Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Poslovni broj: 82P-1018/2025-10

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

    Stjepana Radića 81

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Šibeniku, OIB: OIB: 29399232217, po sutkinji Korneliji Dodig, u pravnoj stvari tužiteljice ĐU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Marko Mijat, odvjetnik u Vodicama, protiv tužene Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju kao zakonski zastupnik zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku, Građansko-upravni odjel, radi utvrđenja prava vlasništva i ispravka uknjižbe, nakon javne glavne rasprave zaključene 19. studenog 2025. u nazočnosti zamjenice punomoćnika tužitelja VU, odvjetničke vježbenice i zamjenice zakonskog zastupnika Diane Morović, zamjenice općinskog državnog odvjetnika u Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku, Građansko-upravni odjel, na ročištu za objavu presude održanom 29. prosinca 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    1. Utvrđuje se da je tužiteljica ŠU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnica nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao zk tijelo I, označene kao zk.č.br. 599 k. o. [katastarska općina], u naravi vrt površine 75 m2, u 275/3456 dijela.

    2. Ovlašćuje se tužiteljica temeljem ove presude zatražiti i ishoditi uknjižbu prava vlasništva nekretnine iz točke 1. ove presude na način naveden u točki 1. ove presude, uz istovremeno brisanje dotadašnje uknjižbe na ime i u korist tuženika, sve bez daljnjeg sudjelovanja tuženika, u roku 15 dana.

    Obrazloženje

    1. Predmet ovog postupka je utvrđenje prava su(vlasništva) tužiteljice za 275/3456 dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], a koji postupak je pokrenut povodom tužbe tužitelja OU, supruga tužiteljice, te je u istom rješenjem ovog suda posl. br. P-1623/2024-7 od 3. lipnja 2025. u točci I. izreke utvrđen prekid postupka, u točci II. pozvana njegova nasljednica ŠU da preuzme postupak, a po pravomoćnosti kojeg se (točka III.) postupak nastavio pod posl br. P- 1018/2025.

    2. Tužiteljica tvrdi da je predmetnu nekretninu stekla temeljem nasljeđivanja iza smrti supruga OU, sukladno rješenju o nasljeđivanju Mire Grbac, javnog bilježnika u [adresa], posl. br. O-265/25 od 26. ožujka 2025., a on da je vlasništvo predmeta spora, zajedno sa zk.č.br. 595/2, 595/3, 598, 599 i 600, sve K. O. [katastarska općina], stekao nasljeđivanjem iza smrti pokojnog oca DU i kupoprodajom od tadašnjih vlasnika.

    2.1. OU da se u smislu čl.186a Zakona o parničnom postupku (NN br. 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje u tekstu: „ZPP“) dana 19.07.2024. obratio Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku sa zahtjevom za mirno rješenje spora, a s obzirom da je ODO Šibenik dopisom od 16.08.2024. odbilo njegov zahtjev za mirnim rješenjem spora, da je bio ovlašten podnijeti tužbu u rubriciranom predmetu.

    2.2. U zemljišnoj knjizi naslova, u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao zk tijelo I, upisana je nekretnina označena kao zk.č.br. 599 k. o. [katastarska općina], u naravi vrt površine 75 m2 na ime i u korist tužene, u 275/3456 dijela.

    2.3. Nekretnina da u stvarnosti predstavlja ograđeno dvorište popločano betonskim pločama, te zajedno sa zk.č.br. 596/1, 597, 598, 600, 595/2 i 595/3 k. o. [katastarska općina], koje su djelomično i upisane na ime i u korist tužitelja, čini jedinstvenu cjelinu, odnosno dvorište i parkirna mjesta za stambene zgrade u suvlasništvu tužitelja i njegovih sinova, označene kao zk.č.br. 7722/1 k. o. [katastarska općina] i zk.č.br. 7722/2 k. o. [katastarska općina]. Tužitelj da nekretninu koristi i za obavljanje djelatnosti autopraonice „Kunjka“, obrta u vlasništvu sina tužitelja FU.

    2.4. Tužiteljica da se nalazi, zajedno sa svojim pravnim prednicima, u samostalnom i mirnom posjedu nekretnine, više od 50 (pedeset) godina.

