priprema obveza za koordinacije u firmi), aplikacija sati rada, tablica obračuna plaća, priprema, unos, obračun, administracija, dostava platnih lista zaposlenicima, back up servera na hard disk jednom tjedno, palete zaduženje skladišta, popis paleta po gradilištima, povrat paleta na skladište, povrat paleta dobavljaču, komunikacija dnevna sa skladištem Gabrijel, kontrola ulaznih faktura za skladište, kao i da je u naravi posao administrativnog referenta vezan za poslovanje računovodstva, a kako je bio kraj godine i kraj mjeseca, prisutnost tužiteljice na radnom mjestu je bila nužna baš u navedene dane. Ističe da je netočan navod tužiteljice kojim navodi da u gore navedenom periodu nisu radila gradilišta na kojima je tuženik radio, da je na gradilištu Turistička škola - Garište, tuženik bio glavni izvođač (što nije sporno) te su se odvijali završni radovi i bilo je veoma napeto hoće li se ispoštovati rokovi ili ne i da je netočno da ured tuženika nije radio jer se u navedenom periodu radilo, zaposlenici su dobivali zadatke te gradilišta na kojima radi tvrtka tuženika Capitalis d.o.o. su bila otvorena. Također ističe da je netočan navod tužiteljice da joj tuženik nije predočio namjeru davanja otkaza niti dao pravo da iznese obranu jer je tuženik dana 3.1.2024. porukom obavijestio tužiteljicu da je svojim nedolaskom na posao ozbiljno povrijedila obvezu iz radnog odnosa i da će u skladu s tim donijeti Odluku o izvanrednom otkazu i obzirom da se tužiteljica oglušila na poruku tuženika i samim time sama sebi oduzela mogućnost da iznese obranu, tuženik je dana 4.1.2024. donio navedenu Odluku jer nedolazak na posao tijekom šest uzastopnih radnih dana bez ikakve obavijesti predstavlja takvu ozbiljnu povredu koja opravdava primjenu izvanrednog otkaza, stoga je tuženik postupio zakonito u predmetnom slučaju jer nedolazak tužiteljice na posao, iako je znala da je obvezna dolaziti, predstavlja okolnost zbog koje nije opravdano od poslodavca očekivati da omogući radnici iznošenje obrane što potvrđuje i praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske koja određuje: „Uostalom nesporni izostanak razlozima nedolaska na posao, okolnost je zbog koje nije opravdano očekivati od poslodavca da omogući radniku iznošenje obrane.“ (Vrhovni sud RH, br. Revr-716/18 od 18.9.2019. godine). Nadalje navodi da je tuženik putem viber poruka omogućio tužiteljici da se očituje na činjenicu da je nedozvoljenim nedolascima na posao povrijedila obveze iz radnog odnosa (poruka od 3.1.2024.), ali se ona na to nije očitovala, već je 4.1.2024. godine napustila viber grupu.

3. Podneskom od 23.travnja 2024. tuženica ističe da je kod tuženika bio kolektivni godišnji odmor od 27. prosinca 2023. do 8. siječnja 2024. i da tužena nije počinila nikakvu tešku povredu prava iz radnog odnosa te da je pismeni otkaz nezakonit, da nije došla na posao 27. 12 2023. ( srijeda ) niti je bila do 4. siječnja 2024. ( četvrtak ) znajući da je kod tuženika kolektivni godišnji odmor, a prvu Viber poruku od zakonskog zastupnika tuženika je primila 3. siječnja 2024. a 4. siječnja 2024. je primila Viber poruku - obavijest da će joj poslodavac dati otkaz. U odnosu na Plan godišnjeg odmora za 2023. u kojem se navode dani koje je tužiteljica već iskoristila u toj godini i to 14 dana ističe da tužiteljicu prema Ugovoru o radu pripada 20 dana godišnjeg odmora u 2023. (po 2 dana za svaki odrađeni mjesec dana kod poslodavca za tekuću godinu kako i stoji Ugovoru o radu) što očito predanim Planom godišnjeg odmora nije popunjeno i koji Plan godišnjeg odmora tužiteljica prvi put vidi u životu, nije ga potpisala niti joj je prije predočen i ne može biti dokaz u predmetu jer se istim ne predviđa njenih daljnjih 6 dana godišnjeg odmora na koje pravo je ostvarila radom kod tuženika za 2023. kada ne bi bila invalid, a jest, tako da taj Plan kojeg joj poslodavac nikada nije uručio niti tražio njen potpis nije dokaz da joj ne pripada godišnji odmor, već upravo suprotno da ima najmanje 6 dana neiskorištenog godišnjeg odmora za 2023. a prema Zakonu 11 dana joj kao invalidu pripada neiskorištenog godišnjeg odmora. Ističe i da kod tuženika ne postoji nikakva formalna procedura za odobrenje godišnjeg odmora, niti se treba zatražiti u pismenoj formi, već se zahtjevi za godišnje odmore rješavaju usmenim putem, pa su tako tužiteljici već odobreni dani godišnjeg odmora na način da ih je odobrila radnica koja vodi kadrovske poslove u tvrtki HG, a direktor se nije tome protivio svih navedenih ispunjenih 14 dana dok preostali dio neiskorištenog godišnjeg odmora od 11 dana pripada tužiteljici koristiti tijekom kolektivnog godišnjeg odmora, koji je bio u razdoblju od 27.12 do 5. 1 2024. Također ističe da kao invalid ima pravo na godišnji odmor u 2023. od minimalno 25 radnih dana prema čl. 12 st. 3 Zakona o rehabilitaciji i zapošljavanju invalidnih osoba tako tužiteljicu pripada pravo na 25 minimalno dana godišnjeg odmora, a ne samo 20 koje je pravo ostvarila radom, a u 2023. je iskoristila samo 14 dana kao i da u Planu za 2023. koji nije predočen tužiteljici nikada niti ga je potpisala, nije vidljivo da je poslodavac ima namjeru poštivati niti članak 83. ZOR jer dvotjedni godišnji odmor nigdje nije naveden, pa je i sam plan protivan toj odredi Zakona, nepotpisan po tužiteljici i očito nezakonit i sastavljen za potrebe ovog postupka. Ukazuje i na nevjerodostojnost samog Plana godišnjeg odmora jer se u zadnjoj rubrici tabele navode Božićni i Novogodišnji praznici od 1.12. do 20.12. 2023. koji nikako ne mogu biti niti Božićni niti Novogodišnji jer taj označeni period je od 1.12. – 20. 12. 2023. je prije i Božića i Nove Godine i ne spadaju u Božićne niti Novogodišnje praznike što je dokaz da je tuženik ad hoc popunjavao za potrebe ove parnice „ Plan godišnjeg odmora „, koji niti jedan jedini nije potpisan po radnicima, pa ni po tužiteljici, pa i time je dokazano da isti nisu niti prihvaćeni po radnicima. Na okolnost da je kod tuženika korišten kolektivni godišnji odmor od 27.12. do 5.1. 2024. dokazuje i činjenica da je taj godišnji koristio zaposlenik L i CG i HG koja joj je prilikom potpisivanja ugovora rekla da se kolektivni godišnji odmor koristi od Božića do Tri kralja 7.1., a kada je i uobičajeno i notorna je činjenica da niti jedna građevinska tvrtka ne radi. U odnosu na evidencije radnog vremena zaposlenika koju je tuženik predao navodi da se vidi da su platne liste printane na dan 26. 2. 2024. i da su evidencije mogle biti mijenjane, a time i struktura radnih sati u platnim listama, stoga predlaže probaviti original platne liste tuženika, ali printane na dan isplate plaća za svakog zaposlenika. Nadalje, da se iz platne liste tuženika Obračun plaće za prosinac 2023. za tužiteljicu vidi da joj je za 168 sati plaćen cijeli rad, a za siječanj 2024., 4 dana, 32 sata plaćen sav taj period za koje periode u otkazu tuženi navodi da su neopravdani izostanci, a radi se o 27.,28., 29. 12. 2023. koje je tuženik platio kao redoviti rad, kao i za 2.,3. i 4. 1. 2024. a ne kako u otkazu tuženik navodi da se radilo o neopravdanom izostanku te razlogu za otkaz. Kao dokaz da je kod tuženika korišten kolektivni godišnji odmor od 27. 12. do 5. 1. 2024. dokazuje činjenica, da nitko od 27. 12. 2023. pa sve do prve poruke zakonskog zastupnika tuženika 3.1. 2024. nije iz ureda nazvao tužiteljicu i barem pitao: što se dogodilo, gdje je, zašto ne dolazi, da se nije što dogodilo, ako je istina kako govori tuženik da se u uredima radilo, pa ni voditeljica ureda OG stoga da izostanak tužiteljice u periodu od 27. 12. do 5. 1. 2024. sve da je i neopravdan, a nije jer se koristio kolektivni godišnji odmor, na niti jedan način nije mogao utjecati na poremećaj u procesu rada jer su svi administrativni i računovodstveni poslovi bili odrađeni do 22. 12. 2023. za svu dokumentaciju koja je bila ovjerena od inženjera, a ostatak neovjerene dokumentacije se mogao obraditi do 20. 1. 2024. kada se predaje PDV, te svi knjigovodstveni unosi i ispravci za predhodnu godinu se rade do 30. 4. slijedeće godine kada se predaje završni račun tako da ni s tog osnova uopće izostanak tužiteljice od 27.12. do 5.1. nije uopće mogao utjecati na rad tuženika, a ima još zaposlenih u tvrtki koji rade te poslove. Ističe i da su gradilišta bila zatvorena, osim gradilište Akademis „Garište“, koje je trebalo biti predano investitoru po II Aneksu ugovora 27. 12. 2023. a svečano otvaranje je bilo 29. 12. 2023. što znači da na gradilištu nije bilo građevinskih zahvata osim mogućeg iznošenja alata i čišćenje prostora za otvaranje što potvrđuje dnevnik gradilišta i javna glasila na dan 29. 12. 2023. Također ističe i da Viber poruka nije komunikacija koju Zakonodavac prihvaća kao zakonit način pozivanja zaposlenika na pružanje obrane, jer se što je i uobičajeno, Viber poruka ne mora odmah niti primiti, a kamoli pročitati, jer nema dokaza da je poruka primljena i pročitana kao i da poslana Viber poruka od 3. 1. 2024. nije poziv na pružanje obrane nego gruba i uznemirujuća Viber poruka, prozivanje o nedolasku na posao, prijetnja otkazom, na koju upravo jer je poruka, nema obveze odgovora i budući da tužiteljici nije tuženik omogućio pružanje obrane niti obrazlaganje u svoju obranu što je svakako povreda Zakonskih obveza čini otkaz isto tako nezakonitim.

