REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl. br:Pr-262/2023-49

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu toga suda Ivana Starčević, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja ĐL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Anti Pecirepu, odvjetniku iz Zagrebu, Bužanova 6d, protiv tužene Republike Hrvatske, Ministarstvo obrane, Zagreb, Sarajevska 7, OIB:52634238587, koju zastupa Općinsko građansko državno odvjetništvo, radi naknade štete, nakon zaključene glavne i javne rasprave dana 07. studenog 2025., u prisutnosti tužitelja osobno i njegovog punomoćnika, te zz tuženika, dana 29. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Republika Hrvatska – za Ministarstvo obrane, Zagreb, Sarajevska 7, OIB: 52634238587 isplatiti tužitelju KL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s osnova pravične novčane naknade neimovinske štete iznos od 16.486,42 EUR (slovima: šesnaest tisuća četiristo osamdeset šest eura) zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 15.09.2022. godine pa do isplate po kamatnoj stopi koja se do 31.12.2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01.01.2023. do 29.12.2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku Republika Hrvatska – za Ministarstvo obrane, Zagreb, Sarajevska 7, OIB: 52634238587, isplatiti tužitelju KL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s osnova naknade imovinske štete iznos od 1.300,00 EUR (slovima: tisuću tristo eura) zajedno sa pripadajućom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude 29. prosinca 2025.g pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1.srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

III Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu 9.075,00 eura, sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenje prvostupanjske presude 29. prosinca 2025.g do isplate, te na iznos 243,00 eura od 13.12.2023.g do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

IV Odbija se tužitelj sa dijelom tužbenoga zahtjeva koji glasi :

„ Nalaže se tuženiku Republika Hrvatska – za Ministarstvo obrane, Zagreb, Sarajevska 7, OIB: 52634238587 isplatiti tužitelju KL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s osnova pravične novčane naknade neimovinske štete iznos od 1.393,58 EUR (slovima: trinaest tisuća i devedeset tri eura i pedeset osam centi) zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 15.09.2022. godine pa do isplate po kamatnoj stopi koja se do 31.12.2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01.01.2023. do 29.12.2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana".

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je djelatna vojna osoba raspoređen u Pukovniju vojne policije, I Satnija vojne policije. Dana 24.11.2017. godine u prostoru vojarne „Croatia“ u Zagrebu tužitelj je doživio ozljedu na radu kada je tijekom redovitih motoričkih provjera na disciplini trčanje sa naglom promjenom smjera kretanja na neadekvatnom terenu ( beton i šoder) ozlijedio desno koljeno.

Tužitelj se liječio u Općoj bolnici Virovitica u periodu od 24.06.2020. godine do 27.06.2020. godine kada je učinjen operacijski zahvat u području desnog koljena - artroskopija, rekonstrukcija LCA i parcijalna medijalna meniscektomija. Drugom operativnom zahvatu s bolničkim liječenjem tužitelj je bio podvrgnut u periodu od 08.10.2021. godine do 11.10.2021. godine u KBC Osijek.

Tužitelj se liječio i u Daruvarskim toplicama, Služba za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju u periodu od 03.11.2020. godine do 24.11.2020. godine te od 11.02.2022. godine do 04.03.2022. godine.

Nakon gore opisanog provedenog liječenja i niza fizikalnih terapija tužitelju je indicirana revizijska rekonstrukcija koljena.

Tužitelju su posljedično štetnom događaju zaostale trajne posljedice u vidu zadebljanja desnog koljena u odnosu na lijevo od 2 cm, oslabljena muskulatura desne potkoljenice 2,5 cm u odnosu na lijevu, gonartroza kao posljedica ozljede i operacija, ograničena pokretljivost i bolnost. Tužitelj se od predmetne ozljede na radu i posljedica priznate ozljede na radu neprekidno liječi do danas.

Zbog ozljeda zadobivenih prilikom štetnog događaja tužitelju su povrijeđena prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje. Oštećenje tjelesnog i duševnog zdravlja tužitelja očituje se u fizičkim bolovima koje je trpio uslijed zadobivenih ozljeda, strahu koji je pretrpio u trenutku samog ozljeđivanja kao i strahu koji je trpio kasnije za ishod svoga liječenja, nelagodi koje se javljaju i danas te zaostalom naruženju.