    3. Tužena Republika Hrvatska se u odgovoru na tužbu protivila istoj navodeći da tužitelj nije priložio niti jedan dokaz iz kojeg bi proizlazio pravni osnov za stjecanje prava vlasništva, kako temeljem nasljeđivanja i kupoprodaje tako i temeljem dosjelosti, stoga je predložila da se tužbeni zahtjev tužitelja odbije kao neosnovan.

    4. U postupku su izvedeni dokazi pregledom i čitanjem zemljišnih knjiga ovog suda i podataka iz katastarskog operata za K. O. [katastarska općina], Zahtjeva za mirno rješenje spora od 17. srpnja 2024. (list 6-8 spisa), Odgovora ODO-a u Šibeniku od 16. kolovoza 2024. broj N-DO-199/2024 (list 9 spisa), preslika izvatka DGU od 15. srpnja 2024. (list 10 i 11 spisa), zapisnika Općinskog suda u Šibeniku posl.br. Z-6137/22 od 7. ožujka 2024. (list 12 i 13 spisa), Izvatka iz obrtnog registra od 10. travnja 2022. (list 14 spisa), Rješenja o nasljeđivanju Aljoše Gojanovića javnog bilježnika u Šibeniku posl. br. O- 722/08 od 29. listopada 2008. (list 15 i 16 spisa), izvatka iz zemljišne knjige Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] (list 23-30 spisa), prijepisa posjedovnog lista broj 617, K. O. [katastarska općina] od 7. studenog 2024. (list 31 spisa), Rješenja o nasljeđivanju Mire Grbac, javnog bilježnika u [adresa], posl. br. O-265/25 od 26. ožujka 2025. (list 36 i 37 spisa), uviđaja na mjestu spora uz sudjelovanje vještaka mjernika te saslušanjem svjedoka ĐUO i EU, dok stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga.

    5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

    6. Analizom i ocjenom svih u postupku provedenih dokaza, kako pojedinačno tako i u njihovoj ukupnosti, kao i rezultata cjelokupnog postupka, sud postavljeni zahtjev tužitelja nalazi osnovanim.

    7. Nesporno je među strankama, a kako je to razvidno i iz zemljišnih knjiga da je tužena upisani zemljišnoknjižni suvlasnik čest. br. 599, K. O. [katastarska općina], za 275/3456 dijela pa je dakle ispravna pasivna legitimacija (koji upis datira od 2016., a prethodio mu je upis u korist društvenog vlasništva od 1986., kojemu je prethodio upis u korist fizičkih osoba), dok je sporno stjecanje prava (su)vlasništva dijela predmetne nekretnine od strane tužiteljica, nastavno na njezine pravne prednike.

    8. Naime, ocjenom u postupku provedenih dokaza, u odnosu na predmet spora, sud je sljedećih utvrđenja:

    - iz nalaza i mišljenja GU, stalnog sudskog vještaka, od 3. srpnja 2025., na koji stranke nisu imale prigovora, proizašlo je da se po tužiteljici pokazana predmetna nekretnina identificira kao dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], upisana u ZK uložak [broj ZK uloška], kulture je vrt od 75 m2 u ZK tijelu I, te da je ista upisana u posjedovni list 617 kultura oranica površine 75 m2, u naravi da je uređeno betonirano dvorište s južne strane ograđeno kameno-betonskim zidom, s sjeverne strane graniči sa kućom na kat. čest. [katastarska čestica], dok s istočne strane se nalazi kat. čest. [katastarska čestica], koja je također uređena betonirana, i sastavni dio je dvorišta, a sa zapadne strane je kat. čest. [katastarska čestica] koja je dijelom betonirano dvorište, a dijelom građena zelena površina, kat. čest. [katastarska čestica] se nalaze unutar ograđenog dvorišta u koje se ulazi sa istočne strane sa kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a ista predstavlja javno dobro u općoj uporabi Grada Vodica, odnosno nerazvrstanu cestu,

    - u zemljišnim knjigama ovog suda čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] upisana je kao vlasništvo tužene za 275/3456 dijela, a pregledom povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka za predmetnu nekretninu proizašlo je da je upisana iza smrti JU pok. Đ, dok su u preostalim suvlasničkim dijelovima upisane fizičke osobe (V i Š), a pregledom posjedovnog lista broj 617, K. O. [katastarska općina], proizašlo je da su u istom kao posjednici, svatko za ½ dijela, upisani ĆU i ĆU O,