4. Podneskom od 18.srpnja 2024. tuženik ističe da radnica HG nije ovlaštena nikome odobravati godišnji odmor pa tako niti tužiteljici kao i da je tužiteljica od strane drugih radnika po nalogu tuženika bila kontaktirana radi dolaska na posao a što proizlazi i iz poruka radnice EG u kojima obavještava tuženika da je zvala tužiteljicu s pitanjem zašto nije došla na posao i kojom prilikom je tužiteljica prvo rekla da će otvoriti bolovanje, da bi kasnije rekla da joj je odobren godišnji odmor iz čega jasno proizlazi da je namjera tužiteljice pod svaku cijenu bila ne dolaziti na posao kao i iz izlista poziva radnice EG iz kojeg je jasno vidljivo da je ista zvala tužiteljicu (broj [broj telefona]) i 3.1.2024. i 4.1.2024. U odnosu na Plan godišnjih odmora ističe da je isti donesen sukladno članku 85. stavku 1. Zakona o radu, da je donesen na vrijeme i objavljen u poslovnim prostorijama kao i da tuženik nije dužan taj raspored korištenja godišnjih odmora dostaviti tužiteljici na njezinu suglasnost niti potpis dok navodi tužiteljice da joj kao invalidu pripada više godišnjeg nego što je Zakonom o radu predviđeno nije od utjecaja na činjenicu da radnik nema pravo sam odlučiti kada će otići na godišnji, već je to prvenstveno odluka poslodavca koja ovisi o potrebama organizacije rada i mogućnostima kada kojem radniku, zbog potreba posla, može odobriti godišnji odmor. Tuženik ponavlja da kod tuženika ne postoji kolektivni godišnji odmor kao i da je procedura korištenja godišnjeg odmora takva da zastupnik tuženika odobrava sva korištenja godišnjih odmora u uredskom dijelu poslovanja, u kojem je radila i tužiteljica koja nije pitala zakonskog zastupnika tuženika za korištenje godišnjeg odmora niti je korištenje godišnjeg odmora tužiteljice bilo na rasporedu zbog potreba posla iz čega je razvidno da je tužitelj bio dužan doći na posao, a što je isti jednostavno odbio napraviti. U pogledu navoda tužiteljice da joj tuženik nije Planom godišnjih odmora omogućio korištenje dvotjednog godišnjeg odmora sukladno članku 83. Zakona o radu je netočan i bespredmetan jer je tuženik kao poslodavac nudio dvotjedni godišnji odmor tužiteljici tijekom ljeta 2023. ali je to tužiteljica odbila jer joj to nije odgovaralo, već je željela koristiti godišnji odmor u više navrata po manje dana, što je tuženik i omogućio a ako tužiteljici Plan godišnjih odmora nije odgovarao, imala je na raspolaganju pravnu zaštitu koju nije iskoristila. Nadalje, da su navodi tužiteljice da bi obračuni plaća trebali sadržavati datum ispisa netočni i pravno neutemeljeni dok navodi da je točno da je tuženik platio cijelu plaću tužiteljici za vrijeme i dok nije radila, ali ne iz razloga što priznaje da bi tužiteljica bila na godišnjem odmoru, nego zašto što je tako obvezan prema poreznim propisima, ali i sukladno mjeri poticaja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje temeljem Ugovora o dodjeli potpore za sufinanciranje zapošljavanja za tužitelja kao i da je tuženik kontaktirao višeg stručnog savjetnika za zapošljavanje u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje i dobio striktnu uputu da plaću tužitelju mora isplatiti da bi se poštivao poticaj jer da bi tuženik ispunio sve svoje računovodstvene i porezne obveze, ali i obveze u vezi mjere poticaja, isti ne može u obračunu plaće ne platiti fond sati na koji je radnik prijavljen, inače mu se prikazuje porezno dugovanje i nepoštivanje ugovora o dodijeli potpore. Ističe i da je navod tužiteljice da bi svi administrativni poslovi bili odrađeni do 22.12.2023. netočan i nevjerodostojan dok su navodi tužiteljice oko gradilišta „Garište“ bespredmetni jer iako je točno da je gradilište predano investitoru na samom kraju 2023. tužiteljica zna da iza takve predaje gradilišta slijede završni radovi i otklanjanje manjih nedostataka, vraćanje strojeva i ostatka materijala u skladišta te masu administrativnog posla koji sve to prati.

5. Podneskom od 13.rujna 2024. tužiteljica navodi da tvrtka Capitalis nema utvrđene procedure rada niti u kojem procesu rada, pa tako ni kod odobravanja godišnjeg odmora što je uobičajena praksa u svim ozbiljnim firmama te se poziva na Viber poruku između nje i HG u kojoj, a nakon što je dobila od direktora uznemirujuću poruku 03.01.2024. pita „ da li sam ja nešto krivo razumjela pa mi nismo na godišnjem odmoru'“ što upućuje na to da je itekako bilo govora o godišnjem odmoru za razdoblje od 23.12.2024. do 06.01.2024. a na što je HG odgovorila „izgleda da smo sve krivo razumjele da smo na godišnjem odmoru radila sam jučer, a danas ostala doma, on je kao u šoku što smo mi na godišnjem odmoru“ iz čega je evidentno je da su i tužiteljica i HG bile na godišnjem odmoru kao i ostali , te da je ovo čin samovolje direktora, te manipuliranje zaposlenicima, a sam je također koristio godišnji odmor u tom periodu. Navodi i da je neistinita tvrdnja tuženika da je donio plan za godišnji odmor za 2023. i objavio ga u službenim prostorijama jer su na oglasnoj ploči u službenim prostorijama bile samo božićne čestitke iz prošlih godina. Ističe i da je radila na radnom mjestu administrativnog referenta u uredu Capitalis d.o.o. te ne razumije o kakvoj se to inventuri radi, s obzirom da tvrtka Capitalis d.o.o.nije tvrtka koja se ne bavi trgovinom niti ima trgovinu gdje bi se baš zadnjih dana u godini trebala raditi inventura jer su zalihe robe koje su trebale biti na knjigovodstvenom računu zaliha u bilanci bile uredno evidentirane kao i da je posao administrativnog referenta bio samo evidencija ispravama koje donose radnici dok sve ostale radnje prelaze znanje i kompetencije tog radnog mjesta i da osim toga direktor nije imenovao članove inventurne komisije niti datum i vrijeme inventure, pa tužiteljica opravdano ne zna o čemu se radi. Nadalje, da je zlonamjerno od tuženika govoriti o tome da se tužiteljici nije radilo pa je iz toga razloga izmislila godišnji odmor i navodno bolovanje jer je onkološki bolesnik koja se liječi u Općoj bolnici Dubrovnik od prosinca 2018. te joj je zbog dijagnoze karcinoma i terapija kroz koje je prošla, teško narušeno zdravlje čime je i dobila status invalida, a zbog čega konstantno ima zdravstvene poteškoće, no unatoč tome nikad nije zloupotrebljavala bolovanje zato što joj se nije radilo, pa su takvi navodi tuženika izuzetno zlonamjerni prema osobi trajno oštećenog zdravlja kojoj tuženik nije niti dao priliku da donese doznake, i to u periodu opće zaraze gripom i koronom od čega je i sam bio bolestan u navedenom vremenu pa je tako zarazio i cijeli ured i samu tužiteljicu. Ističe i da je neistinita tvrdnja tuženika da je tužiteljici nudio dvotjedni godišnji odmor tijekom ljeta 2023. jer je svoje pravo na godišnji odmor stekla tek u rujnu 2023., te je krajem rujna i koristila tjedan dana, a drugi dio kako je posao dopuštao i to u rujnu i studenom po tjedan dana za koje godišnje odmore nije posebno pitala tuženika već se dogovorila sa kolegicom HG, a direktor je očito odobrio, što potvrđuje da se tužiteljica jedino dogovarala oko odobrenja godišnjeg odmora sa HG na što tuženik nije imao prigovor. Također navodi i da je neistinito da je tužiteljica bila zadužena za platne liste koje su se printale iz programa Holobit za koji dio posla je bila zadužena HG od koje je tužiteljica i zatražila da joj ih da za zadnja tri mjeseca što je ona odbila, jer da je tužiteljica mogla sama to napraviti ne bi to ni tražila od kolegice.

6. U dokaznom postupku sud je proveo dokaz pregledom isprava sadržanih u spisu i to Ugovor o radu na određeno vrijeme (list 6-7 spisa), Odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu od 4.siječnja 2024. (list 8, 148 spisa), Zahtjev za zaštitu – ostvarenje prava iz radnog odnosa od 7.veljače 2024. (list 10, 150 spisa), online korespondencija (list 11-13 spisa), transakcija računa Privredne banke Zagreb (list 14-15 spisa), elektronički zapis HZMO (list 16-18 spisa), predstavka-prijava nezakonitog postupanja poslodavca (list 19-20 spisa), potvrda o primitku i povratnica (list 21 spisa), evidencija radnog vremena (list 33-43, 56-57, 61-62, 66-69, 76-79, 86-89 spisa), plan godišnjeg odmora za 2023. (list 44, 60, 65, 70-71, 80-81, 90-91 spisa), obračun plaće (list 45-55, 58-59, 63-64, 72-75, 82-85, 92-95, 238-240 spisa), građevinski dnevnik (list 97-101 spisa), viber korespondencija u grupi Capitalis ured (list 102-107, 131-134 spisa), viber korespondencija u grupi skladište i dobava (list 108-115, 135-139, 146-147 spisa), viber korespondencija u grupi Capitalis d.o.o. (list 116-130, 140-145 spisa), povratnica (list 149 spisa), potvrdu HZJZ od 2.prosinca 2022. (list 162 spisa), članak iz online glasila (list 163-166 spisa), viber korenspondencija (list 173-175, 257 spisa), ispis prometa mobilnog telefona pretplatnika EG (list 176-211 spisa), izvadak po transakcijskom računu za tuženika (list 212-216 spisa), medicinska dokumentacija za tužiteljicu (list 233-237 spisa), zapisnik od 12.veljače 2024. sastavljen od Državnog inspektorata, Područni ured Split, Ispostava Dubrovnik, klasa:116-02/24-01/445, urbroj:443-02-03-14-24-3 (list 248-250 spisa), kretanje pošiljke Hrvatske pošte d.d. (list 251 spisa), potvrda (list 255 spisa), dopis od Državnog inspektorata, Područni ured Split, Ispostava Dubrovnik, klasa:116-02/24-01/445, urbroj:443-02-03-14-24-8 (list 256 spisa), saslušanjem tužiteljice VG (list 276-281 spisa), zz tuženika SG (list 281-282 spisa) te svjedoka KG (list 286-288 spisa), PG (list 289-290 spisa), EG (list 297-298 spisa), CG (list 298-299 spisa) i BG (list 299-300 spisa).

6.1. Uvidom u Ugovor o radu na određeno vrijeme utvrđeno je da je isti sklopljen između tuženika kao poslodavca i tužiteljice kao radnika 3.ožujka 2023. s početkom rada 3.ožujka 2023. na određeno vrijeme za obavljanje poslova administrativni referent u vremenu do 3.ožujka 2025. kao i drugih poslova po nalogu poslodavca a koji su u skladu s naravi i vrsti posla za koji je zasnovan radni odnos.

6.2. Uvidom u Odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu od 4.siječnja 2024. utvrđeno je da je tuženik tužiteljici izvanredno otkazao Ugovor o radu na određeno vrijeme od 3.ožujka 2025. zbog povrede obveze iz radnog odnosa zbog koje nastavak radnog odnosa nije moguć te da sukladno odredbi članka 116.st.1. Zakona o radu radnik nema pravo na otkazni rok i radniku radni odnos prestaje danom donošenja ove odluke jer se radnica nije pojavila na poslu dane 27. prosinca 2023., 28. prosinca 2023., 29. prosinca 2023., 2. siječnja 2024., 3. siječnja 2024. i 4. siječnja 2024. a niti obavijestila poslodavca o tome čime je počinila povredu obveze iz radnog odnosa .

