Poslovni broj P-3441/2019-29

Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Stalna služba u Opatiji

Maršala Tita 4

51410 Opatija

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, po sucu toga suda Renati Slavić, u pravnoj stvari tužitelja FK, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Jeleni Beg Čajkovski, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Čajkovski i Beg j.t.d., u Rijeci, protiv tužene Erste&Steiermärkische bank d.d., OIB: 23057039320, Rijeka, Jadranski trg 3 A, zastupane po punomoćniku Damiru Metelku, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Metelko, Knežević & partneri d.o.o., u Zagrebu, radi utvrđenja ništetnosti i isplate, nakon glavne i javne rasprave održane 12. studenog 2025., u nazočnosti punomoćnice tužitelja i zamjenika punomoćnika tuženika, temeljem objave od 24. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I-Utvrđuje se ništetnom odredba članka broj 8 Ugovora o kreditu broj: 2402006- 1031262160/51400607-5103761505 sklopljen dana 14. prosinca 2007., između tužitelja FK (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], kao korisnika kredita i tuženika Erste&Steiermärkische Bank d.d. Rijeka, Jadranski trg 3a, OIB: 23057039320, kao kreditora, a koji ugovor je dana 18. prosinca 2007. godine solemniziran kod javnog bilježnika Marije Grozdanić-Dekleva iz Rijeke, Korzo 35/I, pod poslovnim brojem OV-31948/2007, u dijelu u kojem je određena promjenjivost redovne kamatne stope.

II-Utvrđuju se ništetnim odredbe članka broj 7 Ugovora iz točke I. ove presude, u dijelu u kojem je određeno da su anuiteti kredita, glavnica, kamata i ostatak vrijednosti vezani za tečaj CHF u odnosu na HRK te odredba članka 12, u dijelu u kojem je određeno da je iznos do kojeg je potraživanje banke osigurano založnim pravom, vezan za tečaj CHF u odnosu na HRK.

III-Nalaže se tuženiku Erste & Steiermärkische Bank d.d. Rijeka, Jadranski trg 3a, OIB: 23057039320 da tužitelju ŠK (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa] isplati iznos od 362,55 € te zateznu kamatu koja teče

