Republika Hrvatska

Općinski sud u Virovitici

Virovitica, Tomaša Masaryka 8

Poslovni broj: Ovr-1422/2025-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Virovitici po sucu Arsenu Vaneku u ovršnom postupku predlagatelja osiguranja HJ OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], protiv protivnika osiguranja ČJ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, 29.prosinca 2025

r i j e š i o  je

Odbija se kao ne osnovan prijedlog predlagatelja osiguranja za donošenjem rješenja o određivanju privremene mjere koji glasi:

Citat "…protu stranki se zabranjuje ulazak u kuću na adresi [adresa], bez izričitog pristanka predlagatelja.

Protustranki se zabranjuje svako ometanje posjeda predlagatelja do konačne isplate polovice kuće"

Obrazloženje

1. Predlagatelj osiguranja podnio je ovome sudu prijedlog radi određivanja privremene mjere kako je sam naslovio "zabrane ulaska i ometanja posjeda nekretnine" . U činjeničnim navodima ističe da živi na adresi [adresa], koja predstavlja njegov mirni i stvarni posjed, da je protustranka temeljem sudske odluke suvlasnica u ½ dijela predmetne kuće, ali ne živi u istoj , nema prijavljeno prebivalište niti tamo svakodnevno boravi, te unatoč tome bez znanja i pristanka predlagatelja osobito dok isti nije prisutan pokušava ulaziti u kuću , čime smeta i ugrožava posjed te stvara opravdanu bojazan od uznemiravanja, oštećenja ili otuđenja stvari i daljnjih sukoba. Tako postupanje predstavlja smetanje posjeda a suvlasništvo ne daje pravo samovoljnog ulaska u nekretninu koju koristi isključivo drugi suvlasnik , te postoji hitna potreba za privremenim uređenjem odnosa , jer bi daljnje postupanje protustranke moglo prouzročiti nenadoknadivu štetu i narušvanje mira . Ističe da postoji policijska prijava zbog kaznenog dijela protiv navedene ČJ , te se predlaže sudu odrediti predloženu privremenu mjeru . Kao dokaz u prilog svojih navoda predlagatelj osiguranja je dostavio rješenje o upisu zk. odjela ovog suda Stalne službe Slatina, te „Obavijesti“ o pravima na koje je kao oštećenik i žrtva kaznenog dijela oštećenja tuđe stvari iz čl. 235 st 1 Kaznenog zakona poučen temeljem odredbi Zakona o kaznenom postupku (4-9) od strane djelatnika MUP-a PP Slatina.

2. Prijedlog nije osnovan.

3. Istaknuti navodi iz prijedloga za određivanjem predložene privremene mjere ukazuju po stajalištu predlagatelja osiguranja na potrebu da se sporni odnos između stranaka uredi privremenom mjerom ( čl. 347 st 2 Ovršnog zakona NN 112/12-6/24 dalje OZ-a).Na temelju rješenja zk. odjela ovog suda iz [adresa] broj Z-10335/2025 (4) utvrđena je činjenica da je temeljem presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž Ob- 877/2022-3 od 30.09.2025 na nekretninama predlagatelja osiguranja CJ OIB [osobni identifikacijski broj] [adresa] ( u zemljišnim knjigama upisano: CJ [adresa] u ½ dijela koje se sastoje od čkbr. [katastarska čestica] Ul, [adresa] ( kuća i dvorište 661 m2) uknjiženo pravo vlasništva za korist protivnika osiguranja ČJ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa].

4. Navedenom činjenicom ( čl. 127 st 1 ZV-a) utvrđeno je po ovome sudu da je na opisanoj nekretnini provedbom uknjižbe navedenog upisa, uspostavljena suvlasnička zajednica između stranaka ovog postupka ( predlagatelja i protustranke ) i to na ravne dijelove ( čl. 36 st 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima NN 91/96-94/17 dalje ZV-a), a tako utvrđena pravna činjenica za nastalu posljedicu ima učinak da svaki suvlasnik nije li što drugo određeno glede cijele stvari smije izvršavati ovlasti koje ima kao nositelj dijela prava vlasništva bez suglasnosti ostalih suvlasnika ako time ne vrijeđa prava ostalih suvlasnika ( čl. 38 st 1 ZV-a), kao i da prema svakom suvlasniku u pogledu cijele stvari može postavljati one zahtjeva koji proizlaze iz njegova suvlasništva ( čl. 46 st 1 ZV-a).

