REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Tome Skalice 2

35000 Slavonski Brod

Poslovni broj: Kž-318/2023-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sudaca Vedrana Pavelića, kao predsjednika vijeća, te sudaca Silvije Sajfert i Mirka Svirčevića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Ivane Ereš, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv prvooptužene Lidije Došen-Plećaš, drugooptuženog ZV i trećeoptuženog Sebastijana Medved, zbog kaznenog djela iz članka 278. stavka 1. i 3. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11, 144/12, 56/15 - dalje: KZ/11), odlučujući o žalbama prvooptužene Lidije Došen-Plećaš i Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu, podnesenima protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj K-1205/2020-32 od 11. listopada 2022., u sjednici vijeća održanoj 29. prosinca 2025.

r i j e š i o  j e

I. Prihvaća se žalba prvooptužene Lidije Došen-Plećaš, a djelomično i žalba Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu te se ukida prvostupanjska presuda u odnosu na prvooptuženu Lidiju Došen-Plećaš i trećeoptuženog Sebastijana Medved i predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

II. U preostalom dijelu žalba Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu je bespredmetna.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj K-1205/2020-32 od 11. listopada 2022., proglašeni su krivima prvooptužena Lidija Došen-Plećaš i drugooptuženi ZV zbog počinjenja kaznenih djela krivotvorenja – krivotvorenje isprave, opisano po članku 278. stavak 1. i 3. KZ/11, a kažnjivo po članku 278. stavak 3. KZ/11, činjenično opisano izrekom te presude te je prvooptužena na temelju članka 278. stavka 3. KZ/11 osuđena na kaznu zatvora u trajanju 1 (jedne) godine i na temelju članka 56. KZ/11 izrečena joj je uvjetna osuda te kazna zatvora na koju je osuđena se neće izvršiti ako u roku 4 (četiri) godine ne počini novo kazneno djelo, a drugooptuženi ZV je temelju članka 278. stavka 3. KZ/11 osuđen na kaznu zatvora u trajanju 7 (sedam) mjeseci i na temelju članka 56. KZ/11 izrečena mu je uvjetna osuda te kazna zatvora na koju je osuđen se neće izvršiti ako u roku 2 (dvije) godine ne počini novo kazneno djelo.

1.1. Na temelju članka 54. KZ/11 prvooptuženoj Lidiji Došen-Plećaš u izrečenu kaznu zatvora uračunava se vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 22. rujna 2015. do 9. listopada 2015.

1.2. Na temelju članka 453. točka 3. Zakona o kaznenom postupku (“Narodne novine” broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 147/13, 152/14, 126/19, 80/22, 36/24 i 72/25 – dalje u tekstu: ZKP/08) trećeoptuženi FV oslobođen je optužbe da bi počinio kazneno djelo krivotvorenja - krivotvorenje isprave opisano po članku 278. stavak 1. i 3. KZ/11, a kažnjivo po članku 278. stavak 3. KZ/11, činjenično opisano izrekom te presude.

1.3. Na temelju članka 79. KZ/11 od prvooptužene Lidije Došen-Plećaš oduzimaju se privremeno oduzeti predmeti koje je od nje oduzeo MUP, PUZ, Kriminalistička policija, PNUSKOK, SSKOK Zagreb i to 22. rujna 2015. pod brojem 511-01-77- 612/386-XII-2014 potvrdama broj 594975, 594977, 594978, 594979, 594980 i 594981, od drugooptuženog ZV oduzimaju se privremeno oduzeti predmeti koje je od njega oduzeo MUP, PUZ, Kriminalistička policija, PNUSKOK, SSKOK Zagreb i to 22. rujna 2015. pod brojem 511-01-77-612/386-XII-2014 potvrdom broj 0953778 te MUP, PUZ, PU Primorsko-goranska, Služba gospodarskog kriminaliteta i to 07. rujna 2015. pod brojem 511-09-13-3608/15 potvrdom broj 554426 i od trećeoptuženog FV oduzimaju se privremeno oduzeti predmeti koje je od njega oduzeo MUP, PUZ, Uprava kriminalističke policije, PNUSKOK, SSKOK Zagreb, Slatina i to 22. rujna 2015. pod brojem 511-01-77- 612/386-XII-2014 potvrdama broj 777442 i 777423.

