REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-1267/2024-24

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda, Nives Šimunović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice PO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Davoru Pavičiću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Pavičić & Partneri d.o.o. u Zagrebu, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d. OIB: 22694857747 Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, zastupanog po punomoćnici Ivani Grgić Zovko, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri d.o.o. u Zagrebu, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene dana 22. prosinca 2025. godine, u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja HO, odvjetničke vježbenice i punomoćnika tuženika Branimira Perića, odvjetnika, dana 29. prosinca 2025. god.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, isplatiti tužiteljici PO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], s osnova naknade neimovinske štete i tuđe pomoći ukupan iznos od 2.828,00 eura, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 27. siječnja 2025. godine do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna topa koja j na snazi na dan 01. srpnja te godine, dok je referentna topa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 2.753,00 eura, sa zateznom kamatom tekućom od 29. prosinca 2025. godine do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna topa koja j na snazi na dan 01. srpnja te godine, dok je referentna topa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana, u roku od 15 dana.

III U preostalom dijelu tužbenog zahtjeva u iznosu od 172,00 eura i u dijelu zatraženih zakonskih zateznih kamata za razdoblje od 09. siječnja 2024.g. do 27. siječnja 2025. godine, tužbeni zahtjev se odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. U tužbi se navodi da se dana 24. srpnja 2023. godine dogodila prometna nezgoda u [adresa], u kojoj je tužiteljica stradala kao putnica u vozilu registarskih oznaka [registarska oznaka]. Navodi se da je za prometnu nezgodu odgovorna vozačica vozila registarskih oznaka [registarska oznaka] koja nije zaustavila svoje vozilo na znak crvenog svjetla na semaforu, već je vozilo udarila u vozilo u kojem se nalazila tužiteljica. Navodi se da je vozilo štetnika u tom trenutku bilo osigurano kod tuženika. Tužiteljica navodi da je tom prilikom zadobila tjelesne ozljede, pa shodno čl. 1095., te čl. 1100. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima, traži naknadu štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje i za tuđu pomoć.

2. U podnesku od dana 02. srpnja 2025.g. tužiteljica navodi da zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje potražuje naknadu u iznosu od 4.315,00 eura i s osnova tuđe pomoći iznos od 285,00 eura, što je ukupno 4.600,00 eura. Naglašava da je u mirnom postupku, povodom odštetnog zahtjeva, tuženik isplatio nesporan iznos od 1.600,00 eura, na ime neimovinske i imovinske štete (tuđa pomoć), bez specifikacije. Stoga, prema konačno preciziranom tužbenom zahtjevu u istom podnesku, tužiteljica predlaže donošenje presude kojom će se naložiti tuženiku da joj isplati iznos od 3.000,00 eura, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 09.01.2024.g., te da naknadi parnični trošak sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate.

3. U odgovoru na tužbu tuženik je priznao nastanak štetnog događaja, pasivnu legitimaciju i odgovornost temeljem suputništva. Navodi da je tuženik isplatio tužiteljici nesporno utvrđeni iznos naknade cjelokupne štete u visini od 1.600,00 eura, te smatra da je time, u ovoj fazi postupka, ispunio u cijelosti svoju obvezu prema tužitelju. Osporava visinu tužbenog zahtjeva preko nesporno isplaćenog iznosa. Traži očitovanje o tome je li liječenje završeno, te osporava utuženi tijek kamata. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev preko primjerenog iznosa.

4. Tijekom cjelokupnog postupka provedeni su dokazi pregledom medicinske dokumentacije, odštetnog zahtjeva, obavijesti tuženika o primitku odštetnog zahtjeva, potvrde MUP-a, zdravstvenog kartona, medicinskim vještačenjem.

5. Nakon provedenih dokaza i ocjene istih, utvrđeno je da je tužbeni zahtjev osnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske štete radi povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje i imovinske štete u vidu tuđe pomoći, koja šteta je nastala ozljeđivanjem u prometnoj nezgodi koju je skrivio osiguranik tuženika.

