Posl. broj: P-139/2020-63
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U PAZINU
STALNA SLUŽBA U LABINU
Labin, G. Martinuzzi br. 2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Labinu, po sutkinji Erici Golja, kao sucu pojedincu, u pravoj stvari tužiteljice DH, OIB [osobni identifikacijski broj], Bertoši, Stancija Pataj 66, zastupane po punomoćniku Bojanu Zustoviću, odvjetniku u Pazinu, protiv tuženika Grada Labina, OIB [osobni identifikacijski broj], Labin, Titov trg 11, zastupanog po punomoćniku Marijanu Belušiću, odvjetniku u Labinu, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 12. studenog 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja Bojana Zustovića, odvjetnika u Pazinu, te punomoćnika tuženika Marijana Belušića, odvjetnika u Labinu, 24. prosinca 2025. objavio je i
p r e s u d i o j e
I. Odbija se u cijelosti kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:
„Nalaže se tuženiku Gradu Labinu, OIB [osobni identifikacijski broj], Labin, Titov trg 11,da tužiteljici ĆH, OIB [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 51.102,24 eura (pedeset jednu tisuću sto dva eura i dvadeset četiri centa), zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana 23.3.2015. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana.
Nalaže se tuženiku Gradu Labinu, OIB [osobni identifikacijski broj], Labin, Titov trg 11,da tužiteljici ĆH, OIB [osobni identifikacijski broj], naknadi troškove parničnog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja presude pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana.“
II. Nalaže se tužiteljici da tuženiku naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 4.875,00 eura (četiri tisuće osamsto sedamdeset pet eura), sve u roku 15 dana.
III. Odbija se u cijelosti kao neosnovan zahtjev tužiteljice za naknadu troškova postupka.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela tužbu protiv protiv tuženika. U tužbi navodi da je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Pazinu, ZK odjel Labin kao vlasnik nekretnine k. č. [katastarska čestica] dvorište, površine 935m2, ko. [katastarska općina] bilo upisano društvo Zebra d.o.o. Pazin, prednik tužiteljice. Tuženi se upisao kao vlasnik navedene nekretnine temeljem rješenja Općinskog suda u Puli, ZK odjel Labin, Z-9099/2018 od 23.3.2018. kojim je između ostalog dopušten upis u zk. ul. [broj ZK uloška] ko. [katastarska općina] temeljem prijavnog lista sa kopijeom plana DGU, Područnog ureda za katastar Pula – Pola, Odjela za katastar nekretnina Labin, klasa: 932-06/16-02/438, Urbroj: 541-24-04/7-18-6 od 3.10.2016., Snimke izvedenog stanja – nerazvrstana cesta 26.13 – Prilaz Rudarska ulica 7 od rujna 2016., Očitovanja klasa: 022-05/16-01/2-348, urbroj: 2144/01-01-16-1 izdano od strane Grada Labina, 10. listopada 2016., Odluke o nerazvrstanim cestama na području grada Labina, klasa: 021-05/15-01/6, urbroj: 2144/01-01-15-1 od 18. veljače 2015., Odluke o popisu nerazvrstanih cesta na području Grada Labina, klasa: 011*05/15-01/2-125, urbroj 2144/01-01-15-1 od 23.3.2015. te odredbe čl. 131. Zakona o cestama na nekretnini td Zebra d.o.o. Pazin koje se sastoje od cjeline k. č. [katastarska čestica] površne 935m2, u k. č. [katastarska čestica] nerazvrstana cesta NC 26.13 sa 1014 m2, s napomenom da se istoj pripajaju površine oduzete od k. č. [katastarska čestica] uz istovremeno brisanje prava vlasništva upisanog za korist društva Zebra d.o.o. Pazin, brisanje zabilježbe upisane pod brojem Z.2033/03, te brisanje tereta upisanog pod Z-6653/2016 i Z-22672/2016, te uknjižba prava vlasništva na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za korist Grada Labina i činjenje vidljivim da k. č. [katastarska čestica] predstavlja javno dobro u općoj uporabi. Pravni prednik tužiteljice društvo Zebra d.o.o. Pazin kupilo je nekretninu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi dvorište u stečajnom postupku nad Istratransom d.d. u stečaju nakon što je po sedmi put objavljen oglas za prikupljanje ponuda za prodaju imovine stečajnog dužnika. Društvo Zebra d.o.o. Pazin kao kupac zaključilo je sa Istratransom d.d. u stečaju dana 31.3.2009. ugovor o kupoprodaji nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te u cijelosti uplatilo kupoprodajnu cijenu u iznosu od 143.100,00 kuna. Temeljem rješenja Općinskog suda u Labinu, posl.br. Z-2169/09 od 27.7.2009. društvo Zebra d.o.o. Pazin uknjižilo se kao vlasnik nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u cijelosti. U ugovoru o kupoprodaji izričito je navedeno da je predmet prodaje nekretnina u vlasništvu prodavatelja tj. Istratransa d.d. u stečaju i to dvorište k. č. [katastarska čestica] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 935m2, a prodavatelj je svojim potpisom izričito jamčio da nekretnina nije opterećena nikakvim teretima i potraživanjima te da je isključivo vlasništvo prodavatelja. Nekretnina k. č. [katastarska čestica] prodana je u stečajnom postupku pravnom predniku tužiteljice, a prodaju je odobrio stečajni sudac. Društvo Zebra d.o.o. je u zk postupku u kojemu je tuženik upisao svoje pravo vlasništva na nekretnini k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] isticao kako u konkretnom slučaju nije riječ o nerazvrstanoj cesti već o dvorištu koje u većem dijelu nije niti asfaltirano odnosno da ne postoje pretpostavke za upis prava vlasništva na tuženika. Tuženik je u zk postupku dostavio svoje očitovanje od 10.10.2016. u kojemu ističe da je u konkretnom slučaju riječ o nerazvrstanoj cesti NC.26/13 koja je navedena u Odluci o nerazvrstanim cestama odnosno u Odluci o popisu nerazvrtanih cesta na području Grada Labina od 23.3.2015. Radi navedenog, prigovor društva Zebra d.o.o. odbijen je kao neosnovan, a sukladno stajalištu zk suda, društvo Zebra d.o.o. više nije u mogućnosti povratiti svoje pravo vlasništva tj. upisati se kao vlasnik nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koju je kupilo i u cijelosti uplatilo kupoprodajnu cijenu. Nekretnina k. č. [katastarska čestica] neosnovano je oduzeta društvu Zebra d.o.o bez da je prethodno proveden postupak izvlaštenja i bez da je vlasniku nekretnine plaćena naknada za oduzetu imovinu. Društvu Zebra d.o.o. oduzeto je njegovo pravo vlasništva tj. njegova nekretnina je u potpunosti izvlaštena, pa društvo Zebra d.o.o. ima pravo na naknadu za oduzetu nekretninu. Predmetna nekretnina oduzeta je društvu Zebra d.o.o. Odlukom o popisu nerazvrstanih cesta na području Grada Labina od 23.3.2015. kada je ista proglašena nerazvrstanom cestom Podredno, vlasniku nekretnine je oduzimanjem prava vlasništva na nekretnini prouzročena imovinska šteta u visini tržišne vrijednosti oduzete nekretnine, pa sukladno odredbama ZOO-a ima pravo na naknadu štete od tuženika. Društvo Zebra d.o.o. Pazin saznalo je za promjenu prava vlasništva na nekretnini tek nakon što je rješenje Općinskog suda u Puli – Pola, Z-9099/2018 provedeno u zemljišnim knjigama, obzirom da prethodno nije proveden nikakav postupak izvlaštenja, a društvo Zebra d.o.o. Pazin nije bilo obaviješteno niti pozvano prilikom izrade geodetskog elaborata temeljem kojeg je izvršena promjena u zemljišnoj knjizi. Trgovačko društvo Zebra d.o.o. je temeljem ugovora o ustupanju tražbine od 17.2.2020. potraživanje koje ima prema tuženiku s osnova naknade za oduzetu nekretninu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odnosno s osnova naknade štete koju je pretrpio zbog protupravnog oduzimanja predmetne nekretnine zajedno s pripadajućim dospjelim i nedospjelim zakonskim zateznim kamatama prenijelo na tužiteljicu. Radi navedenog, predlaže da sud prihvati tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice, a tuženika obveže na naknadu troškova postupka tužiteljici.