    - u zemljišnim knjigama ovog suda čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] upisane su kao vlasništvo tužiteljice za cijelo,

    - iz Rješenja o nasljeđivanju Aljoše Gojanovića javnog bilježnika u Šibeniku posl. br. O-722/08 od 29. listopada 2008., proizlazi da je nasljednik pok. IU, pok. OU, suprug tužiteljice, dok iz Rješenja o nasljeđivanju Mire Grbac, javnog bilježnika u [adresa], posl. br. O-265/25 od 26. ožujka 2025. proizlazi da je nasljednica pok. OU, tužiteljica ŠU,

    - iz personalnih dokaza provedenih tijekom postupka, koji su u skladu s materijalnim dokazima, i to iskaza svjedoka ĐUO (starog 64 godine) i EU (starog 83 godine) koji su iskazivali o njihovim neposrednim saznanjima glede posjedovnog stanja na predmetnoj nekretnini, kao i saznanjima stečenim od starijih članova obitelji, su u cijelosti potvrđene tvrdnje tužiteljice isticane u tom smislu u činjeničnom supstratu tužbe i tijekom postupka, i to da bi se predmet spora dugi niz generacija nalazio u kontinuiranom, samostalnom i od nikog ometanom posjedu prednika tužiteljice, a nastavno na njih i tužiteljice, s tim da su u postupku saslušani svjedoci, od početka 1940-ih (EU), odnosno 1960-ih (ĐUO), imali neposrednih saznanja glede posjedovnog stanja na licu mjesta, dok su za razdoblje koje je prethodilo tome imali posredna saznanja, pa je proizašlo da je sporni suvlasnički dio, najkasnije u razdoblju od početka 1940-ih, bio u posjedu jednake kvalitete tužiteljičinih pravnih prednika, i to obitelji V koji su je koristili kao vrt za sadnju poljoprivrednih kultura i kasnije prodali obitelji tužiteljice, dok im JU nije poznata a niti su viđali obitelj JU da se njome koristi, zatim da se BU (rođen 1911., preminuo 2008., otac OU) predmetnom nekretninom koristio kao dvorištem obiteljske kuće i u njemu izrađivao i držao betonske blokove, kao i OU koji je prije 1990-ih betonirao dvorište u sastavu kojeg je i predmetna nekretnina te ga koristio kao parkiralište, koje je tad već bilo ograđeno, a koje i danas predstavlja dvorišni prostor ispred kuće i praonice, i koje čini cjelinu s nekretninama koje su i upisane na ime i u korist tužiteljice (čest. zem. [katastarska čestica]) kao i da tužiteljici i njezinim prednicima nitko nikada nije osporavao pravo vlasništva ili korištenje.

    9. Nadalje, u svezi primjene relevantnih materijalnih propisa u ovoj parnici ističe se kako slijedi:

    - da iz dokaza provedenih tijekom postupka, posebno onih personalnih (vodeći pritom računa o dobi u postupku saslušanih svjedoka), nije moguće s dovoljnom sigurnošću zaključiti o izvršavanju posjeda od strane pravnih prednika tužitelja kroz vrijeme dosjelosti propisano pravnim pravilom iz paragrafa 1472. Općeg građanskog zakonika (koje bi bilo dovršeno do 6. travnja 1941.), a koji propis se ima primijeniti na odnose nastale prije stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Službeni list SFRJ“ br. 6/80. i 36/90., odnosno „Narodne novine“ br. 53/91., 9/92. i 77/92.) tj. 1980., odredbom članka 29. kojeg propisa je bilo izričito zabranjeno stjecanje prava vlasništva dosjelošću na stvarima u tadašnjem društvenom vlasništvu,

    - da je odredbom članka 388. stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., dalje: ZV), a koji propis je stupio na snagu dana 1. siječnja 1997., bilo propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile statusa kao u konkretnom slučaju, kao i za stjecanje prava na tim nekretninama dosjelošću, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana, s tim da je ta odredba ukinuta odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-58/97 od 17. studenog 1999. („Narodne novine“ br. 137/99.), te je ujedno Zakonom o izmjenama i dopunama ZV-a („Narodne novine“ br. 114/01.) dopunjen članak 388. na način da je novom odredbom stavka 4. propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću na nekretninama koje su na dan 8. listopada 1991. bile u rečenom statusu kao i stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću ne računa vrijeme posjedovanja proteklo prije tog datuma.

