REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pr-478/2025-115

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu toga suda Ivana Starčević, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice UE iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Matiji Milčec odvjetnici iz Zagreba, Martićeva 51/I, protiv tuženika Meteor Grupa - Labud d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 173r, OIB 23359164583, zastupanog po punomoćnici Ireni Radić Repač, odvjetnica iz Zagreba, Đorđićeva 24, radi naknade štete, nakon zaključene glavne i javne rasprave dana 11. studenog 2025., u prisutnosti punomoćnice tužiteljice Martne Perić, odvjetnice i punomoćnika tuženika Irene Radić Repač, odvjetnice, dana 29. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Meteor Grupa - Labud d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 173r, OIB 23359164583, da tužiteljici UE iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] isplati iznos od EUR 22.000,00, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od dana podnošenja tužbe pa do 31. 7. 2015. po stopi koja se određuje uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 1. 8. 2015. do 31. 12. 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. 1. 2023. godine do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvoga kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku da tužiteljici nadoknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 17.250,00 eura, sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja presude do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvoga kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da se nalazila u radnom odnosu s tuženikom u razdoblju od 9.5.1983. do 27.9.2014. godine i to na radnom mjestu kemijskog tehničara. U razdoblju koje je relevantno za ovaj postupak tužiteljica je poslove obavljala u laboratoriju unaprjeđenja i razvoja. Krajem 2007. godine tuženik je u proizvodni proces uveo kemikaliju trgovačkog naziva MERGAL K9N (Metilkloroizotiazolinon: dalje u tekstu: Mergal). Po svojim svojstvima Mergal je nagrizajuće i iritirajuće sredstvo, opasno za okoliš, koje u dodiru s kožom izaziva crvenilo i opekline te ujedno može izazvati preosjetljivost. Isparavanja Mergala također su iritirajuća i korozivna. U dodiru s očima ona izazivaju crvenilo, zamagljeni vid i opekline. Nadalje, opće je poznato i da je Mergal visoko alergena supstanca, što potvrđuju brojne provedene znanstvene studije te je upravo s obzirom na ovo njegovo svojstvo primjena Mergala relevantnim odlukama Europske komisije ograničena, a u određenim slučajevima i zabranjena. Obzirom na navedeno, Mergal predstavlja opasnu stvar u smislu čl. 1063. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/5, 41/08, 125/11: dalje u tekstu: ZOO). Krajem 2009. godine kod tužiteljice su se pojavili prvi teži simptomi alergijske reakcije na Mergal. Simptomi bolesti pojačavali su se kroz 2010. godinu da bi konačno eskalirali u lipnju 2011. kad je tužiteljica, zbog pogoršanja zdravstvenog stanja njenih očiju, primljena na obradu u hitnu ambulantu Kliničke bolnice "Sveti Duh". U navedenom periodu tužiteljica je u više navrata bila primorana koristiti bolovanje i to zbog zdravstvenih poteškoća koji su se, uz spomenute probleme s očima, manifestirali i u obliku žarenja dlanova, bolova i svrbeži kože popraćenih njenom deskvamacijom, a povremeno i krvavim regadama. Zdravstveno stanje tužiteljice na bolovanju bi se redovitom popravljalo, da bi se onda redovito ponovno pogoršavalo njenim vraćanjem na posao. Dana 7.11.2011. tužiteljica je upućena na epikutano testiranje na standardnu seriju alergena. Budući da su rezultati navedenog testiranja bili negativni, pojavila se sumnja da tužiteljica boluje od Sjoegrenovog sindroma, zbog čega je u razdoblju od 4.4.2012. do 16.4.2012. hospitalizirana u Kliničkom bolničkom centru "Sestre milosrdnice" u Zagrebu. Sjoegrenov sindrom autoimuna je bolest praćena nizom simptoma koje je moguće kontrolirati pomoću opsežne i vrlo skupe terapije, što sve u ozbiljnoj mjeri narušava kvalitetu života bolesnika. Tužiteljica posebno ističe kako Sjoegrenov sindrom spada među neizlječive bolesti. Sama sumnja da boluje od ovako teške bolesti izazivala je kod tužiteljice osjećaj tjeskobe i jakog straha za svoje zdravlje i konačan ishod liječenja. Obzirom da provedenim pretragama kod tužiteljice nije utvrđeno dovoljno kriterija koji bi nesumnjivo upućivali na dijagnozu Sjoegrenovog sindroma, kod tužiteljice je 26.6.2012. provedeno epikutano testiranje na dodatnu seriju alergena s kojima ona dolazi u doticaj na svome radnom mjestu. Rezultati testiranja pokazali su alergijsku reakciju na Mergal. Navedenim testiranjem je potvrđeno kako su gore opisane zdravstvene poteškoće tužiteljice uzrokovane U, slijedom čega je tužiteljici u konačnici dijagnosticiran alergijski kontaktni dermatitis. Nakon provedenog testiranja i utvrđene alergije na Mergal tužiteljica je tek dana 25.2.2013. premještena na drugo radno mjesto u administraciji. Sve do tog trenutka tužiteljica je radila na radnom mjestu unutar laboratorija, te je bila izložena konstantnom utjecaju U, uslijed čega je i u ovom periodu bila primorana u više navrata koristiti bolovanje. Konačnim rješenjem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od 24.3.2014. tužiteljici je gore opisani alergijski kontaktni dermatitis uzrokovan Mergalom priznat kao profesionalna bolest. Slijedom navedenog, tužiteljici je uslijed izloženosti Mergalu, koje je za posljedicu imalo prethodno opisane zdravstvene poteškoće, nastala šteta u vidu povrede prava osobnosti pa tužiteljica tužbenim zahtjevom specificiranim podneskom od 24.04.2024. potražuje naknadu štete s osnova nematerijalne štete sukladno vještvu oftalmologa

Branimira Cerovskog i to:

- duševnih boli radi smanjenja životnih aktivnosti 1.500,00 eura,

- pretrpljenog straha 2.400,00 eura,

- pretrpljenih fizičkih boli 2.300,00 eura,

- tuđe pomoći i njege 100,00 eura,

sveukupno 6.800,00 eura te

s osnova nematerijalne štete sukladno vještvu dermatologa Ante Perice, i to:

