REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pr-199/2025-17

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Aleksandri Pomykalo kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja PH iz [adresa], P, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Domagoju Kovaču, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB 85584865987, zastupanog po punomoćniku Ivanu Esteru, odvjetniku iz Zagreba, radi isplate, nakon održane glavne javne rasprave zaključene 11. studenog 2025., u nazočnosti punomoćnika stranaka, objavljene 24. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I/ Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se tuženiku Zagrebački holding d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 41., OIB: 85584865987, da tužitelju PH iz [adresa], P, [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati ukupan iznos od 1.012,33 EUR neto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 30. siječnja 2025. godine pa do isplate.

Nalaže se tuženiku Zagrebački holding d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB:85584865987, da tužitelju PH iz [adresa], Jurjevčani, [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi parnični trošak sa zakonskom zateznom kamatom tekući od dana donošenja presude do isplate, po stopi po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana."

II/ Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 562,50 eura u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi daj je radnik u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 41., Podružnici Zagrebparking. Člankom 86. Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o. od prosinca 2019. je, među ostalim, propisano da radnik ili njegova obitelj, odnosno osoba koja dokaže da je nositelj troška, ostvaruje pravo na solidarnu potporu otklanjanja posljedica elementarne nepogode – u visini jedne prosječne neto mjesečne plaće. Pod pojmom prosječna mjesečna plaća podrazumijeva se prosječna mjesečna plaća isplaćena u gospodarstvu Grada Zagreba u prethodna tri mjeseca.

2. Tužitelj ima prebivalište u [adresa]. Uslijed potresa koji se dogodio u Zagrebu 22. ožujka 2020. u ranim jutarnjim satima (6:24 sata), potresanje tla maksimalne magnitude po Richteru 5,50, koji se tijekom dana nastavio potresanjem tla (30-tak potresa) na navedenoj građevini nastala su oštećenja u vidu pukotinskih oštećenja na unutarnjim zidnim površinama i pukotinskih oštećenja fasade. Osim potresa u Zagrebu 22. ožujka 2020. uslijedili su potresi 28. prosinca 2020. u 6:28 sati s epicentrom kod Petrinje, maksimalne magnitude po Richteru 5,00. Na objektu tužitelja nastala su dodatna oštećenja (ovaj potres se na području grada Zagreba osjetio intenzitetom 2,50 - 2,80 po Richteru). Sljedećeg dana, 29. prosinca 2020. u 12:19 sati zabilježen je razoran potres s epicentrom 5 km jugozapadno od Petrinje, maksimalne magnitude po Richteru 6,20. Nakon toga potresa uslijedilo je mnoštvo potresa slabijeg intenziteta. Svi ovi potresi imali su pojedinačno (ali i kumulativno) štetan utjecaj na objekte iz kojeg razloga su neke građevine na području grada Zagreba pretrpjele dodatna oštećenja. Navedena oštećenja su takvog karaktera da ne predstavljaju opasnost po mehaničku otpornost i stabilnost građevine, već je potrebno provesti sanaciju nastalih oštećenja kako ne bi došlo do daljnjeg širenja postojećih pukotina.

3. Prosječna mjesečna neto plaća isplaćena u gospodarstvu Grada Zagreba u prethodna tri mjeseca (prosinac 2019., siječanj i veljača 2020.) iznosi 1.012,33 EUR neto. Tužitelj smatra da ispunjava uvjete iz članka 86. Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o. za ostvarivanje prava na solidarnu potporu otklanjanja posljedica elementarne nepogode – u visini jedne prosječne neto mjesečne plaće. Predlaže se stoga da sud nakon provedenog postupka donese presudu.

4. U odgovoru na tužbu tuženik osporava u cijelosti tužbu i tužbeni zahtjev te navode tužbe. Tuženik nespornim smatra jedino činjenice da se tužitelj nalazi u radnom odnosu s tuženikom te da je člankom 86. Kolektivnog ugovora za radnike tuženika iz 2019. (nadalje: KU) propisano pravo na solidarnu potporu u slučaju otklanjanja posljedica prirodne nepogode.