Tužitelju su posljedično štetnom događaju zaostale trajne posljedice u vidu zadebljanja desnog koljena u odnosu na lijevo od 2 cm, oslabljena muskulatura desne potkoljenice 2,5 cm u odnosu na lijevu, gonartroza kao posljedica ozljede i operacija, ograničena pokretljivost i bolnost. Tužitelj se od predmetne ozljede na radu i posljedica priznate ozljede na radu neprekidno liječi do danas.

Obzirom na prirodu posla tužitelja, što zahtijeva brzinu i okretnost, zaostale trajne posljedice iza predmetne ozljede iziskuju od njega dodatan napor u svakodnevnom privatnom životu, dok je profesionalni razvoj tužitelja u djelatnoj vojnoj službi upitan u budućnosti.

Tužitelju je nakon štetnog događaja bila potrebna tuđa pomoć i njega obzirom radi zadobivenih ozljeda, općenito nije bio u stanju samostalno obavljati uobičajene svakodnevne aktivnosti, kućanske poslove, otići liječniku i sl. Tužitelj smatra da mu na ime naknade štete zbog opisane povrede prava osobnosti obzirom na životnu dob i sve okolnosti slučaja, pripada pravična novčana naknada i to:

- za duševne bolove zbog smanjenja životne aktivnosti .....................6.700,00 eura

- za pretrpljene fizičke bolove .............................................................3.400,00 eura

- za pretrpljeni strah ............................................................................2.100,00 eura - za tuđu pomoć i njegu.........................................................................1.300,00 eura - za duševne bolove zbog naruženosti ................................ ............... 4.380,00 eura Tužitelj je po polici kolektivnog osiguranja djelatnih vojnih osoba od posljedica nesretnog slučaja (nezgode) zaprimio od Croatia osiguranja d.d. isplatu osigurnine za nastali trajni invaliditet zbog nezgode u visini od 10.500,00 kuna, za koji iznos umanjuje potraživanje naknade štete.

Tužitelj se prije podnošenja tužbe sudu obratio Općinskom državnom odvjetništvu Zahtjevom za mirno rješenje spora sukladno čl. 186 a ZPP-a, na koji u zakonskom roku nije odgovoreno.

Tužitelj predlaže ovom sudu da sukladno čl. 1045. i 1063. i čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18), temeljem čl. 193.st.4. Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske ( NN 73/13, 75/15, 50/16, 30/18, 125/19), čl. 111. Zakona o radu ( NN 93/14, 127/17, 98/19) te sukladno čl. 25. Zakona o zaštiti na radu ( 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18) kojim je propisana je odgovornost poslodavca po načelu objektivne odgovornosti za ozljedu na radu koju radnik pretrpi obavljajući poslove za poslodavca, u skladu s Orijentacijskim kriterijima i iznosima za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete od 29.11.2002. godine prihvaćenih od strane Vrhovnog suda Republike Hrvatske, kao i pravnih shvaćanja od 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. pod brojem Su-IV-47/2020-5 prihvaćenih na drugoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (2/20) kojim se mijenja dosadašnja praksa o visini naknade neimovinske (nematerijalne) štete koje se primjenjuje na sve postupke naknade neimovinske (ranije nematerijalne) štete te imajući u vidu okolnosti konkretnog slučaja prihvati tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, a tuženika obveže na plaćanje troškova ovog postupka.

2. Tužena u odgovoru na tužbu navodi da tužbu i tužbeni zahtjev osporava u cijelosti. Priznaje se aktivna i pasivna legitimacija i štetni događaj, ali se osporava odgovornost, uzročno-posljedična veza i visina tužbenog zahtjeva.

To iz razloga što u navedenom štetnom događaju nije bilo direktnog ozljeđivanja tužitelja već se dogodilo naknadno pri nagloj promjeni smjera trčanja prilikom provjere tjelesne spremnosti tužitelja. Njegovo liječenje započeto je s velikom odgodom kada su se medicinskom dijagnostikom utvrdile promjene starijeg datuma iz čega proizlazi da štetni događaj nije uzrok nastalih ozljeda.