- duševnih boli radi smanjenja životnih aktivnosti 1.000,00 eura,

- pretrpljenog straha 4.500,00 eura,

- pretrpljenih fizičkih boli 9.600,00 eura,

- tuđe pomoći i njege 100,00 eura,

sveukupno 15.200,00 eura, odnosno 22.000,00 eura sa zateznom kamatom tekućom od podnošenja tužbe pa do isplate, kao i iznos materijalne štete prema specifikaciji u izreci ove presude zajedno sa zakonskom zateznom kamatom na svaki pojedini iznos po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana financijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, uz naknadu troškova ovoga postupka u iznosu od, a sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, odgovornost, osnov i visinu tužbenog zahtjeva tužitelja za naknadu neimovinske štete, imovinsku štetu s naslova tuđe pomoći. Ne osporava da je tužiteljica bila zaposlenik tuženika od 9.5.1983. do 27.9.2014. godine, i da je obavljala poslove tehničara, konkretno kemijskog tehničara. Tužiteljici je otkazan Ugovor o radu 5.5.2014. nespornom činjenicom da joj je pravomoćnim rješenjem Direkcije HZZO pod dijagnozom MKBL23.5 utvrđena profesionalna bolest. Tuženik osporava uzročno- posljedičnu vezu s izloženošću tužiteljice alergenima na radnom mjestu, ističući kako ista ima Sjorgenov sindrom, tj. autoimunu bolest. Iz dokumentacije uz tužbu razvidno je da se tužiteljica liječila zbog sumnje na navedenu bolest. Ističe kako je za vrijeme rada tužiteljica imala na raspolaganju svu zaštitnu opremu u skladu s pravilima zaštite na radu, što isključuje pojavu profesionalne bolesti. Ističe kako je od 1.7.2012. prebačena na administrativne poslove, stoga nije bila izložena djelovanju Mergala. S tog osnova osporava kako osnov tako i visinu tužbenog zahtjeva i predlaže sudu tužiteljicu odbiti uz naknadu parničnog troška tuženiku.

3. Sud je u tijeku postupka izvršio uvid u Upute za skladištenje i rukovanje sirovinom od 13.11.2007.g, Sigurnosno-tehnički list prema Uredbi EZ-a br.1907/2006, priopćenje za tisak Europske komisije od 26. rujna 2014.g, medicinsku dokumentaciju tužiteljice, Odluku o privremenoj raspodjeli od 22.12.2012.g, Prijavu o profesionalnoj bolesti, Rješenje HZZO od 24. ožujka 2014.g, broj: UP/II-502-03/13-01/900, Rješenje HRMO od 4.09.2012.g broj: 341-25-05/3-12-85105, Zaključak HZZO od 9.05.2013.g broj: UP/1-502-03/13-03/4, Izvješće Inspekcije od 22.5.2013.g klasa: UP/I-502-03/13- 03/4, Zapisnik o obavljenome ispitivanju radne okoline, Uvjerena o ispitivanju radnog okoliša broj: U/1-504-6-11, U/2-504-6-11, U/3-504-6-11, U/4-504-6-11, U/5-504-6-11, U/ 6-504-6-11 od 27.07.2011.g, Zapisnik o Inspekcijskom nadzoru od 19.02.2013.g broj: 115-04/13-03/1, proveo medicinsko vještačenje po Prof.dr.sc. Branimiru Cerovskom, Nalaz i mišljenje dr. FE sa postupka pred Upravnim sudom u Zagrebu, Nadopuna nalaza i mišljenja dr. Branimira Cerovski, Presuda Visokog upravnog suda RH od 19. listopada 2017.g broj: Usž-2634/17-2, dopunski nalaz i mišljenje, saslušao vještaka dr. Branimira Cerovski, proveo medicinsko vještačenje po dr. Anti Perici, dermatologu i venerologu, saslušao vještake, saslušao svjedoka TE, te EE, ŽE, i BE.

4. Presudom ovog suda od 25. studenog 2024.g, broj: 2582/2015 usvojen je tužbeni zahtjev tužiteljice, a koja je Presuda ukinuta Rješenjem Županijskog suda u Puli od 20. siječnja 2025.g, broj: GžR-215/2024-2, uz naputak kako iz stanja predmeta proizlazi da je sud prvoga stupnja glavnu raspravu u predmetu zaključio dana 6. lipnja 2024. (stranica 412 do 414 prvostupanjskog spisa) te na istom ročištu zakazao ročište za objavu presude za dan 9. srpnja 2024. u 12,00 sati. Vanraspravnim rješenjem od 8. srpnja 2024. (stranica 418 prvostupanjskog spisa) sud je pozivom na odredbu članaka 305. ZPP zaključenu glavnu raspravu preotvorio, te je pozvao tužiteljicu da u roku od 8 dana u spis dostavi specifikaciju svog tužbenog zahtjeva uzimajući u obzir pojedine vidove štete koju potražuje, te je konstatirao da će iduće ročište biti zakazano po dostavi specifikacije tužbenog zahtjeva. Postupajući po rješenju suda, tužiteljica je svoj tužbeni zahtjev specificirala podneskom zaprimljenim kod suda prvoga stupnja dana 1. kolovoza 2024. (stranica 420 do 421 prvostupanjskog spisa) koji podnesak je dostavljen tuženiku na očitovanje, da bi nakon toga, vanraspranim rješenjem od dana 21. studenoga 2024.g (stranica 424 spisa) sud zakazao ročište za objavu presude za dan 25. studenog 2024. u 9,00 sati, na kom ročištu je predmetnu presudu i objavio u urednoj odsutnosti punomoćnika tužiteljice i u prisutnosti punomoćnika tuženika. Postupajući na opisani način, donošenjem predmetne presude bez prethodnog zaključenja glavne rasprave (jer je prethodno zaključena glavna rasprava preotvorena - ona koja je zaključena 6. lipnja 2024. a ne dana 26. lipnja 2024. kako to sud u uvodu presude pogrešno navodi) na kojem bi istodobno zakazano ročište za objavu presude, sud je počinio bitnu povredu postupka iz članka 354. stavak 1. u vezi s člankom 335. stavak 6. ZPP koja je utjecala na pravilnost i zakonitost predmetne presude, i to posebno u pogledu visine tužbenog zahtjeva tužiteljice, u pravcu odlučivanja i raspravljanja koje je sud očito i preotvorio glavnu raspravu. Dakle, sud nije mogao vanraspravno zakazati ročište za objavu presude i donijeti predmetnu presudu, bez da je zaključio glavnu raspravu i istodobno zakazao ročište za objavu iste. Donoseći pobijanu presudu, izvanraspravno, bez prethodnog zaključenja glavne rasprave, kojom je sud u cijelosti prihvati tužbeni zahtjev tužiteljice, počinio je i bitnu povredu postupka iz članka 354. stavak 2. točka 6. ZPP na koju opravdano ukazuje tuženik u svojoj žalbi, jer je takvim nepravilnim a posljedično i nezakonitim postupanjem onemogućio tuženika u raspravljanju pred sudom. Bez obzira na protivljenje preinačenju tužbe sud može uvijek dopustiti preinaku ako smatra da bi to bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama (članak 190. stavak 3. ZPP). Dakle, propust suda da u tom pravcu donese rješenje predstavljalo bi povredu postupka ali ne i bitnu povredu odredaba parničnog postupka osim u koliko bi taj propust bio od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne presude. O tako izvršenoj preinaci tužbe, u dijelu u kom tužiteljica sada zahtjeva i naknadu štete zbog pogoršanja zdravstvenog stanja, sud je dužan u ponovljenom postupku odlučiti, jer kada je riječ o objektivnoj preinaci, od trenutka kada je preinaka izvršena teče nova parnica sa svim procesnopravnim i građanskopravnim učincima, pa se zbog toga i pretpostavke o osnovanosti tog dijela zahtjeva tužiteljice prema istaknutom prigovoru zastare imaju prosuđivati od trenutka kada je tužba preinačena.