7. Među strankama je nesporan štetni događaj, pasivna legitimacija tuženika i odgovornost tuženika s osnova suputništva.

8. Sporna je osnovanost i visina tužbenog zahtjeva, te tijek zateznih kamata.

9. Radi utvrđivanja osnovanosti i visine tužbenog zahtjeva, provedeno je medicinsko vještačenje koje je povjereno stalnom sudskom vještaku dr. Žarku Rašiću, kirurgu i dr. Gordanu Makariću, psihijatru. Prema nalazu i mišljenju vještaka, proizlazi da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila slijedeće ozljede:

- natučenje prsne kosti

- natučenje lijevog stopala

- natučenje desnog ručnog zgloba

- istegnuće mišića uz vratnu kralježnicu

- krvni podljev trbušne stijenke desno.

10. Prema nalazu i mišljenju vještaka tužiteljica je trpjela fizičke bolove jakog intenziteta u trajanju od 2 dana, bolove srednje jakog intenziteta u trajanju od 10 dana i bolove manjeg intenziteta 45 dana kumulativno.

11. Vještak je utvrdio da je tužitelj pretrpio kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta, a potom je do smirivanja akutnih simptoma traume i prilagodbe na novonastalo stanje trpjela sekundarni strah umjerenog do jakog oscilirajućeg intenziteta sveukupno do 3 dan, te potom umjereni oscilirajući strah sveukupno do 2 tjedna. Vještak je utvrdio da je nakon toga trpjela slabiji oscilirajući strah sveukupno do 6 tjedana, te da je zaostao kasni, povremeni oscilirajući strah slabijeg intenziteta, u situacijama koje je podsjećaju na štetni događaj.

12. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je kod tužiteljice nastupilo smanjenje životne aktivnosti koje objedinjeno iznosi 6%. Od toga je 2% ocijenjeno s kirurškog stajališta, koje posljedice se ogledaju u povremenim bolovima u vratu kod dužeg stajanja, sjedenja i vožnje u osobnom vozilu,kod rada u nefiziološkom položaju glave i tijela, te s psihijatrijskog stajališta 5%, u kojem obimu će tužiteljica trpjeti duševne boli te morati ulagati pojačane napore u svakodnevnom životu.

13. Nadalje, vještak je utvrdio da je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć i njega 5 dana po 3 sata dnevno, potom 2 sata dnevno tijekom 14 dana, te još 14 dana po 1 sat dnevno, za obavljanje kućnih poslova (kuhanje, peglanje, spremanje, nabavku i pripremu hrane). Dakle, ukupno 57 sati pomoći i njege druge osobe.

14. Tuženik je prigovorio nalazu i mišljenju vještaka u cijelosti, jer da ocjene vještaka ne korespondiraju s utvrđenjima u medicinskoj dokumentaciji. Osim toga, navodi da vještaci nisu imali na uvid zdravstveni karton tužiteljice, koja je od ranije imala psihičkih tegoba.

15. Radi toga je sud naložio tužiteljici da dostavi u spis zdravstveni kartona za razdoblje prije nastanka štetnog događaja, što je tužiteljica i učinila, dostavivši zdravstveni karton, uz podnesak od 11.09.2025.g.

16. Na ročištu dana 23. listopada 2025.g. vještaci su se usmenim putem očitovali na prigovore i pitanja tuženika. Vještak dr. Žarko Rašić je naveo da je izvršio uvid u zdravstveni karton tužiteljice, iz kojeg je vidljivo da se tužiteljica u srpnju 2008.g. žalila na bol u vratnoj kralježnici te je bila upućena na RTG vratne kralježnice i FSVK. Naveo je da su RTG snimke vratne kralježnice opisane kao početne degenerativne promjene uz uredan FSVK, te da nakon toga više nema podataka o tegobama s vratnom kralježnicom. Naveo je da je tek 01. kolovoza 2023.g. opisana prometna nezgoda tj. ovaj štetni događaj. Na upit punomoćnika tuženika da objasni da je neposredno nakon štetnog događaja navedeno da je vrat palpatorno bezbolan, vještak je odgovorio da je tužiteljica ponovno pregledana 26. srpnja 2023.g. zbog bolnosti vrata. Naglasio je da neposredno nakon štetnog događaja ne mora biti izražena bolnost vrata, već se bolnost javlja u određenom vremenskom intervalu od 24 do 48 sati nakon zadobivene ozljede.

