REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl. br. Pr-973/2022-20

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji Ivani Starčević, u pravnoj stvari tužiteljice EN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Mirko Kovač, odvjetnik iz Zagreba, Palmotićeva 50, protiv tuženika Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež, OIB: 51196068839, Zagreb, Ivana Kukuljevića 11, koju zastupa punomoćnik Darko Terek, odvjetnik iz Zagreba, Marijanovićev prilaz 1, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 18. prosinca 2025. u prisutnosti zamjenice punomoćnice tužiteljice MN, odvjetničke vježbenice i zamjenice punomoćnika tuženika Tajane Zlabnik, odvjetnice, dana 29. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

Nalaže se tuženiku Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež, OIB: 51196068839, da tužiteljici EN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od bruto 118,18 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

- 13,13 EUR od 16. veljače 2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 8,63 EUR od 16. ožujka 2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 13,36 EUR od 16. travnja 2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 4,90 EUR od 16. svibnja 2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 3,98 EUR od 16. lipnja 2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 4,08 EUR od 16. kolovoza 2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 4,53 EUR od 16. rujna 2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 0,82 EUR od 16. listopada 2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 5,57 EUR od 16. studenoga 2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-1,42 EUR od 16. prosinca 2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 21,80 EUR od 16. siječnja 2020. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 3,98 EUR od 16. veljače 2020. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 21,31 EUR od 16. ožujka 2020. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 6,92 EUR od 16. travnja 2020. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 2,24 EUR od 16. lipnja 2020. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 0,69 EUR od 16. srpnja 2020. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 0,05 EUR od 16. kolovoza 2020. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 0,66 EUR od 16. rujna 2020. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 0,04 EUR od 16. studenoga 2020. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 0,05 EUR od 16. prosinca 2020. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 0,01 EUR od 16. siječnja 2021. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 0,01 EUR od 16. veljače 2021. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunata za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te da plati trošak postupka u iznosu od 796,74 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom prema navedenoj stopi koje teku od presuđenja pa do isplate, a sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da ima zasnovan radni odnos kod tuženik temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme. Tuženik je tijekom radnog odnosa tužitelju isplatio umanjenje plaće na sljedeći način:

- od 26.04.2017. godine do 26.04.2022. godine, tuženik nije platio tužitelju dodatak za otežane uvjete rada na osnovnu plaću za vrijeme prekovremenog rada, iako je tužitelj i u prekovremenom radu radio u otežanim uvjetima, a na koji dodatak tužitelju pripada pravo sukladno odredbama čl. 57. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/13, 96/2015) i čl 55. KU (NN 29/2018, 92/19) i prema pripadajućem „Popisu radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak“. Dakle, ovom tužbom tužitelj traži plaćanje dodataka zbog otežanih uvjeta rada pošto mu je tuženik platio odrađene sate prekovremenog rada, (prema platnim listama o isplati mjesečnih plaća u utuženom razdoblju), ali ne i dodatak zbog otežanih uvjeta rada, a koji dodatak je obračunao i platio samo za odrađeni redovni rad.

- u vremenskom razdoblju od 01.06.2016. godine do 01.04.2020. tuženik nije platio tužitelju dodatak za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi za sve određene sate, iako je tužitelj svaki sat rada redovnog i prekovremenog rada radio na svom radnom mjestu i u svakom trenutku je imao odgovornost za živote i zdravlje pacijenata, a na koji dodatak tužitelj ima pravo sukladno čl. 59a Dodatka I. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 96/15).Dakle, ovom tužbom tužitelj traži plaćanje dodatka zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi, pošto mu je tuženik platio odrađene sate prekovremenog rada (prema platnim listama o isplati mjesečnih plaća za utuženo razdoblje) ali ne i dodatak zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ludi, a koji dodatak je obračunat i isplaćen samo za odrađeni redovni rad.

