Poslovni broj: Us I-1501/2024-12
REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U SPLITU
Split, Put Supavla 1
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Splitu, po sucu Sandri Ćoraš Gega, te Katiji Stermšek, zapisničarki, u upravnom sporu tužiteljice: ČD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], uz sudjelovanje opunomoćenice za prijem pismena u [adresa] UD iz [adresa], protiv tuženika: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Središnja služba, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, kojeg zastupa opunomoćenica ČDŠ, diplomirana pravnica i zaposlenica, temeljem generalne punomoći položene kod Upravnog suda u Splitu, radi razmjernog dijela invalidske mirovine, nakon javne rasprave zaključene dana 24. listopada 2025. u prisutnosti opunomoćenice tuženika, dana 29. prosinca 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice kojim traži da se poništi rješenje tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe KLASA: UP/II 141- 02/24-03/03430414486, URBROJ: 341-99-06/2-24-2653 od dana 7. svibnja 2024.
Obrazloženje
1. U tužbi, podnesenoj protiv rješenja tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe KLASA: UP/II 141-02/24-03/03430414486, URBROJ: 341-99-06/2-24-2653 od dana 7. svibnja 2024. te podnescima dostavljenim u tijeku ovog upravnog spora, tužiteljica je, u bitnom, navela da tuženik u istom na str. 2, pasus 3, pogrešno navodi da je u obrazloženju prvostupanjskog rješenja navedeno da pridodani staž iznosi 00 godina, 2 mjeseca i 13 dana jer je navedeno da iznosi 00 godina, 2 mjeseca i 11 dana, dalje na stranici 2, pasus 8, da je pogrešno navedeno da mirovinski staž u Republici Hrvatskoj iznosi 02 godine, 07 mjeseci i 27 dana jer da isti iznosi 02 godine 05 mjeseci i 21 dan i na str. 2, pasus 8, pogrešno da je navedeno da ukupan mirovinski staž osiguranja određen prema čl. 17. Ugovora o socijalnom osiguranju s BiH iznosi 33 godine, 10 mjeseci i 24 dana jer da isti iznosi 33 godine, 08 mjeseci i 18 dana. S obzirom na odredbu čl. 32. st. 4 Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj: 157/2013, 151/2014, 33/2015, 93/2015, 120/2016, 18/2018-Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske 62/2018, 115/2018, 102/2019, 84/2021 i 119/2022, skraćeno ZOMO), a koju prvostupanjsko tijelo u svom obrazloženju nije navodilo, njezin pridodani staž da treba iznositi dvije godine. Naprijed navedena zakonska odredba da se odnosi na određivanje pridodanog staža, tj. vremena kada ono počinje, a ne na vrijeme trajanja pridodanog staža koje da je regulirano isključivo odredbom čl. 32. st. 3 ZOMO. Također, da njezin mirovinski staž u Republici Hrvatskoj iznosi 04 godine 8 mjeseci i 2 dana (mirovinski staž+dodani koji da se uzima u obzir prilikom određivanja pridodanog staža u skladu sa čl. 32. st. 4. ZOMO) što da je suprotno navodu tuženika iz pobijanog rješenja na stranici 2, pasus 9, pa da je neutemeljeno utvrđenje iz pobijanog rješenja da pridodani staž ne može iznositi 02 godine koliko iznosi i mirovinski staž navršen u Republici Hrvatskoj. Isto tako, da je u pobijanom rješenju ostalo nejasno na koji način je došlo do izračuna pridodanog staža u trajanju od 2 mjeseca i 11 dana. Budući da je tužiteljica dana 30. studenog 2017. (vrijeme potpunog gubitka radne sposobnosti) imala navršenih 56 godina da pridodani staž u iznosu od 2 mjeseca i 11 dana, prema članku 32. st. 3. ZOMO, nije pravilno utvrđen i da je trebao iznositi u skladu sa naprijed navedenom zakonskom odredbom 2 godine. Imajući u vidu sve navedeno da predlaže Upravnom sudu u Splitu da donese presudu kojom se poništava osporeno rješenje tuženika kao i prvostupanjsko upravno rješenje. Ujedno da moli sud da je oslobodi plaćanja sudske pristojbe.