5. Polazeći od navedenih zakonskih odredbi ima stoga zaključiti da protivnica osiguranja ČJ, kao suvlasnik predmetne nekretnine u okviru svojih ovlasti koje ima kao nositelj dijela prava vlasništva bez suglasnosti predlagatelja osiguranja ima ovlast da razmjerno veličini svoga suvlasničkog dijela može izvršavati sve vlasničke ovlasti iz čl. 30 st 1 i 2 ZV-a pa tako i zakonsku ovlast izvršavanja prava (su) posjeda predmetne nekretnine kao jednog od vlasničkih ovlaštenja, pri čemu samo pravo na posjed ( zakonit posjed) ostvaruje iz valjanog pravnog temelja dakle svoga prava vlasništva utvrđenog u ½ dijela ( čl. 18 st 1 ZV-a) te mu je predlagatelj osiguranja to dužan omogućiti odnosno suzdržati se na jasan način od poduzimanja bilo kojih radnji kojima se protivnik osiguranja smeta u suposjedu iste ( bilo oduzimanjem ili uznemiravanjem suposjedovanja nekretnine na drugi način) , jer se u protivnom izlaže mogućem riziku da se zbog zaštite svoga suposjeda na predmetnoj nekretnini protivnica osiguranja može koristiti Zakonom dopuštenom pravnom zaštitom radi zaštite svoga prava ( čl. 22-27 ZV-a, tužba zbog smetanja posjeda, dopuštena samopomoć) , odnosno ukoliko je došlo do proteka zakonskih rokova za ostvarenje takve posjedovne zašite , podnošenjem vlasničke tužbe iz čl. 161 ZV-a ako joj je posjed oduzet , odnosno podnošenjem Paulijanske tužbe iz čl. 166 ZV-a ako je se u posjedu na drugi način onemogućava, smeta ili ograničava u njegovom vršenja, pri čemu takva tužbe ne zastarijevaju jer niti vlasnička ovlaštenja ne podliježu zastari njihova izvršenja.

6. Iz činjeničnih navoda predlagatelja, a suprotno citiranom zakonskom uređenju da se zaključiti da upravo predlagatelj osiguranja svojim iskazanim navodima a koje je sud istaknuo u uvodnom dijelu obrazloženja ove odluke nastoji upravo predloženom regulacijskom mjerom iz čl. 347 st 2 ZV-a protivnicu osiguranja onemogućiti kao i ograničiti je u načinu izvršavanja njezinih vlasničkih ovlasti koje joj kao suvlasnici nekretnine pripadaju ( konkretno suposjedu) , pri čemu sud zapaža i utvrđuje činjenicu da iz njegovih navoda nije vidljivo a niti se da zaključiti na koji način bi to ona kao suvlasnik njega smetala u njegovom suposjedu predmetne nekretnine bilo da mu je taj (su) posjed oduzela ili ga na drugi način u njegovu vršenju uznemiravala ( čl. 18 st 1 ZV-a), te je stoga potpuno ne utemeljena njegova tvrdnja u dijelu koju sud citira " takvo postupanje predstavlja smetanje posjeda, a suvlasništvo ne daje pravo samovoljnog ulaska u nekretninu koju koristi isključivo drugi suvlasnik ", pa se u tome dijelu predlagatelja osiguranja suprotno njegovom iskazanom stavu upućuje na odredbe čl. 36 st 1 , čl. 38 st 1 i čl. 46 st 1 ZV-a .