17. Na istom ročištu vještak dr. Gordan Makarić je naveo da je pregledao zdravstveni karton tužiteljice u kojem se već 23.11.2006.g. bilježi dijagnoza depresivnog poremećaja koji se uz propisivanje anksiolitika povremeno bilježi do 08.03.2013.g. Vještak je naveo da se od 10. travnja 2013.g. do ovog štetnog događaja također bilježi dijagnoza depresije uz učestale posjete liječniku obiteljske medicine, te propisivanje antidepresiva i anksiolitika, te se sve navedene posjete bilježe uz dijagnozu depresivnog poremećaja (F32). Vještak psihijatar je naveo da navedene okolnosti samo potvrđuju podatke iz vještačkog pisanog nalaza i mišljenja u kojem je uzeto u obzir i prijašnje psihijatrijsko liječenje odnosno psihički poremećaj, a predmetni štetni događaj doveo je do konačnog razvoja elemenata PTSP-a tj. posttraumatskog stresnog poremećaja (F43.1.), dakle dijagnoze koja se ne spominje u zdravstvenom kartonu. Pojasnio je da se radi o razvoju posljedičnog psihičkog poremećaja kod primarno ranjive strukture. Vještak je naglasio da se ocjena kvalifikatornih okolnosti smanjenja životnih aktivnosti odnosi isključivo na predmetni štetni događaj.

18. Tuženik je ustrajao kod svojih prigovora, navodeći da je prije štetnog događaja tužiteljica provodila kontinuirano liječenje radi tegoba s vratom i radi psihičkih problema. Stoga je predložio novo medicinsko vještačenje.

19. Sud nije prihvatio dokazni prijedlog tuženika da se provede novo medicinsko vještačenje, već ga je odbio kao neosnovan. Naime, vještaci su pisanim, a potom i usmenim putem obrazložili svoj nalaz i mišljenje, pregledavši prethodno zdravstveni karton tužiteljice, u dijelu koji je dostavljen u spis. Vještaci su uzeli u obzir ranije psihičke tegobe tužiteljice, te su objasnili da je ovaj štetni događaj doveo do konačnog razvoja PTSP-a, kod primarno psihički ranjive strukture ličnosti. I dr. Rašić je obrazložio svoj nalaz i mišljenje, te je naglasio da nakon 2008.g. nema podataka da se tužiteljica liječila ili žalila na probleme s vratnom kralježnicom. Stoga je sud prihvatio nalaz i mišljenje vještaka, smatrajući da su izrađeni prema pravilima struke, objektivno, jasno i obrazloženo.

20. Uzevši u obzir sve navedeno, utvrđeno je da je kod tužiteljice došlo do povrede prava osobnosti propisane odredbom čl. 19. ZOO/05, a nalazom i mišljenjem vještaka utvrđene su činjenice i okolnosti (fizičke boli, strah, duševne boli zbog smanjenja životnih aktivnosti), koje utječu na pravičnu novčanu naknadu, a propisane su čl. 1100. st. 2. ZOO/05.

21. U smislu članka 19. ZOO/05, pravo je svake osobe na zdravlje, kako tjelesno tako i duševno. Tužiteljici je povrijeđeno navedeno pravo, te je pretrpjela neimovinsku štetu. Slijedom toga, ima pravo na isplatu pravične novčane naknade.

22. Odlučujući o visini naknade neimovinske štete, sud je uzeo u obzir jačinu i trajanje fizičkih bolova, neugodnosti koje je tužiteljica pretrpjela uslijed imobilizacije vrata, te fizikalne terapije. Osim toga, cijenjeni su karakter, jačina i trajanje straha, te trajne posljedice koje su utvrđene u omjeru od 6 % (ispoljavaju se u vidu povremene bolnosti vrata - 2% i psihičkih tegoba - 5%). Prema tome, tužiteljica bi imala pravo na naknadu neimovinske štete u iznosu od 4.200,00 eura.

23. Stranke su na ročištu dana 22. prosinca 2025.g. učinile nespornim da su tužiteljici nakon ozljeđivanja ukućani pružali pomoć i njegu. I u tom slučaju ona ima pravo na naknadu ovog oblika štete, a visina naknade se utvrđuje prema neto cijeni sata pomoći i njege takve vrste, koju pružaju profesionalci, na području gdje živi tužiteljica, a to je [adresa]. Takva cijena iznosi 4,00 eura, pa za ukupno 57 sati tuđe pomoći tužiteljici pripada naknada u iznosu od 228,00 eura, pa bi joj za neimovinsku štetu i tuđu pomoć pripadao iznos od 4.428,00 eura.

