Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Poslovni broj Gž-2020/20205

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Ivi Smokvina Dadasović kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ĐE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao novi vjerovnik iza Stanousluga d.o.o. [adresa], OIB: 57509325091, zastupan po Krešimiru Loboji, odvjetniku iz Zagreba protiv tuženika OTP banka d.d. Split, Domovinskog rata 61, OIB: 52508873833, zastupan po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Žurić i Partneri iz Zagreba, radi ništetnosti i isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv rješenja Općinskog suda u Zadru pod posl. br. P-1843/2023 od 07. svibnja 2025., dana 29. prosinca 2025.

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba tuženika, te se ukida rješenje Općinskog suda u Zadru pod posl. br. P-1843/2023 od 07. svibnja 2025. i predmet vraća istom sudu na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem u toč. I) izreke temeljem odredbe čl. 325.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 111/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje: ZPP-a) u povodu tužbe iz čl. 186.b st. 1. ZPP-a naloženo je tuženiku da u roku od 15 dana dostavi podatke potrebne za postavljanje određenog tužbenog zahtjeva na isplatu, ovjerene od strane tuženika u pisanom obliku o računima i stanju iznosa novčanih depozita na računima za navedene zgrade sa popisa zgrada Prilog A na kojem popisu je 1152 zgrade (redni brojevi od 1. do 1152.) kao i dodatnog popisa sa 167 zgrada (redni brojevi od 1. do 167. ), dakle za sveukupno 1319 zgrada u [adresa], a koji su prilog tužbe, te da podatke dostavi u formatu datoteke Microsoft Excel, dok je toč. II) izreke upozoren tuženik temeljem čl. 325.a st. 5. ZPP-a da ukoliko ne dostavi sudu dokumentaciju iz toč. I) izreke pobijanog rješenja, da tužitelj može u posebnoj parnici zatražiti naknadu štete koju je pretrpio.

2. Protiv citiranog rješenja žalbu podnosi tuženik zbog bitne povrede odredbi parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, odnosno iz razloga navedenih u čl. 353. st. 1. toč. 1. i 3. ZPP-a. Predlaže ukidanje pobijanog rješenja.

3. U žalbi tuženik u bitnom navodi da pobijano rješenje ne sadrži obrazloženje, a čime da je prvostupanjski sud postupio suprotno odredbi čl. 345. st. 1. ZPP-a. Navodi da mu je izostankom obrazloženja povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno Ustavom RH, a navedeno da je dovelo i do pogrešne primjene odredbe čl. 186.b.st.3. ZPP-a zbog čega da je pobijano rješenje nezakonito.

4. Tužitelj je u odgovoru na žalbu istakao da su u potpunosti neosnovani žalbeni navodi tuženika, te je predložio odbiti žalbu.

5. Žalba je osnovana.

6. Ispitujući pobijanu odluku i postupak koji joj je prethodio sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a, ovaj je sud utvrdio postojanje bitne povrede iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju se žalitelj sadržajno poziva jer odluka ima takvih nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.

7. Naime iz stanja u spisu proizlazi:

- da je tužitelj podnio tzv. stupnjevitu tužbu u smislu čl. 186.b.st. 3. ZPP-a kojom je predložio da se naloži tuženiku da dostavi podatke potrebne za postavljanje određenog tužbenog zahtjeva na isplatu,

- da je tuženik u odgovoru na tužbu istakao da zahtjev tužitelja za dostavom podataka ne ispunjava kumulativno sve pretpostavke iz čl. 186.b.st.3. ZPP-a slijedom čega da predlaže sudu odbiti predmetni zahtjev kao neosnovan,

- da je prvostupanjski sud prihvatio prijedlog tužitelja za dostavom podataka pobijanim rješenjem koje je donijeto izvanraspravno,

- da pobijano rješenje ne sadrži nikakvo obrazloženje, već samo izreku.

8. Odredbom čl. 186.b. st. 3. ZPP-a propisano je da u sporovima u kojima ne može postaviti određeni zahtjev prije nego što dođe do podataka koje mu tuženik ne želi dati premda njima raspolaže, a koje mu je prema sadržaju građanskopravnoga odnosa dužan dati odnosno, koji se mogu smatrati zajedničkima za obje stranke, tužitelj može u tužbi istaknuti zahtjev kojim će zatražiti od suda da tuženika osudi na isplatu iznosa, predaju stvari ili prijenos prava čiju će visinu, količinu, odnosno istovjetnost odrediti tek nakon što mu tuženik dade potrebne podatke, odnosno tek nakon što se provede vještačenje ili izvedu drugi dokazi o podacima koje tuženik izbjegava dati.