2. U odgovoru na tužbu tuženik se u cijelosti usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu tužiteljice. Navodi da je sukladno odredbama Zakona o cestama Grad Labin pokrenuo postupak upisa nerazvrstane ceste oznake NC 26.13 u zemljišne knjige, a sve kako bi se stanje faktične izgrađenosti navedene nerazvrstane ceste prenijelo u odgovarajuće katastarske registre i upisalo u zemljišne knjige. Postupak upisa proveden je sukladno odredbi čl. 131. i 133. Zakona o cestama kojim odredbama je reguliran način upisa nerazvrstanih cesta u zemljišne knjige. Prilikom same izrade Geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste NC 26.13 postupilo se sukladno Uputi – objašnjenje DGU, Središnji ured, Klasa: 932-01/12-02/182 broj 541-03-1-12-28 od 24. listopada 2012. U svrhu izrade Geodetskog elaborata izvedenog stanja NC 26.13 grad Labin je Javnim pozivom Klasa: 940-01/16-01/89, Urbroj: 2144/01-05-16-11 od 15. rujna 2016. obavijestio nositelje prava na nekretninama koje neposredno graniče sa zemljištem na kojem je izvedena nerazvrstana cesta oznake NC 26.13 o započinjanju postupka evidentiranja nerazvrstane ceste. U javnom pozivu točno je naznačeno kada će se izvršiti obilježavanje granica zemljišta te kada se može izvršiti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste. 21.9.2016. predstavnici Grada Labina uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera geodezija izvršili su obilježavanje granica zemljišta na kojem je izvedena nerazvrstana cesta. 3.10.2016. nositeljima prava na nekretninama koje neposredno graniče sa zemljištem na kojem je izvedena nerazvrstana cesta NC 26.13 omogućeno je da izvrše uvid u Geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste. Nakon što je elaborat izložen na javni uvid, Gradonačelnik Grada Labina izdao je Očitovanje od 10.10.2016. u kojem je navedeno da je predmetna nerazvrstana cesta izgrađena do dana stupanja na snagu Zakona o cestama (NN 84/11 – stupio na snagu 28.7.2011.) te da se ista koristila za promet vozila i da je bila pristupačna većem broju korisnika na dan stupanja na snagu Zakona o cestama. Geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste NC 26.13 potvrđen je od strane DGU Područni ured za katastar Pula – Pola, Odjel za katastar nekretnina Labin 13.10.2017. pod brojem Klasa:
932-06/16-02/438, Urbroj: 541-27-04/4-17-4 te je predan na provedbu nadležnom zk sudu. NC 26.13 proteže se od skretanja sa Rudarske ulice do nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Duž navedene trase nalaze se nekretnine k. č. [katastarska čestica] sve ko. [katastarska općina] na kojima se nalaze zgrade s poslovnim prostorima, te je neposredan pristup tim poslovnim prostorima moguć jedino preko nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno NC 26.13. Radi se o pristupnoj cesti do stambenih, poslovnih, gospodarskih i drugih građevina, čime su ispunjeni uvjeti iz čl. 98. st. 1. Zakona o cestama kojim je propisana definicija nerazvrstane ceste. Činjenica je da se nekretnina k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nekada koristila kao dvorište tvrtke Istratrans d.d., ali u tijeku stečajnog postupka koji je otvoren 2003. nad stečajnim dužnikom Istratrans d.d. prodane su nekretnine koje su činile dio kompleksa. Predmetne nekretnine nisu prodane kao cjelina već su parcelirane i prodavane kao zasebne cjeline. Svakoj novonastaloj parceli trebalo je osigurati pristup što je i učinjeno i to na način da se novonastalim parcelama pristupa sa nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što je i jedini mogući pristup. Grad Labin uputio je stečajnom upravitelju Istratrans d.d. gospodinu BH dopis Klasa:
940-02/08-01/1 Urbroj: 2144/01-01-08-2 od 31. ožujka 2008. u kojem je isti obaviješten da je u listopadu 2007. donesen novi Urbanistički plan uređenja Labina i Presike kojim je obaviješten da je nekretnina k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] planirana kao javno prometna površina, te je naznačeno da je evidentno da se nekretnina k. č. [katastarska čestica] već koristi kao javna površina. Iz naprijed navedenog proizlazi da se nekretnina k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prije stupanja na snagu Zakona o cestama (NN 84/11) koristila za promet vozila i bila je pristupačna većem broju korisnika čime su ispunjeni uvjeti iz čl. 131. st. 1. Zakona o cestama kao i ranije navedeni uvjet iz čl. 98. st. 1. Zakona o cestama. S obzirom da se nekretnina k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prije stupanja na snagu Zakona o cestama 28.7.2011. koristila za promet vozila i bila je pristupačna većem broju korisnika, prilikom provedbe postupka evidentiranja nerazvrstane ceste NC 26.13 (koja obuhvaća i nekretninu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) nije proveden postupak izvlaštenja jer se radilo o evidentiranju stvarnog stanja nekretnine – u naravi ceste, radi usklađivanja faktičnog i knjižnog stanja tih nekretnina (istodobno bivšim vlasnicima nije uskraćena mogućnost postavljati zahtjeve obveznopravne