na iznos od 0,01 € od 05.03.2008. pa do isplate,

na iznos od 0,01 € od 03.04.2008. pa do isplate,

na iznos od 0,01 € od 05.05.2008. pa do isplate,

na iznos od 0,01 € od 05.06.2008. pa do isplate,

na iznos od 0,01 € od 04.07.2008. pa do isplate,

na iznos od 0,01 € od 05.09.2008. pa do isplate,

na iznos od 0,01 € od 03.10.2008. pa do isplate,

na iznos od 0,01 € od 05.11.2008. pa do isplate,

na iznos od 0,01 € od 06.04.2009. pa do isplate,

na iznos od 18.03 € od 05.05.2009. pa do isplate

na iznos od 18,03 € od 17.07.2009. pa do isplate,

na iznos od 18,03 € od 04.08.2009. pa do isplate,

na iznos od 18,03 € od 26.08.2009. pa do isplate,

na iznos od 18,03 € od 26.09.2009. pa do isplate,

na iznos od 18,03 € od 05.10.2009. pa do isplate,

na iznos od 18,03 € od 05.11.2009. pa do isplate,

na iznos od 18,03 € od 04.12.2009. pa do isplate,

na iznos od 18,03 € od 05.01.2010. pa do isplate,

na iznos od 18,03 € od 26.02.2010. pa do isplate,

na iznos od 18,03 € od 30.03.2010. pa do isplate,

na iznos od 18,03 € od 14.04.2010. pa do isplate,

na iznos od 18,03 € od 05.05.2010. pa do isplate,

na iznos od 18,03 € od 04.06.2010. pa do isplate,

na iznos od 18,03 € od 05.07.2010. pa do isplate,

na iznos od 18,03 € od 04.08.2010. pa do isplate,

na iznos od 18,03 € od 06.09.2010. pa do isplate,

na iznos od 18,03 € od 05.10.2010. pa do isplate,

na iznos od 5,42 € od 05.11.2010. pa do isplate,

na iznos od 5,42 € od 06.12.2010. pa do isplate,

na iznos od 5,42 € od 14.01.2011. pa do isplate,

na iznos od 5,42 € od 07.02.2011. pa do isplate,

na iznos od 5,42 € od 07.03.2011. pa do isplate,

na iznos od 5,41 € od 02.05.2011. pa do isplate,

na iznos od 5,42 € od 05.05.2011. pa do isplate,

po stopi koja se do 31. srpnja 2015. određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne kamatne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od dana 01. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, potom od dana 01. siječnja 2023. pa do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od dana 30. prosinca 2023. pa do dana isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizišla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke u roku od 15 dana.

IV-Nalaže se tuženiku Erste & Steiermärkische Bank d.d. Rijeka, Jadranski trg 3a, OIB: 23057039320 da tužitelju ŠK (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa] isplati iznos od 8.386,45 € te zateznu kamatu koja teče

