Poslovni broj: Psp-6/2021-50

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U CRIKVENICI

STALNA SLUŽBA U KRKU

Bodulska 2/d, 51500 Krk

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Crikvenici - Stalna služba u Krku, po sutkinji Tini Gorički, u pravnoj stvari tužiteljice OE iz [adresa] (ranije [adresa]), OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Robertu Ristu, odvjetniku u Krku, protiv tuženika EE iz [adresa] (ranije [adresa]), OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Gordani Grubešić, odvjetnici u Rijeci, zbog smetanja posjeda, nakon održane javne glavne rasprave zaključene 22. listopada 2025. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužiteljice, tuženika i njegove punomoćnice, 29. prosinca 2025.

r i j e š i o  j e

I. Tuženik ČE, OIB [osobni identifikacijski broj], smetao je tužiteljicu OE, OIB [osobni identifikacijski broj], u posljednjem mirnom posjedu zida koji se nalazi u [adresa], jugoistočno od kuće k.br. 100, a koji se pruža od [adresa] na sjeveroistoku prema jugozapadu okućnice kuće tužiteljice u [adresa], a izgrađenog na točno određenom realno izdvojenom dijelu z.č. 428/1 u k. o. [katastarska općina] koji ogradni zid čini lik kojeg definiraju točke A-B-C-D-E-F-A kako je prikazano na skici lica mjesta i mjerenja iz dopune nalaza i mišljenja vještaka Jasmine Jurinčić koji je sastavni dio ovog rješenja, a na način da je na opisanom zidu:

- odbio kamenu bunju kape zida,

- na jugozapadnom dijelu zida nadogradio zid slaganjem kamenja koje je povezano betonom u dužini od 1,54 m, visini od 27 cm i širini od 25 cm, kameno betonskim nizom koji se proteže točkama B-C-D-E-B, kako je prikazano u nalazu i mišljenju vještakinje Jasmine Jurinčić koji je sastavni dio ovog rješenja

- uz navedeni zid u njegovom jugozapadnom dijelu postavio dasku vertikalno, koja je daska označena debljom smeđom linijom i oznakom D2 na skici lica mjesta iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Jasmine Jurinčić koja je sastavni dio ovog rješenja

te se tuženiku zabranjuje svako takvo ili slično smetanje te nalaže uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja

- uklanjanjem kameno betonskog niza kojim je nadozidan zid tužiteljice a koji se proteže točkama B-C-D-E-B, na skici lica mjesta iz dopune nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Jasmine Jurinčić, koji je sastavni dio ovog rješenja,

- uklanjanjem postavljenih dasaka označenih slovima D1 i D2 na skici lica mjesta iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Jasmine Jurinčić

- ponovnom postavom kamene bunje kape zida.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 1.054,27 EUR, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 17. veljače 2021. podnijela tužbu zbog smetanja posjeda u kojoj tvrdi da ju je tuženik smetao u posljednjem mirnom posjedu sjevernog ogradnog zida njezine okućnice na adresi [adresa], koja se nalazi na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Naime, tuženik da je posjednik susjedne k. č. [katastarska čestica]/G k. o. [katastarska općina], u naravi dijela dvorišta kuće na adresi [adresa], koja nekretnina graniči sa tužiteljičinom nekretninom. Sa sjeverne strane okućnice kuće tužiteljice još da je njezina teta šezdesetih izgradila ogradni zid, a 2008. tužiteljica da ga je obložila sa kamenom bunjom i to lice zida i kapu zida, a dio prema kući tuženika da je u betonu. Zid da je izgrađen krajem šezdesetih godina pa da kontinuitet posjeda zida postoji od 1960. a sadašnji izgled zida od 2008.