Podloga na kojoj se dogodio štetni događaj bila je prikladna i u skladu s Pravilnikom o utvrđivanju zdravstvenih, psihičkih, tjelesnih i sigurnosnih uvjeta za prijam u službu u OSRH.

Nadalje, sama prijava ozljede na radu je nerazumljiva te se navode datumi koji ne odgovaraju datumu kada se ozljeda dogodila.

Tužitelj je prijavio štetni događaj kao nesretan slučaj osiguravajućem društvu Croatia osiguranje 21. svibnja 2021. te mu je na ime troškova bolničkog liječenja isplaćen iznos od 10.500,00 kn što tužitelj niti ne osporava.

Međutim, tužena ukazuje na odredbu čl. 193. st.6 Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske prema kojoj oštećeniku pripadniku Oružanih snaga ne pripada pravo na naknadu štete ako ostvaruje pravo na kolektivno osiguranje iz čl. 126. istog zakona.

U skladu s navedenim, predlaže se da sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev te naloži tužitelju da tuženiku naknadi parnični trošak sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate sukladno čl. 29. st. 2 Zakona o obveznim odnosima.

3. Sud je u tijeku postupka izvršio uvid u Prijedlog za izvansudsku nagodbu ODO RH od 11.11.2022.g, Odluku od 13.12.2018.g o rasporedu tužitelja na ustrojbeno mjesto, Odluku od 2.10.2019.g o razrješenju dužnosti i stavljanje na liječenje i bolovanje, Potvrdu od 21. svibnja 2021 o liječenju i bolovanju, kopiju službene iskaznice tužitelja, Izvješće o ozljedi od 19.12.2017.g, Iskazi o ozljedi od **.**.2017.g FL i JL, Opći podaci o osiguraniku sa opisom poslova koje obavlja, Rješenje od 15.05.2019.g kojim se priznaje ozljeda na radu broj: UP/I-502-03/19-02/65, medicinsku dokumentaciju, Rješenje liječničke komisije od 16.06.2020.g Broj: UP/I-502-07/20-01/16, Rješenje HZZO od 24.03.2022.g broja: UP/I-502-03/22-04/02, Rješenje HZZO od 13.07.2022.g broj: UP/I- 502-03/22-04/13, saslušao svjedoke NL, FL, LL, EL, tužitelja, proveo vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Mladenu Miškulinu, dopunsko očitovanje dr. Mladena Miškulina, saslušanje vještaka.

4. Na temelju ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, primjenom odredbe čl. 8 Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07- Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08, 57/11, u daljnjem tekstu: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti osnovan.

5. Iz navoda parničnih stranaka iznesenih u tužbi, odgovoru na tužbu te u daljnjem tijeku postupka razvidno je da je između istih nesporna aktivna i pasivna legitimacija, štetni događaj i odgovornost tužene, dok je sporno udio tužitelja u nastanku štetnog događaja zbog propuštanja dužne pažnje i visina postavljenog tužbenog zahtjeva obzirom na eventualni ugovorni odnos sa osiguravajućim društvom i omjer suodgovornosti.

6. Sud je izveo dokaz saslušanjem svjedoka NL koji je iskazao da je časnik HV-a i ovlaštena službena osoba, a zajedno sa tužiteljem bio je vojnik u vrijeme nastanka štetnog događaja. Taj dan radili su zajedno, on na nadzornoj postaji 1, a tužitelj nadzorna postaja - prijamnica vojno-sigurnosne agencije. Obavljali su redovan posao. Zbog nedostatka kadra svi su radili provjere naših motoričkih spremnosti prije nego što bi preuzeli radne zadatke. Tu provjeru radio je tužitelj taj dan. Od pukovnije je za provjeru motoričkih spremnosti nadležan kineziolog koji nadgleda rezultate provjere. Tužitelja je taj dan boljelo koljeno i njemu se osobno požalio, međutim gosp. Đ stožerni narednik i prvi dočasnik satnije V.P. inzistirao je na provjeri motoričkih spremnosti tužitelja. Zamijenio je svoga kolegu i tužitelj je otišao na provjeru. Njemu se više nije vratio na prijemnicu, pretpostavlja da se tužitelj ozlijedio pri vježbi izmjeni smjera. Vježbe izmjene smjera radi se između hangara. Točno je određena duljina i radi se 12 ponavlja. Kada dođe do jednog hangara okrene se za 180 stupnjeva i nastavlja nazad trčati. Brzina trčanja se prilagođava tako da je cilj brzina da u što kraćem vremenu dobije što bolje rezultate. Đ je isključivo inzistirao da tužitelj mora izvršiti provjeru. Trči se po klasičnom asfaltu između hangara. Njihova atletska staza nije uopće bila u funkciji. Tamo gdje se voze automobili oni su tamo tračali. Od 2016. su provjere radili na isti način. Tu su prolazili viljuškari, kamioni i labudice.