2. Tuženik je u odgovoru na tužbu, citirajući odredbu čl. 32. st. 1. ZOMO, naveo da se trajanje pridodanog staža računa tako da se u mirovinski staž priznaju i pribroje fiktivna razdoblja od datuma invalidnosti, odnosno smrti osiguranika, pa do navršene 55. godine života osiguranika u trajanju 2/3, te nakon 55. do navršene 60-te godine života u trajanju od 1/2 (članak 32. stavak 3. ZOMO) i to upravo zato jer osiguranik zbog smrti ili i invalidnosti nije bio u mogućnosti navršiti puni mirovinski staž. Prema članku 32. stavku 4. ZOMO, ako je osiguranik bio osiguran u državi članici Europske unije ili državi s kojom je sklopljen međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju, da se pridodani staž određuje razmjerno udjelu mirovinskog staža koji se računa prema ovome Zakonu i ukupnoga mirovinskog staža obračunatog pribrajanjem staža iz odnosne države, a u skladu s uredbama Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti ili međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju s tom državom. S obzirom da je kod žaliteljice dana 30. studenog 2017., zbog bolesti, nastao potpuni gubitak radne sposobnosti prema članku 39. stavku 4. ZOMO, da je rođena **.**.1961. i da je dana 30. studenog 2017. navršila 56 godina, da mirovinski staž u Republici Hrvatskoj, prema čl. 24. ZOMO iznosi 2 godine, 7 mjeseci i 27 dana, da se mirovinski staž u Bosni i Hercegovini uzima u trajanju od 31 godine, 2 mjeseca i 27 dana, da ukupna razdoblja osiguranja, prema članku 17. Ugovora , navršena u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, iznose 33 godine, 10 mjeseci, 24 dana, trajanje pridodanog staža da je pravilno određeno razmjerno udjelu mirovinskog staža koji se računa prema ZOMO-u (ukupni mirovinski staž + dodani) i ukupnoga mirovinskog staža obračunatog pribrajanjem staža iz Bosne i Hercegovine, u skladu s člankom 32. ZOMO. S obzirom na to da tužiteljica u Republici Hrvatskoj ima od 2 godine i 7 mjeseci mirovinskog staža, a da se pridodani staž računa razmjerno udjelu mirovinskog staža ostvarenog u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, da je pridodani staž pravilno utvrđen u trajanju od jednog mjeseca i 13 dana. Slijedom navedenog, da predlaže da se donese presuda kojom se tužbeni zahtjev odbija.
3. Na ročištu održanom kod ovog Suda dana 24. listopada 2025. opunomoćenica tuženika navela je da ostaje kod navoda iznesenih u odgovoru na tužbu kao i navoda iznesenih u obrazloženju osporenog rješenja tuženika.
4. Osporenim rješenjem tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe KLASA: UP/II 141-02/24-03/03430414486, URBROJ: 341-99-06/2- 24-2653 od dana 7. svibnja 2024. odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Splitu KLASA: UP/I 141-02/23-03/03430414486, URBROJ: 341-18-06/2-23-51247 od dana 22. ožujka 2024. kojim je pod točkom I. poništeno rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Splitu, KLASA: UP/I 141-02/22- 03/03430414486, URBROJ: 341-18-06/2-22-33250, broj: 111462 od dana 6. lipnja 2023., a pod točkom II. MD, ovdje tužiteljici, državljanki Bosne i Hercegovine, kod koje je zbog bolesti nastao potpuni gubitak radne sposobnosti, priznato je, počevši od 1. prosinca 2021., pravo na razmjerni dio invalidske mirovine u svoti od 25,11 EUR mjesečno, u koju je uračunat i dodatak na mirovinu. Umjesto te mirovine, određena je najniža mirovina u svoti od 37,97 EUR.