prirode – rješenje Ustavnog suda U-I-6323/2011 od 7.2.2017.). Tuženik ističe prigovor zastare potraživanja. Nekretnina k. č. [katastarska čestica] koristi se kao nerazvrstana cesta od 1999. Naime, 7.9.1999. Ured za prostorno uređenje, stambeno – komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša Pazin, Ispostava Labin, izdao je CIA AGENT d.o.o. [adresa] i Istratrans d.d. Labin, Rudarska 5, lokacijsku dozvolu Klasa: UP-I-350-05/99-01/56 Urbroj: 2163-05/6-99-8 za zahvat u prostoru – rekonstrukciju – sanaciju i prenamjenu dijela postojeće poslovne građevine sa namjenom autoškola na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Sastavni dio predmetne lokacijske dozvole čini kopija katatarskog plana od 27.5.1999. na kojoj je već tada prikazano da današsnja nekretnina k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] čini pristupnu cestu za sve okolne nekretnine (ranije označene kao k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]). Dana 17.11.1999. Ured za prostorno uređenje, stambeno – komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša Pazin, Ispostava Labin, izdao je Građevnu dozvolu, Klasa: UP/I-361- 03/99-01/87 Urbroj: 2163-05/6-99-3 kojom se odobrava CIA AGENT d.o.o. [adresa] i Istratrans d.d. Labin, Rudarska 5, kao investitorima prenamjena dijela postojeće poslovne građevine u namjenu – obavljanje djelatnosti vozačke škole sve na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a samim izdavanjem građevinske dozvole potvrđuje se da je postojala cesta koja osigurava pristup do nekretnine. 29.12.1999. Ured za prostorno uređenje, stambeno – komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša Pazin, Ispostava Labin, izdalo je Uporabnu dozvolu Klasa: UP-I-361-05/99-01/29, Urbroj: 2163-05/6-99-5, dakle, poslovni prostor koji se nalazi na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u uporabi je od 1999. a pristupati mu se može jedino sa nekretnine 866/1 k. o. [katastarska općina], kako je to prikazano na kopiji plana od 27.5.1999. Nadalje, dana 8.6.2004. Ured državne uprave u Istarskoj županiji, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko – pravne poslove, Ispostava Labin, izdao je GH iz [adresa], Lokacijsku dozvolu Klasa: UP/I-350-05/03-01/15, Urbroj: 2163-09/05-04-12 za zahvat u prostoru, rekonstrukcija dijela postojeće poslovne građevine i nadogradnje postojećeg spremišta namjene: kancelarija na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. U spisu se nalazi kopija katastarskog plana od 18.11.2002. na kojoj je prikazano da današnja nekretnina k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] čini pristupnu cestu za sve okolne nekretnine, pa tako i za kancelarije na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Pitanje evidentiranja nerazvrstane ceste nije pravno odlučno za stjecanje statusa nerazvrstane ceste već je pravno odlučno utvrditi da li se radi o cesti koja se na dan stupanja na snagu Zakona o cestama koristi za promet vozila i koje svatko može slobodno koristiti na način pod uvjetima određenim tim Zakonom i drugim propisima (presuda Visokog upravnog suda RH, Usž-1931/16-2 od 13. srpnja 2016. Nadalje, uvidom u sudski registar utvrđeno je da je jedini osnivač i direktor tvrtke Zebra d.o.o. (raniji vlasnik k. č. [katastarska čestica] ko. [katastarska općina]) ujedno bio i član Nadzornog odbora kao i član uprave društva Istratrans d.d. Pretpostavka je da je radi navedenog isti bio upoznat s činjenicom da nekretnine društva Istratrans d.d. nisu prodavane u cjelini kao kompleks, već da su parcelirane i prodavane kao zasebne cjeline, te da je svakoj novonastaloj parceli osiguran pristup sa nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao jedini mogući pristup. Predmetni poslovni prostori kupljeni su prije nego što je tužitelj realizirao kupoprodaju nekretnine k. č. [katastarska čestica] ko. [katastarska općina] 2009., iz čega proizlazi da je tužitelj već tada bio svjestan da predmetnu nekretninu neće moći koristiti kao dvorište. Zastara potraživanja naknade štete zbog neovlaštenog oduzimanja zemljišta pa tako i naknade štete zbog neovlaštenog upotrebljavanja nekretnine počinje teći od dana saznanja za štetu i štetnika, a to je bilo još 1999. stoga je pravo potraživanja naknade štete po bilo kojem osnovu prestalo nastupanjem zastare prije podnošenja tužbe. Predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice, uz naknadu troškova postupka tuženiku. U postupku je tuženik isticao da je u odlukama Vrhovnog suda Revt-298/15 i Rev-1555/11 zauzeto stajalište da neovisno kad je tužiteljica stekla vlasništvo predmetne nekretnine, u zastarne rokove ima se uračunati vrijeme kad je njezin knjižni prednik bio vlasnik nekretnine, a zastara počinje teći od trenutka kada je predmetna nekretnina stvarno imala svojstvo javne prometnice, neovisno o tome kada je izvršen upis. Ukoliko je tužiteljica u vrijeme kupovine nekretnine bila u zabludi predstavlja li ista javnu prometnicu, to bi joj dalo samo pravo postavljanja zahtjeva prema njezinom zemljišnoknjižnom predniku.