5. Na temelju ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, primjenom odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka on USRH, 84/08, 96/08 - odluka USRH 123/08, 57/11, u daljnjem tekstu: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan.

6. Između stranaka nesporno je da je tužiteljica bila zaposlenik tuženika u razdoblju od 9.5.1983. do 27.9.2014. na radnom mjestu kemijskoga tehničara.

7. Između stranaka sporna je uzročno-posljedična veza oboljenja tužiteljice, okolnost da je isto nastupilo zbog izloženosti opasnoj tvari Mergalu, osnov i visina potraživanja.

8. Tužena u tijeku postupka u cijelosti osporava kako je alergijska reakcija i bolest tužiteljice nastala zbog rada kod tuženika vezano za izloženost štetnim tvarima.

9. U svome iskazu svjedok VE iskazala je kako je kod tuženika počela je raditi krajem 2007. Nije poznavala tužiteljicu. Tužiteljica je radila u Odjelu razvoja. Počela je raditi kao odgovorna osoba za rad sa opasnim kemikalijama dana 30.11.2007. Do tada je odgovorna osoba vezano za Mergal bio gosp. ĐE. Sve ono što je ona čula o doticaju tužiteljice sa U saznala je od njenih kolega i njihovih izjava u inspekcijskom nadzoru. On je trebala samo dati svoju izjavu vezano uz sigurnosnu tehnički list kemikalije Mergal K9N. Sjeća se i ima u dokumentaciji izjavu koju dala inspektoru AE. To bi ponovila i ne bih ništa dodala. Nadzor je bio 6.2.2014. U to vrijeme stručnjak zaštite na radu bio je BE. Zna da radno mjesto na kojem je radila tužiteljica nije bilo radno mjesto s poslovima s posebnim uvjetima rada. Ne sjeća se da je bilo drugih radnika koji su prijavljivali probleme vezano za uporabu Mergala, koliko ona zna nije. Ne zna na koji način se Mergal stavlja u smjesu, jer to je radio njen šef i on ima saznanja o tome. Mergal ima oznaku H317, može izazvati alergijsku reakciju, ima nagrizajuća svojstva i izaziva nagrizanje kože. To ovisi o količini koja se upotrebljava. Koliko zna kolegica nije imala akutna trovanja tzv. Polijevanja kože. Ne zna proceduru vezano za štetnost Mergala. Rađenja su mjerenja koncentracije i granične vrijednosti izloženosti Mergalu u prostoru u kojem je tužiteljica radila. Rezultati su odgovarali i bili ispod propisane granice.

10. Svjedok ŽE, iskazala je kako je bila zaposlenik tuženika u utuženom razdoblju na radnom mjestu kemijskog tehničara u službi razvoja. Poznata joj je kemikalija Mergal. Tužiteljica toj kemikaliji nije ništa više, a niti manje bila izložena od ostalih radnika. Svjedokinja je također radila sa U. Više-manje radila je sa U u istom omjeru kao i tužiteljica. Kod nje nije bilo nus pojava vezano uz Mergal. Imala je svu zaštitnu opremu kao i ostali radnici, i to kutu, hlače, rukavice zaštitne, naočale zaštitne, ukoliko se radile sa agresivnijim sredstvima imali su pregače, maske. Oni su miješali nove proizvode, mirisi i mnoge sirovine miješale se u proizvode, pratio se stabilitet, mjerenje parametara, pribavljali su ambalaže sirovina potrebne za miješanje. Raznosili su dokumentaciju po službama, vodili brigu o čistoći prostora, radili analize proizvoda. Njihov radni prostor je bio laboratorij, samo što cijelo vrijem nisu radili sa kemikalijama, imali su i drugih zadataka. Nema saznanja da bi tužiteljica obavijestila poslodavca da ima problema s kožom i očima. Radila je sa tužiteljicom i znala joj je reći kako po rukama ima nešto. Ne sjeća se koliko drugo se upotrebljavao Mergal. On se u proizvode dodavao kapaljkom, tu je mala količina. Postoji bočica u kojoj se on nalazi i kapaljkom se dozirao u čašu. Ne zna da bi slične probleme prijavili drugi zaposlenici. U to vrijeme stručnjak zaštite na radu bio je ŠE. Radno mjesto nje i tužiteljice nije bilo mjesto s posebnim uvjetima rada.

11. Svjedok BE bio je zaposlenik Labuda kao specijalista zaštite na radu. Nije mu poznata otopina Mergal niti rad s njom. Rad sa kemikalijama bio je osiguran na način da su sva ispitivanja bila odrađena zajedno sa ovlaštenim kućama. Poznaje tužiteljicu. Sjeća se da je tužiteljica imala zdravstvenih problema, proteklo je puno vremena i ne sjeća se svih detalja. Ona je radila u nekom laboratoriju za ispitivanje i analize, radila je kao kemijski tehničar. Zna da su morali ići svi na preglede, ali misli da nisu bili poslovi s posebnim uvjetima rada. Oni su imali svu svoju zaštitnu opremu. Sjeća se da su bile mnoge inspekcije te se sjeća ispitivanja na neku kemikaliju, li ne zna kako se zvala. Sjeća se da se uzorak slati u Sloveniju i iz Slovenije dolazio podatak da nije opasno i da je ispravno. Ne sjeća se koja je to kemikalija. Ona je prijavljivala probleme dišnih puteva i nešto sa očima. Nije bio uključen u njen premještaj na druga radna mjesta. Zna da je bilo promjena. To nije bila njegova domena. Ne sjeća se drugih radnika iz laboratorija, ali sjeća se gospođe iz nekog odjela koja se žalila na problema.