Bilo je razbacanog šljunka.

7. Svjedok FL iskazao je kako je ovlaštena službena osoba u pukovniji VP i tužitelj mu je bio radni kolega. Taj dan je sa tužiteljem došao na provjeru tjelesne sposobnosti . Zna da je tužitelj i prije imao probleme sa koljenom i da je donio potvrdu da mu se dade pošteda od provjere. Javio se voditelju provjere sa tom potvrdom, međutim oni mu tu potvrdu nisu uvažili. Na prvoj disciplini provjere tjelesne sposobnosti kolega je pao i ozlijedio je koljeno. Ostali su nastavili s provjerama i odradili tri provjerene discipline od četiri. Prva je disciplina aerobna provjera tjelesnih sposobnosti, trči se 12 x 22 sprintom između dva hangara. Radilo se o promjeni pravca. Radilo se o betonu između dva asfalta. Tuda prolaze kamioni svakodnevno. Tu je bilo lišća, sitnog pijeska vjerojatno. Ne zna tko je tužitelju naložio provjeru.

8. Svjedok LL iskazao je kako nije bio fizički prisutan toga dana kada se tužitelj ozlijedio. Godine 2016. bio je glavni akter vezano za provjeru motoričkih sposobnosti djelatnih vojnih osoba u Pukovniji vojne policije. Po potrebi sam provjeravao 2017. Mislim da je kolega K provjeravao 2017., ali nije siguran. Naime, provjera motorike odvijala se po zapovijedi središnjice Zapovjedi zapovjednika pukovnije vojne policije, oni bi imenovali aktera, tj. osobu zaduženu za provjeru za Pukovniju vojne policije na nivou cijele RH. On je osobno 2016. imenovao osobe koje će testiranje provoditi kada on nije nazočan. Pomagači su definirani kao na zapovijedi, u izvanrednim situacijama se delegiraju ljudi za izvršavanje tog zadatka , ali to su samo časnici i viši dočasnici. Postoje pravila kako se to provodi. Unutar 7 dana provjerava se visina i masa da se dobije bodi indeks. Temeljem tog indeksa , ukoliko prelazi 30 osoba mora donijeti potvrdu o izabranog liječnika koja mu dozvoljava pristupanju motorike. Na dan provjere pita se da li su svi spremni i sposobni za izvršenje zadaće. Prije sam provjere trebaju biti zadovoljeni vremenski uvjeti . To podrazumijeva da ne može biti jaka kiša, snijeg, ili kiša koja se smrzava s dodirom sa tlom . Temperatura zraka ne može biti manja od -2 i ne veća od 8. Napravit će se vizualni pregled gdje se provjera provodi i kreće se u provedu iste na način da se vidi tko je pristupio i da li ima netko sa potvrdom izabranog liječnika da ne može pristupiti. Kada se izvrši selekcija oni koje imaju potvrde i oni koji mogu pristupit testiranju, u informacijski sustav unosi bilješka neocijenjen za ove koji imaju potvrdu. Nakon toga se kreće s provedbom zagrijavanja od 5-10 min i po potrebi više. Prva disciplina koja se provodi je trčanje 270 m s promjenom smjera. Osoba mora preći 12 dionica s tim da je dionica 22,5 m i kreće se u jednom i u drugom smjeru. kada se završi s tom disciplinom propisana pauza je 20 minuta minimalno. Nakon toga je slijedeća disciplina sklekovi na tlu. Ovisno o kategoriji ovisi i broj disciplina. Tužitelj je trebao imati 4 discipline. Prva je disciplina šprint sa brzom izmjenom smjera. Tada dolazi do brze promjene položaja tijela. Dolazi do velikog opterećenja na skočni i koljeni zglob. Radi se o asfaltiranoj podlozi između dva hangara koja inače služi za promet vozila, međutim cesta se blokiran i služi za potrebe testa motoričkih vještina. Do 2019. nije bila adekvatna staza za provjeru tek, kasnije je napravljena prava staza, a do tada se koristila asfaltna i šljunčara koja se koristila kod drugih testova. Na toj asfaltnoj stazi moglo se samo parkirati kamion i istovariti stvari za skladište. Postoji mogućnost da je bilo dijelova otpalog lišća, ne može tvrditi, ali postoji mogućnost da je staza bila klizava. Ako postoji potvrda zapovjednik koji provodi testiranje dužan je uvažiti djelatniku tu potvrdi i u sustav ga uvesti kao neocijenjenog. Međutim, potvrda liječnika mora biti precizna. Ako je izdana za jedan dan vrijedi jedan dan, ako je uneseno razdoblje vrijedi za to razdoblje. Nakon 30 dana neocijenjena osoba opet mora pristupiti testiranju.