5. Nisu ispunjeni formalni i materijalni uvjeti utvrđeni Kolektivnim ugovorom i Tumačenjem Povjerenstva za tumačenje odredbi i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu ZGH d.o.o. (nadalje: Povjerenstvo), tužitelj u zahtjevu za isplatu solidarne potpore ne prilaže procjenu štete i visine iznosa troškova otklanjanja posljedica potresa, a što je obveza sukladno čl. 86. st. 3. KU i t. 10. Tumačenja Povjerenstva, tužitelj nije dostavio svu vjerodostojnu dokumentaciju potrebnu za postupanje po zahtjevu za isplatu potpore. Sve da je zahtjev na isplatu naknade osnovan, iznos navodne sanacije bio bi zasigurno manji od zahtijevanog iznosa solidarne potpore. Navedeno je razvidno iz fotografija 'oštećenja' priloženih osporenom „Očitovanju“ iz kojih je razvidno da sanacija takvih 'oštećenja' sigurno na koncu ne bi iznosila 1.012,33 eura. Naime, ne može se odobravati potpora za štetu u iznosu koji je veći od same štete. Takvo što nije svrha solidarne potpore radnicima, uz napomenu da se normativni dio Kolektivnog ugovora tumači kao propis. To je razvidno i primjerice iz točke 5. Tumačenja Povjerenstva za razdoblje od 1. siječnja 2020. do 19. svibnja 2020. (solidarna potpora zbog nabave medicinskih pomagala): „radnik ostvaruje pravo na solidarnu potporu (u okviru potpore) u iznosu stvarnog troška koji je imao , odnosno u skladu s dostavljenim računima.“ Dakle, ako je iznos troška koji se naknađuje, odnosno kojim se participira u okviru instituta solidarne potpore, manji od iznosa maksimalnog iznosa potpore – radniku se odobrava taj stvarni realni iznos. Suprotno imamo situaciju da bi radnik invalid bio diskriminiran u odnosu na radnika koji ima malu štetu od potresa, tako da radnik invalid ima protezu za 200,00 eur (i dobije samo taj iznos), dok radnik kojem je oštećena nekretnina od potresa u visini od 200,00 eur štete - dobije cijeli iznos potpore koji je 5 puta veći od same štete. Tuženik pretpostavlja da je upravo iz navedenog razloga tužitelj „zaboravio“ dati nalog „vještaku“ da procijeni iznos štete (ako je uopće štete i bilo). Dakle, iz navedenog je razvidna važnost utvrđivanja točne visine nastale štete jer o tome ovisi iznos koji bi tuženik kao poslodavac bio dužan isplatiti radniku na ime participacije u troškovima sanacije štete predviđenog događaja.

6. Imajući u vidu izneseno pod gornjom točkom, tuženik osporava samu visinu tužbenog zahtjeva jer tužitelj ne dostavlja procjenu navodne štete koja je sadržajni dio potrebne vjerodostojne dokumentacije. Potrebno je utvrditi i dokazati samu visinu štete jer kako je navedeno, ne može se odobravati potpora za štetu u iznosu koji je veći od same štete.

7. U odnosu na „Očitovanje“ sudskog vještaka Ž. Šimanovića , uz kojeg su priložene fotografije navodnih posljedica potresa, a čija sanacija sigurno ne iznosi utuženih 1.012,33 eur – isto se u cijelosti osporava. Uvodno tuženik ukazuje da uvidom u aktualni Jedinstveni elektronički popis stalnih sudskih vještaka po pojedinim područjima vještačenja Ministarstva pravosuđa RH proizlazi da se ZH ne nalazi na tom popisu. Samim time tuženik sumnja da je Ž. Šimanović mogao bilo što stručno i napisati, što bi objasnilo izostanak pečata sudskog vještaka na „očitovanju“!. Tuženik se izričito protivi dostavljenoj privatnoj ispravi naslova „Očitovanje“ od 27. lipnja 2022. (osobito ovlaštenju, formi, sadržaju, točnosti i istinitosti), za koju tužitelj tvrdi da je rezultat „vještačenja“, jer se istom ništa ne dokazuje, a što se objašnjava u nastavku.

8. Nadalje, zahtjev za solidarnu potporu u biti je akcesoran (zahtjevu s naslova) naknadi štete (zbog potresa), budući iz nje proizlazi. Samim time, nastupom zastare za naknadu štete nastupila je i zastara za solidarnu potporu. Izvedena tražbina ne može imati duži zastarni rok od osnovne tražbine. Dakle, naknada predmetne štete mogla se sudskim putem zatražiti u roku 3 godine otkad je oštećenik saznao za štetu.

9. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u: presliku osobne iskaznice tužitelja (strana 5-6 spisa), elektronički zapis o prebivalištu (strana 7 spisa), Zahtjev za isplatu solidarne potpore (strana 8 spisa), Očitovanje sudskog vještaka ZH (strana 9-11 spisa), izvadak iz zemljišne knjige (strana 13-14 spisa), Rješenje o izvedbenom stanju (strana 15-17 spisa), Kolektivni ugovor tuženika (stana 18-28, 43-69 spisa), Odluku o proglašenju prirodne nepogode potres (strana 29 spisa), nalog računovodstvu (strana 30 spisa), prosječnu mjesečnu isplaćenu neto plaću u Gradu Zagrebu (strana 31, 32 spisa), saslušani su svjedoci ZH, PHP (strana 374-375 spisa).