na iznos od 0,35 € od 01.01.2008. pa do isplate,

na iznos od 10,34 € od 04.02.2005. pa do isplate,

na iznos od17,82 € od 05.03.2008. pa do isplate,

na iznos od 16,91 € od 03.04. 2008. pa do isplate,

na iznos od 5,27 € od 05.05.2008. pa do isplate,

na iznos od 10,57 € od 05.06.2008. pa do isplate,

na iznos od 8,32 € od 04.07.2008. pa do isplate,

na iznos od 3,08 € od 04.08.2008. pa do isplate,

na iznos od 5,30 € od 05.09.2008. pa do isplate,

na iznos od 11,55 € od 03.10.2008. pa do isplate

na iznos od 31,79 € od 05.11.2008. pa do isplate,

na iznos od 23,45 € od 05.12.2008. pa do isplate,

na iznos od 44,22 € od 05.01.2009. pa do isplate,

na iznos od 50,39 € od 05.03.2009. pa do isplate,

na iznos od 40,62 € od 03.04.2009. pa do isplate,

na iznos od 40,63 € od 06.04.2009. pa do isplate,

na iznos od 44,48 € od 05.05.2009. pa do isplate,

na iznos od 37,49 € od 17.07.2009. pa do isplate,

na iznos od 35,89 € od 04.08.2009. pa do isplate,

na iznos od 37,10 € od 26.08.2009. pa do isplate,

na iznos od 36,71 € od 26.09.2008. pa do isplate,

na iznos od 35,18 € od 05.10.2009. pa do isplate,

na iznos od 36,11 € od 05.11.2009. pa do isplate,

na iznos od 38,64 € od 04.12.2009. pa do isplate,

na iznos od 44,10 € od 05.01.2010. pa do isplate,

na iznos od 49,71 € od 26.02.2010. pa do isplate,

na iznos od 58,38 € od 30.03.2010. pa do isplate,

na iznos od 57,45 € od 14.04.2010. pa do isplate,

na iznos od 58,12 € od 05.05.2010. pa do isplate,

na iznos od 63,74 € od 04.06.2010. pa do isplate,

na iznos od 83,28 € od 05.07.2010. pa do isplate,

na iznos od 75,00 € od 04.08.2010. pa do isplate,

na iznos od 99,08 € od 06.09.2010. pa do isplate,

na iznos od 91,25 € od 05.10.2010. pa do isplate,

na iznos od 78,79 € od 05.11.2010. pa do isplate,

na iznos od 103,65 € od 06.12.2010. pa do isplate,

na iznos od 118,41 € od 14.01.2011. pa do isplate,

na iznos od 111,74 € od 07.02.2011. pa do isplate,

na iznos od 110,16 € od 07.03.2011. pa do isplate,

na iznos od 109,47 € od 02.05.2011. pa do isplate,

na iznos od 113,66 € od 05.05.2011. pa do isplate,

na iznos od 129,61 € od 05.07.2011. pa do isplate,

na iznos od 159,55 € od 13.07.2011. pa do isplate,

na iznos od 190,05 € od 05.09.2011. pa do isplate,

na iznos od 142,08 € od 05.10.2011. pa do isplate,

na iznos od 133,93 € od 11.10.2011. pa do isplate,

na iznos od 130,47 € od 08.11.2011. pa do isplate,

na iznos od 130,56 € od 09.12.2011. pa do isplate,

na iznos od 139,18 € od 09.01.2012. pa do isplate,

na iznos od 147,08 € od 17.02.2012. pa do isplate,

na iznos od 146,19 € od 09.03.2012. pa do isplate,

na iznos od 143,26 € od 18.04.2012. pa do isplate,

na iznos od 143,78 € od 05.05.2012. pa do isplate,

na iznos od 147,45 € od 05.06.2012. pa do isplate,

na iznos od 143,62 € od 09.07.2012. pa do isplate,

na iznos od 144,91 € od 07.08.2012. pa do isplate,

na iznos od 141,61 € od 06.09.2012. pa do isplate,

na iznos od 138,48 € od 06.10.2012. pa do isplate,

na iznos od 146,16 € od 30.11.2012. pa do isplate,

na iznos od 123,22 € od 07.12.2012. pa do isplate,

na iznos od 125,57 € od 08.01.2013. pa do isplate,

na iznos od 118,33 € od 07.02.2013. pa do isplate,

na iznos od 118,74 € od 08.03.2013. pa do isplate,

na iznos od 125,81 € od 05.04.2013. pa do isplate,

na iznos od 120,34 € od 06.05.2013. pa do isplate,

na iznos od 112,44 € od 05.06.2013. pa do isplate,

na iznos od 113,63 € od 05.07.2013. pa do isplate,

na iznos od 112,41 € od 06.08.2013. pa do isplate,

na iznos od 117,38 € od 05.09.2013. pa do isplate,

na iznos od 122,23 € od 04.10.2013. pa do isplate,

na iznos od 120,20 € od 08.11.2013. pa do isplate,

na iznos od 123,44 € od 06.12.2013. pa do isplate,

na iznos od 119,36 € od 08.01.2014. pa do isplate,

na iznos od 99,40 € od 11.02.2014. pa do isplate,

na iznos od 100,55 € od 07.03.2014. pa do isplate,

na iznos od 98,87 € od 07.04.2014. pa do isplate,

na iznos od 98,49 € od 07.05.2014. pa do isplate,

na iznos od 96,52 € od 06.06.2014. pa do isplate,

na iznos od 98,16 € od 07.07.2014. pa do isplate,

na iznos od 100,68 € od 07.08.2014. pa do isplate,

na iznos od 102,70 € od 10.09.2014. pa do isplate,

na iznos od 101,65 € od 07.10.2014. pa do isplate,

na iznos od 105,81 € od 17.11.2014. pa do isplate,

na iznos od 106,21 € od 09.01.2015. pa do isplate,

na iznos od 106,62 € od 15.01.2015. pa do isplate,

na iznos od 106,44 € od 10.02.2015. pa do isplate,

na iznos od 106,44 € od 17.03.2015. pa do isplate,

na iznos od 106,44 € od 16.04.2015. pa do isplate,

na iznos od 106,44 € od 08.05.2015. pa do isplate,

na iznos od 106,44 € od 20.06.2015. pa do isplate,

na iznos od 106,44 € od 20.07.2015. pa do isplate,

na iznos od 106,44 € od 13.08.2015. pa do isplate,

na iznos od 106,44 € od 22.09.2015. pa do isplate

po stopi koja se do 31. srpnja 2015. određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne kamatne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od dana 01. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, potom od dana 01. siječnja 2023. pa do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od dana 30. prosinca 2023. pa do dana isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizišla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke u roku od 15 dana.

