Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

Poslovni broj: Kž-765/2025-3

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sandre Juranović predsjednika vijeća te Gordane Denona-Kusijanović i Saše Cvijetića članova vijeća, uz sudjelovanje Nade Lalić kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv 1. okr. BĆ i dr., zbog kaznenog djela iz članka 236. stavka 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbama 1. okr. BĆ i 2. okr. BĆO podnesenih protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci poslovni broj K-869/2025 od 27. studenog 2025., u sjednici vijeća održanoj 29. prosinca 2025.

r i j e š i o  j e

Žalbe 1. okr. BĆ i 2. okr. BĆO odbijaju se kao neosnovane.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem Općinskog suda u Rijeci, pod točkama I. i II. izreke je na temelju članka 127. stavak 4. i članka 131. stavak 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24 i 72/25 - dalje u tekstu: ZKP/08) protiv 1. okr. BĆ i 2. okr. BĆO produljen istražni zatvor iz zakonske osnove predviđene u članku 123. stavku 1. točki 1. ZKP/08.

1.1. Pod točkom III. i IV. izreke određeno je da istražni zatvor može zamijeniti jamstvo, a na temelju članka 124. stavka 2. točke 5. u svezi članka 102. stavak 1. i 2. ZKP/08, određeno je da visina jamstva koja može zamijeniti istražni zatvor u odnosu na 1. okr. BĆ i 2. okr. BĆO iznosi 3.000,00 eura za svakog, s time da se polaganje jamčevine može sastojati u polaganju gotovog novca, vrijednosnih papira, dragocjenosti ili drugih pokretnina veće vrijednosti koje se lako mogu unovčiti i čuvati ili u stavljanju hipoteke za iznos jamstva na nekretnine osobe koja daje jamstvo.

1.2.Pod točkom V. izreke na temelju članka 124. stavka 2. točke 4. ZKP/08 u odnosu na 1. okr. BĆ i 2. okr. BĆO u istražni zatvor uračunato je vrijeme uhićenja 10. srpnja 2025. i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru na temelju rješenja suca istrage Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Kir-725/2025 od 11. srpnja 2025., a od 11. srpnja 2025., pa nadalje.

2. Protiv tog rješenja žalbu je podnijela 1. okr. BĆ putem branitelja Mihaela Arčona, odvjetnika iz Novog Vinodolskog zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom da se ukine pobijano rješenje i predmet vrati na ponovno odlučivanje ili podredno da isto preinači na način da ukine istražni zatvor protiv rečene okrivljenice.

3. Žalbu je podnio i i 2. okr. NĆO putem branitelja Danijela Beljana, odvjetnika iz Rijeke bez specificiranja žalbenih osnova s prijedlogom da Županijski sud u Rijeci ukine istražni zatvor protiv imenovanog okrivljenika.

4. Žalbe 1. okr. BĆ i 2. okr. BĆO nisu osnovane.

5. Ovaj sud kao drugostupanjski prvotno ističe da je u pobijanoj odluci sud prvog stupnja na jasan i pravilan način obrazložio o svim okolnostima odlučnim za utvrđivanje kako općeg razloga za istražni zatvor iz članka 123. stavak 1. ZKP/08, obrazloženog u odlomku pod točkom 9. obrazloženja u smislu postojanja okolnosti koje potvrđuju postojanje osnovane sumnje da bi okrivljenici kao supočinitelji počinili terećena kaznena djela, tako i posebnog razloga za istražni zatvor iz članka 123. stavak 1. točka 1. ZKP/08 protiv 1. okr. BĆ i 2. okr. BĆO obrazloženog u odlomku pod točkom 11. do 13. obrazloženja, kao i o tome iz kojih razloga prvostupanjski sud nalazi odgovarajućom blažu mjeru osiguranja prisutnosti okrivljenika u postupku jamstvo, ali ne i blaže mjere opreza. Razlozi koje je iznio sud prvog stupnja su jasni, neproturječni te iscrpni pa ovaj sud kao drugostupanjski nije utvrdio da bi u pobijanoj odluci bila počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08, kao ni da bi pri donošenju rješenja pogrešnom primjenom odredbi ZKP/08 bila počinjena bitna postupovna povreda iz članka 468. stavak 3. ZKP/08, kako to smatra 1-okr. BĆ u svojoj žalbi .

6. U odnosu na postojanje osnovane sumnje da su 1. okr. BĆ i 2. okr. NĆO počinili dva kaznena djela prijevare iz članka 236. stavka 1. KZ/11, za što se terete u predmetnom postupku, kao opće pretpostavke za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora iz članka 123. stavka 1. ZKP/08 ista proizlazi iz optužnice državnog odvjetnika i dokaza na kojima se ista temelji. Stoga nije u pravu žaliteljica BĆ kada osporava postojanje osnovane sumnje da bi kaznena djela bila počinjena.