8. Svjedok ŽL iskazao je kako je prošlo dugo vremena od 2017. i sjeća se da su radili šprinteve on i tužitelj, sjeća se da je bio mokar teren, bilo je kamenčića i tužitelj se ozlijedio, pretpostavlja da se poskliznuo. Ne sjeća se tko je vodio provjeru i tko je bio zapovjednik. Radi se o 270 m s naglom promjenom smjera na relaciji 22,5 m. Dolazi do nagle promjene položaja tijela smjera položaja tijela. To se provjeravalo na prostoru između hangara na prometnici.

9.Obzirom na omjer suodgovornosti tužitelja za nastali štetni događaj uz zakonsku presumpciju objektivne odgovornosti poslodavca za štetu na radu, sud je saslušao tužitelja. Tužitelj u svom iskazu navodi da je taj dan u studenom 2017. na poslu bila provjera motoričkih sposobnosti, osjetio je da ga boli koljeno i otišao u sanitet. Dobio je potvrdu o poštedi koju ju je donio zapovjedniku, ali je ovaj nije htio uvažiti jer je više puta bio odgodio istu takvu provjeru i zapovjednik mu je rekao da ovaj put mora pristupiti jer će biti neocijenjen. Nakon zagrijavanja krenuo je u šprint i u 7 dionici po okretu koljeno je klecnuo i srušio se. Odveli su ga u sanitet i upućen je na liječenje. Pao je u nesvijest od bolova. Vojni sanitet nalazi se u Vojarni Croatia, Sarajevska cesta 7. Podloga na kojoj se trčalo bio je beton sa kamenčićima i lišćem po njemu.

10. Tuženik, kao poslodavac, odgovara za štetu koju pretrpi zaposlenik na radu, pri obavljanju svog radnog zadatka, po kriteriju objektivne odgovornosti (čl. 15. Zakona o zaštiti na radu) pa se te objektivne odgovornosti može, u cijelosti ili djelomično, osloboditi samo u slučaju da dokaže da je šteta nastala zbog više sile, protupravnih djelovanja treće osobe, ili krivnjom samog zaposlenika ( čl.1067 st. 2 Zakona o obveznim odnosima, NN br. 53/91, 73/91, 3/94, 7/96, 112/99, 35/05, 41/08, u daljnjem tekstu: ZOO).

11. Sukladno odredbi članka 126. Zakona o službi u oružanim snagama RH (NN 73/13, 75/15, 50/16, 30/18, 125/19, 155/23, 158/23, 14/24, 136/25 u daljnjem tekstu ZOSOS) RH kao poslodavac osigurava djelatne vojne osobe od posljedica nesretnoga slučaja na teret državnog proračuna. U članku 193 st 4 i 5 propisano je da se za štetu odgovara po općim propisima obveznoga prava pred nadležnim sudom. Tužena se poziva na čl 193 st 6 koji propisuje da oštećeniku ne pripada pravo na naknadu štete ako ostvaruje pravo na kolektivno osiguranje, ističući kako je tužitelju isplaćena šteta, međutim ugovorena osigurana svota ne pokriva cjelokupnu nastalu štetu budući je ista višestruko veća od osiguranoga iznosa. U tom slučaju razlika se utvrđuje temeljem općih propisa o obvezno-pravnim odnosima.

