Poslovni broj: UsI-2534/2024-11

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sucu Sandri Ćoraš Gega, te Katiji Stermšek, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja: OJ iz [adresa], protiv tuženika: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Središnja služba, Zagreb, Antuna Mihanovića 3, OIB: 84397956623, kojeg zastupa opunomoćenik VJ, diplomirani pravnik i zaposlenik, temeljem generalne punomoći položene kod Upravnog suda u Splitu, radi prava iz invalidske mirovine, nakon javne rasprave zaključene dana 24. studenog 2025. u nazočnosti opunomoćenika tuženika, dana 29. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži da se poništi rješenje tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe KLASA: UP/II-141- 02/24-01/03348629922, URBROJ: 341-99-05/3-24-2853 od dana 24. rujna 2024.

Obrazloženje

1. U tužbi, podnesenoj protiv rješenja tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe KLASA: UP/II-141-02/24-01/03348629922, URBROJ: 341-99-05/3-24-2853 od dana 24. rujna 2024., tužitelj je, u bitnom, naveo da mu je rješenjem HZMO, Područne službe u Dubrovniku, broj: 11210 od dana 20. svibnja 2007., priznato pravo na invalidski mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad, uzrokovan dijelom - 20% bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a dijelom - 80% bolesti izvan tih okolnosti (tada da nije imao priznat status hrvatskog ratnog vojnog invalida). Navod iznesen u nalazu i mišljenju, pribavljenom od strane tuženika, da se „ne evidentira značajnije pogoršanje ratnog PTSP“ da je paušalan, a za njega kao hrvatskog branitelja dragovoljaca Domovinskog rata sa 1.865 dana (borbenog sektora) sudjelovanja u Domovinskom ratu (više od 5 godina) da je uvredljiv jer da je taj ratni PTSP na njega ostavio nezamislive posljedice – da ne može spavati, da se otuđio, da ima morne snove. Iz rata da je izišao kao promijenjena osoba, da nije zasnovao obitelj, da ispred sebe nije vidio budućnost jer da je „zarobljen“ ratnim strahotama. Za njega da je nakon rata život u pravom smislu prestao. Pogoršanje PTSP-a da kod njega ne može biti kroničnije i trajnije. Sve da je to jasno vještacima, ali da tu činjenicu ignoriraju. Prvenstveno da ističe da mu se u postupku priznavanja statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida utvrđuje tjelesno oštećenje 20% za stalno, po osnovi bolesti PTSP-a i trajne promjene osobnosti što da su ujedno glavne bolesti koje su od utjecaja na gubitak radne sposobnosti. Nadalje, u komorbiditetu sa kroničnim PTSP-om da se javlja depresivni poremećaj, koji da se ne može isključiti kao posredna posljedica ratnih trauma. U psihijatrijskoj znanosti da je poznata činjenica da su nakon izlaganja traumatskom događaju, koji izaziva osjećaj straha, bespomoćnosti i užasa, moguće i dugotrajnije štetne posljedice na duševno zdravlje u vidu simptoma posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP). Osoba s tim poremećajem da trpi ponovno proživljavanje traume, izbjegavanje i emocionalnu prazninu te simptome pojačane pobuđenosti. Oboljeli od PTSP-a da vrlo često istovremeno imaju poremećaj raspoloženja i anksiozni poremećaj. Posebnu pozornost da zaslužuje depresija. Osobe s ovim komorbiditetom da pokazuju znatno teže simptome oba poremećaja i teži funkcionalni ispad od osoba sa izoliranim PTSP-om ili depresijom. Znatno da je povećan rizik za pokušaj samoubojstva, a odgovor na primijenjeno liječenje da je smanjen. Ta činjenica da se na nijedan način ne može isključiti kod ocjene postotka uzroka potpunog gubitka radne sposobnosti u dijelu bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Mora se postaviti pitanje, koje su to bolesti koje su čak 80% uzrok gubitka radne sposobnosti? Iz medicinske dokumentacije da je vidljivo da mu se, pored navedenih bolesti, dijagnosticira bol u vratu, visoka razina kolesterola i tremor-koji da mu se javlja isključivo u stresnim situacijama (posljedica da je ratnog stresa). Te bolesti da nisu od utjecaja na radnu sposobnost te da spadaju u sporedne bolesti koje da ne utječu na radnu sposobnost. Teško da se može shvatiti čime su motivirani vještaci, da na takav način određuju uzrok gubitka radne sposobnosti, jer da nema suvislog argumenta za to. Očito je da se radi o procjeni, a ne o stručnom i profesionalnom mišljenju, što da u svakom slučaju nije u skladu s pravilima struke. Slijedom navedenog da Upravnom sudu Splitu predlaže da poništi pobijano rješenje tuženika (radi ekonomičnosti postupka i prvostupanjsko rješenje), da meritorno riješi uzrok gubitka radne sposobnosti, da mu vrati dostojanstvo čovjeka i hrvatskog branitelja jer da, unatoč svemu navedenom, živi od 687,75€ mjesečno.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu naveo da je osporavano rješenje doneseno temeljem činjeničnog stanja utvrđenog u provedenom upravnom postupku i u skladu sa zakonskim propisima, a što da je u skladu s odredbom čl. 5. i čl. 8. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, br. 47/09, 110/21), a osporavano rješenje da je obrazloženo i da sadrži sve obvezne sastavne dijelove rješenja propisane člankom 98. citiranog Zakona. Slijedom navedenog, da smatra da je osporavano rješenje na zakonu utemeljeno i da predlaže da se donese presuda kojom će sud odbiti tužbeni zahtjev.