1.1. 25. siječnja 2021. susjedi da su sestru tužiteljice obavijestili da tuženik vrši građevinske radove na samom zidu i to na način da je obio kapu zida i počeo nadozidavati zid postavljanjem kamenja povezanog betonom radi korištenja navedenog zida kao nosivog zida bespravno izgrađenog objekta koji se naslanja na taj zid. Nakon upozorenja sestre tužiteljice radnici da su napustili mjesto i ostavili dijelom uništenu kapu zida sa započetim zidanjem. Nećakinja tužiteljice da je pozvala tuženika da uspostavi ranije stanje zida, što da je tuženik odbio.

1.2. Tužbenim zahtjevom, koji je uređen u podnesku od 28. kolovoza 2024., traži utvrđenje da ju je tuženik smetao u posljednjem mirnom posjedu zida na način da je odbio kamenu bunju kape zida, nadogradio zid slaganjem kamenja koje je povezano betonom i položio dvije daske, da mu se zabrani svako takvo ili slično smetanje i naloži uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja, sve pobliže opisano u izreci.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je njegovu baku AE molila tužiteljičina teta JE da joj se da kut odnosno suvlasnički dio 4/8 k. č. [katastarska čestica]/G za prolazak na misu jer je put kraći, a zauzvrat je trebala ojačati gromaču međaš koji je ostao otvoren i uz zid staviti betonski stup da se gromača koja čini među ne uruši jer je sastavni dio mošune. Njegova baba da nije dala predmetni zid koji je sastavni dio koca i mošune i pripadajućih gromača koje da je naslijedila od svog oca FE a s druge strane da je bio nosivi dio za gomilu kamenja. Zid je iz 19. stoljeća a kada je ojačan on da ne zna. Tužiteljičina teta JE da je očistila kamenje i napravila put. Nitko da nije dirao zid sve dok nije popločen, ali strana nasljednog zida gdje se nalazi kotac i mošuna da je ostala ista. Zid da je popločen dok su tuženik i njegova majka boravili u [adresa], a njegova majka da je zabranila tužiteljici stavljanje cvijeća na zid i tužiteljica da nije nikad ništa stavljala. Govori i o verbalnom napadu tužiteljičinog oca koji da je njegovu majku napao misleći da je ona podnijela prijavu građevinskoj inspekciji glede pomoćnog objekta. Tuženikova majka da je tada lupila po zidu i rekla "Ovo je moje". Izlaže i o međama.

2.1. Po punomoćnici dopunjuje odgovor na tužbu pa navodi da je zid izgrađen na k. č. [katastarska čestica]/G k. o. [katastarska općina] i da ga je tuženik naslijedio od svoje pokojne majke BE a ona od svoje majke AE, a sagrađen da je prije 200-300 godina. Tvrdi tuženik je u posjedu zida koji je sastavni dio njegove okućnice i izgrađen je od njegovog prednika. Tužiteljica da je 2011., bez pitanja i dozvole tuženika, zid sa svoje strane i na vrhu popločila sa kamenim pločama iskoristivši odsutnost tuženika i njegove majke, koji da su joj se po završetku radova obratili da ne svojata zid jer nije njezin te joj nisu dozvolili da stavlja tegle sa cvijećem. Navodi da s obzirom da se radi o međnom zidu, a tužiteljica je istog obnovila na način da ga je popločila sa svoje strane zida, tuženik i njegova majka nisu poduzimali nikakve pravne radnje. Tužiteljica da je u postupku legalizacije zid prikazala kao svoj i time uvećala površinu svoje nekretnine a tuženik da se tome protivio i poslao očitovanje geodetu i nadležnom uredu za katastar. Prigovarao je i legalizaciji a pokrenuo je i postupak uređenja međe koji se vodi pod poslovnim brojem R1-43/2021. Tuženik da je na svom zidu izvršio dozidavanje odnosno povećao visinu da bi pokrio "kotac" koji da se oduvijek nalazio neposredno uz zid, popravio je krov jer je uvijek imao krov koji se urušio, a ničime da nije smetao tužiteljicu jer tvrdi ona nije nikada ni bila u posjedu a u postupku legalizacije da je na prijevaran način prikazala da je zid izgrađen na njezinoj parceli. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev i potražuje trošak postupka.