7. Naime, prema odredbi čl. 347. st. 2. OZ-a, ako je to nužno radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnoga reda, sud može odrediti mjeru kojom će privremeno urediti sporni odnos među strankama. Riječ je o mogućnosti privremenog uređenja spornog odnosa među strankama tzv. regulacijskim privremenim mjerama. Prema navedenoj odredbi pretpostavke za određivanje ove mjere su: - vjerojatnost postojanja konkretnog spornog odnosa između stranaka kao objekta osiguranja, te alternativno - nužnost uređenja spornog odnosa radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ili – nužnost uređenja spornog odnosa radi sprječavanja nasilja ili – potreba za osiguranje pravnog reda iz drugih važnih razloga. Pri tom valja uzeti da je odnos sporan kako u okolnostima kada je među strankama sporno njegovo postojanje ili pravna valjanost, tako i u okolnostima kada su sporna prava i obveze koje iz njega proizlaze. Kako se privremeno uređenje spornih odnosa u pravilu sastoji od privremenog određivanja nekih prava i obveza koji iz njih proizlaze za sudionike tih spornih odnosa, to ono obuhvaća i privremeno određivanje sadržaja tih prava i obveza…. ( Rev 2787/13-2 od 12.02.2014).

8. Stoga kako nije sporno da se stranke u pogledu predmetne nekretnine označena kao čkbr [katastarska čestica], a upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k.o, Podravska Slatina, nalaze u pravnoj zajednici temeljem uspostavljenog odnosa suvlasništva ( čl. 36 st 1 ZV-a) iz navedenog razloga nisu ispunjene pretpostavke za donošenjem rješenja o određivanju predložene regulatorne mjere iz čl. 347 st 2 ZV-a između stranaka budući sam odnos nije sporan što je ključna pretpostavka koja je utvrđena jer je temeljni zakonski uvjet za određivanjem predložene regulatorne privremene mjere upravo postojanje spornog odnosa između stranaka i to ne samo u pogledu činjenice da li on kao takav postoji ili ne postoji ( jasno utvrđenje ovog suda je da kao takav postoji jer to proizlazi iz priznanja samog predlagatelja kao i iz rješenja o izvršenom upisu prava vlasništva u ½ dijela na predmetnoj nekretnini za korist protivnika osiguranja, list 4) nego niti u pogledu činjenice da nisu sporna niti prava i obveze koja iz tako uspostavljene pravne zajednice ( suvlasništvo ) za suvlasnike proizlaze ( čl. 36 st 1 , čl. 38 st 1 i čl. 46 st 1 ZV-a), zbog čega je ocjena suda da prijedlog za određivanjem predložene regulacijska privremene mjere zbog ne postojanja spornog odnosa koji bi se istom trebao privremeno urediti nije osnovan, slijedom čega je odlučeno kao u izreci rješenja . Predlagatelj osiguranja ukoliko smatra da radnje protivnika osiguranja imaju karakter ili poprimaju obilježje radnji kojim se on kao suposjednik smeta u svojem izvršavanju suposjeda od strane protivnika osiguranja kao drugog suposjednika bilo oduzimanjem ili uznemiravanjem (su)posjeda na drugi način ( čl. 21 st 1 , čl. 166 st 1 u vezi sa čl. 167 st 1 ZV-a) zaštitu svojih prava može ostvariti temeljem čl. 46 st 1 ZV-a, pa tako i postaviti zahtjev za naknadu štete koju mu je u izvršenju svojih suvlasničkih ovlasti prouzročila druga strana dakle protivnik osiguranja oštećenjem stvari.

9. Budući iz dijela predložene regulacijske privremene mjere proizlazi utvrđenje činjenice barem prema navodima predlagatelja osiguranja da tako uspostavljena suvlasnička zajednice ne odgovora strankama niti predlagatelju, niti protivniku osiguranja poziva se predlagatelj osiguranja da se do okončanja postupka razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina koji je ili pokrenut ili treba biti pokrenut suzdrži od radnji kojim se protivnica osiguranja onemogućava ili ograničava u vršenju svoga suposjeda na predmetnom nekretnini .

U Virovitici 29.prosinca 2025.

Sudac

Arsen Vanek

NAPUTAK O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Županijskom sudu . Žalba se podnosi pismeno u dva primjerka putem ovog suda u roku 8 dana od dana primitka pismenog prijepisa ovog rješenja.

D.N.A.

1 Predlagatelj osiguranja- HJ, [adresa]