3. Opunomoćenik tuženika je na ročištu održanom kod ovog Suda dana 24. listopada naveo kako ostaje pri navodima iz odgovora na tužbu i obrazloženja osporenog rješenja.

4. Osporenim rješenjem tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe KLASA: UP/II-141-02/24-01/03348629922, URBROJ: 341-99-05/3- 24-2853 od dana 24. rujna 2024. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u Dubrovniku KLASA: UP/I 141-02/23-01/03348629922, URBROJ: 341-05-05/3-23-15804 od dana 3. travnja 2024., a kojim rješenjem hrvatskom branitelju-dragovoljcu iz Domovinskog rata FJ, ovdje tužitelju, korisniku invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad uzrokovane 20% bolešću zadobivenom u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a dijelom 80% bolešću izvan tih okolnosti priznato je navedeno pravo i nadalje u istom opsegu te da kontrolni pregled nije potreban.

5. Sud je izveo dokaze pregledom i čitanjem cjelokupne dokumentacije koja se nalazi u spisu kojeg je dostavilo upravno tijelo, u kojem je doneseno osporeno rješenje, te u spisu upravnog spora.

6. U sporu je zakazana rasprava da bi se strankama, sukladno članku 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ br. 36/24, dalje: ZUS-a), dala mogućnost očitovanja o činjenicama i pravnim pitanjima odlučnim za rješenje ove upravne stvari.

7. Temeljem provedenih dokaza tijekom upravnog postupka kao i tijekom ovog spora, nakon održane usmene i javne rasprave, te nakon razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja sukladno odredbi članka 114. stavka 3. ZUS-a, kao i savjesnom ocjenom svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, Sud je ocijenio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

8. Predmet spora je, sukladno odredbi čl. 3. ZUS-a, ocjena zakonitosti osporavanog rješenja tuženika.

9. Odredbom čl. 39. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22, dalje: ZOMO) propisano je da smanjenje radne sposobnosti prema ovome Zakonu postoji kada se kod osiguranika, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost smanji za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja. Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima. Stavkom 2. istog članka propisano je da preostala radna sposobnost postoji kada je kod osiguranika nastalo smanjenje radne sposobnosti iz stavka 1. ovoga članka, ali se s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima. Stavkom 3. istog članka propisano je da djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika postoji smanjenje radne sposobnosti iz stavka 1. ovoga članka, a s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost ne može se profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima, ali može raditi najmanje 70% radnog vremena na prilagođenim poslovima iste ili slične razine obrazovanja koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima. Stavkom 4. istog članka propisano je da potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja, zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane trajni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti.