1.4. Na temelju članka 148. stavak 1. i 3., a u vezi s člankom 145. stavkom 2. točkom 6. ZKP/08 prvooptužena Lidija Došen-Plećaš i drugooptuženi ZV dužni su na ime troškova kaznenog postupka svaki platiti paušalnu svotu sudu u iznosu od 3.000,00 kuna/ 398,17 eura, dok temeljem članka 149. stavak 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka u odnosu na trećeoptuženog FV padaju na teret proračunskih sredstava suda.

2. Protiv te presude žalbu je podnijelo Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu žaleći se na oslobađajući dio presude u odnosu na trećeoptuženog BV te žalbu podnosi zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog odluke suda o kaznenopravnoj sankciji u odnosu na prvooptuženu Lidiju Došen-Plećaš žaleći se na odluku o uvjetnoj osudi.

2.1. Žaleći se na oslobađajući dio presude u odnosu na trećeoptuženog Sebastijana Medved državni odvjetnik pobija zaključak suda da nije dokazano da bi trećeoptuženi FV počinio terećeno mu kazneno djelo koji zaključak je prvostupanjski sud izveo, prihvaćajući obranu optuženika kako mu nije bila namjera upotrijebiti navedene značke, jer bi u tom slučaju ispunio osobne podatke u pripadajućoj službenoj iskaznici, nego da ih je nabavio zbog tzv. kolekcionarskih razloga te kako i iz iskaza svih ispitanih svjedoka i drugih optuženika i iz razgledavane dokumentacije ne prolazi niti jedna bitna, a niti posebna činjenica koja bi upućivala da je trećeoptuženik tu značku nabavio radi uporabe. Državni odvjetnik ukazuje da upravo suprotno stavu suda iz zapisnika o pretrazi osobe (list 133-137 spisa) proizlazi kako je trećeoptuženik FV iz džepa trenirke, koju je imao na sebi, izvadio predmetnu neoriginalnu značku i dobrovoljno ju predao policijskim službenicima, dok iz zapisnika o pretrazi doma i drugih prostora (list 139- 144 spisa) proizlazi kako je iz tzv. okopojasne torbice, koju je držao u spavaćoj sobi, izvadio i dragovoljno predao policijskim službenicima pripadajuću neoriginalnu iskaznicu. S obzirom gdje je navedene predmete držao očito ih je stalno imao na raspolaganju, a to jasno upućuje na zaključak o postojanju namjere kod imenovanog da navedene predmete po potrebi i uporabi.

2.2. Žaleći se na odluku o kaznenoj sankciji u odnosu na prvooptuženu Lidiju Došen- Plećaš državni odvjetnik smatra da je prvostupanjski sud prilikom izbora vrste i mjere kazne precijenio olakotne okolnosti te nije uzeo u obzir sve otegotne okolnosti te da je ispustio iz vida da je prvooptužena u vremenskom razdoblju od dvije godine kontinuirano i iz koristoljublja pripadnicima zločinačkog udruženja, koji je djelovao na teritorijima više država, izrađivala neoriginalne službene značke policije, sigurnosno obavještajnih agencija i drugih institucija Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije koje se bave razotkrivanjem i suzbijanjem kriminala, pritom očigledno svjesna i ne mareći na to da će navedene značke najvjerojatnije biti upotrijebljene radi činjenja nekih od najtežih kaznenih djela stoga smatra kako će se isključivo izricanjem bezuvjetne kazne zatvora izraziti društvena osuda te postići specijalna i generalna prevencija, a ujedno i ojačati povjerenje građana u pravni poredak.

2.3. Državni odvjetnik predlaže drugostupanjskom sudu pobijanu presudu preinačiti na način da prvooptuženu Lidiju Došen-Plećaš osudi na bezuvjetnu kaznu zatvora, a da se u odnosu na trećeoptuženog Sebastijana Medved prvostupanjska presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje i odluku.