3. Tužiteljica je u tijeku postupka osporila navode tuženika iznesene u odgovoru na tužbu, te smatra kako je tuženik postupio nezakonito i nesavjesno evidentirajući k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužiteljice kao nerazvrstanu cestu budući da nekretnina faktično u naravi nije cesta. Nesavjesnost se očituje i u činjenici da Grad prije pokretanja, a ni tijekom postupka nije obavijestio vlasnika nekretnine koja je predmet upisa da se postupak vodi, što nikako ne može umanjuje objava javnog poziva nositeljima prava na nekretninama o započinjanju postupka evidentiranja nerazvrstanih cesta radi upisa u zemljišne knjige, objavljenog na oglasnoj ploči Grada te u Glasu Istre, tim više što se tim pozivom o postupku obavještavaju vlasnici nekretnina koje graniče s nekretninama na kojima se provodi evidentiranje, a ne i vlasnici nekretnina na kojima se evidentiraju nerazvrstane ceste. Zakon o cestama ne propisuje da bilo koja površina koja se na dan stupanja na snagu tog zakona koristi za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koja je pristupačna većem broju korisnika postaje nerazvrstana cesta već je to građevina koja se sastoji od donjeg ustroja, kolničke konstrukcije, sustava za odvodnju atmosferskih voda, nogostupa, biciklističkih staza i sl. Niti jedan element nerazvrstane ceste kao građevine na k. č. [katastarska čestica]/ k. o. [katastarska općina] ne postoji jer ona nije cesta niti je to ikada bila te nije građena. To što nekretnine na k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] u ovom trenutku ostvaruju pristup s javne prometne površine preko k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tu nekretninu ne čini cestom. Uostalom, pristup do određene nekretnine s javne površine može se ostvarivati i preko nekretnine u vlasništvu treće osobe, a nekretnina treće osobe time ne postaje javna površina. Jedini načini na koji je predmetna nekretnina u razdoblju od 31. ožujka 2008. do 28. srpnja 2011. mogla postati nerazvrstanom cestom (osim redovnog postupka izvlaštenja, projektiranja i izgradnje) je da je Grad Labin u tom periodu na toj nekretnini izgradio cestu, što se neosporno nije dogodilo. Iz naravi i sadržaja Odluke o nerazvrstanim cestama (Službene novine Grada Labina 4/15) vidljivo je da ista ne predstavlja valjani pravni temelj za utvrđivanje statusa sporne čestice kao nerazvrstane ceste, jer se njome ne utvrđuju nekretnine koje su nerazvrstane ceste. Iako nije relevantno za odlučivanje u ovoj pravnoj stvari, ističe se da, suprotno navodima iz odgovora na tužbu, nekretnina na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema UPU Labina i Presike (Službene novine Grada Labina 11/15) nije prometnica, nego građevinsko područje mješovite namjene. U pogledu istaknutog prigovora zastare, napominje se da je isti neosnovan budući da na predmetnoj nekretnini cesta nikada nije izgrađena pa taj trenutak koji se nije dogodio ne može predstavljati početak tijeka zastare.
4. U dokaznom postupku pročitani su izvadak iz zemljišne knjige (str. 8-13), rješenje ZK odjela (str. 14 do 30), prigovor i popratna dokumentacija (str. 31 do 43), rješenje ZK suda (str. 44 do 57), žalba (str. 58 - 61), rješenje (str 62 do 63), ugovor o ustupu tražbine (64 do 65), preslika iz zbirke isprava Z.2169/09 (str. 68-108), dopis- objašenjenje DGU od 24.10.2012. (str 115 do 123), javni poziv (str. 124 do 126), popis nositelja prava na nekretninama (str. 127), očitovanje gradonačelnika (str. 128), naslovnica Geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste (str. 129), rješenje ZK odjela (str. 130-146), grafika za nerazvrstanu cestu NC. 26.13 i za k. č. [katastarska čestica] (147), rješenje ustavnog suda ( 150-165), lokacijska dozvola (str 166 do 170), građevinska dozvola (str. 171 do 173), uporabna dozvola (str. 174 do 175), lokacijska dozvola (str. 176 do 178), kopija katastarskog plana i građevinska dozvola (str. 180 do 186), izvadak i povijesni izvadak iz sudskog registra (str. 187-198), fotografije (str. 214- 215), zaključak (str. 218-267), odluka o popisu nerazvrstanih cesta (str. 268-357), elaborat klasa 932-06/16-02/438 (str. 370-432), izvod iz katastarskog plana (str. 448), nalaz i mišljenje (str. 451-463), procjembeni elaborat (str. 469- 483), spis Z-2499/22 (ranije Z-11767/19), rješenje (str. 508-511), procjembeni elaborat (529-537), procjembeni elaborat (str. 558 do 562), procjembeni elaborat (str. 566-579), te je kao svjedok saslušan ŠH, pravni prednik tužiteljice.
5. Temeljem provedenog dokaznog postupka ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice neosnovan.
6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu 51.102,24 eura s pripadajućim zateznim kamatama, na ime naknade za oduzetu nekretninu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja predstavlja dio nerazvrstane ceste, temeljen na činjeničnim navodima tužbe da je rješenjem Općinskog suda u Puli – Pola, Zemljišnoknjižni odjel u Labinu posl.br. Z- 9099/2018 od 23.3.2018. dopuštena uknjižba prava vlasništva za korist – nerazvrstana cesta NC.2613 u vlasništvu tuženika u cjelini.
7. U postupku nije sporno:
- da se k. č. [katastarska čestica] ko. [katastarska općina] nekada koristila kao dvorište tvrtke Istratrans d.d., te da je 2003. otvoren stečajni postupak nad stečajnim dužnikom Istratrans d.d.
- da je Istratrans d.d. izvršio parcelaciju svojeg kompleksa i stečajem je došlo do formiranja manjih poslovnih prostora i površina unutar tog kompleksa, a u nekadašnji kompleks se pristupalo s Rudarske ulice (k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina])
- da je pravni prednik tužiteljice društvo Zebra d.o.o. Pazin kupilo nekretninu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi dvorište u stečajnom postupku nad Istratransom d.d. „u stečaju“ nakon što je po sedmi put objavljen oglas za prikupljanje ponuda za prodaju imovine stečajnog dužnika, te je društvo Zebra d.o.o. Pazin kao kupac zaključilo sa Istratransom d.d. u stečaju dana 31.3.2009. ugovor o kupoprodaji nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te u cijelosti uplatilo kupoprodajnu cijenu u iznosu od 143.100,00 kuna - da se temeljem rješenja Općinskog suda u Labinu, posl.br. Z-2169/09 od 27.7.2009. društvo Zebra d.o.o. Pazin uknjižilo kao vlasnik nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u cijelosti, te da je predmet kupoprodaje bilo dvorište k. č. [katastarska čestica] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 935m2
- nije sporno da je jedini osnivač društva Zebra d.o.o. i direktor društva bio ŠH, suprug tužiteljice