24. Kako je u mirnom postupku tuženik nesporno isplatio tužiteljici iznos od 1.600,00 eura, to je tužiteljici dosuđena naknada štete u preostalom iznosu od 2.828,00 eura (za neimovinsku štetu i tuđu pomoć).

25. Sud je dopustio preinaku tužbe u vidu povišenja tužbenog zahtjeva, jer tužiteljica prije provođenja medicinskog vještačenja nije mogla precizno postaviti tužbeni zahtjev, pa kako je vještačenje provedeno nakon zaključenja prethodnog postupka, to je i tužbeni zahtjev preziran nakon zaključenja prethodnog postupka. Dakle tužiteljica nije mogla bez svoje krivnje preinačiti tužbu do zaključenja prethodnog postupka, pa je preinaka dopuštena (čl. 190. st. 2. Zakona o parničnom postupku).

26. Što se tiče zakonskih zateznih kamata, treba navesti da je, prema nalazu i mišljenju vještaka, zdravstveno stanje tužiteljice stabilizirano dana 27. siječnja 2025.g. Prema tome, u pravu je tuženik kada navodi da zatezne kamate ne mogu teći prije toga. Stoga su dosuđene tužiteljici zatezne kamate na iznos neimovinske štete i tuđe pomoći koje teku od dana 27. siječnja 2025. godine do isplate, jer je tuženik u zakašnjenju s ispunjenjem svog novčanog dugovanja, pa je u obvezi isplatiti tužiteljici i zatezne kamate, temeljem člana 1103. u svezi s člankom 29. st. 1. ZOO-a.

27. Kamate teku od dana 27. siječnja 2025. godine do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna topa koja j na snazi na dan 01. srpnja te godine, dok je referentna topa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.

28. Prema tome, tužiteljici je dosuđena naknada neimovinske štete i tuđe pomoći u iznosu od 2.828,00 eura, dok je u preostalom dijelu u iznosu od 172,00 eura, tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan. Odbijen je i dio zatraženih zateznih kamata za razdoblje od 09.01.2024.g. do 27.01.2025.g., kao neosnovan.

29. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 3. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku, a odnosi se na troškove zastupanja tužiteljice po punomoćniku - odvjetniku. Naime, tužiteljica nije uspjela samo u neznatnom dijelu svog zahtjeva, a u pogledu tog dijela nisu nastali posebni troškovi. Troškovi su odmjereni prema važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, po kojoj vrijednost jednog boda iznosi 2,00 eura.

30. Troškovi tužitelja obuhvaćaju: sastav odštetnog zahtjeva - 100 bodova, sastav tužbe - 100 bodova, sastav podneska od 04.09.2024. – 50 bodova, sastav podneska od 02.10.2024.g.- 100 bodova, sastav podneska od 12.11.2025. - 25 bodova, sastav podneska od 05.02.2025. - 25 bodova, pristup na ročište 06.03.2025.g. - 100 bodova, sastav podneska od 10.03.2025.g. - 25 bodova, sastav podneska od 02.07.2025.g. - 100 bodova, sastav podneska od 11.09.2025.g. - 25 bodova, pristup na ročište 23.10.2025.g. - 100 bodova, pristup na ročište 22.12.2025.g. - 100 bodova i pristup na ročište za objavu presude - 50 bodova, što je 900 bodova, odnosno 1.800,00 eura. Dosuđen joj je PDV u iznosu od 450,00 eura, trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 400,00 eura, trošak pristojbe na tužbu - 26,55 eura i pristojbe na presudu - 76,45 eura, pa ukupan parnični trošak koji je tuženik dužan naknaditi tužiteljici iznosi 2.753,00 eura.

31. Dosuđene su tužiteljici zakonske zatezne kamate na parnični trošak koje teku od dana presuđenja, dakle od 29. prosinca 2025. godine do isplate, jer se radi o dospjelom potraživanju shodno odredbi čl. 151. st. 3. Zakona o parničnom postupku, a kamate teku po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna topa koja j na snazi na dan 01. srpnja te godine, dok je referentna topa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.

32. Slijedom izloženog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, dana 29. prosinca 2025. god.

Sudac

Nives Šimunović

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave presude. Žalba se podnosi pismeno u četiri primjeraka, putem ovoga suda. O žalbi odlučuje županijski sud.

DNA

1. Pun. tužitelja

2. Pun. tuženika