3. Žalbu protiv te presude podnijela je i prvooptužena Lidija Došen-Plećaš po branitelju Ivanu Orešković, odvjetniku iz Zagreba uvodno najavljujući žalbu zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede kaznenog zakona, odluke o kaznenoj sankciji i odluke troškovima kaznenog postupka. Bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 9. ZKP/08 žalitelj vidi u tome da premda je ovlašteni tužitelj tijekom prvostupanjskog postupka ispustio dio činjeničnog opisa koji glasi "te dvije metalne značke sa ugraviranim žutim natpisom „Europska sigurnosna agencija

– ESA“ sa deset ugraviranih žutih zvjezdica petokraka i žutim obrubom" prvostupanjski je sud u izreci pobijane presude zadržao taj dio činjeničnog opisa i tako prvooptuženu Lidiju Došen-Plećaš proglasio krivom za teže djelo nego je ista bila optužena. Žaliteljica smatra da je ostvarena i bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08 jer presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, postoji znatna proturječnost između onoga što se navodi u razlozima presude o sadržaju isprava i iskaza danih u postupku i jer prilikom obrazlaganje krivnje sud nije dostatno obrazložio sastavnice krivnje, niti oblik krivnje, a posebno ne iz kojih okolnosti isto proizlazi te zašto je prvooptuženoj izrekao upravo kaznu koju je izrekao. Žaliteljica smatra da je došlo do povrede kaznenog zakona jer je suđena za djelo koje nije kazneno djelo s obzirom da inkriminirane značke nemaju svojstvo javnosti, niti postoje originali što obrazlaže činjenicom da je sporna inkriminacija obilježja javnosti dijela spornih isprava kao neoriginalnih službenih značaka tijela koja nikada nisu postojala (značke policija-ministar) ili su davno prestala postojati (javne isprave Republike Herceg-Bosne) te dijela spornih isprava kao neoriginalnih službenih značaka bez sastavnih dijelova takvih pravih značaka (kako je to propisano pravilnicima). Žaleći se zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja žaliteljica ističe da je prvostupanjski sud zanemario upute viših sudova te nije utvrdio element javnosti pa je tako prvooptuženu osudio i za krivotvorenje značke Europske sigurnosne agencije d.o.o. koja nije javno tijelo, za "krivotvorenje" značaka temeljne policije "Herceg-Bosne" koja je prestala postojati još 1996. godine, krivotvorenje značaka "Policija-Ministar", a kako je prvostupanjski sud naveo da se radi o značkama koje imaju svojstva izvornih značaka zanemarivši priložene pravilnike o izgledima službenih značaka prema kojima su iskaznice i etui jedno od svojstva službenih značaka, a koje prvooptužena nedvojbeno nije izrađivala ne može se nikako raditi o krivotvorini. Ističe da se prvooptuženoj imputira da je iskazala upornost premda iz e-mail korespondencije proizlazi da je jasno dala do znanja da ne želi raditi značke SOA-e jer su one još službene značke, a s obzirom da na većini značaka i nije bila zakačka kako je to tražio IV tvrdeći da su značke namijenjene umirovljenicima, kao pokloni za plakete smatra kontradiktornim stav suda da je ista izrađivala s ciljem da se one uporabe kao prave. Upravo zanemarujući odlučne činjenice sud je nepotpuno utvrdio činjenično stanje i slijedom toga izveo pogrešan zaključak, nije savjesno i brižljivo ocijenio sve izvedene dokaze pojedinačno i u međusobnoj vezu. Žaleći se na odluku o kaznenoj sankciji smatra da je prvostupanjski sud podcijenio olakotnu okolnost njezine neosuđivanosti i prekršajne nekažnjivosti, nije dostatno obrazložio niti kategoriju krivnje te smatra da je kazna trebala biti bliže zakonskom minimumu. S obzirom na sve prethodno navedeno smatra da troškovi kaznenog postupka trebaju pasti na teret proračunskih sredstava. Predlaže se pobijanu presudu preinačiti na način da se prvooptuženu oslobodi optužbe ili podredno da se presuda ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.

4. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

5. Županijski državni odvjetnik kojemu je spis u smislu članka 474. stavka 1. ZKP/08 dostavljen radi razgledavanja, vratio je isti na nadležno postupanje.