- da je predmetna nekretnina k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 935m2 Odlukom o popisu nerazvrstanih cesta na području Grada Labina od 23.3.2015. proglašena nerazvrstanom cestom
- da je u svrhu izrade Geodetskog elaborata izvedenog stanja NC 26.12. Grad Labin javnim pozivom Klasa: 940-01/16-01/89, Urbroj: 2144/01-05-16-11 od 15. rujna 2016. godine (objavljen u Glasu Istre i na oglasnoj ploči Grada Labina – str.125 i 126 spisa) obavijestio nositelje prava na nekretninama koje neposredno graniče sa zemljištem na kojem je izvedena nerazvrstana cesta oznake NC 26.13 o započinjanju postupka evidentiranja nerazvrstane ceste
- da se tuženik upisao kao vlasnik navedene nekretnine temeljem rješenja Općinskog suda u Puli, ZK odjel Labin, Z-9099/2018 od 23.3.2018. kojim je između ostalog dopušten upis u zk. ul. [broj ZK uloška] ko. [katastarska općina], temeljem prijavnog lista sa kopijeom plana DGU, Područnog ureda za katastar Pula – Pola, Odjela za katastar nekretnina Labin, klasa: 932-06/16-02/438, Urbroj: 541-24-04/7-18-6 od 3.10.2016., Snimke izvedenog stanja – nerazvrstana cesta 26.13 – Prilaz Rudarska ulica 7 od rujna 2016., Očitovanja klasa: 022-05/16-01/2-348, urbroj: 2144/01-01-16-1 izdano od strane Grada Labina, 10. listopada 2016., Odluke o nerazvrstanim cestama na području grada Labina, klasa: 021-05/15-01/6, urbroj: 2144/01-01-15-1 od 18. veljače 2015., Odluke o popisu nerazvrstanih cesta na području Grada Labina, klasa: 011-05/15-01/2-125, urbroj 2144/01-01-15-1 od 23.3.2015. te odredbe čl. 131. Zakona o cestama na nekretnini td Zebra d.o.o. Pazin koje se sastoje od cjeline k. č. [katastarska čestica] površine 935m2, u k. č. [katastarska čestica] nerazvrstana cesta NC 26.13 sa 1014 m2, s napomenom da se istoj pripajaju površine oduzete od k. č. [katastarska čestica] uz istovremeno brisanje prava vlasništva upisanog za korist društva Zebra d.o.o. Pazin, brisanje zabilježbe upisane pod brojem Z.2033/03, te brisanje tereta upisanog pod Z-6653/2016 i Z-22672/2016, te uknjižba prava vlasništva na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za korist Grada Labina i činjenje vidljivim da k. č. [katastarska čestica] predstavlja javno dobro u općoj uporabi
- da je protiv navedenog rješenja društvo Zebra d.o.o. Pazin uložilo prigovor koji je rješenjem Z.11767/2019 od 16.8.2018. odbijen kao neosnovan, te da je predmet koji se vodio pod brojem Z-11767/19, sada Z-2499/2022 pravomoćno okončan donošenjem rješenja Županijskog suda u Zagrebu, posl.br. 22 Gž Zk-75/2022-2 od 6. veljače 2023. kojim je odbijena žalba XXVIII. protustranke Zebra d.o.o. kao neosnovana i potvrđeno je rješenje Z-2499/2022 od 18. veljače 2019.
- da prilikom provedbe postupka evidentiranja nerazvrstane ceste NC 26.13 (koja obuhvaća nekretninu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 935m2) nije proveden postupak izvlaštenja i da predniku tužiteljice kao ni tužiteljici za oduzimanje k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije isplaćena naknada
- nije sporno da je društvo Zebra d.o.o. Ugovorom o ustupanju tražbine od 17. veljače 2020. (stranica 64-65 spisa) svoje potraživanje prema tuženiku s osnova naknade za oduzetu nekretninu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ustupilo ovdje tužiteljici
8. Sporni su osnova i visina tužbenog zahtjeva, te je li tražbina tužiteljice u zastari.
9. 6. studenog 2020. proveden je uviđaj na licu mjesta sa vještakom mjerničke struke Slobodanom Đekićem, te vještakom građevinske struke MH. Vještak mjerničke struke Slobodan Đekić izvršio je identifikaciju nekretnine k. č. [katastarska čestica] upisane u posjedovni list 1308 kao nerazvrstana cesta sa 1014m2, oznaka nerazvrstane ceste NC 26.13, prilaz Rudarska ulica 7. U naravi je asfaltirana od ulaza sa glavne ceste k. č. [katastarska čestica] ko. [katastarska općina], te nakon toga u smjeru sjevera odgovara kopiji katastarskog plana na način da je sjevernoistočna i sjeverna međa definirana rubnikom ceste. U naravi je površina neasfaltirana ispred poslovnih prostora. Istočni dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema glavnoj ulici je betoniran i „krpan“ asfaltom, a od DT 119 prema objektima u nastavku površina je neasfaltirana i djelomično betonirana uz objekte. Manji dio betonirane ulazne površine je „krpan“ asfaltom, a preostali dio betonom. Sa k. č. [katastarska čestica] može se pristupiti na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i obratno. Po nerazvrstanoj cesti na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pristupa se do k. č. [katastarska čestica] sve ko. [katastarska općina], što čini sve nekretnine koje okružuju nerazvrstanu cestu, a one su u naravi poslovni prostori. Kao parkiralište koristi se dio uz objekte, dio od ulaza sa glavne ceste, te preostala površina ispred poslovnih prostora oznake k. č. [katastarska čestica] pa do međe sa 866/7 k. o. [katastarska općina]. Vještak je sačinio skicu lica mjesta sa fotodokumentacijom (stranice 451-461 spisa).
10. Tužiteljica je na ročištu 20. siječnja 2025. predložila da vještak mjerničke struke izvrši preklop katastarskih mapa za područje na kojem se nalazi predmetna nekretnina na način da se priklopi kopija katastarskog plana prije nego je upisana nerazvrtana cesta s kopijom plana nakon upisa nerazvrstane ceste, sve kako bi mjernički vještak mogao utvrditi koji je dio osnove k. č. [katastarska čestica] koja je bila u vlasništvu pravnog prednika tužiteljice zauzima dijelove nekretnine koji prema pisanom dijelu nalaza i mišljenja vještaka mjerničke struke otpada na parkiralište, na odlagalište starih automobilskih guma, a koji dio otpada na pristup iz Rudarske ulice.
11. Mjernički vještak Slobodan Đekić izradio je dopunu nalaza i mišljenja (stranica 566 do 580) kojim je utvrdio da je površina k. č. [katastarska čestica] od 174m2 koja je asfaltirana (markirano plavom bojom), predstavlja prvim dijelom ulaz sa glavne ceste prema parkiralištu iza stambene zgrade na k. č. [katastarska čestica]. Preostala površina kč. [katastarska čestica] koristi se kao parkiralište (markirano žutom bojom) za poslovne objekte i ima površinu od 753m2. Na sjevernom dijelu k. č. [katastarska čestica] ograđena je površina od 87m2 za odlagalište guma. Ukupna površina ceste od Rudarske do parkirališta – markirana plavom bojom nalazi se na k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] i iznosi 505m2. Površina parkirališta – markirana žutom bojom nalazi se na k. č. [katastarska čestica] i iznosi 753m2, te odlagalište guma sa 87m2.