12. U vezi s nastankom profesionalne bolesti, koja je u direktnoj vezi s izloženošću štetnim tvarima zbog rada u laboratoriju tužiteljica je vodila upravni postupak i upravni spor. Naime, tužiteljica je rješenjem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Klasa: UP/II 502-03/13-09/900 od 24.3.2014. i rješenjem Regionalnog ureda Zagreb Klasa: UP/I 502-03/13-03/34 od 20.11.2013. godine, ishodila priznanje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za slučaj profesionalne bolesti od 14.4.2010. godine. U upravnom postupku utvrđeno je kako je kod radnice nastupila profesionalna bolest kao posljedica izlaganja kemikalijama. Tužiteljici je priznata bolest dijagnoze L23.5 kao profesionalne bolesti nastale na radu u obavljanju poslova radnog mjesta kemijskog tehničara kod tuženika. Ova činjenica utvrđena je kao konačna presudom Visokog upravnog suda RH, poslovni broj Usž-2634/17 od 19. listopada 2017. godine. Obzirom da je sukladno načelu jedinstvene primjene prava sud obvezan konačnom presudom drugog suda u istoj pravnoj stvari, na okolnost utvrđene profesionalne bolesti i štetnog događaja prouzrokovanog radom s kemikalijama, sud niti je izvodio niti je analizirao pribavljene dokaze.

13. U tijeku postupka bilo je potrebno utvrditi osnov i visinu štete koja je nastupila kod tužiteljice. Provedeno je niz vještačenja na ovu okolnost, u kojima je tuženik opetovano isticao mogućnost autoimune bolesti, a koja okolnost je, što je razvidno iz ostalih sudskih i upravnih postupaka, otklonjena vještačenjem.

14. Prof. dr. Branimir Cerovski u svom nalazu i mišljenju dana 8.11.2016. godine je utvrdio kako Mergal ima visok potencijal toksičnosti i može stvarati hiperalergijske reakcije dodirom te preko zraka. Prema nalazu oftalmologa u Središnjem hitnom prijemu KB S. Duh (33, prof. KE) **.**.2011. tužiteljica je liječila suhe oči već 10 godina ranije umjetnim suzama. S druge strane, nakon pregleda u hitnom prijemu započinje intenzivno oftalmološko polikliničko liječenje rožnice oba oka. Provedena je i dijagnostička dermatološka i alergološka obrada pri kojoj nije utvrđeno postojanje Sjogrenova sindroma, no epikutanim testiranjem na Mergal dokazana je alergijska reakcija. Nadležna liječnica je u Prijavi o profesionalnoj bolesti navela (list 69 spisa) da je postupkom bolovanje – rad i rad – godišnji odmor jasno uvidjela nastanak promjena na koži za vrijeme rada i jasno povlačenje na godišnjem odmoru ili bolovanju te je uočila istu dinamiku promjena na oku za vrijeme bolovanja i GO. Obzirom na navedeno, s kliničkog oftalmološkog motrišta, a prema dinamici kliničke slike i provedenoj dijagnostici i liječenju, ne može se isključiti vjerojatnost za alergijsku pozadinu oftalmoloških promjena kod tužiteljice odnosno uzročno-posljedično za utjecaj iritansa i alergena radnog mjesta na nastanak oftalomoloških promjena opisanih kod tužiteljice. Također, uzimajući u obzir složenost okolnosti radnog mjesta i utjecaja, dolazi u obzir osim već predviđenog vještačenja dermatologa, na trošak i rizik tužiteljice provesti vještačenje po specijalistu medicine rada odnosno zatražiti dopunu nalaza i mišljenja nakon presude Upravnog suda. Nadalje, za procjenu povrede prava osobnosti s oftalmološkog motrišta, potrebno je priložiti oftalmološke nalaze prije 20.6.2011. te dokumentaciju o nastavku oftalmološkog liječenja i mogućnostima daljnjeg liječenja (bila je preporuka pregleda kod dr. ME).

15. Tužiteljica nije imala primjedbi na tijek vještačenja te je dostavila dodatnu medicinsku dokumentaciju radi nadopune nalaza i mišljenja.

16. Tuženik je opetovano prigovorio uzročno-posljedičnom slijedu izloženosti tužiteljice štetnim tvarima i suhoći očiju. Tvrdi da je tužiteljica imala mogućnost koristiti zaštitnu opremu i da nije mogla doći u direktan kontakt s U. Svjedoci su iskazivali na okolnost izloženosti opasnim tvarima na način da su potvrdili i svoju i tužiteljičinu izloženost, no pristrano i krajnje subjektivno su ocijenili „kako su svi bili izloženi, pa im nije smetalo“, neovisno o relevantnoj merdicinskoj dokumentaciji koja prileži spisu i provedenim vještačenjima.

17. Obzirom na opetovane tvrdnje tuženika tužiteljica je u spis dostavila nalaz i mišljenje specijaliste medicine rada dr. ĆE, a koje je kao dokaz poslužilo u postupku pred Upravnim sudom u Zagrebu. Iz navedenog nalaza i mišljenja nepobitno je utvrđeno kako je tužiteljica razvila bolest šifriranu s L.23.5 koja se po MKB označava kao alergijski kontaktni dermatitis uzrokovan ostalim kemijskim tvarima.

