Republika Hrvatska
Županijski sud u Sisku
Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5
Poslovni broj: Gž-687/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Sisku, po sucu pojedincu Renati Košir Skračić, u pravnoj stvari tužitelja UJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnik Zoran Vukić, odvjetnik u odvjetničkom društvu Vukić i partneri iz Rijeke, protiv tuženika BJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi smetanja posjeda nekretnine, odlučujući o žalbi tuženika izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Crikvenici - Stalna služba u Krku, poslovni broj: Psp-14/2022.-43. od 11. lipnja 2025., 29. prosinca 2025.,
r i j e š i o j e
I. Odbija se kao neosnovana žalba tuženika BJ i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Crikvenici – Stalna služba u Krku, poslovni broj: Psp- 14/2022.-43. od 11. lipnja 2025.
II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika BJ za naknadom troška žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja je riješeno:
„I.) Utvrđuje se da je tuženik BJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] smetao tužitelja UJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u posljednjem mirnom suposjedu nekretnine koja u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Crikvenici, Zemljišnoknjižni odjel Krk dolazi upisana kao:
- k. č. br. [katastarska čestica], u naravi [adresa] površine 626 m2, dvorište površine 526 m2 , stambena zgrada, [adresa] površine 77 m2, dvorišna zgrada, [adresa] površine 23 m2, ukupne površine 626 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-nova, na način da je tužitelju nepoznatog datuma, a što je tužitelj saznao 13. ožujka 2022, bez ikakve dozvole ili odobrenja tužitelja, promijenio bravu na ulaznim vratima u prizemlju kuće te na način da je promijenio ulazna vrata, bravu i štok (okvir) od ulaznih vrata na katu kuće pa se nalaže tuženiku da uspostavi prijašnje posjedovno stanje na način da ukloni nove brave postavljene na ulaznim vratima u prizemlju i katu kuće istovremenim postavljanjem starih brava ili predajom ključeva novih brava tužitelju te mu se ujedno zabranjuje svako takvo i slično smetanje ubuduće, sve u roku od 15 dana.
II.) Nalaže se tuženiku BJ OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužitelju ĆJ OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 901,54 EUR, uvećan za zakonsku zateznu kamatu, koja teče počev od donošenja ove odluke pa do isplate, po stopi propisanoj odredbom članka 29. Zakona o obveznim odnosima za ostale odnose, u roku od 15 dana.“
2. Protiv navedene odluke pravodobnu, potpunu i dopuštenu žalbu izjavljuje tuženik zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava te sadržajno zbog bitne povrede postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05, 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., 146/25., dalje: ZPP) predlažući da drugostupanjski sud uvaži žalbu, a tuženiku dosudi trošak žalbenog postupka.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući prvostupanjsku odluku i postupak koji joj je prethodio, ovaj sud smatra da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članak 354. stavak 2. ZPP, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, temeljem odredbe članka 365. stavak 2. ZPP, u vezi članka 381. ZPP.
6. Po ocjeni ovog suda prvostupanjski sud u postupanju nije počinio ni povredu postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP, na koju sadržajno u žalbi neosnovano upire tuženik jer prvostupanjsko rješenje nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka pobijanog rješenja je razumljiva, a u pobijanom rješenju su navedeni jasni i neproturječni razlozi o odlučnim činjenicama.
7. Prvostupanjski sud je na temelju provedenog dokaznog postupka utvrdio sve okolnosti koje su relevantne za donošenje pravilne i zakonite odluke te je na osnovu izvedenih dokaza i njihove ocjene, u skladu s odredbom članka 8. ZPP, pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje.
8. Predmet spora je pružanje posjedovne zaštite.
9. Među strankama je sporno je li tužitelj bio u posljednjem mirnom suposjedu nekretnine opisana kao katastarska čestica (dalje: k.č.) [katastarska čestica] u naravi [adresa] površine 626 m2, Dvorište površine 526 m2, Stambena zgrada, [adresa] površine 77 m2, Dvorišna zgrada, [adresa] površine 23 m2, ukupne površine 626 m2, a koja je upisana u zemljišnoknjižnom ulošku (dalje: zk.ul.) [broj ZK uloška], katastarska općina (dalje: k.o.) [katastarska općina] [adresa].