12. Na ročištu održanom 12. studenog 2025. punomoćnik tužiteljice naveo je da bi bilo potrebno zatražiti nadopunu vještačenja kako bi se utvrdilo koja površina osnovne k. č. [katastarska čestica] prije evidentiranja danas u naravi predstavlja šljunčanu površinu koja se koristi kao parkiralište, zatim kao odlagalište guma, te kao betonirani pristup s javne površine, ako bi sud smatrao da tužiteljici samo za određene površine pripada naknada. Tužiteljica drži da joj pripada naknada za oduzetih 935m2 tj. cijele k. č. [katastarska čestica] koja je bila u vlasništvu Zebra d.o.o. S obzirom da tužiteljica u tužbi tvrdi da je pravnom predniku tužiteljice bez plaćanja naknade oduzeta nekretnina k. č. [katastarska čestica] u površini od 935m2, dok je vještak graditeljske struke bazirao procjenu na k. č. [katastarska čestica] koja sada ima površinu 1014m2, a tužiteljica potražuje isplatu naknade upravo za 935m2, to je u postupku odlučeno kako se neće provoditi dopunsko vještačenje po mjerničkom vještaku po prijedlogu tužiteljice, a sve kako je odlučeno raspravnim rješenjem od 12. studenog 2025.
13. Građevinski vještak MH naveo je da dio sa zakrpama asfalta zauzima manju površinu, odnosno radi se o manjem dijelu u odnosu na cijelu površinu, to je jugoistočni dio parcele kojemu se pristupa sa glavne ceste. U naravi više izgleda kao dvorište nego kao cesta, premda se tu prometuje jer se do poslovnih prostora ne može drugačije pristupiti. Donji ustroj ceste predstavlja betonsku površinu odnosno razlomljeni beton djelomično krpan betonom i asfaltom, rubnika nema, cestovnih ni drugih. Na jugoistočnom dijelu nema oborinske odvodnje, dok je vidljiv jedan slivnik u dvorištu. Horizontalne signalizacije nema. Na izlazu iz dvorišta na k. č. [katastarska čestica] vidljiva je vertikalna signalizacija. Na jugoistočnom dijelu k. č. [katastarska čestica] ne može se točno utvrditi gdje počinje, a gdje završava kolnik ceste, eventualno na dijelu gdje se vidi granica betonskog dijela uz objekt. Parkirna mjesta nisu označena niti je planski uređena. Površina da bi se koristila kao cesta mora biti asfaltirana, odnosno to se očekuje ako se radi o cesti. Betonska površina je izvedena od zgrade do zgrade sa betonskim površinama sa dilatacijama. Nije uvriježena praksa da se cesta na taj način izvede. U odnosu na sve što je naveo, površina više čini dvorište nego cestu. Vještak je u spis dostavio procjembeni elaborat (stranice 469-484 spisa), te je nekretninu k. č. [katastarska čestica] ko. [katastarska općina] procijenio u iznosu od 37.520,00 eura.
14. Po prijedlogu tužiteljice sačinjene su dopune procjembenog elaborata radi utvrđenja tržišne vrijednosti kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (str 529-536, 558-562), te je posljednjim elaboratom utvrđeno da je sadašnja tržišna vrijednost k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ukupno 55.200,00 eura. Na dostavljeni nalaz i mišljenje, te njegove dopune stranke nisu imale primjedbi, te su isti u cijelosti prihvaćeni jer su sačinjeni sukladno pravilima struke.
15. Tužiteljica je tužbeni zahtjev preinačila 10. ožujka 2021., 16.5.2024., o čemu je odlučeno raspravnim rješenjima. Tužiteljica je sukladno nalazu i mišljenju vještaka finalno preinačila tužbeni zahtjev na način da od tuženika potražuje isplatu iznosa od 55.200,00 eura, s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, pa je raspravnim rješenjem od 12. studenog 2025. sukladno čl. 190. st. 2. ZPP-a dopuštena preinaka (omaškom u rješenju navedeno da je preinaka dopuštena temeljem čl. 193. st. 2. ZPP- a).
16. Na ročištu održanom 12. studenog 2025. tužiteljica je djelomično povukla tužbu za iznos od 4.097,76 eura o čemu je odlučeno raspravnim rješenjem, pa konačno postavljeni tužbeni iznos glasi na isplatu iznosa od 51.102,24 eura, sa pripadajućom zateznom kamatom.
17. Suprug tužiteljice, ŠH, saslušan kao svjedok, u svojem je iskazu naveo da je on bio zakonski zastupnik i vlasnik društva Zebra d.o.o. od 1995., a društvo su „zatvorili“ u 2021. Nekretnina k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bila je u vlasništvu Istratransa d.d., a društvo Zebra d.o.o. je 2009. tu nekretninu kupilo. U vrijeme kupoprodaje predstavljala je dvorište, tada više tamo nije bilo rampe, odnosno moglo se doći do kraja te nekretnine, nije bilo nikakvog izlaza sa nje, kao što nema ni danas, a tamo je nekada bio glavni ulaz u društvo Istratrans d.d. Kupio je nekretninu na natječaju, nije bilo navedeno da bi bila opterećena nekim teretom, a od grada nije bio obaviješten da će se provesti upis nerazvrstane ceste. O promjeni vlasništva dobio je saznanje 2018. kad je dobio rješenje suda. Zgrade koje se nalaze oko sporne nekretnine sagrađene su prije nego što su oni kupili k..č. 866/1 ko. [katastarska općina], a zgradama se pristupalo više-manje po toj površini. Kada je kupio nekretninu, okolnim zgradama se pristupalo po k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a do 2018. nije nikada nikome zabranio da tamo prolazi niti je nekoga obavještavao. U vrijeme poslovanja Istratransa d.d. na tu se površinu nije moglo pristupiti jer je postojala rampa, ali ne zna kad je rampa uklonjena. Istratrans je 2002. otišao u stečaj. Uz predmetnu spornu površinu postoji asfaltirana cesta. Žuti dio označen na skici na stranici 455 ne koristi se za prolaz vozilima. Vlasnici okolnih prostora htjeli su od njega kupiti nekretninu 2015-2016. godine. Od 2008. do 2011. ili do danas, Grad Labin na spornoj površini nije vršio neke radove. Vlasnici poslovnih prostora na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sa glavne prometnice na k. č. [katastarska čestica] nemaju drugi put do svojih poslovnih prostora osim preko označene žute površine na skici na stranici 455 spisa. Dva puta su popravili velike rupe na nekretnini, ali osim toga nisu, kao niti netko treći. Prije nego što je kupio nekretninu od Istratransa d.d. bio je upoznat sa stanjem nekretnine, odnosno istu je vidio neposredno. Već i tada su vlasnici poslovnih prostora i svi građani koristili nekretninu kao parkiralište, oduvijek je bilo parkiralište. Cijelu parcelu su koristili kao parkiralište na koje se dolazilo sa glavne ceste. Imao je namjeru urediti tu površinu s obzirom da se Zebra d.o.o. bavilo niskogradnjom i željeli su urediti i naplaćivati parkiralište obzirom da je preko puta tržnica.