3. Tijekom dokaznog postupka pročitane su isprave priložene spisu, proveden uviđaj i geodetsko vještačenje te saslušane stranke i svjedoci GE, PE, RE i IE, nakon čega je glavna rasprava zaključena sukladno čl. 304. Zakona o parničnom postupku obzirom da je prema utvrđenju ovoga suda predmet raspravljen u dovoljnoj mjeri za donošenje odluke. Suvišno je bilo saslušavati svjedoke ŠE, KE, CE i UE iz [adresa], s obzirom na utvrđeno iz iskaza samih stranaka i utvrđeno uviđajem. Od saslušanja svjedokinje JE tuženik je odustao, dok je tužiteljica odustala od prijedloga za saslušanjem svjedokinje SE. Povijest promjena u katastarskom operatu dostavljena je nakon zaključenja prethodnog postupka pa nije uzeta u obzir, a niti se u postupku zbog smetanje posjeda, gdje se utvrđuje faktički posjed, se činjenica posljednjeg posjeda utvrđuje iz isprava.

4. Brižljivo i savjesno ocjenjujući svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno, u smislu čl. 8. ZPP-a, stav je ovoga suda da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan.

5. Sadržaj provedenih dokaza cijenjen je u smislu čl. 441. ZPP, kao i čl. 10. do 29. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 143/12 i 152/14, dalje: ZV), a prema kojim odredbama u parnicama radi smetanja posjeda sud pruža zaštitu u posebnom, hitnom postupku i to prema utvrđenom posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu. Imajući u vidu da je u konkretnom slučaju riječ o parnici radi smetanja posjeda, kao odlučnu okolnost za odluku o osnovanosti tužbenog zahtjeva valjalo je razriješiti pitanje je li tužiteljica u posljednjem mirnom posjedu sjevernog ogradnog zida kuće. Da su radnici po nalogu tuženika uklonili kamene ploče s vrha zida i počeli nadozidavati zid, kojom prilikom su postavili i daske, učinjeno je nespornim na uviđaju, a tuženik je kao razlog naveo da je namjeravao predmetni zid podignuti do visine zida prema cesti i spojiti ga s tim zidom a sve jer se zid nalazi na čestici koja je u njegovom vlasništvu i iz razloga jer je jedna strana predmetnog zida sastavni dio koca na kojem je postavio novi krovni pokrov jer se raniji urušio.

6. 19. listopada 2023. proveden je dokaz uviđajem. Na licu mjesta pokazan je zid koji se gledano s ceste nalazi lijevo u odnosu na kuću tužiteljice koja se nalazi na kućnom broju 100. Zid je obložen kamenom prema dvorištu tužiteljice, sa kape zida uklonjen je kamen i povišena visina zida slaganjem kamenja koje je povezano betonom i to na manjem dijelu zida, dok su na preostalom dijelu vidljivi ostaci veznog materijala. Postavljena je daska na navedeni zid. Vještakinji je dan zadatak slovnim oznakama prikazati pokazani zid, zasebno prikazati dio nadograđen kamenjem povezanim betonom, prikazati položaj daske i identificirati na kojoj se katastarskoj čestici taj zid nalazi.

7. Vještakinja je u nalazu i mišljenju u cijelosti odgovorila na postavljeni zadatak. Pokazani zid označila je slovima A i C. Utvrdila da je na jugozapadnom dijelu zida nadograđeni dio pa je na tom dijelu zid viši za 27 cm u odnosu na postojeći i nadograđeni dio označila crvenom bojom i slovima B-C-D-E. Identificirala je da se prema provedenom geodetskom elaboratu, koji se u katastru vodi u zbirci GE pod brojem RN 3/18, linija razgraničenja odnosno međa između k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica]/G k. o. [katastarska općina] pruža jugoistočnom stranom zida, iz čega proizlazi da se pokazani zid i sve na njemu nalazi na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

