Poslovni broj: UsI-1082/2024-11

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sucu Milanu Franiću, uz sudjelovanje Marijane Vidaković, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice ES, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ulica Republike Austrije 14, Zagreb, OIB: 95093210687, radi obnove i opremanja u ratu oštećene kuće, 24. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika Klasa: UP/II-361-01/22-01/12, Urbroj: 531-03-4-24-2 od 26. veljače 2024.

Obrazloženje

1. Navedenim rješenjem tuženika (dalje: osporeno rješenje), odbijena je tužiteljičina žalba protiv rješenja prvostupanjskog tijela Zadarske županije, Upravnog odjela za javnu nabavu i upravljanje imovinom Klasa: UP/I-361-01/21-01/19, Urbroj: 2198-17-03-02/1-22-11 od 26. rujna 2022. (dalje: prvostupanjsko rješenje) kojim je odbijen kao neosnovan tužiteljičin zahtjev za obnovu i opremanje u ratu oštećene obiteljske kuće u mjestu Ceranje Donje.

2. Tužiteljica, u pravodobnoj tužbi, i u podnesku, u bitnome, prigovara kako se navodi u nastavku obrazloženja ove presude i ističe zahtjev naveden u njenoj izreci.

3. Tuženik, u odgovoru na tužbu, u bitnome, izlaže kao u obrazloženju osporenog rješenja i predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva.

4. Dostavljanjem prethodno navedenih podnesaka, i održavanjem javne rasprave 24. studenoga 2025., strankama je omogućeno izjašnjavanje o zahtjevima i navodima druge stranke te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovoga spora, shodno članku 6. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24.; dalje: ZUS)

5. Rasprava je održana bez prisutnosti uredno pozvanih stranaka koje nisu opravdale izostanak (članci 89. stavak 4. i 91. stavak 3. ZUS-a).

6. Na raspravi, u dokaznom postupku, čitana sva dokumentacija spisa ovoga spora i spisa tuženika u kojemu je osporeno rješenje doneseno a koji je spis dostavljen uz odgovor na tužbu.

7. Preostale, po tužiteljici predložene dokaze, očevidom lica mjesta sa vještacima geodetske i građevinske struke te saslušanjem stranaka i svjedoka; ovaj sud nije izvodio jer je to bilo suvišno za presuđenje u ovome sporu kod prethodno navedenih izvedenih dokaza. O tomu će biti riječ i u nastavku obrazloženja ove presude.

8. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

9. Predmet ovoga spora je ocjena zakonitosti osporenog rješenja kojim je odbijena tužiteljičina žalba protiv prvostupanjskog rješenja kojim je odbijen tužiteljičin zahtjev za obnovu i opremanje u ratu oštećene obiteljske kuće, u mjestu Sukošan, č.z. 1253 (nova oznaka k. č. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina].

10. Prema odredbi iz članka 4. stavak 1. Zakona o obnovi (Narodne novine, broj: 24/96, 54/96, 87/96, 57/00, 38/09, 45/11, 51A/13 i 98/19; dalje: Zakon o obnovi); pravo na obnovu pod uvjetima iz ovoga Zakona imaju vlasnici, odnosno suvlasnici u ratu uništenih ili oštećenih stambenih zgrada te zaštićeni najmoprimci u stanovima u tim zgradama kao i vlasnici drugih uništenih ili oštećenih materijalnih dobara, koji su državljani Republike Hrvatske te osobe koje su 1991. godine imale prebivalište u [adresa] (dalje u tekstu: korisnici prava na obnovu).

Prema odredbi članka 5. stavka 1. Zakona o obnovi; pravo iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona (pravo na obnovu) može se ostvariti: 1. ako postoji uništenje ili oštećenje dobra nastalo prema odredbi članka 1. ovoga Zakona, 2. ako je utvrđen odgovarajući stupanj oštećenja na dobru, 3. ako je korisnik prava na obnovu s obitelji prebivao u stambenoj zgradi, odnosno koristio drugo uništeno ili oštećeno dobro, do početka ratnih operacija na tom području i ako zahtjevu priloži pisanu izjavu da će se nakon obnove s obitelji vratiti, odnosno koristiti obnovljeno dobro, te 4. ako korisnik prava do stupanja na snagu ovoga Zakona nije iskoristio pravo na kredit za obnovu ratom uništenog ili oštećenog dobra na temelju propisa, koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona, o kreditiranju obnove ratom razorenih ili oštećenih dobara. S tim u vezi, navedenom je odredbom iz članka 1. Zakona o obnovi propisano da se tim zakonom uređuje obnova uništenih ili oštećenih materijalnih dobara u Republici Hrvatskoj koja su bila izložena razornim djelovanjima i posljedicama tih djelovanja od početka velikosrpske agresije, pa tijekom Domovinskog rata, do završetka mirne reintegracije.