10. Uvidom u spis upravnog tijela KLASA: UP/II-141-02/24-01/03348629922 utvrđeno je: da je postupak pokrenut na tužiteljev osobni zahtjev podnesen dana 10. listopada 2023.; da je tužitelju rješenjem HZMO, Područne službe u Dubrovniku, br. 112010 od dana 20. svibnja 2007. priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad dijelom uzrokovan 20% zbog bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a dijelom 80% bolešću izvan tih okolnosti počevši od dana 18. studenog 2002.; da je tužitelj pozvan na ponovni pregled dana 15. ožujka 2024., prema članku 126. ZOMO-a, na koji da se odazvao; da je prema nalazu i mišljenju vještaka, Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Područnog ureda Zagreb, KLASA: 561-01/23- 09/1634, URBROJ: 426-04-08/8-24-3, evidencijski broj vještačenja: 1030674 od dana 15. ožujka 2024., utvrđeno da kod korisnika mirovine, ovdje tužitelja, postoji ista invalidnost, tj. opća nesposobnost za rad sa istim omjerom uzroka invalidnosti, a kontrolni pregled da nije potreban; da je temeljem navedenog doneseno prvostupanjsko upravno rješenje.

11. Povodom izjavljene žalbe da je pribavljen Nalaz i mišljenje Vijeća viših vještaka u drugostupanjskom postupku Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Središnjeg ureda u Zagrebu, KLASA: 561-01/23-09/1634, URBROJ: 426-04-03/40-24-6, evidencijski broj vještačenja: 1075581 od dana 19. lipnja 2024. u kojem obrazloženju je navedeno da je žalitelju od dana 18. studenog 2002. utvrđena opća nesposobnost za rad, da je uzrok 20% bolest u svezi čl. 2. st. 2, ZPHBDR-a i 80% bolest izvan tih okolnosti. Vijeće vještaka da je dana 15. ožujka 2024. utvrdilo da i nadalje postoji ista ocjena. Rođen da je dana 17. siječnja 1964., da je sudionik DR-a, u 2022. da je ostvario status HRVI 20% stalno s naslova PTSP-a po T 238b. Iz priložene medicinske dokumentacije da je vidljivo da je u višegodišnjem tretmanu psihijatra zbog tegoba iz kruga PTSP-a i povratnog depresivnog poremećaja. Od zadnje ocjene da je nastavljen psihijatrijski suport ambulantnim putem te u par navrata bolnički uz oscilirajuće psihičko stanje. Zadnja hospitalizacija da je bila 2019. uz postizanje djelomičnog poboljšanja psihičkog stanja (ot.p. PB Sveti Ivan 13.08.2019.). U psihičkom da je statusu uredne orijentacije i kontakta, psihomotorno miran, blaže anksiozan, afektom uredno moduliran, misaoni duktus bez psihotične produkcije, održanih voljno-nagonskih dinamizama, bez auto ili heteroagresivnosti, da iznosi smetnje usnivanja i prosnivanja uz morne snove (psihijatar 1.09.2023.). U komorbiditetu da ima cervikalni i CB sindrom na bazi degenerativnih promjena vratne kralježnice, esencijalni tremor i hiperlipidemiju te kognitivni poremećaj (neurolog 03.12.2018.). U postupku po žalbi, nakon uvida u medicinsku dokumentaciju i žalbene navode, da se ne nalazi osnove za promjenom utvrđene ocjene, budući da se ne evidentira značajnijeg pogoršanja ratnog PTSP-a koje bi uvjetovalo promjenu omjera uzroka opće nesposobnosti za rad. Stoga, da i nadalje postoji opća nesposobnost za rad, uzrok da je 20% bolest u svezi čl. 2. st. 2. ZPHBDR-a i 80% bolest izvan tih okolnosti; da je temeljem navedenog doneseno osporeno rješenje tuženika.