5. Sud je izveo dokaze pregledom i čitanjem cjelokupne dokumentacije koja se nalazi u spisu kojeg je dostavilo upravno tijelo, u kojem je doneseno osporeno rješenje, te u spisu upravnog spora.
6. U sporu je održana rasprava koja je bila zakazana da bi se strankama dala mogućnost, sukladno članku 6. ZUS-a, očitovanja o činjenicama i pravnim pitanjima odlučnim za rješenje ove upravne stvari.
7. Temeljem provedenih dokaza tijekom upravnog postupka kao i tijekom ovog spora, nakon održane usmene i javne rasprave, te nakon razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja sukladno odredbi članka 114. stavka 3. ZUS-a, kao i savjesnom ocjenom svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, Sud je ocijenio da tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.
8. Predmet ovog upravnog spora je, u skladu s odredbom čl. 3. ZUS-a, ocjena zakonitosti osporavanog rješenja tuženika.
9. Odredbom čl. 32. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22, dalje: ZOMO) propisano je da je pridodani staž razdoblje koje se pridodaje prigodom određivanja invalidske mirovine i obiteljske mirovine ako osiguranik nije navršio 60 godina života. Stavkom 2. istog članka propisano je da pridodani staž počinje: kod invalidske mirovine - na dan nastanka smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, kod obiteljske mirovine - na dan smrti osiguranika, dok je stavkom 4. istog članka propisano ako je osiguranik bio osiguran u državi članici Europske unije ili državi s kojom je sklopljen međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju, pridodani se staž određuje razmjerno udjelu mirovinskog staža koji se računa prema ovome Zakonu i ukupnoga mirovinskog staža obračunatog pribrajanjem staža iz odnosne države, a u skladu s uredbama Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti ili međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju s tom državom.
10. Uvidom u spis tuženog tijela KLASA: UP/II 141-02/24-03/03430414486 utvrđeno je: da je postupak za ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu pokrenut na zahtjev podnesen dana 24. svibnja 2022. nadležnoj ustanovi u BiH; da je tužiteljici rješenjem HZMO, Područne službe Split, broj: 111462 od dana 6. lipnja 2023. priznato pravo na razmjerni dio invalidske mirovine počevši od dana 1. prosinca 2021.; da je tužiteljica na navedeno rješenje uložila žalbu zbog mirovinskog staža navršenog u Republici Hrvatskoj; da je, prema nalazu i mišljenju ovlaštenog vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Područnog u reda u Zagrebu, broj dnevnika: 869575 od dana 14. veljače 2023., kod tužiteljice zbog bolesti dana 30. studenog 2017. nastao potpuni gubitak radne sposobnosti prema čl. 39. st. 4. ZOMO; da je prema čl. 129. ZOMO dana 16. ožujka 2023. Samostalni sektor za reviziju nalaza i mišljenja o invalidnosti Ministarstva rada i mirovinskoga sustava (broj dnevnika: 23064) dao suglasnost na navedeni nalaz i mišljenje o invalidnosti; da je tužiteljica rođena dana **.**.1961. pa da je dana 30. studenog 2017. navršila 56 godina života; da radni vijek tužiteljice, utvrđen prema čl. 56. st. 3. i 4. ZOMO, iznosi 36 godina; da mirovinski staž prema čl. 24. ZOMO, koji se računa za stjecanje prava na mirovinu, na teret hrvatskoga mirovinskog osiguranja iznosi do dana 30. studenog 2017., 2 godine, 7 mjeseci i 27 dana (PRILOG MIROVINSKI STAŽ); da je tužiteljica u BiH navršila razdoblja osiguranja od 1. listopada 1980. do 29. studenog 2017. u trajanju od 33 godine, 08 mjeseci i 18 dana; da se vrijeme osiguranja u BiH preklapa s mirovinskim stažem na teret Republike