Nadalje, prema članku 9. stavkom 1. Zakona o obnovi, ratna uništenja ili oštećenja materijalnih dobara u smislu tog Zakona priznaju se prema Zakonu o utvrđivanju ratne štete (Narodne novine, broj: 61/91 i 70/91, dalje: Zakon o utvrđivanju ratne štete) i mjerila nadležne županijske komisije za popis i procjenu ratne štete. Člankom 1. stavkom 1. Zakona o utvrđivanju ratne štete je propisano da u svrhu utvrđivanja ratne štete nastale Republici Hrvatskoj, njenim fizičkim i pravnim osobama, a u svezi neprijateljstava te ratnih operacija koje se protiv nje vode, računajući od 15. kolovoza 1990. do njihova prestanka, određuje se osnivanje i djelatnost Republičke, općinskih i posebnih komisija za popis i procjenu ratne štete, dok prema članku 2. stavku 2. istog zakona ratnom štetom, u smislu ovoga zakona, smatra se šteta učinjena od neprijatelja, ilegalnih skupina, legalnih tijela Republike Hrvatske, kao i saveznika navedenih skupina i tijela, ukoliko je posredno ili neposredno nastala u vrijeme navedeno u članku 1. ovoga zakona.

U uputama za primjenu Zakona o utvrđivanju ratne štete (Narodne novine, broj 54/93, dalje: Upute) propisano je da su ratnom štetom obuhvaćeni gubici nastali kao rezultat ratnih (vojnih) djelovanja ili njihovih posljedica, djelovanja neprijateljskih vojnih i pravojnih formacija ili po njima kontroliranih ili podržavanih terorističkih i drugih jedinica, zarobljavanja, držanja, talaca, protjerivanja stanovništva i drugih ilegalnih aktivnosti.

11. Među strankama u ovome upravnom sporu je prijeporno može li se šteta nastala na predmetnoj kući smatrati ratnom štetom; a s tim u vezi, pripada li tužiteljici zahtijevano pravo na obnovu i opremanje iste.

12. Glede navedenog prijepora, tuženik je, u osporenom rješenju, utvrdio i ocijenio da nije riječ o ratnoj šteti, u vezi čega se u tomu rješenju u bitnome obrazlaže:

„Naime, iz Nalaza i mišljenja Komisije za popis i procjenu ratne štete od 13. svibnja 2022. godine, proizlazi da je toga dana Komisija izvršila očevid na objektu na kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] i da je očevidom utvrđeno da se radi o prizemnici sa podrumom pokrivenoj ravnom pločom, dimenzija 10mx8m, da krov nije postavljen, dok je na fasadi betonska žbuka, da se stambeni dio sastoji od četiri prostorije i dva sanitarna čvora, da se ne vide tragovi življenja jer da je prostor oštećen, da je stolarija drvena bez stakala, da pregledom objekta nisu uočeni tragovi pogodaka projektilima niti metcima, da nema niti tragova od gelera, da se vide pukotine izvana i iznutra kao posljedica oštećenja uslijed atmosferskih utjecaja i starosti objekta uslijed neodržavanosti, da se iznutra vide oštećenja koje su posljedica nasilnog skidanja instalacija struje i vode, da su zidovi iznutra oštećeni i vlagom, da se na području hodnika i sanitarnog čvora vide tragovi požara manjeg intenziteta koji je lokaliziran te se može zaključiti da je isti podmetnut namjerno. Komisija je mišljenja uzimajući u obzir sva navedena oštećenja da se ista ne bi mogla svrstati u ratnu štetu sukladno Uputi za primjenu Zakona o utvrđivanju ratne štete („Narodne novine" 54/93). Uz nalaz i mišljenje priložene su preslike fotografija objekta slikanog iznutra i izvana.