6.3. Iz Zahtjeva za zaštitu – ostvarenje prava iz radnog odnosa od 7.veljače 2024. proizlazi da je tužiteljica 7.veljače 2024. podnijela navedeni zahtjev na Odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu od 4.siječnja 2024. kojom joj se otkazuje Ugovor o radu od 3.ožujka 2023. a koju Odluku je primila 26.siječnja 2024. u kojem zahtjevu navodi da navedene dane nije dolazila na posao jer s djelatnici kod poslodavca u to vrijeme od 27.prosinca 2023. do 5.siječnja 2024. uz znanje i suglasnost tuženika koristili kolektivni godišnji odmor i da je ona također a da joj tuženik ničim nije odredio da mora dolaziti na posao u te dane jer kako nisu radila gradilišta niti zaposlenici tvrtke na gradilištima tako da nisu radili niti zaposlenici u uredu osim OG koja nije ostvarila pravo na godišnji odmor u 2023. te HG koja je imala neodgodivi posao na dan 2.siječnja 2024. kojeg je isti dan odradila a do tada i nakon toga dana nastavila koristiti godišnji odmor do prvog radnog ponedjeljka 8.siječnja 2024. kada je poslodavac počeo sa radom.

6.4. Iz transakcijskog računa Privredne banke Zagreb proizlazi da je tuženik uplatio tužiteljici 22.prosinca 2023. 995,42 EUR na ime nagrade te 663,61EUR na ime Božićnice.

6.5. Iz elektroničkog zapisa HZMO proizlazi da je tužiteljica kod tuženika bila osigurana u razdoblju od 3.ožujka 2023. do 4.siječnja 2024.

6.6. Pregledom predstavke-prijave nezakonitog postupanja poslodavca proizlazi da je tužiteljica istu podnijela protiv tuženika 26.siječnja 2024. zbog uskraćivanja platnih lista.

6.7. Iz potvrde o primitku i povratnica utvrđeno je da se iste odnose na tužiteljicu kao pošiljatelja i tuženika kao primatelja dok nije vidljivo na koje pismeno se odnose.

6.8. Pregledom evidencije radnog vremena za tužiteljicu za siječanj utvrđeno je da je ista u siječnju 2024. ostvarila 24 sata redovnog rada za dane 2. do 4. siječnja 2024. zbog neradnog dana 1.siječnja 2024., da je u prosincu 2023. ostvarila 152 sata redovnog rada jer su 25. i 26. prosinca bili plaćeni dopusti zbog blagdana, da je u studenom 2023. ostvarila 128 sata redovnog rada zbog godišnjeg odmora od 6.studenog 2023. do 10.studenog 2023., da je u listopadu 2023. ostvarila 168 sata redovnog rada, da je u rujnu 2023. ostvarila 128 sata redovnog rada zbog godišnjeg odmora od 25.rujna 2023. do 30.rujna 2023., da je u kolovozu 2023. ostvarila 128 sata redovnog rada zbog plaćenog dopusta 15.kolovoza 2023. te korištenja godišnjeg odmora od 22.kolovoza 2023. do 29.kolovoza 2023., da je u srpnju 2023. ostvarila 152 sata redovnog rada zbog korištenja godišnjeg odmora 10.srpnja 2023. i 28. kolovoza 2023., da je u lipnju 2023. ostvarila 160 sata redovnog rada zbog plaćenog dopusta 8. lipnja 2023. i 22. kolovoza 2023., da je u svibnju 2023. ostvarila 160 sata redovnog rada zbog korištenja godišnjeg odmora 29.svibnja 2023. te plaćenog dopusta 1.svibnja 2023. i 30.svibnja 2023., da je u travnju 2023. ostvarila 152 sata redovnog rada zbog plaćenog dopusta 10.travnja 2023., da je u ožujku 2023. ostvarila 168 sata redovnog rada zbog korištenja godišnjeg odmora 10.srpnja 2023. i 28. kolovoza 2023.

Pregledom evidencije radnog vremena za PG za siječanj 2024. utvrđeno je da je isti u siječnju 2024. ostvario 144 sata redovnog rada zbog godišnjeg odmora od 2.siječnja 2024. do 5.siječnja 2024. i neradnog dana 1.siječnja 2024., a da je u prosincu 2023. ostvario 136 sata redovnog rada zbog korištenja godišnjeg odmora 7.prosinca 2023. i 8.prosinca 2023., i jer su 25. i 26. prosinca bili plaćeni dopusti zbog blagdana.

Pregledom evidencije radnog vremena za UG za siječanj 2024. utvrđeno je da je isti u siječnju 2024. ostvario 120 sata redovnog rada zbog godišnjeg odmora od 2.siječnja 2024. do 10.siječnja 2024. i neradnog dana 1.siječnja 2024, a da je u prosincu 2023. ostvario 152 sata redovnog rada jer su 25. i 26. prosinca bili plaćeni dopusti zbog blagdana.

Pregledom evidencije radnog vremena za IG za siječanj 2024. utvrđeno je da je ista u siječnju 2024. ostvarila 176 sata redovnog rada s tim da je bila na godišnjem odmoru od godišnjeg odmora od 8.siječnja 2024. do 18.siječnja 2024. i neradnog dana 1.siječnja 2024, a da je u prosincu 2023. ostvarila 144 sata redovnog rada zbog korištenja godišnjeg odmora 22.prosinca 2023. i jer su 25. i 26. prosinca bili plaćeni dopusti zbog blagdana, da je ista u siječnju 2023. ostvarila 168 sata redovnog rada zbog plaćenog dopusta zbog blagdana 6.siječnja 2023., a da je u prosincu 2022. ostvarila 136 sata redovnog rada jer je 26. prosinca bio plaćeni dopusti zbog blagdana i zbog korištenja godišnjeg odmora od 20.prosinca 2022. do 23.prosinca 2022. Nadalje, pregledom evidencije radnog vremena za CG za siječanj 2024. utvrđeno je da je isti u siječnju 2024. ostvario 136 sati redovnog rada zbog godišnjeg odmora od 2.siječnja 2024. do 8.siječnja 2024. i neradnog dana 1.siječnja 2024., a da je u prosincu 2023. ostvario 120 sata redovnog rada zbog korištenja godišnjeg odmora 23.prosinca 2023. te od 27.prosinca do 30.prosinca 2023., i jer su 25. i 26. prosinca bili plaćeni dopusti zbog blagdana dok je u siječnju 2023. ostvario 168 sati redovnog rada zbog neradnog dana 6.siječnja a u prosincu 2022. ostvario je 136 sata redovnog rada zbog korištenja godišnjeg odmora 23.prosinca 2022. te od 27.prosinca do 30.prosinca 2022., i jer je 26. prosinca bio plaćeni dopust zbog blagdana.

Pregledom evidencije radnog vremena za HG za siječanj 2024. utvrđeno je da je ista u siječnju 2024. ostvarila 152 sata redovnog rada s tim da je bila na godišnjem odmoru od godišnjeg odmora od 10.siječnja 2024. do 13.siječnja 2024. i neradnog dana 1.siječnja 2024, a da je u prosincu 2023. ostvarila 120 sata redovnog rada zbog korištenja godišnjeg odmora 15.prosinca 2023., 18-20.prosinca 2023. i jer su 25. i 26. prosinca bili plaćeni dopusti zbog blagdana, da je ista u siječnju 2023. ostvarila 168 sata redovnog rada zbog plaćenog dopusta zbog blagdana 6.siječnja 2023. a da je u prosincu 2022. ostvarila 136 sata redovnog rada jer je 26. prosinca bio plaćeni dopusti zbog blagdana i zbog korištenja godišnjeg odmora od 13.prosinca 2022. do 16.prosinca 2022.

6.9. Uvidom u plan godišnjeg odmora za 2023. za tužiteljicu proizlazi da je potpisan od zz tuženika i da je u njemu naveden planirani broj dana godišnjeg koji iznosi 14 dana. Nadalje, uvidom u plan godišnjeg odmora za 2023. za MG proizlazi da je potpisan od zz tuženika i da je u njemu naveden planirani broj dana godišnjeg koji iznosi 20 dana. Uvidom u plan godišnjeg odmora za 2023. za UG proizlazi da je potpisan od zz tuženika i da je u njemu naveden planirani broj dana godišnjeg koji iznosi 18 dana. Nadalje, uvidom u plan godišnjeg odmora za 2023. za IG proizlazi da je potpisan od zz tuženika i da je u njemu naveden planirani broj dana godišnjeg koji iznosi 30 dana kao i za 2022.

Nadalje, uvidom u plan godišnjeg odmora za 2022. i 2023. za CG proizlazi da je potpisan od zz tuženika i da je u njemu naveden planirani broj dana godišnjeg koji iznosi 30 dana.

Nadalje, uvidom u plan godišnjeg odmora za 2022. i 2023. za HG proizlazi da je potpisan od zz tuženika i da je u njemu naveden planirani broj dana godišnjeg koji iznosi 30 dana.

6.10. Nadalje, uvidom u obračun plaće za tužiteljicu za razdoblje od ožujka 2023. do siječnja 2024. proizlazi da je tužiteljica, izuzev mjeseca ožujka 2023. kada je počela sa radom 3. u mjesecu, kolovoza 2023. kada je bila na bolovanju te siječnja 2024. kada je radila samo 4 dana u mjesecu, primila plaću u bruto iznosu od 1.392,59 EUR. Uvidom u obračun plaće za PG za siječanj 2024. proizlazi da je ista obračunata temeljem ukupnog broja radnih sati za navedeni mjesec u ukupnom bruto iznosu od 1.487,47 EUR dok je za prosinac 2023. obračunata temeljem ukupnog broja radnih sati za navedeni mjesec u ukupnom bruto iznosu od 927,74 EUR. Uvidom u obračun plaće za UG za siječanj 2024. proizlazi da je ista za prosinac 2023. i siječanj 2024. iznosila u ukupnom bruto iznosu od 1.392,59 EUR. Nadalje, uvidom u obračun plaće za IG za siječanj 2024. proizlazi da je ista za prosinac 2023. i siječanj 2024. iznosila u ukupnom bruto iznosu od 1.896,15 EUR, dok je za siječanj 2023.iznosila 1.089,01 EUR a za prosinac 2022. 8.205,15 kuna, s tim da u prosincu 2022. koristila 32 sata godišnjeg odmora, u prosincu 2023. 8 sati godišnjeg odmora, u siječnju 2024. 64 sata godišnjeg odmora a u siječnju 2023. niti jedan dan godišnjeg odmora.