12. Ocjena je ovog Suda da je Nalaz i mišljenje Vijeća viših vještaka u drugostupanjskom postupku Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Središnjeg ureda u Zagrebu, KLASA: 561- 01/23-09/1634, URBROJ: 426-04-03/40-24-6, evidencijski broj vještačenja: 1075581 od dana 19. lipnja 2024. u potpunosti obrazložen i da sadrži jasne razloge ocjene omjera uzroka opće nesposobnosti za rad kod tužitelja, a ujedno je u dostatnoj mjeri u suglasju (podudaran) s Nalazom i mišljenjem Vijeća vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Područnog ureda Zagreb, KLASA: 561-01/23-09/1634, URBROJ: 426-04-08/8-24-3, evidencijski broj vještačenja: 1030674 od dana 15. ožujka 2024., koji je pribavljen u prvostupanjskom upravnom postupku, te je u gore citiranom Nalazu i mišljenju Vijeća viših vještaka dana jasna analiza medicinske dokumentacije tužitelja iz koje proizlazi da kod tužitelja i nadalje postoji opća nesposobnost za rad, uzrok da je 20% bolest u svezi čl. 2. st. 2. ZPHBDR-a i 80% bolest izvan tih okolnosti.

13. Stoga, a budući da su ovlašteni vještaci postupali na način i u skladu s ovlastima propisanim člancima 125. do 132. ZOMO i Uredbom o metodologijama vještačenja („Narodne novine“ br. 67/17, 56/18 i 16/22, dalje: Uredbe), uzimajući u obzir pregledanu medicinsku i drugu dokumentaciju te da su utvrdili da kod tužitelja i nadalje postoji opća nesposobnost za rad, uzrok koje da je 20% bolest u svezi čl. 2. st. 2. ZPHBDR-a i 80% bolest izvan tih okolnosti, ovaj Sud pribavljenom vještačenju vjeruje kao vjerodostojnom i sačinjenom po pravilima medicinske struke te drži da je na istom tuženik mogao utemeljiti osporavano rješenje.

14. U tom smislu, a posebno cijeneći okolnost da tužitelj nije dokazao suprotno (u tužbi nije predložio izvođenje dokaza vještačenjem po vještaku određene specijalnosti niti je pristupio na ročište koje je zakazano radi eventualnog predlaganja dokaznih prijedloga), ovaj Sud smatra u dovoljnoj mjeri utvrđenim da kod tužitelja i nadalje postoji opća nesposobnost za rad, uzrok koje je 20% bolest u svezi čl. 2. st. 2. ZPHBDR-a i 80% bolest izvan tih okolnosti, stoga ovaj Sud prihvaća odluku koja je donesena u upravnom postupku, temeljem gore citiranih Nalaza i mišljenja ovlaštenih vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, posebice jer je prilikom izrade istih u obzir uzeta tužiteljeva medicinska dokumentacija.

15. Slijedom svega naprijed navedenog, po ocjeni ovog Suda, prigovori tužitelja (koji se uglavnom iscrpljuju u navodima iz kojih proizlazi kako on smatra da kod njega postoji potpuni gubitak radne sposobnosti uzrokovan u većem dijelu bolešću u svezi čl. 2. st. 2. ZPHBDR-a) nisu od utjecaja radi donošenja eventualno drugačije odluke u ovoj upravnoj stvari iz razloga što je u upravnom postupku koji je prethodio ovom upravnom sporu, činjenično stanje potpuno i pravilno utvrđeno, nisu povrijeđena pravila postupka koja bi bila od utjecaja na rješavanje ove upravne stvari, niti je pogrešno primijenjen pravni propis na štetu tužitelja, a osporeno rješenje tuženika sastavljeno je u skladu s odredbama čl. 98. st. 5. u vezi s čl. 120. st. 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, br. 47/09 i 110/21, dalje: ZUP).

16. U izloženim okolnostima, a uzimajući u obzir navedene zakonske odredbe, osporavana odluka tuženikaje zakonita. Nisu ostvareni ni razlozi ništavosti pojedinačne odluke iz članka 128. stavka 1. ZUP-a, a na koje ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.

17. Radi toga je, na temelju odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a, valjalo odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan te odlučiti kao u izreci presude.

U Splitu, 29. prosinca 2025.

S U D A C

Sandra Ćoraš Gega

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. ZUS-a).

DN-a:

- tužitelju FJ iz [adresa],

- tuženiku Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Središnjoj službi, Zagreb, Mihanovićeva 3

- u spis