Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
Poslovni broj Gž Zk-91/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Mileni Vukelić Margan, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja Republike Hrvatske, Ministarstva financija, Porezne uprave, OIB: 52634238587, zastupanog po Općinskom državnom odvjetništvu u Puli-Pola, protiv protustranke VI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Horvat & Zebec & Bajsić Bogović j.t.d. iz Zagreba, radi uknjižbe založnog prava na nekretnini, rješavajući žalbu protustranke, izjavljenu protiv rješenja Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj Z-10184/2024 od 17. siječnja 2025., 29. prosinca 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba protustranke i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj Z-10184/2024 od 17. siječnja 2025. te se nalaže brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja je odbijen prigovor protustranke od 16. rujna 2024. te je potvrđeno rješenje tog suda poslovni broj Z-10184/2024 od 26. kolovoza 2024. (točka I. izreke). Istim rješenjem je naložen upis zabilježbe odbijenog prigovora u zk. ul. [broj ZK uloška] i zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (točka II. izreke).
2. Protiv rješenja je žalbu podnijela protustranka, sadržajno ukazujući na žalbene razloge bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava iz čl. 353. st. 1. toč. 1. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje ZPP), a koji propis se na odgovarajući način primjenjuje u zemljišnoknjižnom postupku na temelju čl. 99. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ br. 63/19., 128/22, 155/23 i 127/24 - u daljnjem tekstu: ZZK).
3. U žalbi ukazuje na sadržaj čl. 60. ZZK-a kojim je propisano da javne isprave na temelju kojih se može dopustiti uknjižba su odluke suda ili drugog nadležnog tijela koje se prema propisima o ovrsi smatraju ovršnim ispravama ili koje se prema propisima u upravnom postupku smatraju izvršnim rješenjima prikladnim za upis prava u zemljišnu knjigu. Stoga zaključuje da se uknjižba prava zaloga upisuje u zemljišnu knjigu na temelju pravomoćne odluke suda.
3.1. Nadalje, obrazlaže što su ovršne isprave prema čl. 23 Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16,73/17, 131/20 114/22 i 6/24 - dalje OZ) što povezuje s čl. 25. OZ-a koja propisuje kada sudska odluka postaje ovršna. S obzirom na narečene propise, žalitelj zaključuje da je uknjižba založnog prava dopuštena protivno tim propisima, na temelju nepravomoćne sudske odluke, rješenja o osiguranju koje ne može biti ovršna isprava. Navodi da je protiv rješenja o osiguranju podnio žalbu te u prilogu dostavlja primjerak tog podneska. Ukazuje da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 7. ZPP-a, jer da mu je onemogućeno služiti se njegovim jezikom i pismom te naglašasva da mu pobijano rješenje nije dostavljeno uz prijevod, pa kako je on državljanin Republike Slovenije, smatra da mu je uskraćeno pravo na pristup sudu. Takvo postupanje da upućuje i na arbitrarnost suda prvog stupnja koja je povezana s ustavnim pravom na pravično suđenje koje se jamči čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj: 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10, 5/14 - dalje Ustav RH). Navedeno da se odnosi i na načelo "jednakosti oružja" koje je sastavni dio sadržaja prava na pravično suđenje, pri čemu se poziva na sudsku praksu Europskog suda za ljudska prava (dalje ESLJP).
3.2. Predlaže pobijano rješenje preinačiti i odbiti prijedlog, podredno rješenje ukinuti i predmet vratiti istom sudu na ponovan postupak, uz nadoknadu troška žalbenog postupka.
4. Žalba protustranke nije osnovana.
5. Sud prvog stupnja je odbio prigovor protustranke protiv rješenja od 26. kolovoza 2024. kojim je naložen upis uknjižbe založnog prava na nekretninama i to na ¼ dijela kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te nekretnine kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koje su u zemljišnim knjigama upisane kao suvlasništvo, odnosno vlasništvo protustranke. Upis je naložen na temelju rješenja o osiguranju suda prvog stupnja poslovni broj Ovr-311/2024-3 od 15. svibnja 2024., radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 6.630,00 eura, u korist predlagatelja Republike Hrvatske.
6. Prema stajalištu suda prvog stupnja, budući da je uknjižbu odredio sud u ovršnom postupku, zemljišnoknjižni sud se ograničava na ispitivanje je li upis odredilo za to nadležno tijelo te je li upis provediv s obzirom na stanje zemljišne knjige, a kako propisuje čl. 117. st. 2. ZZK-a, pri čemu ocjenjuje neosnovanom tvrdnju protustranke da je upis mogao uslijediti isključivo na temelju pravomoćnog rješenja o osiguranju.