Uvidom u obračun plaće za CG za siječanj 2024. te prosinac i siječanj 2023. proizlazi da je za navedene mjesece primio plaću u bruto iznosu od 1.932,78 EUR dok je za prosinac 2022. primio plaću u bruto iznosu od 14.562,55 kuna. Uvidom u obračun plaće za HG za siječanj 2024. proizlazi da je ista obračunata temeljem ukupnog broja radnih sati za navedeni mjesec u ukupnom bruto iznosu od 2.209,03 EUR, da je za prosinac 2023. obračunata temeljem ukupnog broja radnih sati za navedeni mjesec u ukupnom bruto iznosu od 2.239,10 EUR dok je za siječanj 2023.iznosila 1.392,59 EUR a za prosinac 2022. 10.492,50 kuna, s tim da u prosincu 2022. i 2023. koristila 32 sata godišnjeg odmora a u siječnju 2024. 24 sata godišnjeg odmora a u siječnju 2023. niti jedan dan godišnjeg odmora.

6.11. Uvidom u građevinski dnevnik utvrđeno je da je tuženik dane 27., 28., 29. i 30.prosinca 2023. te 9.siječnja 2024. izvodio radove na Academis Garištu Dubrovnik.

6.12. Nadalje, uvidom u online korespondenciju u grupama Capitalis ured, i skladište i dobava te Capitalis d.o.o. proizlazi da se online komunikacija između zaposlenika tuženika i to kako zaposlenika u uredu tako i zaposlenika na gradilištima vezano za obavljanje poslova u uredu, skladištima i na gradilištima odvijale u dane 23., 24., 25., 26., 27. 28. i 30. prosinca 2023. te 2., 3. i 4. siječnja 2024.

6.13. Uvidom u povratnicu utvrđeno je da je adresirana na tužiteljicu kao primatelja te potpisana od 26.siječnja 2024. dok nije vidljivo na koje pismeno se odnosi.

6.14. Iz potvrde HZJZ od 2.prosinca 2022. proizlazi da je tužiteljica evidentirana osoba s invaliditetom u Hrvatskom registru osoba s invaliditetom i da ima 70% oštećenja organizma.

6.15. Iz članka iz online glasila od 29.prosinca 2023. proizlazi da se odnosi na prostorije Akademisa Garište u kojem je objektu navedenog dana obilježen završetak projekta te završetak radova.

6.16. Uvidom u ispis prometa mobilnog telefona pretplatnika EG proizlazi da je 3. i 4.siječnja 2024. u jutarnjim satima zvala broj telefona [broj telefona].

6.17. Pregledom izvadka po transakcijskom računu za tuženika proizlazi da je tuženik u razdoblju od 28.prosinca 2023. do 5.siječnja 2024. vršio transakcije odnosno plaćanja po predmetnom računu.

6.18. Uvidom u medicinsku dokumentaciju proizlazi da se predmetna medicinska dokumentacija za tužiteljicu odnosi na prosinac 2018., lipanj 2019., studeni 2019. i siječanj 2023.

6.19. Iz zapisnika od 12.veljače 2024. koji je sastavljen od Državnog inspektorata, Područni ured Split, Ispostava Dubrovnik, klasa:116-02/24-01/445, urbroj:443-02-03- 14-24-3 proizlazi da je tuženik prijavu i odjavu na HZMO za tužiteljicu podnio izvan roka za što je naveo da je prijava kasnila zbog odluke Zavoda za zapošljavanje jer je tužiteljica osoba s invaliditetom dok je odjava kasnila iz razloga jer je bio na putu a samo on ima pravo potpisa odjave.

6.20. Iz potvrde na kojoj se nalaze potpisi tužiteljice i HG uz rukom napisan datum 8.siječnja 2024. proizlazi da je HG navedenog dana preuzela ključ od ureda djelatnice VG.

6.21. Iz dopisa Državnog inspektorata, Područni ured Split, Ispostava Dubrovnik, klasa:116-02/24-01/445, urbroj:443-02-03-14-24-8 od 27.rujna 2024. a koji je upućen tužiteljici proizlazi da je kod tuženika obavljen nadzor iz nadležnosti Inspekcije rada te je s obzirom na utvrđene nepravilnosti protiv poslodavca i odgovorne osobe podnesen prekršajni nalog zbog počinjenja prekršaja iz čl. 112.st. 1 toč.3 Zakona o mirovinskom osiguranju.