10. Prvostupanjski sud je u postupku utvrdio sljedeće:
- da je tijekom postupka tuženik priznao poduzimanje radnji kojima je promijenjena brava na vratima u prizemlju i cijela vrata s bravom na katu kuće u [adresa], na adresi
[adresa] (dalje: predmetna nekretnina),
- da iz iskaza tuženika proizlazi da je promjenu brava i vrata na katu poduzeo nakon što je prethodno tužitelj promijenio brave, a zbog koje radnje tužitelja, da tuženik u studenom 2021. nije mogao ući u predmetnu nekretninu,
- da je tuženik osporio da bi tužitelj bio u suposjedu predmetne nekretnine pa je tuženik izvršio promjenu brava i vrata na katu, u vremenu nakon studenoga 2021., kao čin samopomoći, štiteći svoj samostalni posjed predmetne nekretnine,
- da iz iskaza saslušanih svjedoka KJ, CJ i IJ, nije utvrđeno da bi tuženik, bio samostalni posjednik predmetne nekretnine,
- da iz iskaza svjedoka GJ proizlazi da u ožujku 2022. tužitelj nije bio u mogućnosti ući u kuću jer su na vratima bile promijenjene brave. GJ, kao ni ostali saslušani svjedoci, nije imao saznanja o tome kada je tužitelj bio zadnji puta u suposjedu nekretnine, ali niti o tome, je li tuženik bio samostalni posjednik predmetne nekretnine,
- da iz iskaza svjedoka PJ, oca tužitelja, a šogora tuženika, proizlazi da je tužitelj imao sve ključeve predmetne nekretnine pa i ključ garaže te da je identično iskazu GJ potvrdio da tužitelj 13. ožujka 2022. svojim ključevima nije mogao ući u predmetnu nekretninu, već jedino u garažu, a da je do tog trenutka uredno ulazio u nekretninu, zadnji puta krajem 2021.
11. Temeljem provedenoga, prvostupanjski sud zaključuje da tuženik nije dokazao samostalan posjed na predmetnoj nekretnini pa se stoga radnje promjene brave na vratima u prizemlju te promjene vrata s bravom na katu predmetne nekretnine ne mogu smatrati dopuštenom samopomoći, već činom smetanja suposjeda tužitelja predmetne nekretnine, to stoga prvostupanjski sud prihvaća tužbeni zahtjev, a tuženika obvezuje na isplatu troška postupka tužitelju.
12. Odredbom članka 20. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15., 94/17. - dalje: ZV) propisano je tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed, a koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda (članak 21. stavak 1. ZV).
12.1. U smislu odredbe članka 22. stavak 2. ZV u sudskom postupku se ostvaruje zaštita posljednjeg stanja posjeda ili suposjeda.
13. Pravilan je stav prvostupanjskog suda kada se u pobijanoj odluci poziva na odredbu članka 441. ZPP prema kojoj se raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničava samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, a što proizlazi i iz prethodno navedene odredbe članka 22. stavka 2. ZV, i to bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda i poštenje posjednika.
14. Sukladno odredbama članka 42. stavak 1. i 2. ZV svim suvlasnicima pripada pravo na suposjed stvari, a oni mogu odlučiti i međusobno podijeliti posjed stvari.
15. Sukladno odredbi članka 27. ZV posjednik smije svoj posjed zaštititi silom od onoga tko mu posjed samovlasno oduzme ili ga u posjedovanju uznemirava, ako je to nužno jer bi sudska pomoć stigla prekasno, a opasnost je neposredna, uz uvjet da se ne primijeni sila veće jakosti nego što je primjerena okolnostima (dopuštena samopomoć).
16. Kako je prema pravilima o teretu dokazivanja iz članka 219. ZPP, na tuženiku da dokaže da je trenutkom promjene brave i promjene vrata u predmetnoj nekretnini, bio u samostalnom posjedu predmetne nekretnine kao i da se koristio samopomoći, kako bi njegov čin predstavljao zaštitu njegovog posjeda (dopuštena samopomoć), pravilan je zaključak prvostupanjskog suda kada smatra da tuženik navedeno nije dokazao i da je takvim radnjama tuženik počinio čin smetanja suposjeda tužitelja.
17. Neosnovan je navod žalbe kojim tuženik osporava tužitelju suposjed predmetne nekretnine jer iako prvostupanjski sud ne uzima u obzir iskaz svjedoka PJ, ovaj sud smatra da je upravo temeljem iskaza navedenog svjedoka, kao i svjedoka GJ utvrđeno da je tužitelj bio u suposjedu predmetne nekretnine jer je svjedok PJ iskazao da je tužitelj neometano ulazio u predmetnu nekretninu do 13. ožujka 2022., kojeg dana svojim ključevima tužitelj više nije mogao otključati predmetne brave vrata koje su bile zamijenjene, a što je potvrdio i svjedok GJ, koji je tom prilikom bio nazočan.
18. Nisu osnovani ni ostali navodi žalbe kojima tuženik navodi „da krvni srodnici tužitelja (majka, sestra tužitelja) učestalo pribjegavaju institutu smetanja posjeda na štetu tuženika, u čemu ih ohrabruje položaj majke tužitelja koja je sudac unutar sudbene vlasti Republike Hrvatske“ jer predstavljaju iskazano nezadovoljstvo tuženika pobijanom odlukom i kao takvi nisu odlučni za pravilnost pobijane odluke.
19. Slijedom navedenoga, a temeljem odredbe članka 373. a stavka 1. točke 2. ZPP, u vezi članka 381. ZPP, odlučeno je kao u izreci ove drugostupanjske odluke pod točkom I.
20. Kako tuženik nije uspio u ovom žalbenom postupku, odbijen je sa zahtjevom za naknadom troška žalbenog postupka na temelju odredbe članka 154. stavka 1. ZPP te je odlučeno kao pod točkom II. izreke ove drugostupanjske odluke.
U Sisku 29. prosinca 2025.
Sutkinja
Renata Košir Skračić