18. U nadopuni nalaza i mišljenja dr. Branimir Cerovski istaknuo je da se u priležećoj medicinskoj dokumentaciji o liječenju tužiteljice od 1.11.2004. do 7.1.2005. nalazi podatak da je liječila akutnu upalu spojnice rožnice. U tim nalazima nema podataka o stanju vidne funkcije, a također ne prileže drugi oftalmološki nalazi prije izloženosti predmetnom iritansu i alergenu radnog mjesta u kojima bi se nalazili podaci o stanju vida. Podaci iz medicinske dokumentacije nastavka liječenja tužiteljice od 22.7.2016. do 6.12.2016. ukazuju na potrebu daljnjeg liječenja, dok je keratoplastika nađena kao kontraindicirana. Što se tiče uzročno-posljedične veze izloženosti utjecaju iritansa i alergena radnog mjesta na nastanak oftalmoloških promjena opisanih kod tužiteljice, s kliničkog oftalmološkog motrišta kao što je prethodno pisano ta se veza ne može isključiti. Naime, prema svojim opisanim svojstvima Mergal ima visok potencijal toksičnosti i može stvarati hiperalergijske reakcije dodirom te preko zraka. Nadalje, provedena je i dijagnostička internističko-imunološko-alergološka obrada (prof. F, 25) pri kojoj nije utvrđeno postojanje Sjogrenova sindroma kao podloge za tegobe tužiteljice, no internist alergolog se tada nije do kraja očitovao o vjerojatnosti alergijske pozadine oftalmoloških tegoba. Obzirom na to ako bi se učinio ukupni IgE iz krvi, te konzultacija alergologa, to bi moglo dodatno potvrditi da je tužiteljica alergološki pacijent, što bi bio stručni nadodatak na postojeće intradermalne testove. Specifični IgE na Mergal nisam našao da se negdje radi. Epikutanim testiranjem (iako ne i IgE krvnim testiranjem) na Mergal dokazana je alergijska reakcija. Također, nadležna liječnica je u Prijavi o profesionalnoj bolesti navela (list 69 spisa) da je postupkom bolovanje – rad i rad – godišnji odmor jasno uvidjela nastanak promjena na koži za vrijeme rada i jasno povlačenje na GO ili bolovanju te je uočila istu dinamiku promjena na oku za vrijeme bolovanja i GO. Obzirom na navedeno, postoje argumenti da je konstantno izlaganje Mergalu na radnom mjestu moglo biti triger za ponavljajuću upalu na spojnici i rožnici čiji je integritet od ranije narušen prethodnim upalama.

19. Na dodatni nalaz i mišljenje tuženik je opet prigovorio argumentom kako se radi o autoimunoj bolesti.

20. Tužiteljica je, obzirom na pritužbe tužene, zatražila i dodatno očitovanje vještaka obzirom da je pred Upravnim sudom u Zagrebu utvrđeno da T ima štetan utjecaj u radnom procesu neovisno o sredstvima zaštite na radu te je predložila sudu da se vještak dodatno očituje na sve prigovore.

21. Na ročištu 10. prosinca 2018. dr. Branimir Cerovski iskazao je kako ne može procijeniti dioptriju tužiteljice od 2004. jer nema podatke. Ističe kako se očitovao na uzročno-posljedični slijed te da će se na vezano za oboljenje tužiteljice moći očitovati tek po dostavi dodatne medicinske dokumentacije, a što je i učinio dana 28.1.2019. godine.

22. U dopunskom nalazu i mišljenju od 28.1.2019. dr. Branimir Cerovski istaknuo je da je tužiteljica trpjela kumulativno bolove srednjeg intenziteta 4 dana, a niskog intenziteta 4 mjeseca, dok su povremeni manji bolovi i neugode u trajnim posljedicama. Primarni strah nije postojao, dok je tužiteljica trpjela sekundarni strah od mogućih ishoda jakog intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta 4 dana te niskog intenziteta 4 mjeseca. Prema medicinskoj dokumentaciji ne nalaze se elementi postojanja trajnih posljedica straha. Tuđa pomoć tužiteljici je bila potrebna za poslove u kući i oko kuće, u prašini, dimu, na vjetru, suhom zraku 2 x tjedno po 2 sata. Izbjegavati suhi zrak, vjetar, dim, prašinu jasno je preporučeno u sklopu liječenja tužiteljice. Naruženje manjeg do srednjeg stupnja (zamućenja rožnica, uraštanje krvnih žila u rožnice, hiperemija spojnica) uočljivo na socijalnoj udaljenosti. Trajne posljedice i nastanak oštećenja oba oka tužiteljice uslijed izloženosti utjecaju iritansa i alergena radnog mjesta. Tužiteljica je i ranije imala tegobe sa suhim okom te su priloženi oftalmološki nalazi iz 2004. godine, ali bez podataka o stanju vida. Unatoč intenzivnom i dugotrajnom oftalmološkom liječenju što se povezuje s utjecajem iritansa i alergena radnog mjesta, opisana oštećenja na obje rožnice uzrokovala su stacionarno oslabljenje vida na oba oka te umanjenje opće radne sposobnosti tužiteljice se procjenjuje u opsegu od 18-20%. I nadalje se predviđa potreban kontinuitet liječenja radi održavanja postojećeg integriteta organa vida i samog kapaciteta vidne funkcije.

23. Obzirom da su se opetovano ponavljali prigovori vezano za visinu oštećenja koje je oftalmolog procijenio, vještak je na ročištu 5. srpnja 2019. decidirano izjavio kako ne postoji podatak o oštećenom vidu prije štetnog događaja u medicinskoj dokumentaciji. S druge strane, u spisu postoji nalaz oftalmologa od 8.8.2011. (list spisa 36), gdje je tijekom liječenja tužiteljice navedena vidna oštrina na desnom oku 1.0 i na lijevom 1.0, a što je dokaz oštećenog vida.

24. Obzirom na utvrđenje vještaka oftalmologa i konačnu presudu Visokog upravnog suda RH, temeljem prijedloga tužiteljice sud je proveo vještačenje po dr. med. spec. dermatologije Anti Perici. U svom nalazu i mišljenju vještak je istaknuo da je tužiteljica kod tuženika radeći na mjestu kemijskog tehničara oboljela od kontaktnog alergijskog dermatitisa koji je krajem 2007. godine u proizvodni proces uveo kemikaliju Metilkloroizotiazolinon – Mergal. T, konzervans za deterdžent Čarli. Dijagnoza kroničnog alergijskog dermatitisa je potvrđena kliničkim pregledima dermatologa iz kojih je vidljivo da su prilikom pregleda šake bile upaljene, deskvamirane, mjestimice ispucane (ragade). Dijagnoza je potvrđena i pregledom alergologa, okuliste, a na kraju je potvrđena epikutanim alergološkim testiranjem koje je provedeno dana 7. studenog 2011. godine. Uzročno-posljedičnu vezu potvrđuje i to što se stanje na koži poboljšavalo dok je bila na bolovanjima i kada nije dolazila u kontakt s alergenom te to što se po odlasku s tog radnog mjesta 25.2.2013. godine stanje potpuno smirilo. Dijagnoza Sjogrenovog sindroma nije dokazana, no na osnovu priložene dokumentacije vidljivo je da je tužiteljica prije nastanka alergijskog dermatitisa bolovala od tzv. Sindroma suhog oka, Sindroma suhe kože te od Sindroma smanjenog izlučivanja sline (Xeroftalmije, hiposalivacije, Xerostomije). Uzročno-posljedičnu vezu nastanka kontaktnog alergijskog dermatitisa i alergena T potvrdili su i vještak medicine rada i vještak okulista. Prema tome vještak smatra da je kod tužiteljice uslijed kontaktnog alergijskog dermatitisa kada je koža bila upaljena, napeta, zadebljana, a zbog čega je tužiteljica otežano koristila šake prilikom rada, hranjenja, odijevanja te pri održavanju redovite higijene došlo do smanjenja životne aktivnosti od 7%. Prilikom nastanka bolesti kod tužiteljice je bio prisutan primarni strah, a sekundarni strah slabog intenziteta od ishoda liječenja, postupaka liječenja i dalje sposobnosti za rad je trajao sve do nestanka simptoma bolesti. Sekundarni strah slabijeg intenziteta od povratka bolesti prisutan je i danas. Tužiteljica je trpila bol srednjeg intenziteta u vidu žarenja, pečenja i svrbeža koji su se naročito manifestirali noću od dana nastanka simptoma bolesti do dana odlaska s radnog mjesta dana 25.2.2013. godine kada su se simptomi alergijskog dermatitisa povukli. Naruženost zbog alergijskog dermatitisa vještak bi ocijenio kao blagu ili kozmetski defekt. Tuđa njega i pomoć u obavljanju kućanskih poslova, kuhanja, pranja, peglanja s pogoršanjima su trajala desetak dana i ostvarivao ju je suprug. Suprug joj je pomagao i prilikom kupovine kada joj je pomagao nositi vrećicu s namirnicama. Zbog dermatitisa nije mogla obavljati posao laboratorijskog tehničara, nije mogla miješati supstance, zatvarati pipete sa supstancama i raditi na kompjuteru, zbog čega joj je bila smanjena i radna aktivnost.