6.22. Tužiteljica VG iskazala je da je u razdoblju od 27. prosinca 2023. pa do 04. siječnja 2024. koristila godišnji odmor, da se prilikom potpisivanja Ugovora o radu raspitala o korištenju godišnjih odmora te joj je HG usmeno rekla da je kolektivni godišnji od Badnjeg dana pa sve do Tri kralja da zna radi organizacije te se prije polaska na godišnji javila HG koja je vodila evidenciju radnog vremena, obračunavala plaće i radila ostale poslove vezano za to, a kad je ranije išla na GO također se javljala HG koja ju je i tjerala da koristi GO. Nadalje, da je GO koristila u nekoliko navrata na način da sam 2 puta koristila po 7 dana, dok je 3-4 puta koristila 1 dan za privatne potrebe, doktora ili sl. i uvijek bi se javila HG i nikad nije za to dobila nikakvu opomenu niti ikakvu drugu zamjerku a njezin opis posla je administrativni referent te je primala račune, odnosno vodila robno materijalno knjigovodstvo, upisivala u excel tablice kretanje radnika po gradilištima, Capitalis je imao oko 20-tak radnika, također je i radila obračun planiranog terenskog rada a koje upute za rad je dobila od kolegice koja je tada bila na odlasku i dok su obično upute za vrijeme radnog vremena bile usmeni dogovori, sastanci, koordinacije te je postojala i viber grupa za ured gdje su bili svi voditelji i viber grupa za radnike. Iskazala je i da su za vrijeme dok je koristila GO odnosno dok je bio kolektivni GO od 27. prosinca do 04. siječnja sva gradilišta bila zatvorena te nije bila potreba za nikakvim poslom jer su sve poslove nastojali završiti što su mogli prije korištenja GO i jedino nisu mogli račune koje nisu ovjerili inženjeri obraditi, međutim računi se obrađuju do 20. u mjesecu tako da bi sigurno i oni bili na vrijeme svi riješeni a ako bi za vrijeme korištenja GO dolazile neke poruke u viber grupu taj posao ukoliko bi se odnosio na njezin dio posla je preuzela HG jer su se ona i HG izmjenjivali dok za vrijeme korištenja spornog GO nije bilo nikakvih viber poruka te je problem nastao kad je on došao u firmu 03. siječnja 2024. gdje je našao HG koja je taj dan došla s GO da bi napravila odjavu i prijavu radnika, a također je i tamo bila prisutna OG koja nije imala pravo na GO jer je bila zaposlena tek početkom 12. mjeseca, te je on pretpostavlja smatrao da je i ona trebala biti na poslu. Iskazala je i da je na taj sporni GO otišla bolesna, tako da ne vidi u čemu je sporno što je za vrijeme bolesti koristila GO za vrijeme dok je firma bila na kolektivnom GO kad su uz to i sva gradilišta bila zatvorena a da je 3. siječnja RG u grupu od ureda poslao poruku prvo jedno, pa zatim drugu, dakle ne njoj osobno gdje je pisalo tko je njoj dao pravo da koristi GO, uglavnom bila je prijeteća poruka, a s obzirom da je bila bolesna nije odgovarala, odnosno smatrala je da je to neka prolazna faza i da će sve riješiti kad se vrati sa GO jer joj nije bilo jasno što se tu točno dogodilo jer na poslu nije imala nikakvih problema, nikakvih konflikata, u uredu joj je bilo lijepo raditi, a on nije takva osoba te je nakon toga kontaktirala HG da je pita što se dogodilo pa joj je ona objasnila da je on došao 3. na posao te je zatekao nju i OG u uredu te mu je ona objasnila da je i ona na GO odnosno da će nastaviti koristili GO nakon što završi posao zbog kojeg je i došla taj dan. Nadalje, da je Odluka o izvanrednom otkazu bila napisana 04. siječnja i taj isti dan je bila i odjavljena sa mirovinskog, međutim kad je 8. siječnja došla na posao da uzme svoje stvari nisu joj mogli uručiti navedenu odluku jer nije bila potpisana od strane SG i tada je tražila i platne liste koje do tada nije preuzela, a što nije smatrala niti spornim jer ih uvijek mogla zatražiti i imati dostupno, međutim kako nije dobila platne liste i bila je odjavljena prije nego što je dobila odluku o otkazu, nije mogla ostvariti nikakva prava na HZZO te je ostala bez ikakvih primanja sve dok nije počela raditi 21. svibnja 2024. Iskazala je i koliko je bila upoznata, nisu postojale nikakve procedure vezano za prijavu i korištenje GO u smislu da je postojalo nekakvo odobrenje i pretpostavlja da su se radnici dogovarali sa voditeljem gradilišta i sa direktorom jer kroz kretanje radnika nije postojala nikakva evidencija o korištenju GO. Nadalje, da za vrijeme dok je bila na spornom GO nitko nije radio jer su radnici iz [adresa] išli kući jer su inženjeri koji ne žive u [adresa] također išli kući, izuzev BG koja je inženjerka i nekoliko E koji su tu ostali i H, a koji su ostali počistiti gradilište koje je već bilo predano investitoru od stvari koje nisu trebale ostati na gradilištu i za njih nisu nikakve poruke dolazile u viber grupu za vrijeme trajanja spornog godišnjeg odmora. Na poseban upit punomoćnice tuženika tko je njoj bila nadređena osoba odgovorila je da je direktor svima nadređena osoba i da je njome bilo direktor nadređena osoba, da je direktor dolazio u ured skoro svaki dan, ali nekad bi bio na gradilištu pa ga ne bi bilo, ali prosječno je pola tjedna dolazio u ured. Na daljnje pitanje kod koga se raspitala kako se koristi GO, odgovorila je kod HG koja joj je dala ugovor na potpis dok je na pitanje je li direktora pitala o korištenju GO odgovorila da direktora nije bilo taj dan, te da ga nije pitala niti tada a niti naknadno jer smatra da nije praksa da se pri potpisivanju ugovora o radu odmah pita za GO. Na pitanje tko je bio zadužen u firmi za izdavanje platnih lista odgovorila je HG, da su i ona i HG radile u programu Holobit da je ona radila robno-materijalno knjigovodstvo, a da je HG radila financijsko računovodstvo, plaćanje računa i obračun plaća, a kad bi jedna od njih bila odsutna druga ne bi ulazila niti radila kroz njezin Holobit program već npr. kad bi HG bila odsutna ona bi uskakala u jednostavnije poslove kao što su prijave radnika, uručivanju radnika već unaprijed pripremljen Ugovora o radu, odvođenje radnika kod doktora ili ako je trebalo hitno platiti nešto, ali onda bi to bilo kroz bankarski sustav a ne kroz Holobit program. Na daljnje pitanje je li u njezinom opisu posla bilo izdavanje platnih lista odgovorila je da koliko zna da nije jer bi je kolegica na čije je radno mjestu došla o tome obavijestila i pokazala joj dok je na daljnje pitanje tko je na takav način raspodijelio posao između nje i HG odgovorila da ne zna, da kolegica na čijoj je radno mjesto došla da joj je rekla što je ona radila, da joj je objasnila i da je ona radila to što joj je ona sve rekla, a da ona osobno nije znala isprintati platne liste jer da je znala bila bi ih sama sebi isprintala dok je na pitanje je li podatke iz platnih lista unosila u tablicu odgovorila potvrdno a nakon što bi joj HG isprintala i dala a na daljnje pitanje je li joj HG isprintala i njezine platne liste odgovorila je da jest, ali da su te platne liste stavljali u fascikle jer su bile namijenjene za knjigovodstvo jer se platne liste trajno čuvaju dok je na pitanje je li onda tražila platne liste odgovorila da nije, da je tražila platne liste samo kad joj je trebalo. Na pitanje je li joj OG pokušala uručiti otkaz kad su se srele, odgovorila je da nije dok je na pitanje je li točno da jednu pošiljku sa otkazom nije primila, a dobila je obavijest odgovorila je potvrdno. Na daljnje pitanje je li pokušala nazvati direktora ili odgovoriti na poruke za koje je rekla da su je šokirale odgovorila je da nije i da ju je uznemirio način na koji joj se obratio porukama koji je bio toliko napadački i prijeteći, a nakon što joj je pročitana poruka koja se nalazi na listu 11 spisa odgovorila je da ju je jako uznemirilo to što je napisano da se nešto podrazumijeva i ne podrazumijeva, a s obzirom što je rečeno na sastancima koji su se redovito održavali, a između ostalo na jednom sastanku gdje je bio i direktor i ured, i voditelj je direktoru rekao da i on ide na GO i kad je on na GO da neće ni drugi raditi, a sad je odjednom to promijenio i o tome ih tek 3. siječnja obavijestio. Nakon što je tužiteljici pročitana i poruka koja se nalazi na listu 12 spisa iskazala je da ju je navedena poruka jako uznemirila, obzirom da spominje otkaz bez da joj je dao mogućnosti da se o ičemu izjasni, da ako je patio posao da ona o tome ne zna ništa, a ako nije bio zadovoljan s njome mogao je uvijek reći i mogli su se na normalan način razići, međutim da ona nije stekla dojam da loše radi, da zloupotrebljava bolovanje, da je dolazila na posao i bolesna, da je čak i preko spornog godišnjeg bila bolesna jer se zarazila od ljudi iz ureda, koji su se zarazili od direktora koji je i sam završio na bolovanju tjedan dana prije tog spornog GO. Na daljnje pitanje koje je gradilište predano investitoru i kada, odgovorila je da je predano Garište i to od 27. prosinca 2023. te da su jedino ostali raditi radnici koji su ostali čistiti, ali to nisu bili građevinski radovi i to su samo ta 2-3 radnika radila dok je na pitanje koja prava nije mogla ostvariti odgovorila da je odjavljena 4. siječnja, da je odluku o otkazu primila tek 26. siječnja te da je izgubila kontinuitet datuma, da joj je odmah bila dana potvrda o otkazivanju i 3 zadnje platne liste, da se onda mogla prijaviti po 5 dana u dvije firme, što je sasvim legitimno i da bi na takav način bila ostvarila prava od HZZO-a, kao i da je trenutno u mirovini od 27. travnja 2025. Na poseban upit ZZ tuženika da li joj je voditelja ureda Paula Marković 3. siječnja poslala poruku da se vrati na posao odgovorila je da jest i da je ona rekla da je bolesna a na daljnje pitanje čime je potkrijepila da je bolesna odgovorila je da joj je samo rekla da je bolesna i da je OG nije tražila da ičim potkrijepi to kao i da je točno da je OG odgovorila da ako se treba vratiti na posao, da će otvoriti bolovanje, jer je bila bolesna. Na daljnje pitanje tko joj je u firmi odobrio godišnji, odgovorila je da ne može reći da joj je itko odobrio jer nije bilo nikakve normalne procedure u smislu da je ona podnijela zahtjev i da je taj zahtjev išao na odobrenje, ona je rekla HG a direktor ako je smatrao da to tako nije uredu je trebao to reći ranije. Na daljnje pitanje je li joj poznato da je na sastanku u firmi od dana zaposlenja OG isključiva procedura odobravanje GO išla preko OG, odgovara da ne i da prvi put za to čuje dok na pitanje je li joj voditelj ureda bio nadređeni odgovorila da jest i da se to podrazumijeva. Na daljnje pitanje zašto u niti jednom momentu nije pitala OG za korištenje GO, odgovorila je da su se za taj GO dogovorili već prije nego što je OG došla, te da OG nije bila upoznata sa načinom rada, da je direktor nije upoznao sa njezinim zaduženja, da ona i sama nije znala koja su njena zaduženja već su je oni iz ureda obučavali, tako da nije ni znala kako se koriste GO već da se za korištenje GO dogovorila sa HG već kad je potpisivala Ugovor o radu. Na daljnje pitanje kada se zaposlila da li je dobila popis obveza radnog mjesta u kojem je bila zaposlena odgovorila je da je dobila od kolegice koja je prije to radila, da je nju direktor zatražio da napravi popis zaduženja te da ga preda dok je na pitanje je li postoji u firmi popis obveza njezinog radnog mjesta odgovorila da postoji, da je direktor to napisao nakon što je ona počela već raditi, napisan je popis obveza i za nju i za HG i za voditelja. Na daljnje pitanje je li joj predočeno prilikom razgovora za poslu koje su njezine obveze za radno mjesto br. 3 odgovorila je da se ne sjeća da je to dobila, niti je to pročitala a niti je potpisala da je dobila te da ju je kolegica uputila što treba raditi te da je čak i više radila jer je pomagala i BG i HG, odnosno što su joj one davale zadatke da bi to odradila. Na daljnje pitanje u koliko viber grupa u firmi je bila uključena odgovorila je u dvije viber grupe, ne sjeća se misli da je jedan bio ured a drugi Capitalis, dok je na pitanje je li imala obvezu unošenja podataka iz grupe Capitalis skladište odgovorila potvrdno. Na daljnje pitanje kako je moguće da je svaki mjesec unosila podatke u excel tablicu radni sati, ako nije imala podatke o GO i bolovanju odgovorila je da je unosila prema listama radnika koji su sam popunjavali svoje liste rada, a s obzirom da su radili 6 dana u tjednu odnosno 24 dana, ako nisu radili cijeli tjedan je ostavljala prazno u dogovoru sa voditeljem i direktorom ili je upisivala Go ali nije imala neku evidenciju iz kojeg je znala da su bili na GO. Na daljnje pitanje je li kad je bila uključena u grupu mogla iz popisa radova koji su se vršili na Garištu a za koju primopredaje je bila 31. prosinca zaključiti koliko ljudi radi na Garištu odgovorila je da je možda mogla ako je pratila poruke, međutim s obzirom da su bili radovi pri kraju da ne zna zašto bi pratila grupu dok je na pitanje je li vidjela da je bila isporuka keramika, materijala i ostalih materijala na gradilištu u razdoblju između 27-31. prosinca odgovorila da ako je gradilište predano 27. da ne zna zašto bi bila ikakva isporuka u tom razdoblju, da je praćenje grupa gradilišta bilo samo informativno i obavijesno jer je njezin posao bio administrativni da prati ulazne računa između skladišta i dobavljača, a ako bi postojao neki problem s računom tada bi se pozivali na informacije iz grupe. Na daljnje pitanje iz čega je zaključila da je gradilište predano 27. prosinca odgovorila je iz novinskih članaka koji su priloženi u spisu. Na daljnje pitanje je li HG bila na GO i kada odgovorila je da je bila na GO od 26. ili 27. prosinca do 03. siječnja kad je došla nešto završiti dok je na daljnje pitanje je li HG radila 02. ili 03. siječnja odgovorila da ne zna da zna samo ono što je zaključila iz poruka, a također zna da je rekla da će za vrijeme GO doći jedan dan na posao. Na daljnje pitanje zašto nije preuzela otkaz koji joj je uručivala OG kad je došla u ured odgovorila je da je došla u ured 8. siječnja te OG tada nije bila u uredu, dala joj ga je HG i rekla da nije potpisano od strane direktora te ga nije mogla preuzeti i više nije dolazila u ured dok je na pitanje je li bila pozvana da dođe na posao 04. siječnja, odgovorila da je bila bolesna te je rekla da će na posao doći 8. siječnja, da nije dostavila ništa od liječnika jer je nitko ništa nije niti tražio. Na daljnje pitanje kako je mogla zaključiti da je firma na kolektivnom GO kad su oni svi radili, odgovorila je da nije zaključila, nego da su joj rekli da je GO od 27. – 06. siječnja, da ona ne može utjecati na to da su se pojavili u međuvremenu neki poslovi koji nisu nju uključivali, da jesu ona bi bila došla raditi dok je na daljnje pitanje tko joj je od odgovornih osoba dao taj odgovor odgovara da je već rekla HG dok je na pitanje je li HG odgovorna osoba odgovorila je da za nju jest, jer je ona tu radila 3 godine, i da je smatrala da treba pita direktora zasigurno bi ju bila uputila. Na daljnje pitanje kad ju je OG pozvala da dođe na posao i kad joj je rekla da dođe vratiti ključ i preuzeti sve potrebne papire, kako je moguće da nije srela OG 8. siječnja ako se tako dogovorila sa OG, odgovorila je da je rekla da će doći 8. siječnja ali kad je došla u 10: 00 sati nije ju zatekla, da se u uredu zadržala sat vremena dok je pokupila svoje stvari i da se za to vrijeme OG nije pojavila dok je na pitanje na osnovu čega zaključuje da on nije potpisao papir i ostavio ga OG odgovorila je da je zaključila jer je došla 8. siječnja i HG je rekla da je otkaz u SG na stolu i da je ona došla do njegovog stola i da je vidjela da nije potpisan i da je pošla ća dok je na pitanje je li zvala OG odgovorila da ne da što je ima zvati. Na daljnje pitanje je li ikad primila ikakvu pismenu opomenu ili bilo što tijekom rada kod poslodavca, odgovara da nije, da je primila nagradu za dobro obavljen rad kao i svi drugi djelatnici, božićnicu i maksimalne iznose nagrade koji je poslodavac mogao platiti kao i da ju poslodavac nije pozvao na bilo koji način da da obranu pismeno ili usmeno.