7.1. Tuženik je imao primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka jer da je predložio da zadaća vještaka bude utvrditi stanje prije legalizacije objekta tužiteljic, ne spori da se prijepor sada nalazi na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ali tvrdi tuženik je vršio posjedovne čine i prijepor čini sastavni dio k. č. [katastarska čestica]/G k. o. [katastarska općina], građen je kada i kuća te se vodio kao posjed tuženika u površini od 533 m[2] . Kotac da je naslonjen na zid i posjed je tuženika te se nadalje prijepor nastavlja na suhozid koji razgraničava cestu od k.č.

16/G a također se nastavlja i na suhozid (pogled u smjeru jugoistoka) iz čega smatra da je razvidno da prijepor predstavlja dio nekretnine koja je u njegovom posjedu. Predlaže da vještakinja nadopuni svoj nalaz uvidom u povijesni posjedovni list i katastarske operate jer da je tužiteljica na perfidan način prikazala prijepor kao sastavni dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tvrdi on vrši posjedovne čine na način da održava zid, naime visina prijepora je sa strane tuženikove nekretnine znatno viša nego visina prijepora sa strane tužiteljičine nekretnine a što da je vještakinja izostavila iz nalaza pa predlaže dopuniti nalaz tim podatkom. Izlaže i o poštenju posjeda tužiteljice, što je irelevantno u postupku smetanja posjeda.

7.2. Tužiteljica nije imala primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka, ali je predlagala dopunu nalaza navodeći da je zid označen slovima A i C, a s obzirom da ima određenu širinu, a sve kako bi predmet spora u tužbenom zahtjevu bio precizno određen, to da je potrebno označiti još jednu točku. Vještakinja je u očitovanju od 21. srpnja 2024. dodala točku F tako da je položaj zida definiran točkama A-B-C-D-E-F-A a dio zida nadograđen kamenjem točkama B-C-D-E-B. U odnosu na primjedbe tuženika smatra da je nalazom i mišljenjem ispunila zadaću vještaka sukladno danoj zadaći suda prema podacima katastra i zemljišne knjige u trenutku izrade geodetskog nalaz i mišljenja.

7.3. Vještakinja je i usmeno iznijela nalaz i mišljenje na ročištu 4. lipnja 2025. pri čemu je ostala u cijelosti kod nalaza i mišljenja predanog sudu 27. travnja 2024. kao i kod dopune koju je dostavila sudu 21. srpnja 2024. te je u dopuni odgovorila i na primjedbe tuženika na način da je navela da je nalaz sačinila sukladno podacima katastra i zemljišne knjige u trenutku izrade nalaza i mišljenja. Na primjedbu pun. tuženika da nije odgovorila na pitanje od kada je prijepor postao sastavni dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vještakinja je odgovorila da je na to pitanje odgovorila na stranici pet nalaza na način da se prema provedenom geodetskom elaboratu koji se u katastru vodi u zbirci G pod brojem RN-3/18 linija razgraničenja odnosno međa između nekretnine tužiteljice i nekretnine tuženika pruža jugoistočnom stranom zida, iz čega proizlazi da se zid nalazi na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Kakvo je stanje bilo prije provedbe elaborata, može se samo pretpostaviti jer ne postoji snimka stvarnog stanja već samo kopija katastarskog plana mjerila 1:2880 koja je nastala krajem 19. stoljeća i koja je nedovoljno točna da bi se na temelju nje moglo točno utvrditi granicu između katastarskih čestica [katastarska čestica] i zk.č. 16/G k. o. [katastarska općina]. Elaborat je tehnički ovjeren što znači da je je on ispravan i izrađen po pravilima struke te je proveden u katastru i u zemljišnim knjigama te je to sada važeće stanje prema kojem je ona izradila nalaz. Na upit pun. tuženika da li je uslijed provedbe tog elaborata došlo i do promjene površine čestica, vještakinja je odgovorila da je površina predmetne nekretnine, koja se evidentira prema stvarnom stanju, izračunata iz koordinata prema stvarnom stanju i utvrđenim međama prikazanim u tom elaboratu. Prilikom izračunavanja površina iste se ne oduzimaju niti dodaju predmetnim i susjednim česticama jer se radi o površini predmetne čestice dobivenoj iz koordinata i stvarnog stanja. Prethodno upisane površine nisu odgovarale stvarnom stanju jer nisu nastale novim izmjerama pa se iste u skladu sa propisima mogu razlikovati +/- dvadeset posto u odnosu na upisano stanje. Na upit pun. tuženika da li je cijela površina prijepornog zida ušla u k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], vještakinja je odgovorila da ostaci suhozida na nižoj razini ostaju u zk.č.16/G k. o. [katastarska općina] a što je prikazano na skici lica mjesta na listu 96 spisa. Da se radi o ostacima suhozida smatra iz razloga što je isti i dio sjeverozapadnog zida kotca.