GS je po opunomoćeniku na nalaz i mišljenje Komisije za popis i procjenu ratne štete dostavila prigovor u kojem je navela da je nalaz površan i da ne odgovara stvarnom stanju na terenu, da je stvarno stanje objekta vidljivo iz izvještaja o oštećeniju obiteljske kuće od 12. 09. 2022. godine kojeg je sastavio arhitektonski tehničar s dugogodišnjim iskustvom u struci, da se u izvještaju navodi da je objekt- kuća u ratu zapaljena te da je došlo do težih oštećenja koja traže kompletnu obnovu konstruktivnih elemenata, da je sve navedeno vidljivo iz fotografija koje prilaže uz prigovor, traži da se nalaz i mišljenje korigiraju jer da objekt treba kompletnu obnovu, te da je najmanje IV. stupnja oštećenja.

Uz prigovor je dostavljen i izvještaj o oštećenju obiteljske kuće od ratnih djelovanja sastavljen po AS, arh. teh, dalje se u bitnom navodi kako se vizualnim pregledom objekta zapažaju velika oštećenja uslijed paljenja objekta, da je u svim prostorijama izgorjela kompletna stolarija, u svim prostorijama oštećena žbuka, devastirana elektro i vodovodna instalacija, kao i totalna devastacija kupatila i wc podova, da je objekt bio zapaljen, da je došlo do ugibanja ravne armirane betonske ploče prizemlja te odvajanja iste od konstruktivnih zidova, da su vidljive horizontalne pukotine na fasadi i u prostorijama iz čega proizlazi da je na objektu potrebno izvršiti sanaciju konstruktivnih elementa.

Cijeneći opisane dokaze spisa predmeta, kao i navode žalbe, uz koju žaliteljica nije dostavila dokaze o svojim tvrdnjama da bi na objektu bilo ratne štete ili da bi nalaz nadležne komisije bio ispravan, ovo tijelo cijeni da je pravilno utvrdilo prvostupanjsko tijelo da na predmetnom objektu nema ratne štete, temeljem kojeg utvrđenja je pravilno postupilo kada je odbilo zahtjev.

Naime, ne osporavaju se tvrdnje žaliteljice da je predmetni objekt oštećen te da treba kompletnu obnovu, međutim osporavaju se tvrdnje da bi šteta na istom, bila ratna šteta, odnosno osnova za utvrđivanje prava na obnovu te štete u ovom postupku.

Iz navedenih razloga, a budući da je i nadležna Komisija utvrdila da na predmetnom stanu nisu vidljivi tragovi pogodaka projektila niti drugi tragovi ratne štete, a žaliteljica u opisu štete navodi između ostalog, da je kuća oštećena i devastacijom i krađom te uslijed proteka vremena zbog neodržavanja, osporavano rješenje je utemeljeno na pravilno utvrđenom činjeničnom stanju te pravilnoj primjeni materijalnog propisa, zbog čega je ostavljeno na snazi, a žalba se odbija kao neosnovana.

Nastavno na navedeno treba reći da se u izvještaju o oštećenju obiteljske kuće sastavljenom po arhitektu, te prilaženim fotografijama objekta, koje je žaliteljica dostavila u prilog svojim tvrdnjama, navode i opisana oštećenja objekta te zaključuje da je na objektu potrebno izvršiti sanaciju konstruktivnih elementa, da je objekt oštećen izvana i iznutra međutim, iz istoga ne proizlazi da je objekt oštećen ratnim operacijama niti da su na istom vidljiva takva oštećenja.

Iz navedenih razloga žalbeni navodi nisu osnovani. To što je šteta na koju žaliteljica ukazuje, eventualno nastala za vrijeme ratnih djelovanja na području na kojem se objekt nalazi, ne čini tu štetu ratnom, jer nije nastala ratnim i vojnim djelovanjem, već uslijed devastacije objekta, podmetanja požara i otuđenjem dijelova objekta te stvari iz objekta, a kao takva ne može biti osnova za ostvarenje prava iz Zakona o obnovi.

Iz preslika fotografija koje prileže zapisniku o obavljenom očevidu Komisije za popis i procjenu ratne štete vidljivo je da je kuća s vanjske strane oštećena, kao i unutrašnjost predmetne kuće, koja je devastirana, što ide u prilog utvrđenju da na objektu nema ratne štete.