- s obzirom je tuženik tužitelju pogrešno obračunao i isplatio plaće po gore navedenim osnovama, posljedično je pogrešno obračunao i isplatio naknade koje se utvrđuju kao prosjek prethodno isplaćenih plaća, konkretno naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i naknadu plaće zbog privremene nesposobnosti za rad. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom tužitelj potražuje iznos od 118,18 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom na svaki pojedinačni iznos na način opisan u izreci ove Presude, uz naknadu parničnog troška.

2. Tuženik u odgovor na tužbu navodi da u cijelosti osporava osnovu tužbe i tužbenog zahtjeva, te ističe da je tužiteljici u cijelosti pravilno obračunata i isplaćena pripadajuća plaća, kao i svi pripadajući dodaci na osnovnu plaću, te se unaprijed protivi i naknadno eventualno postavljenoj visini tužbenog zahtjeva. Plaća tužitelja, kao i plaće svih drugih radnika tuženika izračunavaju se temeljem Zakona o plaćama u javnim službama, Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama, Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama i Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (dalje u podnesku: KU). Za uređenje plaće tužiteljice u spornom razdoblju ključne su odredbe čl. 4. Zakona o plaćama u javnim službama, čl. 47. KU iz 2013. godine (NN 143/13 i 96/15) i čl. 45. KU iz 2018. godine (NN 29/18, 35/19, 78/19 i 92/19). Prema čl. 4. Zakona o plaćama u javnim službama, čl. 47. st. 1. KU, odnosno čl. 45. KU plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na osnovu plaću. Nadalje, u čl. 47. st. 2. KU, odnosno čl. 45. st. 2. je navedeno da osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je radnik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža, a pojmom osnovna plaća označava onu mjesečnu plaću koja je ostvarena u redovnom mjesečnom fondu radnih sati, bez dodataka i uvećanja. U pogledu dodataka, u stavku 3. istih članaka jasno je navedeno da su dodaci na osnovu plaću: stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, dodaci i uvećanja plaća. Slijedom citirane odredbe KU formula za izračun osnovne plaće jest: Osnovna plaća = koeficijent složenosti radnog mjesta x osnovica za izračun plaće + 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Nadalje, prema čl. 51., 57. i 59a. KU, odnosno čl. 49., 55. i 58. KU, svi dodaci i sva uvećanja plaće, obračunavaju se isključivo na osnovnu plaću na način kako je utvrđeno čl. 47. st. 2. KU, odnosno čl. 45. st. 2. KU-a. Slijedom navedenog, tuženik je tužiteljici pravilno obračunavao osnovnu plaću kao i pripadajuće dodatke na plaću sukladno odredbama KU, a što je vidljivo i iz platnih lista tužiteljice. Prema tome, nisu osnovane tvrdnje tužitelja da mu tuženik u periodu od 26.04.2017. do 26.04.2022. nije platio pripadajuće dodatke za otežane uvjete rada, te dodatke za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi.

Tužiteljica u tužbi polazi od pogrešne presumpcije da osnovna plaća radnika na osnovi koje se obračunava plaća za odrađene prekovremene sate uključuje i dodatke za otežane uvjete rada kao i dodatke za iznimnu odgovornost.

Naime, odredbom čl. 51. KU (NN 143/13 i 96/15) i čl. 49. KU (NN 29/18) predviđeno je da će se radniku osnovna plaća uvećati za prekovremeni rad, dok je čl. 57. i 59.a. KU iz 2013. i čl. 55. i 58. KU iz 2018. predviđeno da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima pripada dodatak na plaću za posebne uvjete rada te za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi. U svim prethodno navedenim odredbama KU jasno je navedeno da se predmetni dodaci obračunavaju kao dodaci na osnovnu plaću.

Iz odredbi KU kao i iz zaključaka Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja nigdje ne proizlazi da bi se dodatak za prekovremeni rad trebao obračunavati na osnovi plaće koju čini osnovna plaća uvećana za dodatke za posebne uvjete rada ili za dodatke za iznimnu odgovornost.