6.23. ZZ tuženika RG je iskazao da je Odluci o izvanrednom otkazu ugovora o radu prethodilo nepojavljivanje tužiteljice na poslu kao i ne dostava dokumentacije o eventualnim opravdanim razlozima nepojavljivanja na poslu, da nije bilo kolektivnog GO u razdoblju od 27. prosinca pa do 08. siječnja s obzirom da se završavalo gradilište koje je trebalo biti dovršeno do 31. prosinca i s obzirom da su uzeti poticaji od europskih fondova tako da je bilo nužno da se sve završi i preda na vrijeme, da su neki radnici sa drugih gradilišta krenuli na GO od 23. prosinca međutim neki su se i vratili 02. siječnja, a neki su ostali i raditi do 31. prosinca kako se ne bi izgubio kontinuitet rada. Nadalje je iskazao da se uvijek njega pitalo za GO međutim otkad je OG došla rekao je da je potrebno podnijeti OG zahtjev koja nakon toga njemu da na odobrenje i otkad je OG bila zaposlena da su zahtjeve predali ŽG, CG, R, a također i HG koja je zatražila GO od 27. prosinca do 31. prosinca, te je radila 02.,03.,04., siječnja da bi ponovno onda uzela 2 dana nakon Sveta tri kralja a koji zahtjev je također podnijela OG i koji je on potpisao. Također je iskazao da su gledali uvijek završiti gradilišta do Božića, ali za ured nije nikad postojalo kolektivni GO s obzirom da je trebalo napraviti završne račune sve do 15. siječnja jer se od 21. siječnja morao prijaviti PDV. Iskazao je i da se znalo iako se početkom godine donosio plan ukoliko bi se neki radovi odvijali za vrijeme kad bi netko predao zahtjev na GO da bi se taj godišnji odgodio do završetka tih radova i da je obično nekakva zaduženja i obveze pisao kroz viber grupu. Nadalje je iskazao i da za vrijeme dok tužiteljice nije bilo na poslu da je ona trebala preuzeti i poslove koje je obavljala HG tako da je između ostalog tu bio i zadatak da se odradi papirologija za preuzimanje robe jer se nije mogla preuzeti roba dok se ne riješi sva papirologija sa bar kodom, a između ostalog da je bilo tu i nekih drugih zadataka. Vezano za zaduženja tužiteljice iskazao je da je sve pisalo u grupama Capitalis ured i skladište, a jedno od zaduženja je bilo i priprema papirologije za popis materijala i alata u skladištu a kad je tužiteljica došla na posao da joj je on osobno dao popis obveza na radnom mjestu, a u tom popisu je bila cjelokupna administracija, odnosno materijalni dio, upis ulaza u Holobit programu i excel programu, upis sati rada u excel tablicu, upis GO i bolovanja u excel tablicu, upis obračuna plaće jer bi se na taj način izračunali koliko je trošak radnika po satu, tzv. K a također da je bila bitna i ta evidencija rada jer je bilo dosta radnika koji su to radili po mjesec i po ili više u komadu, čak su neki radili i po 3 mjeseca ovisi odakle su dolazili te bi onda nakon tog razdoblja ovisno koliko su ostvarili prava na slobodne dane išli određeni broj dana kod kuće, a što je u građevini sasvim normalno, a također da su svi radnici u firmi imali mail putem kojeg se mogla vršiti komunikacija, tako između ostalog su se preko maila radnicima slale i platne liste tko bi to tražio, a koje platne liste je slala LG koja je također vodila i evidenciju radnog vremena na osnovu koje je rađen i obračun terenskog dijela radnika na terenu. Nadalje, da je u dogovoru sa OG potpisao odluku o otkazu Ugovora o radu i stavio u njezinu ladicu jer je htio da ga ona uruči LG a ne HG zbog raznih opstrukcija u firmi i da joj je OG htjela uručiti, a da je ona odbila, da je 4. siječnja OG kontaktirala VG i da su se dogovorile da dođe 08. siječnja, da je OG bila u uredu a da je LG odbila primiti i nakon toga se vratilo preporučeno da je odbila uzeti nakon čega su ponovno poslali preporučeno i tek je tada zaprimila.

6.24. Svjedok KG iskazao je da će 18. siječnja 2026. biti 3 godine otkad radi u Capitalisu i s obzirom da nije odavde zahtjev za korištenje GO dostavljam poslodavcu na način da mu napiše koji dani mu trebaju kad ide kući i to odnese u firmu. Nadalje je iskazao da je 2023. išao kući 27. prosinca 2023. a da je do tada radio na Garištu jer je trebalo do kraja godine završiti sve radove i da su sa njim su još radili Č sa [adresa] koji su njihovi zaposlenici i s obzirom da se nije dobro osjećao molio je poslodavca dozvolu da 27. prosinca krene kući gdje se vratio tek iza pravoslavnog Božića na posao i tad je saznao da je tužiteljica dobila otkaz. Nadalje, da je na Garištu ostalo još radnika jer je trebalo završiti poslove, bilo je njih trojica poslovođa, jedan kolega i kolegica koja je većinom radila u firmi i da se ne može točno sjetiti tko je preuzeo njegove poslove. Iskazao je da koliko mu je poznato s obzirom da ja nije imao poslove u uredu osim sastanaka vezano za gradilište da je tužiteljica obavljala poslove vezano uz dokumentaciju, evidentiranje radnih sati, zapisnika sa gradilišta i slično te nema nikakvih saznanja o tužiteljičinom otkazu ugovora o radu, odnosno na koji način joj je isti uručen ali poznato mu je da kad je netko bolestan da treba otvoriti bolovanje kod osobnog liječnika i dostaviti obavijest poslodavcu u roku od 3 dana, da on osobno nije baš koristio bolovanja, ali s obzirom da su manja firma uvijek se prvo javi poslodavcu i nikad nije izostao s posla da se nije javio poslodavcu dok mu nije poznato da postoji kolektivni GO jer on osobno za korištenje GO kao što je rekao napiše zahtjev poslodavcu koji preda i koji mu on odobri. U odnosu na viber grupe i ono što može reći je što se tiče rada na gradilištu jest da se kroz viber grupu napišu poslove operative koji će se obavljati kroz par dana, da imaju i grupu samo za ured te su oni poslovođe uključeni u tu grupu zajedno sa onim koji rade u uredu. Što se tiče poruka u viber grupi i kad je na poslu i kad nije na poslu ono što se njega tiče pogleda jer to obično budu nekakve eventualne poruke vezano uz građevinsku dokumentaciju gdje se nešto nalazi ili gdje što treba dostaviti. Osobno je imao sa poslodavcem ugovor na fiksno radno vrijeme i na fiksnu plaću te je dobivao obavijest o isplati plaće dok platnu listu nije preuzimao. Vezano za način korištenja GO navodi da je obavješten prilikom početka rada koliko godišnjeg odmora ima i o načinu korištenja istoga, a o tome bi ga obavijestila gospođa HG te je ona vodila evidenciju o poslovođama i o radnim satima i o GO prije nego što bi ja zatražio od poslodavca pravo korištenja. Na pitanje koliko je te 2023. kod tuženika bilo zaposlenih radnika na gradilištu, odgovorio je da nije bilo više od 30 radnika, ali da ne zna točan broj radnika, da ih je on u svojoj grupi na Garištu imao 7, da se gradilište Garište predalo krajem prosinca, da je bio rok i da su se radovi na vrijeme završili, ali da time nisu bili gotovi i svi poslovi zato što treba napraviti zapisnik o primopredaji, treba otkloniti nedostatke tako da su iza toga također ostali raditi radove koje je investitor zahtijevao i da su na njegovom gradilištu ostali radnici koji su radili i da mu je poznato da je bilo još aktivnih gradilišta međutim on za ta gradilišta nije bio nadležan pa se ne može izjasniti koliko je ljudi ostalo raditi na ostalim gradilišta odnosno koja su gradilišta bila aktivna, ono što može reći jest da je Garište bilo prioritet. Na daljnje pitanje na koji je način obaviješten o korištenju GO, odgovara da je tamo bila HG zadužena te bi on usmeno prije zatražio korištenje GO i predao pisani zahtjev koji bi ona dalje proslijedila poslodavcu. Na poseban upit punomoćnice tuženika iskazao je i da je i prije 2023. radio u Capitalisu i da su i tad bila ista pravila vezano za korištenje GO. Na pitanje da li je vodio građevinski dnevnik, i da li je u razdoblju od 20. prosinca do 30. prosinca 2023. slao narudžbe materijala odgovorio je da jest ali do 27. prosinca dokad je bio tu ali da je narudžba materijala išla i dalje nakon što je otišao sukladno potrebama gradilišta jer dok je aktivno gradilište treba se i materijal naručivati dok je na pitanje je li u razdoblju od 20. prosinca 2023. ured radio i je li se isporučivao materijal odgovorio da koliko je upoznat da je radio a što se tiče isporuke imaju skladištara koji dobije spisak koji je odobren od strane poslodavca i on to nabavi i isporuči gradilištu. Na daljnje pitanje da li su mu platne liste slane na mail, odgovorio je da dobiva na mail, a da je prije bila obavijest o tome koliki je učinak i prije nije bilo na mail, na mail se šalje misli više od godinu dana, ne može se točno sjetiti. Također je iskazao i da se u građevinski dnevnik upisivao broj ljudi na gradilištu i što se radilo, da se sukladno Zakonu mora voditi građevinski dnevnik i u njega upisivati kao i da praksa firme da se narudžba materijala prvo šalje na grupu Capitalis, onda bi poslodavac davao naloge uredu da se provjere kupnja i isporuka materijala. Na daljnje pitanje da li su mu iz grupe Capitalis ured davale nalog za isporuku materijala u grupu Capitalis skladišta odgovorio je da sve njegove potrebe kao poslovođa on uputi na grupu Capitalis ured, a nakon odluke što će se nabaviti i koliko i gdje poslodavac da konačni raspored u grupu Capitalis skladište i da smjernice o nabavci. Na daljnje pitanje da li mu je poznato da skladištar kad uzima robu u Feroterma mora dati barcode odgovorio je potvrdno i da barcode daju djelatnici iz ureda kao i da su u završnim radovima naručivali robu u Feroterma zadnjih nekoliko dana prije završetka radova jer tamo nabavljaju inače materijal. Na daljnje pitanje da li mu je poznato da je 30. prosinca bilo otvorenje Garišta, odgovorio je da mu je poznato, ali nije bio prisutan tu, poznato mu je iz zahtjeva poslodavca da sve mora biti gotovo do tog datuma jer da će doći predstavnici investitora i svi sudionici za taj projekat, nadzorni organi, voditelji projekta koji su bili na neki način uključeni u projekat.

6.25. Svjedok TG je iskazao da je radio na Garištu sve do završetka radova, da već godinu dana ne radi u Capitalisu a da je prije toga radio nekih 2 godine i dok se Garište radilo je radio sve do kraja, nije koristio nikakav GO a bilo ih je više na gradilištu pošto je radove trebalo završiti i svi su bili koncentrirani na Garište. Nadalje je iskazao da ne zna da postoje ikakvi kolektivni GO jer je cijelo vrijeme za blagdane radio a također su radili i ostali poslovođe IG, CG i C i da su se nakon što je Garište bilo završeno morali raditi popravci. Što se tiče GO rečeno mu je i od strane poslovođe i od strane HG i ovdje tužiteljice da sve što mu treba da treba zatražit napismeno tako da bi putem maila GO zatražio od ureda i onda bi mu to odobrenje poslali preko maila direktor ili već tko je bio zadužen a kad bi bio bolestan ili ako bi bila kakva ozljeda na radu išao bi tu kod liječnika te bi to prijavio nadređenima, a ako bi bila kakva prehlada ili viroza tad ne bi išao u liječnika ali bi obavezno javio šefu ili bilo kojem drugom od rukovodećih ljudi. Također je iskazao da mu je poznato da je tužiteljica radila u uredu ali nije mu poznato koja su točno zaduženja imali pojedini u uredu, zna da je vodila evidenciju radnih sati i da bi je zvali vezano za radna odijela, a što se tiče platnih lista njih je dobivao putem maila. U odnosu na plan GO za 2023. za radnike odgovorio je da je većina zaposlenika sa prebivalištem izvan [adresa] i da su uzimali odmor i slobodno po potrebama, da su ovdje svi došli da bi zaradili i da svatko individualno koristi GO. Na pitanje je li mu poznato da su početkom godine od 3. -6. siječnja radili popis i inventuru skladišta, odgovorio je potvrdno navodeću da je tu bila i nova kolegica dok je na pitanje je li mu poznato da su na inventuri bili nazočni HG, EG, RG, FG, odgovorio potvrdno navodeći da je bio i O dok VG na navedenoj inventuri nije bila prisutna.