12. Iz iskaza svjedoka F i FL nedvojbeno je utvrđeno kako je g. VL Narednik na dan štetnoga događaja inzistirao na provjeri motoričkih sposobnosti tužitelja, kojega je taj dan boljelo koljeno i donio je liječničku Potvrdu o poštedi, međutim inzistiralo se na provjeri i to na neadekvatnom mjestu za trening na betonu posutom šljunkom i lišćem a što je svjedok LL potvrdio kako je suprotno pravilima propisanim Pravilnikom o utvrđivanju zdravstvenih, psihičkih, tjelesnih i sigurnosnih uvjeta za prijam u službu u Oružane snage RH (NN 13/2014). Isto je u svome iskazu potvrdio i sam tužitelj dok se svjedok VL ne sjeća događaja i nije iskazivao o relevantnim činjenicama. Relevantno jest da je tužitelj donio valjanu Potvrdu o poštedi koja nije uvažena i provjera motoričkih sposobnosti obavljena je na nepropisno postavljenom vojnom terenu za provođenje provjere.

13. Kako je na temelju provedenog dokaznog postupka sud nesporno utvrdio da tužitelj svojim ponašanjem niti na koji način nije doprinjeo nastanku štetnog događaja, to mu je tužena kao poslodavac, u cijelosti odgovorna za naknadu štete, koju trpi radi ozljeđivanja na radnom mjestu.

14. Obzirom da je tužena osporavala visinu postavljenog tužbenog zahtjeva ističući kako je kod Croatia zdravstvenog osiguranja zaključen ugovor o osiguranju u slučaju štetnog događaja sud je ovaj prigovor odbio kao neosnovan. S druge strane radi se o ugovornom odnosu koji nema utjecaja na visinu naknade nematerijalne štete.

15. Vezano za osnovu i visinu potraživanja nematerijalne štete sud je proveo dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku doc.dr.sc. Mladenu Miškulinu.

16. Iz nalaza i mišljenja vještaka doc.dr.sc. Mladena Miškulinau proizlazi da u štetnom događaju od 24/11/17 godine tužitelj je zadobio ozljedu desnog koljena. Smatra da postoji uzročno posljedična veza između dinamike štetnog događaja opisanih kako u tužbi tako i anamnestičkim iskazom tužitelja, zadobivenih ozljeda i trajnih posljedica. Tužitelj je u cijelosti provodio upute liječnika. Iz dostupne medicinske dokumentacije nisu vidljive bolesti i ozljede koje bi bile od utjecaja na ocjenu u predmetnom štetnom događaju. Nakon provedenog adekvatnog liječenja kod tužitelja su zaostale trajne posljedice u vidu stanja nakon oštećenja prednjeg ukriženog ligamenta i medijalnog meniskusa desnog koljena. Ozljeda je operativno liječena nepune 3 godine nakon prvotne ozljede ( 25/06/20) artroskopskom rekonstrukcijom LCA i medijalnom meniscektomijom i mikrofrakturama područja s oštećenjem hrskavičnog pokrova unutarnjeg dijela koljena, a koje je također uzročno posljedično vezano uz štetni događaj. U nastavku liječenja, poradi rerupture neoligamenata, učinjen je revizijski zahvat rekonstrukcije LCA. Posljedično, poradi dolazi do brze progresije degenerativnih promjena u vidu uznapredovale artroze medijalne dijela koljena koja je liječena ugradnjom parcijalna endoproteza medijalnog kompartmenta desnog koljena. Osim stanja nakon ugradnje PEP-a desnog koljena, koljeno je i nestabilno u anteromedijalnom smijeru što dodatno pogoršava stanje tužitelja.

Navedene trajne posljedice umanjuju opću životnu i radnu sposobnost tužitelja u opsegu od 30%.