Na osnovi prethodno navedenog, tuženik upućuje i na zaključke br. 95. i 106 Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, a koji kao takvi imaju snagu i učinke Kolektivnog ugovora. Naime, prema čl. 19. st. 6. KU: „Tumačenja povjerenstva obvezna su i dostavljaju se podnositelju upita te svim ustanovama na koje se odnose, a imaju pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora od dana stupanja na snagu ovoga Ugovora“. Slijedom navedenog, postoji izričito uređenje, suglasnost volje stranaka KU glede tumačenja ugovornih odredaba o dodacima i uvećanjima plaće te načinu obračuna i njihove isplate te usuglašena obvezujuća mišljenja zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU temeljem čega se može zaključiti kako bi svako drugo tumačenje ili primjena odredbi o dodacima i uvećanjima na plaću bilo nevaljano i protivno samoj volji ugovornih stranaka.

Zaključak broj 95:

a) Radniku se za sve odrađene sate tijekom mjeseca obračunavaju uvećanja plaće iz članka 51. stavka 1. podstavaka 1., 2., 3. i 5. i stavka 8. Kolektivnog ugovora. Za prekovremeni rad iznad ukupnog mjesečnog fonda radnih sati plaća se obračunava sukladno članku 51. stavku 1. podstavku 4. Kolektivnog ugovora, odnosno uvećava se za 50% na osnovnu plaću radnika bez primjene položajnog dodatka. Pitanje:

a) Odredbom članka 51. Kolektivnog ugovora uređeno je povećanje plaće. Koja je osnovica za izračun redovnih sati rada blagdanom koji je u nedjelju? Koja je osnovica za izračun prekovremenih sati rada blagdanom koji je u nedjelju? Je li to osnovna plaća ili je to osnovna plaća sa svim dodacima na plaću?

Zaključak broj 106:

a) Osnovica za izračun plaće je osnovna plaća bez dodataka na plaću.

Slijedom svega navedenog, iz navedenih odredbi Zakona i KU jasno proizlazi sljedeće:

- da osnovna plaća označava onu mjesečnu plaću koja je ostvarena u redovnom mjesečnom fondu radnih sati radnika

- da se osnovna plaća sastoji od umnoška koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je radnik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža

- da se plaća za prekovremeni rad obračunava isključivo u odnosu na osnovnu plaću utvrđenu u skladu s čl. 47. st. 2. KU, a koja se ne sastoji od dodataka za posebne uvjete rada ili dodataka za iznimnu odgovornost. Budući da je tužiteljici plaća ispravno obračunata u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom, to izračun razlike plaće nije moguće napraviti. Isto tako, tuženik posebno ističe da radi svega navedenog su i svi daljnji zahtjevi tužiteljice neosnovani, uključujući potraživanja po osnovi navodno pogrešno obračunate i isplaćene naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad u spornom razdoblju. Tuženik ovim putem posebno ističe da pridržava pravo predlaganja daljnjih dokaza. Na osnovu svega navedenog tuženik predlaže da naslovni sud tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti odbije kao neosnovan, uz naknadu parničnih troškova.

3. Sud je u tijeku postupka izvršio uvid u obračunske liste za tužiteljicu, provedeno je financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Centar za financijska vještačenja.

4. Na temelju ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, primjenom odredbe čl. 8 Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07- Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11.- pročišćeni tekst i 25/13. u daljnjem tekstu : ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev u cijelosti osnovan.

5. Među strankama nije sporno da je tužitelj u utuženom razdoblju kod tuženika bila zaposlena temeljem Ugovora o radu na neodređeno vrijeme.

6. Među strankama nije sporno da je tužiteljica u utuženom razdoblju cijelo vrijeme radila na istom radnom mjestu, te da je bio izložen istim uvjetima rada.