7.4. Sud mišljenje i nalaz vještakinje geodetske struke u cijelosti prihvaća jer je isti izrađen sukladno pravilima struke. Kako je vještakinja pojasnila elaborat je proveden u katastru i u zemljišnim knjigama te je to sada važeće stanje prema kojem je ona izradila nalaz i mišljenje. Primjedbe na sam postupak izrade i provedbe elaborata tuženik treba isticati u odgovarajućem upravnom postupku pred katastrom. Što se tiče prijedloga da se vještakinji naloži da dopunjuje nalaz visinom zida iz tuženikovog dvorišta valja reći da vještakinja nije prikazivala niti visinu zida u tužiteljičinom dvorištu, jer joj takav zadatak nije niti dan, već samo visinu nadograđenog zida. Izgled i visinu zida sud je uostalom utvrdio i uviđajem. Iz navedenog razloga takva dopuna vještakinji nije naložena. U usmenom izlaganju vještakinja je iskazala da ostaci suhozida čine sjeverozapadni zid kotca te ostaci suhozida na toj nižoj razini ostaju u zk.č.16/G k. o. [katastarska općina].

8. Svjedok GE (iskaz na listu 130-132 spisa) iskazao je da je zid sada obložen kamenim pločama i to već duže a ne može reći točno koliko dugo, da li je to 5 ili 10 godina. Ne zna tko ga je popločio. O zidu da ne zna praktički ništa, zna kada je bio stari zid a to je zid koji je postojao prije 50 godina. Sedamdesetih godina da se prvi puta promijenio izgled zida kojeg on pamti na način da tu najprije nije postojao izlaz iz dvorišta. Napravljen je izlaz na cestu pa precizira da je izmijenjen izgled zida na kojem su sada vratašca, dok da je zid koji dijeli dvorište tužiteljice i tuženika ostao isti, samo je popravljan kad je rađen izlaz. Kuća koja je sada vlasništvo tužiteljice ranije je bila vlasništvo tužiteljičine tete JE, sestre od tužiteljičinog oca. Kuća koja je sada vlasništvo tuženika ranije je bila vlasništvo svjedokove majke TE i njezine sestre LE, a druga polovica da je bila vlasništvo majke tuženika ŽE. On da nema puno saznanja o tom zidu, jer je u toj kući živjela njegova bajka, od majke majka, te je tamo samo povremeno dolazio. Svjedokova majka i njezina sestra da su živjele u toj kući dok se nisu udale. Majka tuženika i teta tužiteljice da su bile u dobrim odnosima a on nema saznanja o njihovim razgovorima. Ne zna kada su počeli problemi sa zidom, pretpostavlja da je to sada u novije vrijeme. O radnjama tuženika – postavljanju kamenja i daske nema saznanja niti je čuo da se išta priča po mjestu. Zid je popločen sa tužiteljičine strane. Sa strane tuženikovog dvorišta misli da zid izgleda isto kao kad je njegova baka tamo živjela, da nisu napravljene neke velike promjene sa strane tuženikovog dvorišta. Suhozid postoji od davnine, prije njegovog rođenja i ne zna tko ga je gradio. Uz zid je izgrađen kotac a u njemu da su se nalazile svinje od tuženikove babe prije pedeset do šezdeset godina. Sa strane tuženikovog dvorišta radi se o starome suhozidu.

