REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-1515/2025-23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Lidiji Repar Habulinec, u pravnoj stvari tužitelja EG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Marija Jukić Jurišić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, nakon glavne rasprave zaključene dana 10. prosinca 2025. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja MG, odvjetničkog vježbenika i punomoćnika tuženika EGT, Su- 501/2025, 29. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d. Zagreb, V. Jagića 33 (OIB: 26187994862) isplatiti tužitelju HG iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]) na ime naknade neimovinske štete i imovinske štete iznos od od 3.468,00 eura, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 15.5.2025. do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1.1., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1.7. te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju zakonske zatezne kamate na nesporno plaćeni iznos naknade štete od 902,00 eura od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 15.5.2025. do dana isplate 1.7.2025. po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1.1., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1.7. te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.

III. Odbija se tužitelj s dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 330,00 eura, sa zakonskim zateznim kamatama od 15.5.2025. do isplate, kao neosnovanim.

IV. Nalaže se tuženiku tužitelju nadoknaditi parnični trošak u iznosu od 2.050,00 eura, sa zakonskom zateznom kamatom od dana 29.12.2025. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1.1., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1.7. te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je dana 4.9.2024. zadobio ozljedu na radu kod poslodavca PIK VINKOVCI plus d.o.o. Vinkovci, Matije Gupca 130 prilikom obavljanja poslova kombajniranja soje kada je pao lanac koji diže zrno u bunker koji se nalazi na vrhu kombajna na oko 3 m visine. Tužitelj se morao popeti po ljestvama na vrh kombajna kako bi namjestio lanac, pri čemu su se ljestve izmaknule, a tužitelj se uhvatio desnom rukom za koš i ostao visjeti, ali je onda ipak pao na tlo i ozlijedio desno rame i lijevu podlakticu. Sukladno zakonskim odredbama poslodavac odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu po načelu objektivne odgovornosti, a prema općim propisima obveznog prava. Odgovornosti se može osloboditi samo kada šteta potječe od više sile, radnje oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ili otkloniti. Kako ovdje nije ispunjen niti jedan od navedenih uvjeta jer je tužitelj svoj posao obavljao na uobičajeni način i uz upotrebu dužne pažnje i kako je tužitelju priznata ozljeda na radu, postoji odgovornost poslodavca pa samim time i tuženika kod kojega je poslodavac tužitelja osigurao odgovornost iz djelatnosti prema vlastitim djelatnicima, za naknadu štete. S obzirom na navedeno tužitelj je podnio tuženiku odštetni zahtjev dana 15.5.2025., a tuženik mu je isplatio na ime naknade štete dana 1.7.2025. iznos od 902,00 eura, a koji iznosi za tužitelja ne predstavljaju pravični iznos naknade štete. Tužitelj se javio u Centar za hitnu medicinu – Objedinjeni hitni bolnički prijem Opće županijske bolnicu Vinkovci gdje su mu dijagnosticirali ozljedu: Površinska ozljeda ramena i nadlaktice. Tužitelju je povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje jer je prilikom pada zadobio brojna natučenja i ogrebotine, a i prilikom izmaknuća ljestava ostao je visjeti na desnoj ruci uslijed čega je trpio intenzivne bolove i strah. Tužitelj je imao bolove u oba ramena zgloba, te ograničenu i bolnu pokretljivost u oba ramena zgloba, više u desnom te je tek minimalno mogao odizati desnu ruku. Tužitelj je morao nositi Mitelu, mirovati, provoditi vježbe desnog ramenog pojasa, mazati bolna mjesta Deep Relief gelom i uzimati analgetike. Nakon UZV desnog ramena utvrđena je kompletna ruptura tetive supraspinatus, te je proveo više ciklusa fizikalne terapije Unatoč provedenom liječenju kod tužitelja su zaostali bolni i ograničeni pokreti u desnom ramenu uslijed čega trpi duševne boli zbog smanjene životne aktivnosti. Tužitelju je tijekom liječenja trebala tuđa pomoć za obavljanje svakodnevnih poslova.