7. Pravilno je sud prvog stupnja primijenio mjerodavno materijalno pravo kada je naložio upis založnog prava na nekretninama koje su u suvlasništvu, odnosno vlasništvu protustranke, na temelju rješenja o osiguranju prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini.
8. U nazočnom slučaju je zemljišnoknjižni upis odredio ovršni sud, pa je sud prvog stupnja pravilno primijenio čl.117. st. 2. ZZK-a kada se ograničio na ispitivanje je li upis odredilo nadležno tijelo te je li upis provediv s obzirom na stanje zemljišne knjige. Glede prve pretpostavke, treba navesti da je o uknjižbi založnog prava odlučio nadležni ovršni sud koji je donio rješenje o osiguranju uknjižbom založnog prava u korist predlagatelja osiguranja na narečenim nekretninama, primjenom čl. 297. OZ-a. Druga pretpostavka za upis na temelju odluke suda je također bila ispunjena, budući da iz priloženih izvadaka iz zemljišne knjige proizlazi da je protustranka upisana kao suvlasnik u ¼ dijela nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i kao vlasnik nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
9. Pravilno je sud prvog stupnja primijenio i čl. 290. OZ-a kojim je propisano da se na osiguranje tražbine na odgovarajući način primjenjuju odredbe istog Zakona o ovrsi radi ostvarenja tražbine, pa se s tim u svezi primjenjuje i čl. 84. OZ-a kojim je propisano da će sud po službenoj dužnosti, čim donese rješenje o ovrsi, zatražiti da se u zemljišnoj knjizi upiše zabilježba ovrhe. Primjenjujući taj propis na odgovarajući način na postupak osiguranja, valja zaključiti da čim donese rješenje o osiguranju sud po službenoj dužnosti mora naložiti da se u zemljišnoj knjizi upiše založno pravo.
10. Još treba ukazati na sadržaj čl.311. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (“Narodne novine” broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17- dalje ZV), kojim je propisano da se prisilno sudsko založno pravo osniva na temelju odluke suda donesene u postupku prisilnog osiguranja tražbine, pri čemu zakonske odredbe koje uređuju sudski postupak osiguranja novčanih tražbina određuju pretpostavke pod kojima sud može odlučiti da se osnuje prisilno založno pravo (stavak 1.). Na temelju odluke iz stavka 1. tog članka osniva se prisilno sudsko založno pravo na način koji određuju zakonske odredbe o ovrsi i prisilnom osiguranju. Dakle, mjerodavne odredbe ZV-a glede postupka prisilnog osiguranja tražbine upućuju na primjenu OZ-a, kako u odnosu na uvjete za zasnivanje prisilnog sudskog založnog prava, tako i u odnosu na način osnivanja založnog prava.
11. Stoga valja zaključiti da se radi o posebnim odredbama koje uređuju pitanje uknjižbe založnog prava na temelju rješenja o osiguranju, pri čemu treba navesti da prema čl. 11. st. 4. OZ-a žalba protiv rješenja ne odgađa njegovu provedbu pa su utoliko bez značaja na ovaj postupak tvrdnje žalitelja da je protiv rješenja o osiguranju podnio žalbu.
12. Na žalbene navode prosturanke da mu je ukraćeno pravo na pristup sudu, valja odgovoriti da prema čl. 100. ZZK-a zemljišnoknjižni sud odlučuje bez rasprave i saslušanja stranaka, osim u slučajevima kada je tim Zakonom određeno, pa je tako i u nazočnom slučaju zemljišnoknjižni sud postupao na temelju javne isprave kojom je određen zemljišnoknjižni upis, što znači da nije vođen neki kontradiktoran postupak da bi žalitelj bio onemogućen u raspravljanju. Pored toga, treba navesti da je protustranka imala mogućnost štititi svoja prava u zemljišnoknjižnom postupku, budući da je za zastupanje ovlastila odvjetnika koji je podnio prigovor protiv rješenja o upisu, a potom i žalbu protiv prvostupanjskog rješenja, pa žalitelj neosnovano ukazuje da mu je uskraćeno pravo na pristup sudu te pravo na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. st. 1. Ustava RH i čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ( "Narodne novine" - Međunarodni ugovori broj: 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17).
13. Kako nije počinjena ni neka od bitnih postupovnih povreda iz čl. 365. st. 2. ZPP-a, na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, niti povreda na koju ukazuje žalitelj, valjalo je žalbu protustranke odbiti i rješenje suda prvog stupnja potvrditi, te naložiti brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga, primjenom čl. 149. st. 3. ZZK-a.
U Rijeci, 29. prosinca 2025.
Sutkinja
Milena Vukelić-Margan