25. Nastavno na nalaz i mišljenje vještaka tuženik je u cijelosti prigovorio nalazu i mišljenju. Istaknuto je opetovano da postoje indicije vezano za raniju bolest tužiteljice, stoga je u spis predmeta dostavljena dodatna medicinska dokumentacija. Međutim, dana 27.8.2021. godine utvrđeno je pogoršanje zdravstvenog stanja za koje je vještak oftalmolog utvrdio da je posljedica kontakta s kemikalijom Mergal. Pojavila se indikacija za kirurškim liječenjem, tj. keratoplastikom lijevog oka dana 25.11.2021. S obzirom na navedeno, povećana je osnova i visina nastale štete i to na način da je bol trajala srednjeg intenziteta 1 dan, manjeg 1 mjesec, dok je strah zbog zabrinutosti za ishod liječenja povećan na 1 mjesec.

26. Dana 11. siječnja 2023. oftalmolog se detaljno očitovao na prigovore tužene navodeći kako su prigovori tuženika sistematizirani po točkama 1-6 pretežito teoretske naravi i primarno usmjereni prema vještaku dermatologu obzirom da su pitanja o kontaktnom alergijskom dermatitisu što je u nadležnosti dermatologa. Ipak treba reći da je površina oka (spojnica i rožnica) izložena različitim vanjskim utjecajima i da je posebno osjetljiva. To znači da je imunološki aktivno tkivo koje je u konstantnom kontaktu s okolinom. Okularna alergija se stoga definira kao primarno potaknuta pokretanjem sustava IgE mastocita. Mukozni epitel spojnice i rožnice oka igra aktivnu ulogu u inflamatornim reakcijama okularne površine i u stimuliranju prirođene imunosti. Očna epitelna površina oslobađa citokine, prostaglandine, leukotrijene i faktore rasta u odgovoru na upalne medijatore. 1.točka prigovora tuženika o mehanizmu razvoja kontaktnog alergijskog dermatitisa. To je teoretsko pitanje za dermatologa vezano uz dermatitis. Ako se pita o kontaktnom konjunktivitisu, tu se radi o teškoj reakciji spojnice oka koju je uzrokovao kontakt s alergenom. Pacijent razvija akutnu upalu spojnice. Reakcija može trajati nekoliko dana kod prve ekspozicije alergenu. To je obično tip 4 odgođene hiperosjetljive reakcije potaknute egzogenim alergenom i posredovane T stanicama koje luče inflamatorne citokine. 2. točka prigovora tuženika uključuje pitanje utjecaja sindroma suhog oka na razvoj „kontaktnog alergijskog dermatitisa“. Ukoliko riječ „dermatitis“ zamijenimo sa „ keratokonjunktivitis“, može se reći prema medicinskoj dokumentaciji da su suho oko i alergijski keratokonjunktivitis komorbiditeti kod tužiteljice, što i proizlazi iz primarnog nalaza i mišljenja vještaka. 3. točka prigovora tuženice. Može li se očekivati buduća alergijska reakcija na alergen Mergal ukoliko osoba više nije izložena takvoj kemikaliji? Kronična alergijska stanja prednje površine oka mogu biti uzrokovana dugotrajnim alergijskim podražajima ili progresijom imunog odgovora bez obzira na specifični okidač alergena. 4. točka prigovora tuženika. U opisu smirivanja stanja kada je tužiteljica bila odsutna s posla – da li je osjećala bolove? U fazi smirenja stanja i bolovi bi se očekivano smanjili ili nestali. 5. točka prigovora tuženika. „Da li je medicinski opravdano u ovom slučaju bez provedenih detaljnijih pretraga ili uzimanja anamneze od tužiteljice u smislu izloženosti alergenima prilikom liječenja tužiteljice prvotno pretpostaviti dijagnozu Sjogrenova sindroma te ju priopćiti tužiteljici, a zatim utvrditi da je riječ o alergijskoj reakciji?“. Ponajprije, vještak nije liječio tužiteljicu, stoga je ovo pitanje možda upućeno onima koji jesu liječili tužiteljicu. Naime, prema medicinskoj dokumentaciji tužiteljica je prije kontakta s U godinama liječila suho oko. Vještak je tu činjenicu prema podacima iz medicinske dokumentacije i naveo u primarnom nalazu i mišljenju. Također je naveo provedenu dijagnostiku gdje nije potvrđena dijagnoza Sjogrenova sindroma. 6. točka prigovora tuženika djelomično je upućena vještaku zaštite na radu. Može li doći do kožne alergijske reakcije na Mergal ako osoba koristi svu zaštitnu opremu (zaštitne naočale, radnu kutu, radne hlače, 3 vrste zaštitnih rukavica te jednokratne respiratore)?. Vještak oftalmolog u svome mišljenju bazira se na medicinskim činjenicama iz medicinske dokumentacije i ne može provjeravati efikasnost zaštitne opreme. Tuženica prigovara da se vještak nije očitovao na Rješenje HZMO-a. Vještak nije dobio zadatak da se očituje na Rješenje HZMO-a ili da ga dopunski komentira. Međutim, u primarnom nalazu i mišljenju je napomenuo da se je taj postupak nastavio pred Upravnim sudom na zahtjev tuženika. Tvrdnja tuženika da vještak nije cijenio postojanje prethodnog stanja tužiteljice u vidu dijagnoze suhog oka ne odgovara činjenicama. Naime, u primarnom nalazu i mišljenju 2.11.2016. upravo se analizira prethodno stanje, citiram: „MIŠLJENJE Prema svojim opisanim svojstvima Mergal ima visok potencijal toksičnosti i može stvarati hiperalergijske reakcije dodirom te preko zraka. Prema nalazu oftalmologa u Središnjem hitnom prijemu KB S.Duh (33, prof. HE) **.**.2011. tužiteljica je liječila suhe oči već 10 godina ranije umjetnim suzama. S druge strane, nakon pregleda u hitnom prijemu započinje intenzivno oftalmološko polikliničko liječenje rožnice oba oka. Provedena je i dijagnostička dermatološka i alergološka obrada pri kojoj nije utvrđeno postojanje Sjogrenova sindroma, no epikutanim testiranjem na Mergal dokazana je alergijska reakcija. Nadležna liječnica je u Prijavi o profesionalnoj bolesti navela (list 69 spisa) da je postupkom bolovanje – rad i rad-godišnji odmor jasno uvidjela nastanak promjena na koži za vrijeme rada i jasno povlačenje na GO ili bolovanju te je uočila istu dinamiku promjena na oku za vrijeme bolovanja i GO. Obzirom na navedeno, s kliničkog oftalmološkog motrišta a prema dinamici kliničke slike i provedenoj dijagnostici i liječenju, ne može se isključiti vjerojatnost za alergijsku pozadinu oftalmoloških promjena kod tužiteljice odnosno uzročno-posljedično za utjecaj iritansa i alergena radnog mjesta na nastanak oftalmoloških promjena opisanih kod tužiteljice.“.