9. Pravnozaštitni cilj tzv. stupnjevite tužbe je omogućiti utuženje tražbina čija visina, količina ili neki drugi sadržaj tužitelju nisu u cijelosti poznati zbog toga što mu te podatke tuženik (kojemu su ti podaci poznati/dostupni) odbija priopćiti. Tako je tužbeni zahtjev tzv. stupnjevite tužbe slojevit i ostvaruje se u dva stupnja, prvo kao tzv. manifestacijski zahtjev za polaganje računa, odnosno davanje podataka koje tuženik ne želi dati premda njima raspolaže, a zatim u vidu određenog kondemnatornog tužbenog zahtjeva za ispunjenje.

10. Prema odredbi čl. 325.a ZPP-a, u povodu tužbi iz čl. 186.b. st. 1. i 2. ZPP-a (a koja odredba se sadržajno odnosi i na odredbu čl. 186.b. st. 3. ZPP-a prema shvaćanju VS RH u odluci Rev- 677/2021), sud će rješenjem prihvatiti zahtjev za polaganje računa, podnošenja pregleda imovine i obveza ili davanje podataka ako utvrdi da je osnovan, a protiv toga rješenja tuženik može izjaviti žalbu u roku od osam dana, koja ne odgađa ovrhu.

11. Dakle, kod tzv. stupnjevite tužbe iz čl. 186.b. ZPP-a u vezi s čl. 325.a. ZPP-a, sud najprije mora odlučiti da li je manifestacijski zahtjev osnovan, te ukoliko utvrdi da je manifestacijski zahtjev osnovan, rješenjem će ga prihvatiti i tuženiku naložiti polaganje računa, podnošenje pregleda imovine i obveza ili davanje podataka na koje se manifestacijski zahtjev odnosi i u tom slučaju, ako tuženik udovolji manifestacijskom zahtjevu, tužitelj je dužan postaviti određeni tužbeni zahtjev, u roku koji mu za to sud odredi tijekom postupka, rješenjem protiv kojega nije dopuštena posebna žalba. S druge strane, ako se utvrdi da manifestacijski zahtjev sadržan u tzv. stupnjevitoj tužbi nije osnovan, tada sud o tom zahtjevu ne donosi odmah (odbacujuću ili odbijajuću) odluku, nego će rješenjem, koje zapravo ima značenje rješenja iz čl. 109. ZPP, pozvati tužitelja da otkloni nedostatke svoje tužbe u određenom roku.

12. Do primjene odredbe čl. 186.b. st. 3. ZPP dolazi kada tuženik odbija dati tužitelju podatke bez kojih se ne može postaviti određeni tužbeni zahtjev ( VS RH, Revr- 108/2008 ), s time da je pretpostavka urednosti tzv. stupnjevite tužbe iz čl. 186.b. ZPP- a da tužitelj prvotno mora dokazati da mu tuženik odbija dati podatke na koje se manifestacijski zahtjev odnosi (ili mu tuženik neopravdano uskraćuje uvid u te podatke), a bez kojih se objektivno ne može postaviti određeni tužbeni zahtjev (VS RH, Rev-677/2021 od 02.02.2022.).

13. U konkretnom slučaju je prvostupanjski sud očito pobijanim rješenjem prihvatio manifestacijski zahtjev tužitelja, međutim svoju odluku nije obrazložio u smislu čl. 345. st. 2. ZPP-a čime je povrijeđeno pravo tuženika na pravično suđenje zagarantirano čl. 29. Ustava Republike Hrvatske i to sa aspekta prava na obrazloženu odluku, kako se to osnovano navodi u žalbi.

14. Naime, obzirom da je sukladno naprijed citiranim zakonskim odredbama, u slučaju kada sud prihvati zahtjev tužitelja kojim traži da tuženik dostavi podatke koje mu ne želi dati iako njima raspolaže, a koje podatke mu je tuženik prema sadržaju građanskopravnoga odnosa dužan dati, odnosno koji se mogu smatrati zajedničkima, dopuštena posebna žalba, tada takvo rješenje mora sadržavati obrazloženje, odnosno moraju biti navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, a kako bi se u slučaju podnošenja žalbe isto moglo i ispitati, a što je u konkretnom slučaju u potpunosti izostalo.

15. Obzirom na navedeno, a kako zbog izostanka obrazloženja, odnosno razloga donošenja, pobijano rješenje uopće nije moguće ispitati, to je primjenom odredbe čl. 380. st. 3. ZPP-a odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

16. U nastavku postupka sud će otkloniti navedenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka na način da će donijeti novu odluku sukladno uputi iz ovoga rješenja.

U Rijeci, 29. prosinca 2025.

Sutkinja:

Iva Smokvina Dadasović