Pri tom žaliteljica nije ni u postupku ni u žalbi pružila dokaze o eventualno drugačijem činjeničnom stanju.“

13. Citirane razloge osporenog rješenja ovaj sud prihvaća kao pravilne i potpune u cijelosti jer imaju pravnog uporišta u pravilnom tumačenju gore izloženih za ovu stvar mjerodavnih materijalnopravnih odredaba na koje se ti razlozi pozivaju, te činjeničnog uporišta u pravilnoj ocjeni gore izloženih dokaza i to Nalaza i mišljenja komisije za popis i procjenu ratne štete te izvještaja o oštećenjima izrađenom po AS, arh.teh, koji je tužiteljica, prigovarajući potonje navedenom Nalazu i mišljenju, jedino dostavila u dokazne svrhe u postupku prije donošenja osporenog rješenja.

14. Stoga je, po ocjeni ovoga suda, osporenim rješenjem pravilno i potpuno utvrđeno i obrazloženo činjenično stanje na koje je pravilno primijenjeno materijalno pravo. To, iz u nastavku navedenih razloga, nije dovedeno u sumnju u nastavku navedenim prigovorima koje je tužiteljica iznijela u tužbi i podnesku.

15. Naime, iz gore izloženih navoda obrazloženja osporenog rješenja, razvidno je da je tuženik u osporenom rješenju dao razloge za utvrđenje da nije riječ o ratnoj šteti. Pritom je tuženik, kako pojedinačno tako i u međusobnoj vezi, u osporenom rješenju obrazloženo ocijenio i navedeni Nalaz i mišljenje Komisije i navedeni izvještaj o oštećenjima koji je dostavila tužiteljica. Stoga se ne može prihvatiti tužiteljičine prigovore da osporeno rješenje nema razloga o odlučnim činjenicama i o ocjeni navedenog izvješća koje je tužiteljica dostavila.

16. Upravo je navedeni Nalaz i mišljenje Komisije gore citiranim za ovu stvar mjerodavnim odredbama propisan za dokaz na okolnost oštećenja i uništenja dobara (u konkretnome slučaju predmetne obiteljske kuće). Isti je u konkretnome slučaju dan nakon provedenog očevida na kojemu je predmetna kuća zapisnički opisana te fotografirana. Fotografije su prilog toga zapisnika te na njima prikazano odgovara stanju predmetne kuće opisanom na tomu zapisniku. To se stanje glede opisanih oštećenja u bitnome podudara i sa navodima navedenoga izvještaja koji je tužiteljica dostavila prigovarajući tomu Nalazu i mišljenju, a kako je sve to pravilno obrazloženo gore citiranim navodima obrazloženja osporenog rješenja. Stoga ovaj sud ne može prihvatiti tužbene prigovore da navedeni Nalaz i mišljenje Komisije nije valjan dokaz.

17. Nadalje, a s obzirom da je sporna okolnost oštećenja predmetne kuće u Nalazu i mišljenju Komisije utvrđena nakon provedenog očevida na kojemu je predmetna kuća zapisnički opisana u skladu s prikazanim na fotografijama priloženima tomu zapisniku, a koji zapisnik s tim fotografijama je u spisu koji je tuženik dostavio uz odgovor na tužbu; ovome sudu se u ovome sporu ukazalo suvišnim izvoditi gore navedene dokaze koje je tužiteljica na tu okolnost predložila u ovome sporu.

18. Zbog navedenog su tužbeni prigovori neosnovani a osporeno rješenje je zakonito i neopterećeno kojim od razloga ništavosti (članak 128. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku, "Narodne novine" broj 47/09. i 110/21.) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (članak 47. stavak 3. ZUS-a) pa je, na temelju članka 116. stavka 1. ZUS-a, presuđeno kao u izreci.

U Splitu 24. prosinca 2025.

SUDAC

Milan Franić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba, u roku od 15 dana od dana dostave, putem ovoga suda, u 4 primjerka, za Visoki upravni sud Republike Hrvatske. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.

DNA:

- tužiteljici, po opun. za prijam pismena: ĆS, [adresa]

- tuženiku

- u spis pa kal 50 dana.