Zdravstveno stanje tužitelja stabilizirano je 6 mjeseci nakon ugradnje parcijalne endorpoteze, dakle početkom listopada 2023.godine.

U štetnom događaju tužitelj je doživio primarni strah jakog intenziteta u trenutku ozljede, u daljnjem tijeku postojao je sekundarni strah, jačeg intenziteta u trajanju od 7 dana ukupno (ozljeda i 3 operativna zahvata), srednjeg intenziteta u trajanju od 15 dana ukupno i blagog intenziteta u trajanju od daljnjih 60 dana ukupno.

Tužitelj je trpio jake bolove u trajanju od 10 dana ukupno, bolove srednjeg intenziteta u trajanju od 30 dana ukupno te bolove lakog intenziteta u trajanju od daljnjih 90 dana ukupno.

Bolovi koje povrh navedenih tužitelj i dalje trpi uključeni su u ocjenu trajnih posljedica.

Bolovi i strah izraženi su u kumulativnom omjeru za cijeli tijek liječenja. Tuđa pomoć tijekom liječenja tužitelju bila je potrebna u slijedećim periodima:

Od 27/06-27/07/20 godine u opsegu od 2 sata dnevno;

Od 27/07/20 na narednih 30 dana u opsegu od 1 sata dnevno;

Od 11/10/21 prvih 30 dana u opsegu od 2 sata dnevno te narednih 30 dana u opsegu od 1 sata dnevno; Od 31/05/23 prvih 30 dana u opsegu od 2 sata dnevno; slijedećih 30 dana u opsegu od 1 sata dnevno ; narednih 8 tjedana u opsegu od 2x2 sata tjedno za obavljanje težih poslova.

Kod tužitelja je zaostalo naruženje u srednjem stupnju.

17. Po zaprimljenom nalazu i mišljenju vještaka prigovorio je tužitelj na način da se od vještaka zatražilo očitovanje da li je naruženje tužitelja vrlo uočljivo trećim osobama ili samo ponekada.

18. U svojem dopunskom očitovanju vještak je naglasio kako je sve aspekte naruženja jasno opisao. Nije na vještaku da daje ocjenu vidljivosti naruženja drugim osobama. Ocjena vidljivosti naruženja drugim osobama spada u domenu Suda, a nakon direktnog uvida u ožiljke i ostale aspekte naruženja.

19. Slijedom navedenoga sud je na ročištu 11. rujna 2025.g izvršio uvid u naruženje tužitelja i utvrdio kako se radi o vidljivom ožiljku od 12 cm promijenjene boje kože na desnom koljenu vrlo uočljivom trećim osobama.

20. Tuženik je na nalaz i mišljenje vještaka također istaknuo prigovore te se vještak na ročištu dana 20. listopada očitovao na način da je ostao kod svog nalaza i mišljenja u cijelosti. Nakon što je izvršio uvid u podnesak tuženika očitovao se na slijedeći način:

Ne ignorira kroz svoj nalaz podatak iz nalaza fizijatra od 09.10.2018.g. gdje fizijatar navodi da je tužitelj 13 godina a prije predmetnog štetnog događaja također imao ozljedu desnog koljena te da je iste godine učinjena atroskopija koljena kojom je dokazana parcijalna ruptura LCA. Na mom pregledu tužitelj je izjavio da prije predmetne štetne ozljede s desnim koljenom nije imao tegobe i da je uredno prolazio sve liječničke preglede. Kako u spisu nije bilo priloženo karton liječnika opće prakse jedino što mogu zaključiti je da je mjerodavan iskaz tužitelja te činjenica da je isti zaposlenik u Ministarstvu obrane RH te da je kao takav po dužnosti morao provoditi sve fizičke provjere. Čak i da je imao operativni zahvat kako se navodi u nalazu fizijatra evidentno je da posljedice tog zahtjeva te eventualne prethodne ozljede nisu bile takve da bi ga spriječile u obavljanju redovitih dužnosti koje uključuju i fizičke provjere. Za daljnje otklanjanje nedoumica glede ovog pitanja potrebno bi bilo izvršiti u uvid u karton liječnika opće prakse.