9. Svjedok PE (iskaz na listu 140-141 spisa) iz [adresa] (ranije [adresa]) iskazao je da je prijeporni zid popločila tužiteljica 2008. Točno je da se u dvorištu tuženika nalazio kotac, ali niti on za života nije vidio svinju u njemu a kotac da se pokrivao slamom. Kada je tužiteljica popločila zid tuženik i njegova majka da nisu reagirali. Tuženik je najprije izvodio radove na ogradnom zidu prema cesti a onda je pristupio slaganju kamenja na postojeći zid. Nikada nije vidio tuženika kod tog zida da bi nešto na njemu radio prije nego je započeo sa uklanjanjem kamenih ploča. NE nadimka NE a prezimena KE koji je živio u [adresa] da je kupio kvadrate zemljišta od bake i djeda tuženika i odmah ih isplatio i napravio betonski zid kojeg je 2008. popločila tužiteljica. Betonski zid je u dvorištu tužiteljice a dalje od stepenica u dvorištu tužiteljice je kameni zid.

10. Svjedok RE iskazao je da je zid sagradio HE, od njegovog djeda brat, a ploče na zid postavila tužiteljica, svjedokova kćer, kad je renovirala kuću Zid je postojeći od 1965. a njegova kćer da je samo stavila pločice sa svoje strane i na vrhu. Od svjedokovog djeda NE majka da je bila iz tuženikove kuće, pola kuće je bilo od Leove majke a druga polovica od O. Svjedokova sestra i suprug da su pitali AE baku tuženika i njezinog muža AE da im daju devet kvadrata te su im dali točno 9 i pol kvadrata i svjedokov djed da je to platio. Kotac da je bio srušen te ga je tek sada napravio tuženik.

11. Tužiteljica je iskazala da je 2008. započela sa radovima na kući te je tada predmetni zid obukla u bunju i to dio zida sa strane svog dvorišta, dio prema ulici i kapu zida, dok je zid prema nekretnini tuženika ostao u betonu, kakav je i bio otkada njezino sjećanje seže. U kući na adresi [adresa] da je do smrti živjela njezina baka ZE, a ranije je tu živjela sa svojom kćerkom, tužiteljičinom tetom ĐE. Za života bake da nikada nije bilo nikakvih problema u vezi zida a u to vrijeme je u kući tuženika živjela baka tuženika. Iz pričanja obitelji da joj je poznato da je taj zid gradio njezin pradjed, koji da je kupio taj dio zemljišta od bake tuženika i to samo prednji dio kod ulaza, tzv. trokut. Nakon što je to kupio njezin pradjed da je dao sagraditi betonski zid do suhozida. Tada da je u kući već živjela njezina teta ĐE (Mare) Šamanić. Suhozida da više nema jer da ga je srušio tuženik kada je sagradio nelegalni objekt koji se drži za zid koji je predmet spora. Nitko da se nije protivio kada je oblagala zid. Sastavni dio nekretnine koju je ona dobila od oca da je i ovaj zid. Betonski zid kojeg je obložila dijelio je njezin posjed od posjeda tuženika a prije je postojao još jedan suhozid koji je bio zajednički a kojeg da je djelomično srušio tuženik, taj suhozid i dalje postoji, srušen je od strane tuženika samo na početku, kod prijepornog zida.