7. Oboje okrivljenika u svojim žalbama poglavito osporavaju da na njihovoj strani postoji opasnost od bijega koju da je neophodno prevenirati najtežom mjerom istražnog zatvora. Tako 1. okr. BĆ ističe da nije nikada osuđivana, zrele je životne dobi te živi u skladu s uvriježenim društvenim normama, kao što ukazuje na upitnost stanja njene ubrojivosti u vrijeme počinjenja djela, pa smatra prikladnim primijeniti mjere opreza, dok 2. okr. NĆO navodi da činjenica da je državljanin druge države- Savezne Republike Njemačke ne može sama po sebi dovesti do zaključka o opasnosti od bijega te se u obje žalbe ističe da težina kaznenog djela nije razmjerna mjeri istražnog zatvora.

8. Ispravno sud prvog stupnja smatra da postoje okolnosti koje potvrđuju postojanje opasnosti od bijega u odnosu na 1. okr. BĆ i 2. okr. VĆO. Činjenica da je 2. okr. NĆO strani državljanin, i to državljanin Republike Njemačke s boravištem u [adresa], ukazuje da ničim nije vezan obiteljski, poslovno ili imovinom za teritorij Republike Hrvatske, dok iako je 1. okr. BĆ hrvatska državljanka u kojoj ima prijavljeno formalno prebivalište, istovremeno iz podataka spisa proizlazi kako ista ne boravi u [adresa], već u inozemstvu te nema nikakve poveznice s Republikom Hrvatskom osim što joj tu živi sin, a istoj nije poznata adresa sina te navodi da nikada nije vidjela unuku što sve potvrđuje da se ipak ne radi o konkretnijoj povezanosti okrivljenice s Republikom Hrvatskom. Osim toga, sud prvog stupnja ukazuje da se okrivljenici osnovano sumnjiče da su kroz razdoblje od mjesec dana boravili u dva turistička apartmana koja su kriomice napustili pa pravilno zaključuje da je motiv dolaska u Republiku Hrvatsku bio vezan za činjenje kaznenih djela kao i da postoji i određena motivacija za izbjegavanje kaznenog progona obzirom na propisanu kaznu za predmetna kaznena djela Sve navedeno u svojoj ukupnosti doista predstavlja osobite okolnosti koje ukazuju na postojanje posebne osnove za produljenje istražnog zatvora iz članka 123. stavak 1. točka 1. ZKP/08, kako u odnosu na 1. okr. BĆ, tako i u odnosu na 2. okr. NĆO.

9. Navode žalbe 1. okr. BĆ kojima se ponovno problematizira stanje njene ubrojivost pa i zdravstvenog stanja, vijeće ne nalazi prihvatljivim obzirom na prikupljene dokaze i podatke (pri tome od strane žaliteljice nisu niti dokumentirani navodi o kakvim zdravstvenim poteškoćama okrivljenice o kojima se kao mogućima tvrdi je riječ), koji za sada upućuju na odgovarajući rang vjerojatnosti da je okrivljenica kaznena djela koje joj se stavljaju na teret počinila u stanju ubrojivosti, a kako je već bilo istaknuto žaliteljici, u slučaju sumnje o ubrojivosti, neophodno je provesti psihijatrijsko vještačenje, ali što nije predmetom razmatranja u odlučivanju o daljnjoj primjeni mjere istražnog zatvora.

10. U postupku je prema 1. okr. BĆ i 2. okr. DĆO primijenjen institut jamstva, koji predstavlja blažu mjeru osiguranja nazočnosti okrivljenika te im je dana mogućnost da kroz polaganje jamčevine dođe do zamjene mjere istražnog zatvora, a obzirom na stupanj opasnosti od bijega predložene mjere opreza od strane predmetnih okrivljenika iz članka 98. stavka 2. ZKP/08 vijeće ne nalazi prikladnim za osiguranje njihove prisutnosti u postupku.

11. Konačno, razmatrajući razloge i trajanje istražnog zatvora u okolnostima konkretnog slučaja, nije povrijeđeno ni načelo razmjernosti, na čiju povredu upiru žalitelji, okrivljenici se osnovano sumnjiče za dva kaznena djela svaki, od kojih je jedno činjeno u razdoblju od dvadeset dana, a drugo u razdoblju od deset dana u postupanju na prijevarni način protiv dva oštećenika, pa uzimajući u obzir težinu kaznenih djela, kaznu koja je zakonom predviđena za kaznena djela iz članka 236. stavak 1. KZ/11 te zakonom predviđene rokove trajanja istražnog zatvora, dosadašnje trajanje istražnog zatvora obzirom i na očekivanu kaznu u postupku, ukoliko okrivljenici budu proglašeni krivima, ne ukazuje na povredu navedenog načela.

12. Slijedom svega navedenog te kako ispitujući pobijano rješenje po članku 494. stavak 4. ZKP/08 ovo vijeće nije našlo povreda na koje sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je na temelju članka 494. stavak 3. točka 2. ZKP/08 odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

U Rijeci, 29. prosinca 2025.

Predsjednik vijeća

Sandra Juranović