2. Slijedom navedenog tužitelj na ime naknade neimovinske i imovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, konačno preciziranim tužbenim zahtjevom od 28.10.2025. a sve u okviru kvalifikatornih okolnosti, potražuje kako slijedi:

-za pretrpljene bolove 1.850,00 EUR

-za pretrpljeni strah 1.500,00 EUR

-za duševne boli zbog smanjene životne aktivnosti 450,00 EUR

-za tuđu pomoć (180hx5,00 eura) 900,00 EUR

Ukupno 4.700,00 EUR,

umanjeno za nesporno plaćenih 902,00 EUR =3.798,00 EUR, sve sa zakonskim zateznim kamatama od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 15.5.2025., do isplate. Nadalje potražuje isplatu zakonskih zateznih kamata na nesporno plaćeni iznos štete od 902,00 eura od dana 15.5.2025. kao dana podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate 1.7.2025., sve uz naknadu parničnog troška s kamatama od presuđenja do isplate.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje činjenicu nastanka štetnog događaja kao i činjenicu da je u vrijeme nastanka štetnog događaja trgovačko društvo PIK- VINKOVCI plus d.o.o. bilo osigurano kod tuženika po polici osiguranja broj [broj police osiguranja], kojom policom je pokrivena odgovornost prema djelatnicima te se priznaje i odgovornost. U odnosu na visinu postavljenog tužbenog zahtjeva, tuženik istu osporava te se očituje kako slijedi. Nesporno je kako se tužitelj tuženiku obratio s odštetnim zahtjevom te mu je tuženik u mirnom postupku temeljem dostavljene dokumentacije, a vodeći računa o svim okolnostima konkretnog slučaja kao i orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda utvrdio visinu štete u iznosu od 902,00 eura koji iznos se u cijelosti sastoji od naknade neimovinske štete. Isplaćeni iznos predstavlja pravičnu novčanu naknadu te je isplatom navedenog iznosa tuženik u cijelosti ispunio svoju obvezu prema tužitelju u svezi s predmetnim štetnim događajem slijedom čega osporava visinu tužbenog zahtjeva u cijelosti, smatrajući istu previsoko određenom, a sve s obzirom na jačinu i karakter ozljeda koje je tužitelj zadobio u štetnom događaju, orijentacijske kriterije te sudsku praksu u istovjetnim slučajevima. Tuženik osporava u cijelosti potraživanje koje se odnosi na naknadu imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege uzimajući u obzir zadobivene ozljede. Naime, kod ozljeda kakve je tužitelj zadobio odnosno kako su one opisane u medicinskoj dokumentaciji tuđa pomoć i njega tužitelju nije bila potrebna budući da oštećenik odnosno u konkretnom slučaju tužitelj može samostalno obavljati sve svakodnevne redovne aktivnosti, a što potvrđuje i činjenica da je tužitelj odbio predloženi operativni zahvat. Naime, u potpunosti je životno i iskustveno logično da bi tužitelj da je zaista bio toliko lošeg zdravstvenog stanja te da zaista nije bio u mogućnosti obavljati svakodnevne aktivnosti poduzeo sve što je potrebno za poboljšanje zdravstvenog stanja. Obzirom na navedeno tuženik predlaže da se vještak u svom nalazu i mišljenju očituje o činjenici zahtijevaju li ovakve ozljede zaista tuđu pomoć i njegu odnosno je li se oštećenik u mogućnosti brinuti o svim svojim svakodnevnim potrebama. Osim što odbijanje operativnog zahvata upućuje na činjenicu kako zdravstveno stanje tužitelja nije u tužbi objektivno prikazano, takvim svojim postupanjem tužitelj je i doprinio da daljnja eventualno nastala štete bude veća, a za što tuženik ne može odgovarati sukladno odredbama Zakona o obveznim odnosima. Naime, odredbom članka 1092. Zakona o obveznim odnosima propisano je kako oštećenik koji je pridonio da šteta nastane ili da bude veća nego što bi inače bila ima pravo samo na razmjerno sniženu naknadu. Uzimajući u obzir sve prednje izneseno jasno je kako je tuženik isplatom iznosa od 902,00 eura u potpunosti ispunio obvezu naknade štete u konkretnom slučaju. Nadalje, ukoliko bi sud odlučio utvrđivati činjenice koje se odnose na visinu tužbenog zahtjeva, tuženik se ne protivi prijedlogu tužitelja da se u tijeku postupka provede medicinsko vještačenje na okolnost visine štete, svih kvalifikatornih okolnosti i završetka liječenja, ali na trošak tužitelja i o njegovu riziku, te predlaže da tužitelj prije eventualnog provođenja medicinskog vještačenja dostavi u spis cjelokupan zdravstveni karton radi razgraničenja eventualnih prijašnjih ozljeda od eventualnih posljedica predmetnog štetnog događaja, sve u cilju razgraničenja tegoba uzrokovanih štetnim događajem i eventualnih drugih zdravstvenih tegoba te prijašnjih bolesti, kao i utvrđivanja općeg zdravstvenog stanja tužitelja prije nezgode te ocjene uzročno posljedične veze tegoba tužitelja sa štetnim događajem. Slijedom navedenog, tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti, uz naknadu parničnog troška.