12. Tuženik je iskazao da je zid napravljen u 18. stoljeću kada je sagrađena i njegova kuća a sagradio da ga je njegov pradjed FE. Tada nije bilo betona već se radilo o kamenom suhozidu. Pedesetih godina kada je došao beton da je napravljen betonski zid kojeg da su radili njegovi djed i baba, a ne ZE nadimka NE. Na upit što su učinili sa suhozidom koji da je ranije bio na tom mjestu odgovara da su betonirali suhozid s jedne i druge strane. Na zid koji su njegovi baka i djed betonirali da su bili naslonjeni kotac i mošuna. 1965. njegova baba AE da je dala samo put a ne i zid i to ĐE sestri od tužiteljičinog oca RE, s time da se put mora platiti. Tužiteljičin suprug E da je 2004. kada je tužiteljica htjela proširiti kuću išao kod barbe ME, koji je bio brat od Kristijanovog oca, a jako dobar s tuženikom i njegovima, ME da je rekao "niste platili ni prvo a sada bi drugo". Naime tužiteljica da je htjela kupiti dio od murve do zatoke te ukoliko bi joj to prodali tada da bi platila i kut (kantun) i zid. Nakon što je tužiteljica sagradila dodatak kuće barba ME da je došao ponovno posredovati jer da je tužiteljica utvrdila da kuća više nije udaljena dva metra od njegovog, spornog zida. 2018. protivio se nacrtu geodeta Č. 2009. dok su on i majka bili odsutni tužiteljica da je popločila zid kamenom sa svih strana osim prema njegovom dvorištu. Njegova majka da je otišla kod ME i supruge mu AE i oni da su njegovoj majci rekli da je tužiteljica rekla da ih je pitala da li može popločiti unutrašnju stranu ali da tuženik i majka to nisu dozvolili. Nakon toga njegova majka da je rekla tužiteljici "Samo mi probaj staviti cvijeće na zid" i tužiteljica da to nije nikada činila. Nikakav postupak nije pokrenuo zbog činjenice da je tužiteljica obložila zid. Upitan da li je on što radio na tom zidu nakon što ga je tužiteljica obložila odgovara da je 2021. započeo radove zbog kojih se i vodi ovaj postupak.

13. Svjedok IE iskazao je da je postojao zid koji je dijelio svinjac od tuženika od puteljka-terase kojom se ulazilo u dvorište koje sada pripada tužiteljici, ali posljednji puta je na licu mjesta bio dok mu je još baka bila živa, a umrla je osamdeset i neke, a u dvorištu od OE nije nikada bio. Zid koji dijeli nekretninu tuženika od nekretnine tužiteljice da je nekada bio suhozid, a kada je on dolazio kod bake da je vidio da se gradi betonski zid na mjestu suhozida, a ne zna reći tko je to činio. U kući tužiteljice da je živjela pokojna sestra tužiteljičinog oca A i njezina majka ZE. U kući tuženika živjela je baba tuženika AE. Uz suhozid je bio svinjac, poljski wc i mošuna a svinjac i mošuna držali su se za suhozid. Postojao je suhozid na mjestu gdje su uklonili suhozid i postavili betonski zid. Suhozid koji dijeli dvor tuženika od ceste išao je do betonskog zida.