6. Na zahtjev branitelja prvooptužene Lidije Došen-Plećaš koji je istaknut u žalbi održana je javna sjednica pred ovim županijskim sudom o kojoj je obaviještena prvooptužena Lidija Došen-Plećaš, branitelj Ivan Orešković i Županijsko državno odvjetništvo u Slavonskom Brodu. Nitko od pozvanih na istu sjednicu nije pristupio unatoč uredno iskazanim dostavama pa je sjednica održana u njihovoj odsutnosti u smislu odredbe članak 475. stavak 3. ZKP/08.

O žalbi prvooptužene Lidije Došen-Plećaš

7. Žalba prvooptužene Lidije Došen-Plećaš zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točka 11. ZKP/08 i zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 9. ZKP/08 je osnovana, zbog čega je pobijanu presudu trebalo ukinuti.

8. S pravom prvooptužena u žalbi ističe da je prvostupanjski sud u pobijanoj presudi ostvario bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 9. ZKP/08. Ispitivanjem činjeničnog opisa djela iz izreke prvostupanjske presude i činjeničnog opisa djela iz optužnice s izmjenom optužnice na glavnoj raspravi na zapisniku od 15. ožujka 2017 godine (list 534 spisa) utvrđeno je da prvostupanjski sud u izreci prvostupanjske presude zadržao dio činjeničnog opisa iz optužnice, premda je izmjenom optužnice na glavnoj raspravi na zapisniku od 15. ožujka 2017. ovlašteni tužitelj izostavio dio koji glasi "te dvije metalne značke sa ugraviranim žutim natpisom „Europska sigurnosna agencija – ESA“ sa deset ugraviranih žutih zvjezdica petokraka i žutim obrubom" čime je povrijedio identitet optužbe. Zadržavanjem tog dijela iz činjeničnog opisa optužnice, a u odnosu na koji je ovlašteni tužitelj izmijenio optužnicu na način da se taj dio ispušta prvostupanjski je sud dodao količinu inkriminacije koja se prvooptuženoj nije stavljala na teret i proglasivši ju krivom za terećeno kazneno djelo proglasio ju krivom i za inkriminaciju za koju nije bila optužena. Time je prvostupanjski sud prekoračio optužbu i ostvario bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točka 9. ZKP/08.

9. U pravu je žaliteljica (prvooptužena) kada ističe da je ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08 jer su izostali razlozi o odlučnim činjenicama, a razlozi koji su navedeni su nejasni i u znatnoj mjeri proturječni. Polazeći od utvrđenja da službena značka predstavlja oznaku koja služi za identifikaciju i dokazivanje svojstva službene osobe prilikom obavljanja povjerenih joj poslova čiji je izgled (forma) propisan kakvim podzakonskim aktom onda službena značka doista predstavlja javnu ispravu. Nadalje kod kaznenog djela krivotvorenja isprava razlikujemo materijalni falsifikat što bi bila isprava ili neki njezin dio koji ne potječe od onog koji je na njoj označen kao izdatnik i intelektualni falsifikat što bi bila isprava koja potječe od onog onoga tko je na njoj označen kao izdatnik, ali je sadržaj isprave neistinit odnosno lažan. Optužnim aktom prvooptuženoj se stavlja na teret da je izradila materijalni falsifikat, odnosno službene značke koje ne potječu od onoga koji ih je ovlašten izdati i koje ne potječu od onoga tko je na njima označen kao izdatnik. U pravu je prvostupanjski sud kada obrazlaže da neovisno o tome je li značka koja je krivotvorina svojim izgledom u svemu vjerna originalu (ne samo po formi, već i boji, rasporedu detalja i dr.) čiji je izgled propisan podzakonskim aktima, već je od odlučnog značaja potječe li ona od onoga koji ju je ovlašten izdati odnosno od onoga tko je na njoj označen kao izdatnik jer s obzirom da je svrha službene značke da se njome identificira njezin nositelj da kao službena osoba ima ovlasti obaviti povjerene mu poslove i uporaba krivotvorene službene značke ima isti cilj, a on se postiže upravo činjenicom da bi značka potjecala od onoga tko je na njoj označen kao izdavatelj.