Hrvatske u razdoblju od 10. lipnja 1999. do 29. studenog 2001., u trajanju od 02 godine, 05 mjeseci i 21 dan, te da se prema čl. 17. Ugovora ta razdoblja ne uzimaju u obzir na teret inozemnog nositelja mirovinskog osiguranja, tako da se vrijeme osiguranja u BiH uzima u trajanju od 31 godinu, 02 mjeseca i 27 dana; da ukupan mirovinski staž osiguranja, određen prema čl. 17. Ugovora o socijalnom osiguranju s BiH iznosi ukupno 33 godine, 10 mjeseci i 24 dana; da pridodani staž prema odredbi čl. 32. ZOMO-a iznosi 00 god., 02 mj. i 13 dana; da se, prema čl. 32.a ZOMO-a, u ukupni mirovinski staž za određivanje mirovine stvarno navršenom mirovinskom stažu dodaje razdoblje od 6 mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete - roditelju - majci - posvojiteljici - roditelju - ocu - posvojitelju, što da ukupno iznosi 02 godine; da ukupan mirovinski staž koji se uzima za izračun invalidske mirovine iznosi 04 god., 10 mj. i 10 dana; da je na temelju navedenih činjenica utvrđeno da je tužiteljica dana 1. prosinca 2021. ispunila uvjete za priznanje prava na razmjerni dio invalidske mirovine prema čl. 56. st. 1. - st. 5. ZOMO; da se svota razmjernog dijela invalidske mirovine izračunava prema čl. 79. st. 1. i 2. i čl. 81.- 88. ZOMO te da na dan 1. prosinca 2021. iznosi 148,97 kn mjesečno (PRILOG: IZRAČUN MIROVINE) što da preračunato po fiksnom tečaju konverzije (7,53450) iznosi 19,77 EUR (PRILOG: IZRAČUN MIROVINE); da se, u smislu čl. 79. st. 2. ZOMO, u svotu mirovine uračunava, kao sastavni dio mirovine, dodatak na mirovinu, određen na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (Narodne novine br. 79/2007) te da mirovina iznosi 189,19 kn (25,11 EUR); da se umjesto te svote razmjernog dijela invalidske mirovine određuje, prema čl. 90. ZOMO, najniža mirovina u svoti od 286,12 kn (37,97 EUR), izračunata na način da se aktualna vrijednost mirovine (71,53 kn) pomnoži s ukupnim brojem godina mirovinskog staža navršenog u Republici Hrvatskoj (4) i mirovinskim faktorom (1,000) te polaznim faktorom (1,0).
11. U obrazloženju osporenog rješenja tuženika navedeno je da je rješenjem Područne službe u Splitu, broj: 111462 od dana 22. ožujka 2024. poništeno rješenje iste službe, broj: 111462 od dana 6. lipnja 2023. i da je žaliteljici priznato, počevši od dana 1. prosinca 2021. pravo na razmjerni dio invalidske mirovine. Vezano za žalbeni navod žaliteljice da u pobijanom rješenju nije navedeno da se žalba odnosila i na nepravilan izračun pridodanog staža, a koji žalbeni navodi nisu uopće cijenjeni, da se napominje da je u obrazloženju pobijanog rješenja na 2. stranici u 5. i 6. odlomku, između ostalog, navedeno da pridodani staž prema odredbi članka 32. ZOMO-a iznosi 00 godina, 02 mjeseca i 13 dana, da je pridodani staž razdoblje koje se pridodaje pri određivanju invalidske mirovine ako osiguranik nije navršio 60 godina života i da se računa na način da se razdobljima u kojima osiguranik nije ostvario staž osiguranja pribroje razdoblja do navršene 55. godine života osiguranika u trajanju od dvije trećine, a nakon 55. do navršene 60. godine života osiguranika u trajanju od jedne polovine, te da isti nije osnovan. Prema odredbi čl. 32. st. 1. ZOMO da je pridodani staž razdoblje koje se pridodaje prigodom određivanja invalidske mirovine i obiteljske mirovine ako osiguranik nije navršio 60 godina života. Člankom 32. st. 2. ZOMO da je propisano da pridodani staž počinje: kod invalidske mirovine - na dan nastanka smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, kod obiteljske mirovine - na dan smrti osiguranika. Trajanje pridodanog staža da se