4. Tijekom dokaznog postupka izvršen je uvid u Rješenje HZZO od 21.10.2024., Odštetni zahtjev od 14.5.2025., dopis tuženika od 30.6.2025., medicinsku dokumentaciju, policu i pripadajuće uvjete, dokaz o isplati, proveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Jošku Filipušiću od 22.10.2025., izvršen je uvid u sudsku praksu, saslušan je vještak na ročištima 7.11.2025. i 10.12.2025. na primjedbe tuženika.

5. Ocjenjujući rezultate provedenih dokaza, u smislu čl.8. ZPP-a, ovaj sud utvrdio je da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomice osnovan, kao u izreci presude.

6. Obzirom na navode tužbe, te odgovora na tužbu, među strankama nisu sporni pasivna legitimacija, štetni događaj, kao niti odgovornost tuženika, dok je među strankama sporna samo visina tužbenog zahtjeva.

7. Na okolnost visine tužbenog zahtjeva provedeno je medicinsko vještačenje po liječniku vještaku dr. Jošku Filipušiću. Iz nalaza i mišljenja liječnika vještaka proizlazi da je tužitelj dana 4.9.2024. stradao na radnom mjestu, te tom prilikom zadobio ozljede: oguljotine kože lijevog lakta i natučenje desnog ramena i nadlaktice. Uvidom u dokumentaciju, te pregledom tužitelja vještak je do mišljenje:

Tužitelj je trpio bolove jačeg intenziteta u trajanju od 3 dana. Srednje jaki bolovi potrajali su 8 dana dok su manji kumulativne naravi bili prisutni 60 dana. Povremeni manji bolovi javljaju se i danas i kao takovi ulaze u pojačane napore.

Pretrpio je primarni kratkotrajni strah jačeg intenziteta u trajanju do smirenja i regresije akutnih simptoma traume te adaptacije na nastalo stanje. U toku daljeg liječenja bio je prisutan tzv. sekundarni strah i to jači 2 dana, srednji 3 dana i manji 4 dana. Kasni strah slabijeg intenziteta kumulativne naravi u trajanju od 30 dana bio je prisutan radi brige za stanje zdravlja kao i za ishod liječenja te strah od doživljenog neugodnog iskustva i mogućih novih ozljeđivanja.

Kod tužitelja je zbog oštećenja funkcionalnog statusa lijevog ramena u obliku ograničenja pokretljivosti došlo do smanjenja životne aktivnosti za 3% trajno. Shodno ovom postotku imenovani će morati ulagati pojačane napore.

Dok se nalazio na kućnom liječenju bila mu je potrebna pomoć druge osobe po 2 sata dnevno kroz 3 mjeseca zbog imobilizacije i poštede. Tuđa pomoć bila je potrebna radi nabave i pripreme hrane, higijenske obrade te pomoći kod svih težih svakodnevnih aktivnosti.

Naruženje nije zaostalo.

8. Tužitelj na nalaz i mišljenje vještaka nije stavljao primjedbi, dok je tuženik istom prigovorio podneskom od 30.10.2025.