18. Sud ne prihvaća iskaz svjedoka ŠH u dijelu u kojem je iskazivao kako je o promjeni vlasništva saznao tek 2018. kad je dobio rješenje suda, kao i da je u vrijeme kupoprodaje 2009. nekretnina 866/1 k. o. [katastarska općina] predstavljala dvorište, za koje nije imao saznanja da bi bilo opterećeno nekim teretom s obzirom da je po mišljenju suda taj dio iskaza subjektivan i usmjeren ka postizanju uspjeha tužiteljice u ovoj parnici. Naime, svjedok je u navedenom dijelu iskazivao kontradiktorno, s obzirom da je u daljnjem tijeku iskaza potvrdio da je sa stanjem nekretnine bio upoznat prije kupnje 2009. od Istratransa d.d., te da su već tada tada vlasnici okolnih poslovnih prostora i svi građani koristili parcelu kao parkiralište na koje se dolazilo sa glavne ceste, s obzirom da je preko puta tržnica. Svjedok je potvrdio da su zgrade koje su sagrađene oko k. č. [katastarska čestica] sagrađene prije 2009., a zgradama se pristupalo više-manje po toj površini. S obzirom da se u preostalom dijelu iskaz svjedoka podudara sa dokumentacijom priloženom u spisu, u iskaz svjedoka prihvaćen je kao istinit.
19. Budući da u konkretnom slučaju nije proveden postupak izvlaštenja, o pravu tužiteljice na naknadu vrijednosti spornog dijela nekretnine treba odlučiti primjenom općih propisa obveznog prava, pa u pogledu prigovora zastare vrijede odredbe Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 - dalje: ZOO).
20. Odredbom članka 230. važećeg ZOO-a propisano je da tražbina naknade štete zastarijeva za 3 godine otkad je oštećeni doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila, a da u svakom slučaju ta tražbina zastarijeva za 5 godina otkad je šteta nastala, a isto je regulirano i odredbom članka 376. ZOO/ 91.
21. Odredbom članka 214. stavak 2. trenutno važećeg ZOO-a propisano je da zastara nastupa kad protekne zakonom određeno vrijeme u kojem je vjerovnik mogao zahtijevati ispunjenje obveze, dok je pak odredbom članka 215. stavak 1. istoga Zakona propisano da zastara počinje teći prvog dana poslije dana kada je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze, ako Zakonom za pojedine slučajeve nije što drugo propisano, a jednako je bilo propisano i odredbama članka 360. i članka 361. ZOO/91.
22. Slijedom iznesenog, postavlja se pitanje kada je prednik tužiteljice mogao od tuženika zahtijevati ispunjenje svoje tražbine odnosno od kada je mogao od njega potraživati isplatu tržišne vrijednosti obzirom da mu je od tada, a sukladno naprijed citiranim odredbama, počeo teći rok zastare od 5 godina.
23. Vezano uz navedeno treba imati u vidu i posebne propise koji uređuju pravni status te upravljanje nekretninama koje predstavljaju ceste, i to počevši od 2011. godine kada su na snazi odredbe Zakona o cestama (Narodne novine broj: 84/11 – dalje: ZC).
24. Odredbom članka 101. stavak 1. ZC-a propisano je da je nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi.
25. Odredbom članka 131. stavak 1. ZC-a propisano je da ceste koje se na dan stupanja na snagu toga Zakona koriste za promet vozila po bilo kojem osnovu i koje su pristupačne većem broju korisnika, a nisu razvrstane kao javne ceste u smislu toga Zakona, postaju nerazvrstane ceste.
26. Odredbom stavka 6. istoga zakonskog članka propisano je da nekretnine koje su prema tome Zakonu nerazvrstane ceste te su bile u upotrebi kao nerazvrstane ceste i prije 1. siječnja 1997., javno su dobro i u neotuđivom su vlasništvu jedinica lokalne samouprave.
27. U smislu odredbe članka 133. stavak 1. ZC-a nerazvrstane ceste će se u zemljišnim knjigama upisati kao javno dobro u općoj uporabi kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze neovisno o postojanju upisa prava vlasništva ili drugih stvarnih prava treće osobe.
28. Opći zastarni rok kod oduzimanja zemljišta bez provođenja i izvlaštenja i bez sklopljene nagodbe za oduzeto zemljište počinje teći onog trenutka kada je faktično nerazvrstana cesta izgrađena i kada više nije bilo mogućnosti tražiti povrat nekretnina od tuženika koji ju je posjedovao bez pravnog osnova. Dakle, zastara obveznopravnog zahtjeva za isplatu naknade za zemljište oduzeto radi izgradnje ceste, ako nije doneseno pravomoćno rješenje o izvlaštenju te ako sporni pravni odnos stranaka nije uređen nagodbom, počinje teći od trenutka kada je vlasnik oduzetog zemljišta saznao za promijenjenu namjenu nekretnine ili dijela nekretnine, odnosno kada više nije moguće s uspjehom zahtijevati predaju u posjed te nekretnine, a što je trenutak izgradnje ceste i završetak radova.
29. Prema prihvaćenoj i ustaljenoj praksi iskazanoj u nizu odluka Vrhovnog suda
Republike Hrvatske (Rev-2433/18, Rev-3831/99, Revt-298/15, Rev-787/2022) potvrđenoj i od strane Ustavnog suda Republike Hrvatske (UIII-5723/2016), a koja polazi upravo od zakonskih propisa prema kojima nerazvrstane ceste predstavljaju javno dobro u općoj uporabi te su neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave, i da su nerazvrstane i one ceste koje na dan stupanja na snagu ZC/11 nisu bile evidentirane niti upisane u zemljišnoj knjizi kao takve ako su do stupanja na snagu navedenog Zakona stvarno koristile kao nerazvrstane ceste, za početak tijeka roka zastare za tražbinu isplate njihove tržišne vrijednosti nije odlučan upis u zemljišnoj knjizi navedenog statusa, već je odlučan moment kada je nekretnina stekla status nerazvrstane ceste, odnosno odlučan je moment kada je oduzeta iz posjeda neke osobe i kada je na njoj izgrađena cesta koja se koristi za slobodan promet vozila većeg broja raznih korisnika. Upravo od tog momenta bivši vlasnik oduzete nekretnine na kojoj je izgrađena cesta, a koja nije razvrstana u javne ceste, više nije u mogućnosti tražiti povrat te nekretnine u vlasništvo i posjed, čime se aktivira pravo vlasnika tražiti isplatu njene tržišne vrijednosti.