računa tako da se priznaju u mirovinski staž i pribroje fiktivna razdoblja od datuma invalidnosti, odnosno smrti osiguranika, pa do navršene 55. godine života osiguranika u trajanju 2/3, te nakon 55. do navršene 60. godine života u trajanju od 1/2 (članak 32. stavak 3. ZOMO) i to upravo zato jer osiguranik zbog smrti ili i invalidnosti nije bio u mogućnosti navršiti puni mirovinski staž. Prema čl. 32. st. 4. ZOMO ako je osiguranik bio osiguran u državi članici Europske unije ili državi s kojom je sklopljen međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju, pridodani se staž određuje razmjerno udjelu mirovinskog staža koji se računa prema ovome Zakonu i ukupnoga mirovinskog staža obračunatog pribrajanjem staža iz odnosne države, a u skladu s uredbama Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti ili međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju s tom državom. S obzirom da je kod žaliteljice dana 30. studenog 2017., zbog bolesti, nastao potpuni gubitak radne sposobnosti prema čl. 39. st. 4. ZOMO, da je rođena **.**.1961. i da je dana 30. studenog 2017. navršila 56 godina, da mirovinski staž u Republici Hrvatskoj, prema čl. 24. ZOMO iznosi 02 godine, 07 mjeseci i 27 dana, da se mirovinski staž u Bosni i Hercegovini uzima u trajanju od 31 godine, 02 mjeseca i 27 dana, da ukupna razdoblja osiguranja, prema članku 17. Ugovora, navršena u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, iznose 33 godine, 10 mjeseci i 24 dana, trajanje pridodanog staža da je pravilno određeno razmjerno udjelu mirovinskog staža koji se računa prema ZOMO-u (ukupni mirovinski staž + dodani) i ukupnoga mirovinskog staža obračunatog pribrajanjem staža iz Bosne i Hercegovine, u skladu s čl. 32. ZOMO. S obzirom na to da žaliteljica u Republici Hrvatskoj ima samo 02 godine i 07 mjeseci mirovinskog staža, a pridodani staž se računa razmjerno udjelu mirovinskog staža ostvarenog u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, da pridodani staž ne može iznositi 02 godine koliko iznosi i mirovinski staž navršen u Republici Hrvatskoj, a s kojom obrazloženjem se u cijelosti slaže i ovaj Sud.
12. Slijedom svega naprijed navedenog, po ocjeni ovog Suda, prigovori tužiteljice (da joj je pogrešno obračunat staž) nisu od utjecaja radi donošenja eventualno drugačije odluke u ovoj upravnoj stvari iz razloga što je u upravnom postupku koji je prethodio ovom upravnom sporu, činjenično stanje potpuno i pravilno utvrđeno, nisu povrijeđena pravila postupka koja bi bila od utjecaja na rješavanje ove upravne stvari, niti je pogrešno primijenjen pravni propis na štetu tužiteljice te je osporeno rješenje obrazloženo u skladu s odredbom čl. 98. st. 5. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ br. 47/09 i 110/21, dalje: ZUP-a) suprotno navodima tužiteljice.
13. U izloženim okolnostima, a uzimajući u obzir navedene zakonske odredbe, osporavana odluka tuženika je zakonita. Nisu ostvareni ni razlozi ništavosti pojedinačne odluke iz članka 128. stavka 1. ZUP-a, a na koje ovaj Sud, temeljem članka 31. stavka 2. ZUS-a, pazi po službenoj dužnosti.
14. Radi toga je, na temelju odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a, valjalo odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan te odlučiti kao u izreci presude.
U Splitu, 29. prosinca 2025.
S U D A C
Sandra Ćoraš Gega
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. ZUS-a).
DN-a:
- tužiteljici putem opunomoćenice za prijem pismena u [adresa] UD iz [adresa],
- tuženiku Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Središnjoj službi, Zagreb, Mihanovićeva 3
- u spis