9.1. Optužnim aktom prvooptuženoj se stavlja na teret da je s ciljem da se neoriginalne službene značke uporabe kao prave izradila:

po narudžbi IV:

- najmanje tri neoriginalne službene značke kriminalističke policije Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske,

- tri neoriginalne službene značke temeljne policije MUP-a RH, od čega jedna serijskog broja [serijski broj],

- jednu neoriginalnu službenu značku temeljne policije BiH i Herceg Bosne,

- jednu lažnu službenu značku Bezbedosne informativne agencije Republike Srbije,

- jednu neoriginalnu službenu značku Sigurnosno-obavještajne agencije RH, po narudžbi TV više neoriginalnih službenih znački

te da izradila dvije neoriginalne metalne značke srebrno-zlatne boje sa ugraviranim natpisom „OV“ i ugraviranim brojem 00001 sa crveno bijelom šahovnicom u sredini i dvije neoriginalne metalne značke srebrno-zlatne boje s natpisom "Sigurnosno-obavještajna agencija" sa grbom RH u sredini (te četiri značke pronađene su prilikom pretrage prostora-pogona obrta).

9.2. Obrazlažući pod točkom 3.7.1. obrazloženja zašto smatra dokazanim da je prvooptužena počinila terećeno kazneno djelo prvostupanjski sud glede razloga o odlučnim činjenicama, da su značke koje je prvooptužena izradila prema činjeničnom opisu optužnice lažne javne isprave, navodi da stvarni izdavatelj predmetnih značaka nije državno tijelo koje je na istima označeno kao izdavatelj, a izrađene su s ciljem da se iste uporabe kao prave, da se osobe prema kojima bi bile korištene dovede u zabludu glede svojstva osobe koju ju koristi, te da su s obzirom na svoj izgled (vještinu izrade i visoku razinu sličnosti sa originalnom značkom) bile podobne da prosječnog čovjeka kojemu bi bile pokazane dovedu u zabludu glede svojstva osobe koja ju predočava. Pri tome prvostupanjski sud ne daje nikakve razloge zašto smatra da bi jedna neoriginalna službena značka temeljne policije BiH i Herceg Bosne izrađena po narudžbi IV i dvije neoriginalne metalne značke srebrno-zlatne boje sa ugraviranim natpisom „OV“ i ugraviranim brojem 00001 sa crveno bijelom šahovnicom u sredini bile podobne za dovođenje u zabludu prosječnog građanina, da potječu od državnog tijela koje je na njima označeno kao izdavatelj jer kao što to i prvooptužena u žalbi ističe Herceg Bosna kao pravna tvorevina više ne postoji, a ne postoji niti državno tijelo Policija-ministar, pa prihvaćajući da su navedene značke vjerne kopije originala, a da su lažne javne isprave jer ne potječu od državnog tijela koje ih je izdalo, s jedne strane, dok je s druge strane notorno da ne postoji tijelo Herceg Bosna ni Policija-ministar prvostupanjski je sud iznio nejasne i proturječne razloge glede odlučne činjenice da bi se radilo o krivotvorenim javnim ispravama.

9.3. Izrekom pobijane presude prvooptuženoj se inkriminira da je po narudžbi MV izradila više neoriginalnih službenih znački, a niti se iz izreke pobijane presude niti se iz obrazloženja pobijane presude može zaključiti o kojim je to značkama riječ pa u tom dijelu pobijana presuda nema nikakvih razloga o odlučnoj činjenici da je izradila lažne javne isprave u cilju da se uporabe.

9.4. Slijedom prethodno navedenog prvostupanjska se presuda zbog počinjenih bitnih povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točka 11. ZKP/08 ne može ispitati zbog čega je prvostupanjsku presudu iz tih razloga, ali i zbog počinjene bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 9. ZKP/08 valjalo ukinuti u odnosu na prvooptuženu Lidiju Došen-Plećaš.