27. Na ročištu 15. prosinca 2023. godine vještaci su objedinili svoje nalaze te se konačno očitovali. Vještak dr. Ante Perica je naveo da je tužiteljicu pregledao i napravljena je fotodokumentacija, koju načelno ne dostavlja u spis. Detaljno u nalazu i mišljenju objasnio mehaniku nastanka kontaktnog alergijskog dermatitisa i te objasnio razliku kontaktnog nearlegijskog i kontaktnog alergijskog dermatitisa. Obzirom da je kod tužiteljice epikutano testiranje na tvar mergal bilo pozitivno nedvojbeno je riječ da je u pitanju alergijski kontaktni dermatitis. Sindrom suhog oka , suhe kože i suhih usta jednom riječju sjogrenog sindroma nije u direktnoj vezi sa kontaktnim dermatitisom, bilo da je on alergijske ili nealergijske prirode. No, ako se dokaže da bolesnik boluje od tog sindroma onda alergijska reakcija može pogoršati kliničku sliku. Ukoliko osoba nije izložena alergenu u ovom slučaju tvar Mergal do alergijske reakcije neće doći, ali ako negdje u prirodi dođe u kontakt s tom tvari doći će alergijske reakcije. Dovoljne su i minimalne količine tvari Mergala da se izazove alergijska reakcija. Od vremena nastanka alergijske reakcije kod tužiteljice sve do vremena kada ona nije bila izložena toj tvari kod tužiteljice je bio prisutan kontaktni alergijski dermatitis. Kolika je razlika bila za vrijeme dok je bila odsutna s posla i za vrijeme same izloženosti to je nemoguće reći, ali je moguće reći da je ona i nakon odsustva s posla imala blaže simptome bolesti i opet je osjećala bolove kako sa m ocijenio u svom zaključku. Iz uvida u spis vidljivo je da je dijagnoza Sjogrenog sindroma isključena od strane dr. E koja je imunolog, prema tome uzročno posljedične povezanosti sjogrenog sindroma i alergijske reakcije on ne vidi. Po prestanku radnog odnosa kod tuženoga tužiteljica više nije bila u kontaktu sa tvari mergalom i sa kožne strane mislim da je tužiteljica potpuno zdrava. Kod tužiteljice je na koži ruku došlo do jake upalne reakcije koja se manifestiralo crvenilom kože, ljušćenju kože, pucanju kože što izaziva bol srednjeg intenziteta kako sam se i izjasnio. Za vrijeme bolovanja bilo je malo bolje ali bolovi su bili i dalje prisutni. Liječenje kontaktnog dermatitisa nije jednostavno i zahtjeva opsežno liječenje, kako lokalnom terapijom tako oralnom terapijom i fototerapijom. Smanjenje životne aktivnosti temeljim na upalnim promjenama kože koje sam naveo u prethodnom odgovoru, a tužiteljica za to vrijeme je imala probleme sa šakama te nije mogla odrađivati svoje redovne aktivnosti kao što su hranjenje, pranje ruku, održavanje redovne higijene, nošenje pojedinih predmeta. Primarni starah je nastao u trenutku dobivanja simptoma bolesti, dok je sekundarni strah od simptoma bolesti od ishoda liječenja i daljnje sposobnosti za život bilo prisutno sve do nestanka simptoma i manifestiralo se kroz sekundarni strah. Bol je bila prisutna i to srednjeg intenziteta od nastanka simptoma do prestanka radnog odnosa, odnosno odlaska s radnog mjesta. Ukoliko osoba koristi svu zaštitnu opremu ne bi trebalo doći do alergijske reakcije, međutim upitno je da li je ta zaštitna oprema bila ispravna. Kontaktni alergijski dermatitis ima svoju kliničku sliku koju sam opisao i koja izaziva bolove srednjeg intenziteta. kada je pojedini simptom nastao, da li je to bilo prvo crvenilo, pa su se kasnije pojavile ljuske, nakon toga su se pojavili pucanje kože-ragade koje su jako bolne smatram da uopće nije važno jer sve ide u kliničku sliku kontaktnog dermatitisa i izaziva bolove kakve sam naveo. Na poseban upit pun. tuženika vještaku isti odgovara da je u trenutku pregleda tužiteljica imala zdravu kožu. Na osnove medicinske dokumentacije detaljno opisao svaki nalaz iz kartona. Ističe da je u razdoblju izloženosti Mergalu imala smanjenje životnih aktivnosti što je i naznačio. Sada ih nema jer se radio o alergijskom dermatitisu. Epikutalno testiranje bilo je 7.11.2011. g. Stanje kože utvrdio je temeljem medicinske dokumentacije. Sindrom suhe oka i suhe kože nema veze sa djelovanjem Mergala.