30. Iz iskaza prednika tužiteljice – svjedoka ŠH proizlazi da je on već u trenutku kupnje nekretnine 2009. znao da nekretnina više nije ograđena rampom kao što je to nekad bila kada je u naravi predstavljala dvorište kompleksa Istratransovih nekretnina, da istu koriste svi građani koji su nekretnini slobodno pristupali vozilima i pješke s glavne prometnice k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da su se po nekretnini kretali vozilima i svoja vozila parkirali na spornu nekretninu, te da je nekretnina već tada služila kao pristupni put vozilima za vlasnike okolnih poslovnih prostora koji drugi put do svojih nekretnina nisu imali.
31. Iako u konkretnom slučaju nekretnina k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije bila asfaltirana sve dok je tuženik nije asfaltirao (nakon što je ovaj postupak već započeo) nego je na istoj postojao beton s dilatacijama i šljunčani dio (što nije sporno) očito je da neasfaltiranost ceste nije sprječavala promet vozilima još od prije 2009. godine kad je prednik tužiteljice kupio nekretninu, što je i sam potvrdio u iskazu. Iz provedenih dokaza utvrđeno je da je prije asfaltiranja navedena cesta konkludentnim radnjama već stekla status javnog dobra u općoj uporabi, jer je za promjenu namjene nekretnine dovoljno da se nekretnina koristila kao put odnosno cesta, da je bila dostupna većem broju osoba i da je vlasnik više nije mogao koristiti na dotadašnji način (dakle kao ograđeno dvorište).
32. Navedeno također proizlazi iz dopisa Gradonačelnika [adresa] NH od 31.3.2008. (stranica 149 spisa) upućenog stečajnom upravitelju Istratransa d.d. u stečaju, gosp. VH u kojem je navedeno da se k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] već tada koristi kao javna površina kojom se pristupa parcelama nastalim prilikom prodaje bivšeg kompleksa Istratransa s obzirom da je prilikom parcelacije i prodaje pojedinih dijelova kompleksa bilo potrebno osigurati pristup do svake novonastale nekretnine. U vrijeme prije donošenja ZOC-a 2011., na snazi je bio Zakon o javnim cestama koji je definirao nerazvrstanu cestu (čl. 14. st. 1.) kao površinu koja se koristi za promet po bilo kojoj osnovi i koja je pristupačna većem broju različitih korisnika, što je k. č. [katastarska čestica] ko. [katastarska općina] evidentno bila. Također je iz dostavljenih kopija katastarskog plana kao sastavnog dijela lokacijske dozvole od 27.5.1999. (stranica 170 spisa) vidljivo je da se kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] već tada koristila kao pristupni put s prometnice k. č. [katastarska čestica] ko. [katastarska općina] pa do nekretnina sagrađenih oko kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a sve su građevinske i lokacijske dozvole, te uporabne dozvole dostavljene i tvrtki Istratrans d.d (str 168, 173, 178, 182 spisa), što znači da su bili upoznati da se preko k. č. [katastarska čestica] ko. [katastarska općina] osigurava pristup nekretninama.
33. Valja istaknuti i kako je ŠH bio predsjednik nadzornog odbora Istratransa d.d., kao i osoba ovlaštena za zastupanje Istratransa d.d. (stranice189-197) pa je svakako morao biti upoznat što točno kupuje u stečajnom postupku Istratransa d.d. i što nekretnina u naravi predstavlja.
34. S obzirom da je prednik tužiteljice ŠH znao da nekretninu k. č. [katastarska čestica] ko. [katastarska općina] već u trenutku kupnje 2009. za promet vozilima koriste svi građani i vlasnici okolnih poslovnih prostora, proizlazi da je on već tada znao za objektivnu promjenu namjene nekretnine i da zastara nije počela teći 2015. kad je donesena Odluka o nerazvrstanim cestama Grada Labina ili 2018. kad je dobio rješenje suda, s obzirom na to da je još prije toga prestalo njegovo pravo vlasništva na tim nekretninama jer je nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi, te ne može biti predmetom prava vlasništva i kao takvo se upisuje u zemljišnu knjigu kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave (čl. 131. ZC). Slijedom navedenog, neodlučno je i to kada je tuženik umjesto prednika tužiteljice upisan kao vlasnik u zemljišnim knjigama jer je tada samo knjižno stanje usklađeno sa faktičnim.
35. Kako zahtjev za isplatu naknade za zemljište koje je oduzeto bez zakonom predviđenog postupka zastarijeva u općem, petogodišnjem roku iz čl. 225. ZOO-a, koji počinje teći od dana kada vlasnik nekretnine više ne može zahtijevati povrat nekretnine jer se na njegovom zemljištu nalazi nerazvrstana cesta, a utvrđeno je da je predniku tužiteljice prestalo pravo zahtijevati povrat nekretnine prije više od pet godina u odnosu na dan podnošenja predmetne tužbe, proizlazi da je tuženikov prigovor zastare osnovan, pa je u cijelosti odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice.
36. Odluka o parničnom trošku u skladu je s odredbom članka 154. stavak 1. u vezi s člankom 155. ZPP-a. Slijedom toga, tuženiku je priznat trošak zastupanja po punomoćniku, odvjetniku sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'' broj 138/23 - dalje: Tarifa), a sukladno vrijednosti predmeta spora koja je do 9. ožujka 2021. iznosila 13.205,92 eura, od 10. ožujka 2021. do 15.5.2024. iznosila je 37.547,28 eura, a od 16.5.2024. iznosila je 50.300,00 eura, a od 12. studenog 2025. na dalje iznosi 51.102,24 eura: to za: zastupanje na ročištu 10. rujna 2020. u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 9. t.1. Tarife), za zastupanje na uviđaju 6. studenog 2020. u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 9.7. Tarife), za zastupanje na ročištima 8. rujna 2022. i 7. studenog 2023. u iznosu od 500,00 eura za svako ročište (Tbr. 9. t. 1. Tarife), za satav podneska od 2. svibnja 2024. u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 8. t. 1. Tarife), za zastupanje na ročištima 20. siječnja 2025. i 12. studenog 2025. u iznosu od 1.000,00 eura za svako ročište (Tbr. 9. t. 1. Tarife), ukupno 3.900,00 eura, a što uvećano za 25% PDV-a (Tbr. 46. Tarife) iznosi 4.875,00 eura, koji iznos je tuženiku dužna naknaditi tužiteljica, u roku 15 dana.
37. S obzirom da je tužiteljica u cijelosti izgubila spor, odbijen je njezin zahtjev za naknadu troškova ovog postupka.
38. Zbog svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.
Labin, 24. prosinca 2025.
S u t k i n j a:
Erica Golja
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove odluke dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu, u dovoljnom broju primjeraka za sud (dva primjerka) i sve ostale stranke u postupku, u roku od petnaest (15) dana od dana ročišta za objavu odluke za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
DNA:
1.Tužiteljici putem punomoćnika
2.Tuženiku putem punomoćnika