7. Tužitelj tvrdi da mu je tuženik u razdoblju od 1.03.2020.g do 30.04.2020 i od 1.03.2017.g do 30.04.2020.g isplaćivao umanjene plaće na način da joj nije isplatio sve dodatke i to: za otežane uvjete rada na osnovnu plaću za sve sate koje je tužiteljica odradila, iako je tužiteljica cijelo vrijeme radila u otežanim uvjetima, dodatak za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi te da joj nije plaćao manje obračunati iznos naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad.

8. Slijedom navedenog tuženik je podneskom od 11.12.2024.g. dostavio isplatne liste za sporno razdoblje. Na tako dostavljenu dokumentaciju sud je naložio provođenje knjigovodstveno financijskog vještačenja.

9. U svom nalazu i mišljenju vještak Petra Blašković je navela da za utuženo razdoblje od 16.01.2019.g do 30.04.2022. godine:

- potraživanje po osnovi neobračunatih dodataka za posebne uvjete rada iznosi 82,07 EUR,

- potraživanje po osnovi neobračunatih dodataka za odgovornost za život i zdravlje ljudi iznosi 27,78 EUR,

- manje obračunati iznos naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad iznosi 8,33 EUR.

Slijedom čega sveukupna visina potraživanja tužitelja iznosi 118,18 EUR.

10. Slijedom navedenog, visina potraživanja tužitelja sveukupno iznosi 118,18 EUR Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 9/2005, 126/2011, 88/2013, dalje: KU), propisuje u čl. 53 da plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovica za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodaci na osnovnu plaću su: stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, položajni dodaci, uvećanje plaće. U čl. 58 KU, opisano je da se osnovna plaća uvećava za prekovremeni rad 50%.

11. Sud je uzeo u obzir stajalište da radnik po satu prekovremenog rada ima pravo na plaću za sat rada koja sukladno čl. 53 KU uključuje osnovnu plaću (umnožak koeficijenta složenosti poslova i osnovice za izračun plaće uvećano za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža), i dodatak za posebne uvjete rada te dodatak za prekovremeni rad sukladno čl. 58 KU.

12. Obzirom da je tužiteljica tužbu i tužbeni zahtjev uskladila s nalazom i mišljenjem sudskog vještaka a sukladno gore navedenom sud je u cijelosti usvojio tužbu i tužbeni zahtjev kako je opisano u točci I izreke presude te je istoj dosudio sveukupni iznos od 118,18 eura sa zakonskom zateznom kamatom na svaki pojedinačni iznos s danom dospijeća svakog 15-og u mjesecu za prethodni mjesec.

13. Odluka o zateznoj kamati temelji se na 29 st. 1 Zakona o obveznim odnosima dok je visina njezine stope određena čl. 29 istog Zakona.

14. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154 st. 1 ZPP-a i na čl. 30 st. 2 Ovršnog zakona. Tužiteljici je priznat trošak zastupanja po punomoćniku u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika te vrijednosti predmeta spora u vrijeme poduzimanja pojedine parnične radnje. Tako je tužiteljici priznat trošak sastava tužbe 50,00 eura, sastava podnesaka 28.04.2022.g, 02.06.2022.g, 10.05.2024.g, 04.09.2025.g, 10.11.2025.g svaki po 50,00 eura, zastupanje na ročištu 10.05.2024.g i 18.12.2025.g svaki po 50,00 eura, i trošak pristupa na ročište za objavu presude u iznosu 25,00 eura, što sveukupno iznosi 425,00 eura, na koji iznos 25% PDV ili 106,25 eura. Tužiteljici je priznat trošak vještačenja u iznosu od 265,49 eura, što sveukupno iznosi 796,74 eura.

15. Tužiteljica je temeljem čl. 16. st. 1. toč. 3. Zakona o sudskim pristojbama oslobođen od plaćanja istih u ovom predmetu.

U Zagrebu, 29. prosinca 2025.

Sudac:

Ivana Starčević

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u pisanom obliku putem ovog suda u pet (5) istovjetnih primjeraka u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude. O žalbi odlučuje nadležni drugostupanjski sud .

DNA

1. Pun. tužitelja

2. Pun. tuženika