6.26. Svjedokinja EG je iskazala da je otkaz bio opravdan jer se tužiteljica nije pojavila na poslu 3 dana, da je ona u to vrijeme bila voditeljica ureda i da joj je bila nadređena te ona prije toga nije zatražila niti uopće spominjala da bi išla na godišnji odmor i s obzirom da je bilo puno posla vjerojatno je zaključila da ga zatraži da ga ne bi mogla ni dobiti a kada se nije pojavila na poslu osobno ju je kontaktirala i rekla joj da mora doći na posao te joj je rekla ako je bude tjerala da dođe da će prvo otvoriti bolovanje. Nadalje je iskazala da tako nešto nikad nije doživjela, da se zahtjev za korištenje godišnjeg odmora podnosio njoj osobno, dakle da od tužiteljice nije zaprimila nikakav niti usmeni a niti pismeni zahtjev, da se znalo da je bio kraj godine i da je trebalo završiti igralište i đački dom i popisati skladište te je od tužiteljice tražila stanje inventure od prošle godine što je bilo potrebno za popisati skladište. Također je iskazala i da to što je bila bolesna da joj je jako čudno jer nakon što je dobila otkaz je nekim čudom ozdravila i htjela doći po svoje stvari i kad je bila došla po svoje stvari da joj je osobno išla uručiti odluku o otkazu međutim odbila je preuzeti te joj je nakon toga otkaz poslala poštom, prvi put je također odbila preuzeti da bi tek zaprimila drugi put. Iskazala je i da je Odluku o otkazu donio i potpisao gospodin RG, da je ona kao voditeljica ureda zahtijevala da se zahtjevi za godišnji predaju pismeno, prvo bi ga ona odobrila pa onda gospodin RG i tek bi onda radniku dostavljali odobren zahtjev i svi su tako radili a što se tiče evidencije radnog vremena nju je vodila V te bi naknadno onda skupa provjerili je li sve u redu upisano. Što se tiče platnih lista one su se radnicima dostavljale putem maila. U odnosu na pokušaj prvog uručenja odluke o otkazu iskazala je da je tužiteljica došla zato što ju je ona zvala da dođe da joj uruči tu odluku kao i prateću dokumentaciju koja je bila uz navedenu odluku, međutim kad je došla odbila je preuzeti. Na poseban upit tužiteljice od kada do kada je radila kod tuženika, odgovorila je da je radila od prosinca pa otprilike negdje 3 mjeseca jer se morala vratiti u Zagreb radi djece. Na daljnje pitanje da li je upoznata sa Pravilnikom o radu i na koji način se određivao godišnji odmor, odgovorila je da je kao voditeljica ureda jako dobro bila upoznata sa Pravilnikom o radu, da su imali više puta sastanke na kojima je naglašavala da se zahtjev za godišnji treba predati pisanim putem, a što su poštivali svi osim tužiteljice dok je na pitanje da objasni kako se određivao godišnji odmor odgovorila da se postavlja zahtjev, a koji bi zahtjev odobrili ona pa onda direktor. Na daljnje pitanje koji je posao obavljala HG, odgovorila je da je obavljala poslove računovodstva dok je na pitanje tko je izdavao platne liste odgovorila računovodstvo pod njezinim nadzorom.

6.27. Iz iskaza svjedoka CG proizlazi da mu je poznato da je bila u viber grupi prepiska dok je bio na godišnjem odmoru i da je tužiteljica dobila otkaz jer nije bila na radnom mjestu a što je direktor očekivao. Nadalje je iskazao da je bio kraj godine i tad su se skupljali podatci o gradilištu a što se tiče korištenja njegovog godišnjeg odmora iskazao je da je bio u Capitalisu od 2018. te su se unaprijed dogovorili zbog specifične udaljenosti, da se dogovorio sa direktorom kao odgovornom osobom da koristi godišnji odmor za Božić ili Uskrs odnosno ako bi mu trebao godišnji u neko drugo vrijeme to bi mjesec dana prije najavio. Nadalje je iskazao da mu je poznato da je tužiteljica obavljala razne administrativne poslove, računovodstvene, financije te unošenje materijala, radne dozvole sa stranim radnicima, pratila gradilišta odnosno većinom je bio unos financijskih i računovodstvenih podataka i da se sjeća da je tad bio kraj godine i da je bilo otvoreno gradilište u starom gradu gdje su bili svi oni koji nisu bili na godišnjem odmoru s obzirom da je tu bio finish s obzirom da su rokovi bili probijeni i radilo se s manjim brojem ljudi. U odnosu na uredski dio posla, krajem godine je uvijek koliko se sjeća trebao biti netko u uredu, sve je to bila stvar dogovora sa direktorom, sjeća se da je negdje 2020. ili 2021. direktor rekao da ne mora nitko doći u ured, pa je na kraju opet netko trebao doći u ured jer je priroda posla takva da krajem godine uvijek netko treba biti u uredu. Na pitanje da li mu je poznato tko je vodio evidenciju radnog vremena i tko je davao platne liste odgovorio je da misli da su LG i HG bile zadužene za to, ali se ne može sad točno izjasniti jer se ne sjeća. Na poseban upit tužiteljice na koji način su se dobivale platne liste odgovorio je da misli elektronskim putem, ali misli da je to bilo nakon što je ona prestala raditi, ne može se točno sjetiti dok je na pitanje je li uobičajeno da su radnici u Capitalisu dobivali otkaz kad ne bi došli na posao također je odgovorio da se ne može baš sad točno sjetiti ali se sjeća da je bio problem s nekim radnicima i misli da su dobili neku kaznu, ali nije siguran. Na daljnje pitanje da li su radnici s njegovog gradilišta radili u razdoblju od 25. prosinca 2023. do 7. siječnja 2024. odgovorio je da je u to vrijeme on bio na dva gradilišta, jedno je bila gimnazija i još je bilo jedno gradilište gdje su radovi za vrijeme praznika stali, dio radnika koji je bio sa [adresa] odnosno od dalje su pošli kući, s tim da nisu svi s [adresa] išli kući jer nisu svi slavili Božić pa su se izjasnili da žele ostati raditi, dio radnika sa Garišta je otišao isto po dogovoru kući, dok su se svi ostali radnici s drugih gradilišta prebacili na Garište. Na daljnje pitanje je li za odobreni godišnji imao napismeno ili izrečeno odobrenje odgovorio je da je imao izrečeno odobrenje kao i da u tih 7 godina nikada nije pošao doma ili na godišnji odmor bez da je obavijestio ili se javio ili najavio korištenje godišnjeg ili odlazak.

6.28. Svjedokinja BG je iskazala da je u vrijeme kada je tužiteljica dobila otkaz ugovora o radu bila na godišnjem kojeg je dogovorila sa direktorom jer je išla na Korčulu, za ostale kolege se ne može izjasniti da li su bili na godišnjem odmoru ili su radili, ali je svoj godišnji odmor dogovorila usmeno sa direktorom i u to vrijeme kad je dogovorila s direktorom godišnji odmor nije se trebalo podnositi pisani zahtjev za korištenje godišnjeg odmora, dok je kasnije trebalo. Sjeća se da su u to doba bila otvorena tri gradilišta, ali nije joj poznato tko je na njima radio, jedino zna da je kolegica HG radila u prvom tjednu po novoj godini jer se osobno druže i zna da je bila u uredu a što se tiče platnih lista ona bi svako nekoliko mjeseci zatražila od HG da ih joj da na ruke, a kasnije su ih dobivali putem maila dok joj nije poznato tko je vodio evidenciju radnog vremena. Također je iskazala da se ne može izjasniti da li je bila potreba da netko iz ureda krajem godine bude u uredu s obzirom da je obavljala poslove inženjera te ne zna kako to ide sa računovodstvom i financijama i izdavanjem računa krajem godine. Također je iskazala da se sjeća OG, da je bila zaposlena ali se ne sjeća točno kad je došla zna, da je bila 2023. dok zna da je HG radila na poslovima prijave i odjave radnika, isplate plaća, izdavanje računa, knjiženje računa i ostale računovodstvene poslove. Na pitanje da li joj je poznato da bi HG posredovala između radnika i direktora vezano za korištenje bolovanja i godišnjeg odmora odgovorila je da joj nije poznato, da zna da je doznake od bolovanja trebalo dostaviti putem maila, da je barem ona tako dostavljala. Na poseban upit zz tuženika kad je HG bila na godišnjem odmoru a s obzirom da su bili radovi na Garištu tko je bio zadužen iz ureda davati kodove za preuzimanje robe u Feroterma odgovorila je da je bila zadužena HG, a na daljnje pitanje tko je bio zadužen kad je HG bila na godišnjem odgovorila je da joj to nije bilo poznato. Na daljnje pitanje koliko je u tom periodu bilo ljudi na Garištu odgovara je da ne zna odgovor na to pitanje, da jedino što može reći jest da je sa podizvođačem elektroinstalacija dogovorila da u tom periodu radi finu montažu. Na daljnje pitanje da li je bila na otvaranju garišta 31. 12. 2023. odgovorila je da nije.

7. Daljnji dokazi nisu izvođeni jer je ocijenjeno da je činjenično stanje dovoljno utvrđeno za donošenje odluke i da bi izvođenje daljnjih dokaza bilo protivno načelu ekonomičnosti postupka.

8. Predmet spora je zahtjev tužiteljice da se utvrdi da je nedopušten izvanredni otkaz ugovora o radu kojeg je tuženik dao tužiteljici Odlukom o izvanrednom otkazu ugovora o radu 4. siječnja 2023. tako da isti ne proizvodi nikakve pravne učinke, te da se naloži tuženiku da tužiteljicu vrati na poslove koje je obavljala do datog otkaza prema Ugovoru o radu na određeno vrijeme od 3.ožujka 2023.

8.1. U postupku nije sporno da je tuženik Odlukom o izvanrednom otkazu ugovora o radu od 4.siječnja 2023. otkazao tužiteljici ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen dana 3. siječnja 2023.

8.2. Sporno je da li je predmetna odluka o izvanrednom otkazu Ugovora o radu dopuštena i zakonita.

9. Sukladno odredbi čl. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23 dalje: ZOO) koji se primjenjuje sukladno odredbi čl. 8. st. 4. ZR stranke slobodno uređuju obvezne odnose, a ne mogu ih uređivati suprotno Ustavu, prisilnim propisima i moralu društva.

10. Člankom 8. st. 4. Zakona o radu („Narodne novine“ br. 93/14, 127/11, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23 dalje: ZR) propisano je da se na sklapanje, valjanost, prestanak ili drugo pitanje u vezi s ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, a koje nije uređeno ovim ili drugim zakonom, primjenjuju u skladu s naravi toga ugovora, opći propisi obveznoga prava.

10.1. Člankom 116. st. 1. ZR propisano je da poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznoga roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć dok je st. 2. propisano da se Ugovor o radu može izvanredno otkazati samo u roku od petnaest dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.