14. Iz iskaza samih stranaka utvrđene su činjenice relevantne za donošenje odluke o tužbenom zahtjevu a to je činjenica posljednjeg mirnog posjeda, stoga je suvišno i ocjenjivati iskaze svjedoka. Iz iskaza stranaka sud je utvrdio da bi tužiteljica bila posljednja mirna posjednica zida na kojem je tuženik poduzeo radove. Naime, tužiteljica je još 2008. godine obložila taj zid i to i kapu zida, i dio prema dvorištu i dio prema cesti (fotografija na listu 44 spisa). O tome tko je taj betonski zid gradio svjedoci su različito iskazivali. Tako je prema iskazu UE prijeporni zid gradio Frane nadimka Bašić prezimena RE, prema iskazu svjedoka RE HE, dok svjedok GE nije o tome iskazao, a svjedok IE vidio je da se gradi betonski zid ali ne zna tko je to činio. Tuženik tvrdi sagradili su ga njegova baba i djed na način da su betonirali suhozid, dok tužiteljica tvrdi dao ga je izgraditi njezin pradjed i to do suhozida. Tužiteljičina bi se tvrdnja ukazivala točnom i iz utvrđenja vještakinje da na nižem nivou postoje ostaci suhozida. Tuženikov se iskaz da su betonski zid gradili njegovi baka i djed ocjenjuje neistinitim, jer je najprije u odgovoru na tužbu rekao da ne zna kada je zid ojačan da bi u iskazu iskazivao da su ga betonirali njegovi baka i djed. Međutim, činjenica tko je gradio betonski zid nije niti odlučna, jer sve i da su to učinili prednici tuženika, nedvojbeno su tuženik i njegova majka kada je tužiteljica obložila zid 2008. godine onda propustili zaštiti svoj navodni posjed tog zida pa je tužiteljica najkasnije tada postala posljednja mirna posjednica tog zida.

15. Iz navedenih razloga čin tuženika, kojeg isti ne spori, a počinjen u siječnju 2021., predstavlja smetanje tužiteljice u njezinom posljednjem mirnom posjedu, slijedom čega je temeljem čl. 20 ZV, koji propisuje da je samovlast zabranjena, bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jače pravo na posjed te tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed, presuđeno kao u izreci.

16. Također, iako po mišljenju suda nije odlučno, jer je u parnici zbog smetanja posjeda odlučna faktična vlast na stvari a ne geodetsko vještačenje, i iz nalaza i mišljenja vještakinje utvrđeno je da se prijeporni zid nalazi na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], posjednica koje nekretnine je nesumnjivo tužiteljica pa je posjedujući dvorište na toj čestici tužiteljica ujedno i posjednica zida.

17. Tuženik svoje tvrdnje da bi održavao zid na strani prema svom dvorištu nije dokazao, a sve i da je to činio, čin smetanja počinio je na dijelu koji je tužiteljica držala u posjedu budući da je istog obložila još 2008. godine, protiv koje radnje tuženik i njegova pokojna majka nisu ništa poduzeli.

18. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. u vezi s čl. 155. Zakona o parničnom postupku, a čini trošak tužiteljice potreban radi vođenja postupka. Pritom, tužiteljici pripada parnični trošak u iznosu od 200 bodova što se odnosi na jednokratnu nagradu za zastupanje profesionalnog punomoćnika u parnicama radi smetanja bez obzira na broj radnji koje je poduzeo, koja nagrada je predviđena Tbr. 7 toč. 2 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 142/2012, 103/2014, 118/2014, 107/2015, 37/2022, 126/2022), i to temeljem odredbe Tbr. 52. st. 4 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23, 107/25) koja propisuje da se za postupke iz Tbr. 7. toč. 2. (među kojima je i smetanje posjeda) primjenjuje Tarifa koja je bila na snazi u vrijeme pokretanja postupka, bez obzira kada je postupak okončan. Sukladno pak odredbi Tbr. 52. st. 2 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23, 107/25) što se tiče vrijednosti boda primjenjuje se tarifa koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o troškovima postupka pa vrijednost boda iznosi 2,00 eura, tako da trošak zastupanja iznosi 400,00 EUR, što uvećano za PDV od 25 % iznosi 500,00 EUR. Tužiteljici pripada i trošak vještačenja u iznosu od 501,19 EUR te trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 26,54 EUR i trošak sudske pristojbe na rješenje u iznosu od 26,54 EUR na uplatu kojeg će biti poznata.

U Krku 29. prosinca 2025.

Sutkinja:

Tina Gorički

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi putem ovoga suda, a o žalbi odlučuje županijski sud.