9. Vještak se usmeno očitovao na primjedbe tuženika na ročištu 7.11.2025., te je naveo da je procjena trajanja i intenziteta kratkotrajnog straha kod tužitelja donijeta sukladno vrsti i težini ozljede koje je zadobio, uvjetima u kojima je došlo do ozljeđivanja te prema načinu i duljini trajanja liječenja. Kako nema nikakvih posebnih podataka (nalaz psihijatra) koji bi govorili u prilog nekakvog posebnog trpljenja straha nakon navedenog ozljeđivanja, ista procjena donijeta je sukladno kliničkom iskustvu vještaka a temeljena je na svim naprijed navedenim činjenicama i ista je uobičajena za ovakvu vrstu i intenzitet ozljede. Procjena potrebe za tuđom pomoći cijenjena je isključivo u onom periodu u kojem tužitelj nije mogao na uobičajen način funkcionirati u svakodnevnom životu a zbog imobilizacije i poštede. Navedenu procjenu smatra u potpunosti primjerenom. Točno je da prilikom izrade nalaza i mišljenja nije imao na uvidu zdravstveni karton tužitelja, ukoliko poklonimo vjeru iskazu tužitelja koji je dao vještaku prilikom pregleda u periodu prije stradavanja u predmetnom štetnom događaju nije imao ozljede ili tegobe vezane sa desnim ramenom. Naravno da bi uvid u zdravstveni karton otklonio svaku sumnju. Na poseban upit izjavljuje da degenerativne promjene koje se spominju RTG nalazu prsne i slabinske kralježnice ni na koji način nemaju utjecaja na tegobe s ramenom. Na poseban upit izjavljuje da se kasni strah može svesti pod kategoriju sekundarnog straha slabog intenziteta. Na poseban upit izjavljuje da je jako teško predvidjeti kakav bi utjecaj imalo potencijalno operativno liječenje ozljede ramena jer nema nikakve garancije da bi isto moralo biti 100% uspješno. Sa sigurnošću bi se o ovome moglo govoriti odnosno donijeti nekakav pravilan zaključak tek nakon izvedenog operativnog liječenja.

10. Nakon usmenog očitovanja vještaka, tuženik je i dalje predlagao da vještak izvrši uvid u zdravstveni karton tužitelja, te je vještak, nakon dostave zdravstvenog kartona tužitelja u spis, na ročištu 10.12.2025. ponovno usmeno saslušan, pri čemu je iskazao da nakon uvida u zdravstveni karton tužitelja koji datira od 2.1.2008. do 20.11.2025. izjavljuje da u navedenoj preslici zdravstvenog kartona nema nikakvih podataka o mogućem oboljenju, ozljedama ili ograničenju pokretljivosti ramena kod tužitelja.

11. Nakon usmenog očitovanja vještaka, tuženik je naveo da se vještak očitovao na njegove primjedbe, dok tužitelj primjedbi nije imao.

12. Sud je nalaz i mišljenje liječnika vještaka, te njegova očitovanja, prihvatio u cijelosti, jer je su dani stručno i nepristrano, na temelju medicinske dokumentacije, a vještak se argumentirano očitovao na primjedbe tuženika.

13. Obzirom na nalaz i mišljenje liječnika vještaka, prema kojem je tužitelj trpio bolove jačeg intenziteta u trajanju od 3 dana, srednje jaki bolovi potrajali su 8 dana dok su manji kumulativne naravi bili prisutni 60 dana, a povremeni manji bolovi javljaju se i danas i kao takovi ulaze u pojačane napore, sud je, cijeneći u okviru i na način predviđen čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima, a primjenom čl. 223. Zakona o parničnom postupku, s osnova pretrpljenih fizičkih bolova utvrdio kao primjerenu naknadu u iznosu od 1.700,00 eura.

14. Dalje, a obzirom da je prema nalazu vještaka tužitelj trpio primarni kratkotrajni strah jačeg intenziteta u trajanju do smirenja i regresije akutnih simptoma traume te adaptacije na nastalo stanje, u toku daljeg liječenja bio je prisutan tzv. sekundarni strah i to jači 2 dana, srednji 3 dana i manji 4 dana, kasni strah slabijeg intenziteta kumulativne naravi u trajanju od 30 dana bio je prisutan radi brige za stanje zdravlja kao i za ishod liječenja te strah od doživljenog neugodnog iskustva i mogućih novih ozljeđivanja, to jačina straha i njegovo trajanje opravdavaju, primjenom čl. 223. Zakona o parničnom postupku, a temeljem odredbe čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima, utvrditi osnovanim naknadu u iznosu od 1.500,00 eura.