10.2. Nadalje, člankom 117.st.1. ZR je propisano da privremena nenazočnost na radu zbog bolesti ili ozljede nije opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.

10.3. Nadalje, člankom 119. st.1. ZR propisano je da je prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika poslodavac dužan radnika pisano upozoriti na obvezu iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede te obveze osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini dok je st.2. propisano da je prije redovitog ili izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika poslodavac dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini.

10.4. Nadalje, člankom 120. ZR je propisano da otkaz mora biti u pisanom obliku, da poslodavac mora u pisanom obliku obrazložiti otkaz i da se otkaz mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje, dok je člankom 121. propisano da otkazni rok počinje teći od dana dostave otkaza ugovora o radu.

10.5. Člankom 124. ZR propisano je da ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije dopušten i da radni odnos nije prestao, naložiti će vraćanje radnika na posao.

10.6. Nadalje, člankom 135. ZR propisano je da je u slučaju spora zbog otkaza Ugovora o radu teret dokazivanja postojanja opravdanog razloga za otkaz ugovora o radu na poslodavcu ako je ugovor o radu otkazao poslodavac a na radniku samo ako je on ugovor o radu otkazao izvanrednim otkazom ugovora o radu.

11.Temeljem odredbe članka 7. st.1. Zakona o parničnom postupku (NN broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 dalje: ZPP) stranke su dužne iznijeti činjenice na kojima temelji svoj zahtjev i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.

11.1. Odredbom čl. 219. st. 1. ZPP-a propisano je da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika dok ako sud na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju te činjenice zaključit će primjenom pravila tereta dokazivanja sukladno odredbi čl. 221 a ZPP-a.

12. Tijekom postupka je utvrđeno da je tuženik tužiteljici Odlukom o izvanrednim otkazom Ugovora o radu od 4.siječnja 2024. otkazao Ugovor o radu na određeno vrijeme od 3.ožujka 2023. zbog povrede obveze iz radnog odnosa zbog koje nastavak radnog odnosa nije moguć i to bez prava na otkazni rok jer se tužiteljica nije pojavila na poslu dane 27. 28., i 29.prosinca 2023. te 2., 3. i 4. siječnja 2024. Također je utvrđeno da je predmetnu odluku tužiteljica zaprimila 26.siječnja 2024. a na koju odluku je izjavila Zahtjev za zaštitu-ostvarenje prava iz radnog odnosa sa zahtjevom da se Odluka o izvanrednom otkazu ugovora o radu poništi navodeći da predmetne dane nije dolazila na posao jer su djelatnici tuženika uz njegovo znanje i suglasnost koristili kolektivni godišnji odmor pa tako i ona i da joj ničim nije određeno da mora dolaziti na posao u navedene dane jer nisu radila niti gradilišta pa ni zaposlenici tvrtke na gradilištima a niti su radili zaposlenici u uredu osim OG koja nije ostvarila pravo na godišnji odmor u 2023. te HG koja je imala neodgodiv posao samo na dan 2.siječnja 2023. koji dan je odradila i nastavila koristiti godišnji do 8.siječnja 2023. Uvidom u elektronički zapis Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje utvrđeno je da je tužiteljica bila u radnom odnosu kod tuženika od 3.ožujka 2023. do 4.siječnja 2024. Također je utvrđeno i da je izostala sa posla na dane 27., 28. i 29. prosinca 2023. te 2. i 3. siječnja 2024. bez da je o tome obavijestila zz tuženika, bilo usmenim ili pismenim putem što proizlazi kako iz iskaza zz tuženika tako i iz iskaza same tužiteljice dok niti iz iskaza saslušanih svjedoka a niti iz isprava priloženih spisu, evidencija radnog vremena i obračuna plaća za saslušane svjedoke i HG kao niti poruka u viber grupi ne proizlazi da su svi radnici tuženika bili na godišnjem odmoru niti da je kolektivni godišnji odmor praksa tuženika a niti iz viber komunikacije a niti iz iskaza saslušanih svjedoka ne proizlazi da je gradilište Garište predano 27.prosinca 2023. a niti iz novinskih članaka koji su priloženi spisu i koji su datirani na 29.prosinca 2023. već suprotno, proizlazi da su se radovi na gradilištu Garište nastavili i nakon 27.prosinca 2023., u dane kada je bio navodni kolektivni godišnji odmor kod tuženika već ih iskaza svih saslušanih svjedoka proizlazi da su korištenje godišnjeg odmora unaprijed dogovorili sa zz tuženika dok jedino iz iskaza tužiteljice proizlazi da je godišnji odmor dogovorila sa zaposlenicom u uredu HG smatrajući je odgovornom osobom za dogovor oko korištenja godišnjeg odmora.

13. Otkaz je specifična sankciju radnog prava za neispunjavanje obveza iz ugovora o radu dok Zakon o radu posebno ne propisuje što se smatra kršenjem obveze iz radnog odnosa, pa se dopuštenost ovog otkaza procjenjuje prema okolnostima pojedinog slučaja. Razlog za otkaz uvijek mora dokazati onaj tko daje otkaz dakle, poslodavac mora dokazati da je radnik prekršio obveze iz radnog odnosa odnosno da su se ispunili zakonski uvjeti za izvanredan otkaz ugovora o radu te ukoliko isti ne dokaže postojanje opravdanog razloga za donošenje odluke o otkazu ugovora o radu radniku, sud će utvrditi nedopuštenom odluku poslodavca o izvanrednom otkazu ugovora o radu. Slijedom navedenog, izostajanje tužiteljice sa posla ne opravdava činjenica da je ista smatrala da joj sukladno dotadašnjoj praksi i time što joj je tako rekla HG pripada pravo otići na godišnji odmor jer je kod tuženika kolektivni godišnji odmor odnosno izostati sa posla na dane 27., 28. i 29. prosinca 2023. te 2. i 3. siječnja 2024. budući da radnik, ovdje tužiteljica, nije ovlaštena sama odrediti vrijeme korištenja godišnjeg odmora već je dužna o namjeri korištenja godišnjeg odmora izvijestiti svoje pretpostavljene a za koje je i sama iskazala da su joj to OG kao voditeljica odjela i zz tuženika RG te koristiti godišnji odmor tek po primitku odobrenja za korištenje godišnjeg odmora a navod tužiteljice da kod tuženika ne postoji nikakva formalna procedura za odobrenje godišnjeg odmora a niti da se treba tražiti u pisanoj formi već da se zahtjevi za godišnji odmor rješavaju usmenim putem i da su i njoj na takav način odobreni od radnice koja vodi kadrovske poslove HG su u suprotnosti sa iskazima saslušanih svjedoka koji su u bitnome isto iskazivali i to da se korištenje godišnjeg odmora treba pisano ili usmenim putem iskomunicirali sa zz tuženika dok postojanje kolektivnog godišnjeg odmora kod tuženika ne proizlazi niti iz viber komunikacije a niti iz iskaza saslušanih svjedoka a niti iz evidencije radnog vremena koje su u spisu priložene za saslušane svjedoke i HG.

14. Sukladno odredbi članka 117. st. 2. ZR poslodavac je u postupku otkazivanja dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti da nije opravdano da to učini, a time što je poslodavac propustio da omogući radniku obranu ne znači da je time povrijedio odredbe o postupku prije otkazivanja i da bi posljedice toga bila nedopuštenost otkaza ugovora o radu. Tuženik je postupak otkazivanja proveo sukladno odredbama ZR unatoč tome što tužiteljici nije dana mogućnost obrane a činjenica da je tužiteljica izostala neopravdano sa posla 5 radnih dana i nakon viber poruke koja joj je bila upućena da mora do **.**.2024. s OG završiti poslove rekla OG da će onda otvoriti bolovanje jer je bolesna a bez da je dostavila Potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad zbog bolesti pa niti naknadno navodeći da nitko od nje to nije tražio dok iz iskaza svih saslušanih svjedoka proizlazi da su se potvrde o privremenoj nesposobnosti dostavljale na mail i da se u slučaju bolesti odmah obavještavao zz tuženika je upravo takva okolnost koja oslobađa poslodavca omogućiti radniku davanje obrane u postupku otkazivanja ugovora o radu. Tužitelj je u parnici dokazao opravdani razlog za otkaz, a postupak otkazivanja nije proveden protivno odredbama ZR, stoga je otkaz dopušten. Kako je po ocijeni ovoga suda neosnovan zahtjev tužiteljice na utvrđenje nedopuštenim otkaza time je neosnovan i zahtjev da radni odnos nije prestao, te nisu ispunjene ni zakonske pretpostavke za vraćanje tužiteljice na rad zbog nedopuštenog otkaza po čl. 122. st. 1. ZR. ( točka I. izreke).

15. O troškovima parničnog troška odlučeno je temeljem članka 154. st. 1. ZPP-a u svezi članka 155. ZPP-a. Tuženiku je tako priznato pravo na naknadu troška nastalog po osnovi zastupanja po punomoćnici iz reda odvjetnika i to jednokratne nagrade u iznosu od 500,00 EUR (250b Tbr.7.t.2 Tarife ) za četiri radnje u postupku i to za davanje odgovora na tužbu od 27.ožujka 2024., sastav podnesaka od 18.srpnja 2024. i 25.rujna 2024. i troškovi zastupanja na ročištu 5. rujna 2024. te troškove zastupanja na ročištima 29.listopada 2024., 9.lipnja 2025., 16.rujna 2025. i 6.studenog 2025. po 100,00 EUR (Tbr.7.t.2.2Tarife), sve uvećano za PDV 25% u iznosu od 225,00 EUR, ukupno iznos od 1.125,00 EUR. Sukladno odredbi čl. 151. st. 3. ZPP tuženiku pripadaju i zatražene zakonske zatezne kamate na dosuđeni mu iznos parničnog troška tekuće od dana donošenja ove odluke pa do isplate. ( točka II. izreke).

16. Tuženiku nisu priznati zatraženi troškovi na ime avionskih karti ZG-DU-ZG za ročišta 5.rujna 2024., 29.listopada 2024., 9.lipnja 2025., 16.rujna 2025. i 6.studenog 2025. kao ni troškovi smještaja za dane 29.listopada 2024. i 16.rujna 2025. u ukupnom iznosu od 1.080,19 EUR jer u pravilu trošak zastupanja odvjetnika čije je sjedište izvan područja suda pred kojim se vodi parnica može iznositi samo toliko koliko bi iznosio i trošak odvjetnika čije je sjedište u mjestu parničnog suda s obzirom da na području svakog suda ima više odvjetnika koji mogu zastupati stranku u postupku pa teret troška angažiranja odvjetnika izvan sjedišta suda pada na onu stranku koja ga je angažirala, sve sukladno pravnom shvaćanju revizijskog suda zauzetom u nizu odluka (primjerice u odluci broj Rev-550/2023 od 3. listopada 2023).

Dubrovnik, dana 29. prosinca 2025.

Sutkinja

Ines Bračanov Čuljat

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana računajući od održavanja ročišta za objavu presude ukoliko je stranka bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu, odnosno od primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude. Žalba se podnosi ovom sudu, pismeno, u 3 (tri) primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

DNA:

- punomoćniku tužitelja

- punomoćniku tuženika