V-Nalaže se tuženiku tuženiku Erste & Steiermärkische Bank d.d. Rijeka, Jadranski trg 3a, OIB: 23057039320 da tužitelju ŠK (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa] isplati iznos od 4.117,40 € sa zateznom kamatom koja teče od 01.listopada 2015. pa do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, te od 01. siječnja 2024 pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizišla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

VI-Nalaže se tuženiku Erste & Steiermärkische Bank d.d. Rijeka, Jadranski trg 3a, OIB: 23057039320 da tužitelju ŠK (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa] naknadi troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 2.506,40 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, te od 01. siječnja 2024 pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpanja te godine, u roku od 15 dana.

r i j e š i o  j e

Odbija se tuženikov prigovor radi prebijanja tražbine u iznosu od 3.006,48 zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na sljedeće iznose:

- / EUR 9,58 od 02.06.2011. pa do isplate,

- / EUR 9,58 od 02.07.2011. pa do isplate,

- / EUR 9,57 od 02.08.2011. pa do isplate,

- / EUR 9,58 od 02.09.2011. pa do isplate,

- / EUR 9,58 od 02.10.2011. pa do isplate,

- / EUR 26,92 od 02.11.2011. pa do isplate,

- / EUR 26,92 od 02.12.2011. pa do isplate,

- / EUR 26,92 od 02.01.2012. pa do isplate,

- / EUR 26,91 od 02.02.2012. pa do isplate,

- / EUR 26,9 od 02.03.2012. pa do isplate,

- / EUR 26,89 od 02.04.2012. pa do isplate,

- / EUR 26,89 od 02.05.2012. pa do isplate,

- / EUR 26,88 od 02.06.2012. pa do isplate,

- / EUR 26,87 od 02.07.2012. pa do isplate,

- / EUR 26,87 od 02.08.2012. pa do isplate,

- / EUR 26,86 od 02.09.2012. pa do isplate,

- / EUR 26,85 od 02.10.2012. pa do isplate,

- / EUR 26,84 od 02.11.2012. pa do isplate,

- / EUR 26,84 od 02.12.2012. pa do isplate,

- / EUR 26,84 od 02.01.2013. pa do isplate,

- / EUR 26,85 od 02.02.2013. pa do isplate,

- / EUR 26,85 od 02.03.2013. pa do isplate,

- / EUR 26,85 od 02.04.2013. pa do isplate,

- / EUR 26,85 od 02.05.2013. pa do isplate,

- / EUR 26,86 od 02.06.2013. pa do isplate,

- / EUR 26,86 od 02.07.2013. pa do isplate,

- / EUR 26,87 od 02.08.2013. pa do isplate,

- / EUR 26,87 od 02.09.2013. pa do isplate,

- / EUR 26,87 od 02.10.2013. pa do isplate,

- / EUR 26,88 od 02.11.2013. pa do isplate,

- / EUR 26,88 od 02.12.2013. pa do isplate,

- / EUR 26,88 od 02.01.2014. pa do isplate,

- / EUR 111,8 od 02.02.2014. pa do isplate,

- / EUR 111,79 od 02.03.2014. pa do isplate,

- / EUR 111,77 od 02.04.2014.pa do isplate,

- / EUR 111,76 od 02.05.2014.pa do isplate,

- / EUR 111,74 od 02.06.2014.pa do isplate,

- / EUR 111,73 od 02.07.2014.pa do isplate,

- / EUR 111,72 od 02.08.2014.pa do isplate,

- / EUR 111,7 od 02.09.2014.pa do isplate,

- / EUR 111,68 od 02.10.2014.pa do isplate,

- / EUR 111,67 od 02.11.2014.pa do isplate,

- / EUR 111,65 od 02.12.2014.pa do isplate,

- / EUR 111,63 od 02.01.2015.pa do isplate,

- / EUR 111,61 od 02.02.2015.pa do isplate,

- / EUR 111,6 od 02.03.2015.pa do isplate,

- / EUR 111,58 od 02.04.2015.pa do isplate,

- / EUR 111,56 od 02.05.2015.pa do isplate,

- / EUR 111,53 od 02.06.2015.pa do isplate,

- / EUR 111,52 od 02.07.2015.pa do isplate,

- / EUR 111,5 od 02.08.2015.pa do isplate,

- / EUR 111,48 od 02.09.2015.pa do isplate,