10. Budući je drugostupanjski sud ukinuo prvostupanjsku presudu u odnosu na prvooptuženu Lidiju Došen-Plećaš zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, a prvooptužena je podnijela žalbu i zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, u skladu s odredbom članka 487. stavka 4. ZKP/08, drugostupanjski sud je dužan navesti u čemu su nedostaci u utvrđivanju činjeničnog stanja. S obzirom da se prvooptuženoj stavlja na teret da je izradila materijalne falsifikate, odnosno službene značke koje ne potječu od onoga koji ih je ovlašten izdati i koje ne potječu od onoga tko je na njima označen kao izdavatelj, prvostupanjski sud mora utvrditi jesu li sve značke koje su predmet inkriminacije podobne za uporabu kao prave odnosno potječu li od aktualnog državnog tijela jer za one koje se utvrdi da ne potječu iste se ne bi mogle smatrati javnom ispravom glede koje je moguće počiniti kazneno djelo krivotvorenja.

O žalbi državnog odvjetnika

11. Prvostupanjski sud prihvaćajući obranu trećeoptuženog Sebastijana Medved da je značku nabavio iz tzv. kolekcionarskih razloga bez namjere da istu uporabi otklanja bitno obilježje kaznenog djela iz članka 278. stavka 1. KZ/11, a to je da je lažna isprava nabavljena radi uporabe, prihvaćajući kao vjerodostojan navod trećeooptuženika da je imao namjeru upotrijebiti značku tada bi službenu iskaznicu ispunio svojim osobnim podacima. Osnovano žalitelj (državni odvjetnik) ukazuje da je prvostupanjski sud prihvaćajući obranu trećeoptuženika kao vjerodostojnu zanemario činjenicu gdje su značka i iskaznica pronađeni kod trećeoptuženika, pa budući je samu značku trećeoptuženik imao upravo kod sebe (izvadio ju je iz džepa i predao policijskom službeniku), a iskaznica se nalazila u okolopojasnoj torbici kakva se obično nosi kada se odlazi od kuće kako bi se u njoj držale stvari koje se ponesu, a da pri tome nisu nađeni neki drugi predmeti, niti je trećeoptuženik spominjao da bi imao takve predmete, koji bi ukazivali na njegovu sklonost kolekcionarstvu vojnih i/ili policijskih obilježja upitan je zaključak prvostupanjskog suda da trećeoptuženik lažnu ispravu (značku i iskaznicu) nije nabavio radi uporabe. Okolnost da prvooptužena, drugooptuženi kao ni drugi ispitani svjedoci nisu nikada čuli za trećeoptuženog Sebastijana Medved suprotno tvrdnji prvostupanjskog suda ne govori u prilog tvrdnji da iskaznicu i značku trećeoptuženi nije nabavio radi uporabe jer to što navedeni nikada nisu čuli za trećeoptuženog nije od nikakvog odlučnog značaja za utvrđenje je li trećeoptuženi nabavio lažnu ispravu radi uporabe.

11.1. Budući je prvostupanjski sud u odnosu na optužbu protiv trećeoptuženog Sebastijana Medved izveo pogrešan zaključak o odlučnoj činjenici pobijanu je presudu u odnosu na trećeoptuženog Sebastijana Medved prihvaćanjem žalbe državnog odvjetnika trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

11.2. Žalba državnog odvjetnika na odluku o kaznenoj sankciji u odnosu na prvooptuženu Lidiju Došen-Plećaš je bespredmetna.

12. U ponovljenom postupku prvostupanjski će sud otkloniti bitne povrede odredaba kaznenog postupka na koje je ukazano ovim rješenjem, izvesti sve dokaze koje je proveo i u prethodnom postupku, izvest će i one dokaze za koje ocijeni da ih je potrebno provesti. Izvedene dokaze sud će kritički analizirati i svestrano ocijeniti, kako pojedinačno tako i u njihovom međusobnom odnosu. Pri tomu će prvostupanjski sud navesti jasne i razumljive razloge o svim odlučnim činjenicama na koje će pravilno primijeniti kazneni zakon i donijeti novu pravilnu i zakonitu odluku.

13. Slijedom svega navedenog na temelju članka 483. stavak 1. ZKP/08 riješeno je kao u izreci.

U Slavonskom Brodu, 29. prosinca 2025.

Predsjednik vijeća

Vedran Pavelić