10. Ocjenjujući rezultate dokaznog postupka prema odredbi čl. 8. ZPP-a sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan.

11. Među strankama je nesporno da je tužitelj radnik tuženika.

12. Među strankama je sporno pripada li tužitelju pravo na isplatu solidarne potpore na ime otklanjanja posljedica elementarne nepogode uslijed potresa koji se dogodio u Zagrebu 22. ožujka 2020.

13. Izvršenim uvidom u dostavljenu dokumentaciju razvidno je da tužitelj potražuje solidarnu potporu oštećenja na građevini u kojoj prebiva na adresi [adresa]. Dakle, radi se o području koje se nalazi u Zagrebačkoj županiji.

14. Odredbom čl. 86. st. 1. Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o. iz prosinca 2019. (dalje u tekstu: KU-a) propisano je da radnik ili njegova obitelj, koja dokaže da je nositelj troška, ostvaruje pravo na solidarnu potporu u neto iznosu i to za otklanjanje posljedica elementarne nepogode u visini jedne prosječne mjesečne plaće. Pod pojmom prosječna mjesečna plaća podrazumijeva se prosječna mjesečna plaća isplaćena u gospodarstvu Grada Zagreba u prethodna tri mjeseca (čl. 86. st. 2. KU-a).

15. Izvršenim uvidom u Zaključak Povjerenstva za tumačenje odredbi i praćenje primjene KU-a od 19. svibnja 2020. razvidno je u t. 10. da vjerodostojnu dokumentaciju kod isplate solidarne potpore u slučaju elementarne nepogode iz čl. 86. KU-a predstavlja: odluka o proglašenju elementarne nepogode (donosi je župan, odnosno gradonačelnik Grada Zagreba) i procjena štete ovlaštenog procjenitelja (s potpisom i pečatom jedinice lokalne samouprave) ili drugi vjerodostojni dokument (primjerice, potvrda Hrvatskih strukovnih udruga eksperata i sudskih vještaka potpisne od strane stalnog sudskog vještaka Županijskog suda u Zagrebu). Nadalje, u slučaju potresa od 22. ožujka 2020. radnici nisu obvezni dostaviti odluku o proglašenju prirodne nepogode, budući je isto općepoznata činjenica. Za ostvarivanje prava na isplatu solidarne potpore potrebno je da u slučaju proglašene prirodne nepogode zbog potresa od 22. ožujka 2020., između ostalog, radnik na navedenoj adresi ima prijavljeno prebivalište.

16. Nesporna je činjenica da je gradonačelnik Grada Zagreba donio Zaključak od 23. ožujka 2020. kojim je proglasio prirodnu nepogodu uzrokovanu potresom na području Grada Zagreba.

17. Nadalje, nesporno je i činjenica da je župan Zagrebačke županije donio Odluku o proglašenju prirodne nepogode potres 24. ožujka 2020. i to za područje općina Jakovlje, Luka, Klinča Selo, Orle, Križ i Stupnik, kao i za gradove Sv. Ivan Zelina, Sveta Nedjelja i Velika Gorica, ali ne i za grad [adresa]. Iz navedenog Zaključak gradonačelnika Grada Zagreba i Odluka župana Zagrebačke županije ne odnose se i na područje grada [adresa] za proglašenje elementarne nepogode niti je takva odluka dostavljena u spis.

18. Slijedom navedenog i prema tumačenju Zajedničke komisije za isplatu solidarne potpore potrebna je odluka župana o proglašenju elementarne nepogode, koja ovdje nedostaje, to je odlučeno kao u izreci.

19. Odluka suda o parničnim troškovima donesena je na temelju čl. 154. st. 1. ZPP- a koja propisuje da stranka koja u cijelosti izgubi parnicu je dužna protivnoj stranci i njenom umješaču naknaditi troškove postupka. Visina parničnih troškova određena je prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 138/23), a čiji trošak se sastoji od troškova sastava odgovora na tužbu 75 bodova, pristupa na ročište 23.7.2025. i 11.11.2025. svako po 75 bodova, ukupno 225 bodova odnosno 450,00 eura, uvećano za 25% PDV-a u iznosu od 112,50 eura, ukupno je tuženiku dosuđen trošak u iznosu od 562,50 eura.

20. Tužitelj je temeljem odredbe čl. 15. st. 1. točka 3. Zakona o sudskim pristojbama oslobođen od plaćanja istih, to je tuženik odbijen sa zahtjevom za naknadu troškova sudskih pristojbi.

U Zagrebu 24. prosinca 2025.

Sutkinja:

Aleksandra Pomykalo

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 5 primjeraka, u roku 15 dana od dana uručenja ovjerenog prijepisa presude, sukladno odredbi čl. 335. st. 7., 8. i 9. ZPP-a.

DNA:

1. pun. tužitelja

2. pun. tuženika