15. Kako je kod tužitelja je zbog oštećenja funkcionalnog statusa lijevog ramena u obliku ograničenja pokretljivosti došlo do smanjenja životne aktivnosti za 3% trajno, te će shodno tom postotku imenovani će morati ulagati pojačane napore, to mu po tom osnovu pripada zatraženi iznos od 450,00 eura.

16. Prema nalazu i mišljenju vještaka tužitelju dok se nalazio na kućnom liječenju bila potrebna pomoć druge osobe po 2 sata dnevno kroz 3 mjeseca zbog imobilizacije i poštede. Tuđa pomoć bila je potrebna radi nabave i pripreme hrane, higijenske obrade te pomoći kod svih težih svakodnevnih aktivnosti, što je ukupno 180 sati, pa kako su stranke na ročištu 10.12.2025. učinile nespornom cijenu sata tuđe pomoći i njege u iznosu od 4,00 eura te da su istu tužitelju pružali ukućani, to je tužitelju s tog osnova kao primjeren utvrđen iznos od 720,00 eura (180x4).

15. Dakle, na ime neimovinske štete i tuđe pomoći i njege utvrđen je kao primjeren ukupan iznos od 4.370,00 eura, a kako je tuženik tužitelju na ime štete kao nesporan isplatio iznos od 902,00 eura, to je tužitelju valjalo dosuditi daljnji iznos od 3.468,00 eura, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od 15.5.2025. (kao dana podnošenja odštetnog zahtjeva, a sve sukladno odredbi članka 1103. ZOO-a) pa sve do isplate, a odbiti tužitelja s dijelom zahtjeva u iznosu od ukupno 330,00 eura, kao prekomjerno postavljenim, te je odlučeno kao u izreci presude.

16. Također, tužitelju je valjalo dosuditi i kamate na nesporno plaćenih 902,00 eura počev od 15.5.2025. do 1.7.2025., a sve temeljem odredbe članka 1103. ZOO-a.

17. Kamate se dosuđene prema stopi određenoj čl. 29. ZOO-a (NN 35/05).

18. Trošak parničnog postupka dosuđen je tužitelju primjenom odredbe čl. 154. st. 5. ZPP-a, a temeljem konačno određenog tužbenog zahtjeva. Tako je tužitelju priznat trošak sastava odštetnog zahtjeva prema Tbr.28. Odvjetničke tarife (NN 142/12, 103/14, 118/14, 107/15 , dalje: u tekstu OT) u iznosu od 100 bodova, sastav tužbe prema Tbr. 7.1. OT u iznosu od 100 bodova, sastav podneska od 28.10.2025. u iznosu 100 bodova sukladno Tbr.8.1. OT, podnesaka od 3.10.2025. i 5.11.2025. - svaki u iznosu od 25 bodova (Tbr.8.3. OT), pristupa na ročišta 29.9.2025., 7.11.2025. i 10.12.2025. - svako po 100 bodova (Tbr.9.1. OT), ročište za objavu - 50 bodova (Tbr.9.3. OT), što ukupno iznosi 700 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 eura iznosi 1.400,00 eura, uvećano za PDV, odnosno 1.750,00 eura. Tome treba dodati trošak medicinskog vještačenja jer je bio nužan za postupak u iznosu od 300,00 eura, pa trošak iznosi 2.050,00 eura.

19. Kamata na parnični trošak dosuđena je primjenom odredbe čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona, a prema stopi određenoj čl. 29. ZOO-a.

20. Slijedom svega navedenog, valjalo je odlučiti kao u izreci presude.

U Zagrebu 29. prosinca 2025.

Sudac:

Lidija Repar Habulinec

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom Županijskom sudu u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi pismeno, u 4 primjerka, putem ovog suda.

DNA:

1. punomoćniku tužitelja

2. tuženiku