Vještak dr. Branimir Cerovski, je izjavio da ostaje u cijelosti kod nalaza i mišljenja i dodatnog očitovanja. Na poseban upit pun. tuženika vještaku isti odgovara da iz medicinske dokumentacije proizlazi da je premorbidno, odnosno prije pojave alergijske reakcije na Mergal tužiteljica liječila suho oko i to 10 godina. Međutim, naknadno nije dokazano da se radilo o Sjogrenovog sindroma. No, također u dopuni nalaza i mišljenja sam jasno naveo da se radio o komorbitetu, što je uzeto u obzir.

28. S obzirom da tuženik osporava odgovornost za nastanak štetnog događaja, sud je proveo dokazni postupak saslušanjem svjedoka TE, koja je u svom iskazu navela da je vezano za kemijske tvari bila direktor Sektora za razvoj i istraživanja. Radilo se sa kemikalijama na proizvodnji deterdženata i sredstava za čišćenje. UE bila je tehničar, a radila je na proizvodima za suđe konkretno Čarli. Tužiteljica je bila jedina koja je došla da ima problem s rukama, pokazala ih je i nakon toga ju je ona osobno rasporedila na administrativne poslove i tužiteljica se više nije bavila miješanjem. Miješanje se sastoji čaše u kojoj se dodaje kemikalije sa pipetom, kapalicom. Poslodavac je osigurao sva zaštitna sredstva sukladno procjeni rizika i tužiteljica je koristila sva zaštitna sredstva. Za Ž je rađeno dermatološko ispitivanje u bolnici na Srebrnjaku i sve je bilo u redu. Osobno je sudjelovala testiranju. Ne sjeća se da li je bilo pritužbi na Ž.

29. Tuženik kao poslodavac, odgovara za štetu koju pretrpi zaposlenik na radu pri obavljanju svoga radnog zadatka po kriteriju objektivne odgovornosti (čl. 15. Zakona o zaštiti na radu) pa se te objektivne odgovornosti može, u cijelosti ili djelomično, osloboditi samo u slučaju da dokaže da je šteta nastala zbog više sile, protupravnih djelovanja treće osobe ili krivnjom samog zaposlenika (čl. 1067. st. 2. ZOO-a).

30. Sud je na temelju provedenog postupka nesporno utvrdio da tužitelj svojim ponašanjem niti na koji način nije doprinio nastanku štetnog događaja, te da nije nastala šteta prouzrokovana kao posljedica autoimune bolesti, o čemu su se detaljno i precizno očitovali vještaci medicinske struke.

Do štetnog događaja, a što je i svjedok potvrdio, došlo je zbog izloženosti jakoj koncentraciji štetne tvari Mergala, koje je kod tužiteljice prouzročilo trajne posljedice. Svjedok je potvrdio da mu je stanje tužiteljice nakon rada u laboratoriju bilo indicij za premještaj iste u administraciju. Slijedom navedenog odbijen je prigovor tuženika kako je do štetnog događaja došlo zbog okolnosti na koje nije mogao utjecati, tvrdeći da se radi o autoimunoj bolesti tužiteljice.

31. U vezi osnova i visine neimovinske štete, sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka, kao objektivne i sukladno pravilima struke.

32. U nalazu i mišljenju vještaka Branimira Cerovskoga utvrđeno jest da je tužiteljica trpjela kumulativno bolove srednjeg intenziteta 1 dan, manjeg intenziteta 1 mjesec u odnosu na kirurško liječenje lijevog oka, a vezano za povredu prava osobnosti izloženosti Mergalu trpjela je kumulativno bolove srednjeg intenziteta 4 dana, niskog intenziteta 4 mjeseca, dok su povremeni manji bolovi i neugode u trajnim posljedicama. Vezano za izloženost Mergalu primarni strah nije postojao, a trpjela je sekundarni strah od mogućih ishoda jakog intenziteta 1 dan, srednjeg 4 dana, a niskog intenziteta 4 mjeseca. Nakon operacije strah je trajao manjeg intenziteta mjesec dana. Tuđa pomoć tužiteljici bila je potrebna za poslove u kući i oko kuće zbog izloženosti suhom zraku 2 puta tjedno po 2 sata.

Naruženje tužiteljice je uočljivo na socijalnoj distanci, a trajne posljedice umanjenja opće radne sposobnosti procjenjuju se 18-20%.

S tim u vezi tužiteljici je s ovoga osnova dosuđen iznos od sveukupno 6.800,00 eura na način kako je opisan u obrazloženju ove presude.

33. Vezano za nalaz i mišljenje vještaka dermatologa po svim vidovima štete tužiteljici je dosuđen dodatni iznos od 15.200,00 eura, tako da je istoj dosuđen sveukupni zatraženi iznos od 22.000,00 eura sa zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja tužbe pa do isplate.

34. Odluka o zateznoj kamati temelji se na čl. 29. st. 1. ZOO dok je visina njezine stope određena čl. 29. istog zakona.

35. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 1. ZPP-a tužitelju je priznat trošak sastava tužbe u iznosu 500,00 eura, sastava podneska 15.09.2015., 7.4.2016., 17.12.2016., 5.10.2017., 27.3.2018., 26.5.2022., 25.8.2022. i 24.4.2024., svaki po 500,00 eura, pristup na ročišta 5.10.2015., 14.3.2016.,10.12.2018.g, 04.07.2019., 9.3.2021., 7.6.2021., 6.6.2022., 16.9.2022., 16.10.2023., 15.12.2023., 7.5.2024. i 6.6.2024., 06.05.2025.g, 16.06.2025.g, 13.10.2025.g i 11.11.2025.gsvako po 500,00 eura, što sveukupno iznosi 13.000,00 eura, uvećano za 25 % PDV-a odnosno 3.250,00 eura, sveukupno iznosi 16.250,00 eura.

Tužitelju je dosuđen predujam za medicinsko vještačenje u iznosu od 1.000,00 eura.

Slijedom navedenog tužitelju je u cijelosti dosuđen parnični trošak u iznosu 17.250,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom na dan presuđenja.

36. Tužitelj je temeljem čl. 15. st. 1.t 3. Zakona o sudskim pristojbama oslobođen plaćanja istih u ovom predmetu.

U Zagrebu, 29. prosinca 2025

Sudac:

Ivana Starčević

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u pisanom obliku putem ovog suda u pet (5) istovjetnih primjeraka u roku od petnaest (15) dana od dana primitka prijepisa presude. O žalbi odlučuje nadležni drugostupanjski sud.

DNA

1. pun. tužitelja

2. pun. tuženika