    10. Pravno je shvaćanje ovog suda da se u konkretnom slučaju, neovisno o vremenu podnošenja tužbe (prije ili poslije donošenja naprijed citirane odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske) u vrijeme dosjelosti treba uračunati i vrijeme proteklo prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe članka 388. stavak 4. ZV-a, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona, te u svezi s tim da rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela (u konkretnom slučaju u svezi sadržaja izvorne odredbe članka 388. stavak 4. ZV-a) mora snositi država i iste se ne smiju ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud Republike Hrvatske naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes trećih osoba (kakvo pravno shvaćanje je, primjerice, izneseno i u odluci Europskog suda za ljudska prava: Trgo protiv Hrvatske).

    11. Slijedom svega naprijed navedenog, a polazeći od činjeničnih navoda tužbe i navoda tužiteljice isticanim tijekom postupka iz kojih proizlazi da se predmet spora dugi niz generacija nalazio u neometanom vlasničkom posjedu tužiteljice i njezinih pravnih prednika, utvrđenja su ovog suda da je kontinuirani, samostalni i od nikog ometani posjed tužiteljice i njezinih pravnih prednika glede spornog realnog dijela predmetne nekretnine izvršavan najkasnije počevši od početka '40-ih godina prošlog stoljeća, a koji posjed ovaj sud po kvaliteti nalazi makar savjesnim odnosno poštenim, a koju okolnost tužena nije niti osporavala, a polazeći od gornjih utvrđenja ovog suda, te činjenice da su u zemljišnim knjigama za druge suvlasničke udjele upisane fizičke osobe prezimena D (kako su se prezivali i prodavatelji), uz okolnost da u postupku nije proizašlo da bi JU, pravna prednica tužene, bila posjednica ili vlasnica predmetne nekretnine (a nitko na drugog ne može prenijeti više prava nego što ga sam ima), te da ta nekretnina u naravi čini i činila je jedinstvenu cjelinu s drugim nekretninama u vlasništvu tužiteljice (kuća i okućnica), ne odriče posjedu izvršavanom glede predmeta spora od naprijed imenovanih pravnih prednika tužitelja kvalitet savjesnosti odnosno poštenja, te koja kvaliteta posjeda se presumira po samom zakonu, kao i od činjenice da u konkretnom slučaju u svezi potraživanja tužiteljice ne postoji suprotstavljeni privatni interes trećih osoba, to je zaključak ovog suda da je tužiteljica suvlasnički dio predmetne nekretnine stekla makar ispunjenjem za to zakonom propisanih pretpostavki - izvanrednom dosjelošću rok koje je, propisan člankom 159. stavak 4. ZV-a, u trajanju od 40 godina, i koji je svakako dovršen do vremena stupanja na snagu ZV-a, zbog čega je zahtjevu tužiteljice valjalo udovoljiti i presuditi kao u točci I. izreke presude.

    12. Temeljem članka 2. u svezi s članka 164. stavaka 1. -4. Zakona o parničnom postupku (Službeni list SFRJ br. 4/1977, 36/1977, 36/1980, 6/1980, 69/1982, 43/1982, 58/1984, 74/1987, 57/1989, 20/1990, 27/1990, 35/1991, Narodne novine br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, dalje: ZPP), ova presuda ne sadrži odluku o parničnom trošku budući da stranke do zaključenja glavne rasprave nisu postavile zahtjeve za njihovom naknadom. Tim više, iste su nakon što im sud na nedvojben način dao do znanja da slijedi zaključenje raspravljanja i donošenje odluke o glavnoj stvari, te ih i pozvao na podnošenje zahtjeva za naknadu parničnih troškova, izričito na zapisnik izjavile da trošak ne popisuju.

    U Šibeniku, 29. prosinca 2025.

    S U T K I NJ A

    Kornelija Dodig

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od obavljene dostave iste. Stranci uredno obaviještenoj o ročištu objave rok za žalbu teče od dana objave, dok stranci koja nije uredno obaviještena o ročištu objave rok za žalbu teče od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi pismeno putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuju Županijski sud iz čl. 4 st. 3. Zakon o područjima i sjedištima sudova (NN 128/14) i čl. 51 st. 3. Pravilnika o radu u sustavu e Spis ("Narodne novine" 35/15).

    DN-a:

    - sadržana na zapisniku objave odluke

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.