21. Obzirom kako tužitelj nije osporavao bolno koljeno, a što je i osnova za utvrđenje odgovornosti tužene u ovoj pravnoj stvari, jer nije uvažena Potvrda o poštedi, sud je konačni nalaz i mišljenje vještaka ocijenio objektivnim i u skladu sa pravilima struke.

22. Uzimajući u obzir karakter, lokaciju i težinu zadobivenih ozljeda, neugodnosti kojima je liječenje popraćeno, trajanje liječenja, trajanje i intenzitet pretrpljenih fizičkih bolova i straha, osobna svojstva tužitelja, trajne posljedice koje će tužitelj trpjeti u budućem životu, utjecaj koje će iste imati na svakodnevni život tužitelja, te aktualnu sudsku praksu u sličnim slučajevima, primjenom propisa čl. 1100 st. 2 ZOO, sud je ocijenio da je primjerena novčana naknada s osnova povrede prava osobnosti tužitelja ukupno 16.580,00 eura i to po kriteriju pretrpljenih fizičkih bolova 3.400,00 eura, pretrpljenog straha 2.100,00 eura i po kriteriju duševnih boli zbog smanjenja životne aktivnosti 6.700,00 eura, naruženja 4.380,00 eura pa je, uzimajući u obzir kriterije za dosudu pravične novčane naknade za povredu prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje (čl. 19 st. 2 u svezi s čl. 1046 ZOO), sud utvrdio osnovanim taj dio tužbenog zahtjeva, umanjen za isplaćeni dio s osnova kolektivnog osiguranja u iznosu 1.393,58 eura, što sveukupno iznosi 15. 182,42 eura.

23. S osnova naknade za tuđu pomoć sud je tužitelju dosudio zatraženi iznos od 1.300,00 eura (325 sati x 4 eura po satu).

24. Slijedom navedenog tužitelju je, po svim utuženim vidovima štete, dosuđen iznos od 16.486,42 eura sa zateznom kamatom na iznos od 15.186,42 eura tekućom od 15.09.2022.g pa do isplate, te na iznos od 1.300,00 eura od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, dok je odbijen za nesporno isplaćeni dio u iznosu od 1.393,58 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom na navedeni iznos.

25. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154 st. 1 ZPP-a.

Tužitelju je priznat trošak zastupanja po punomoćniku u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika te vrijednosti predmeta spora u vrijeme poduzimanja pojedine parnične radnje.

Tako je tužitelju priznat trošak podnošenja zahtjeva za mirno rješenje spora u vrijednosti 250 bodova, sastava tužbe 250 bodova, pristupana roč. 18.09.2023.g, 13.11.2023.g, 11.03.2024.g, 03.02.2025.g, 11.09.2025.g, 20.10.2025.g, 07.11.2025.g sve po 250 bodova, sastava podnesaka 27.03.2023.g, 05.09.2023.g, 27.02.2024.g, 12.11.2024.g sve po 250 bodova, podnesak 18.12.2023.g, 19.03.2024.g, 4.10.2024.g, 11.03.2025.g svaki po 25 bodova i pristup na roč. za objavu 50 bodova, ukupno 3.400 bodova (vrijednost 1 boda = 2,00 eura), ili 6.800,00 eura, na koji iznos 25% PDV ili 1.700,00 eura, trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 575,00 eura sveukupno 9.075,00 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od presuđenja – 29. prosinca 2025. do isplate.

26. Tužitelj je dosuđen pristup svjedoka na ročište u iznosu 243,00 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od dana plaćanja predujma 13.12.2023. do isplate.

27. Obzirom da je uspjela u neznatnom dijelu tužbenoga zahtjeva tuženoj nije dosuđen trošak u ovom postupku.

28. Tužitelj je temeljem čl. 15. st. 1. toč. 3. Zakona o sudskim pristojbama oslobođen od plaćanja istih u ovom predmetu.

U Zagrebu, 29. prosinca 2025.

Sudac:

Ivana Starčević

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana po primitku prijepisa iste. Žalba se podnosi putem ovog suda nadležnom drugostupanjskom sudu, pismeno u 5 primjerka.

DNA

1. Pun. tužiteljice

2. Pun. tuženika OGDO Zagreb