i to do dana 31.12.2007. godine po stopi koju određuje članak 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate, a od 01.01.2008. do isplate s kamatama po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, koja se do 31.07.2015. određuje za svako polugodište u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećane za pet postotnih poena, a od dana 01.08.2015. godine do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od dana 01.01.2023. godine po stopi koja se, za svako polugodište, određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena te da se izvrši prijeboj tražbine tuženika s tražbinom tužitelja.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi, izjavljenoj 12. lipnja 2019., navodi da je s tuženikom dana 14. prosinca 2007. zaključio Ugovor o namjenskom kreditu broj : 2402006- 1031262160/5103761505, na iznos kunske protuvrijednosti iznosa od 108.000,00 CHF, solemniziran 18. prosinca 2007. kod javnog bilježnika Marije Grozdanić-Dekleva iz Rijeke, pod br. OV-31948/2007.

2.Tužitelj nadalje navodi da predmetni ugovor sadrži ništetnu odredbu o promjenjivosti kamatne stope, koja tuženiku omogućuje jednostranu promjenu kamatne stope, članak 8. Također, ugovor sadrži i ništetne odredbe o valutnoj klauzuli, u člancima 7. i 12., kojima je utvrđeno da su anuiteti kredita, glavnica, kamata i ostatak vrijednosti te iznos do kojeg je potraživanje banke osigurano založnim pravom vezani za tečaj CHF u odnosu na HRK.

3.Osim toga, u Ugovoru nije navedeno kako Hrvatska narodna banka ne štiti tečaj HRK u odnosu na CHF, kao što ga štiti u odnosu na Eur, a što je i osnovni razlog ništetnosti vezivanja anuiteta kredita za valutu CHF.

4.Banka da je dakle u Ugovor o kreditu ugradila nepoštene ugovorne odredbe kojima je ugovorena redovna kamatna stopa, koja je tijekom postojanja ugovorne obveze bila promjenjiva i to na osnovu jednostrane odluke banke te parametara s kojima tužitelj nije bio upoznat te o kojoj odredbi se nije pojedinačno raspravljalo.

5.Ugovor o kreditu je Dodatkom Ugovoru o kreditu (temeljem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju – NN 102/15), od 16. siječnja 2016., konvertiran u kredit uz valutnu klauzulu u Eur. Ova tužba odnosi se na razdoblje od početka korištenja kredita do dana 30. rujna 2015., tj. do izračuna konverzije u valuti Eur.

6.Nadalje navodi da su dio članka 8. i dijelovi članaka 7. i 12. Ugovora o kreditu protivni kogentnim odredbama članaka 96. i 97. Zakona o zaštiti potrošača, s time da je posljedica nepoštenosti tih odredaba, odnosno njihovih dijelova, ništetnost, sukladno odredbi članka 102. Zakona o zaštiti potrošača.

7.Tužitelj se poziva na utvrđenja iz pravomoćne presude Trgovačkog suda u Zagrebu, posl.br. P-1401/2012 od 4. srpnja 2013., presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske posl.br. Pž-7129/13 od 13. lipnja 2014., te presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske posl.br. Pž-6632/17 od 14. lipnja 2018., kao i na primjenu odredbe članka 502 c Zakona o parničnom postupku.

8.Tužitelj ističe da je neosnovano plaćao veći iznos od onog koji bi plaćao da je kamatna stopa ostala u visini od 5,55% godišnje, odnosno kako je bilo početno ugovoreno te da anuiteti nisu bili vezani za tečaj DHF u odnosu na HRK, na dan korištenja kredita.

9.Tuženik je sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju (NN 102/15) ponudio mogućnost konverzije Ugovora iz valute CHF u valutu Eur, koji prijedlog je tužitelj prihvatio te je 16. siječnja 2016. zaključen između stranaka Dodatak ugovoru o kreditu kojim je izvršena konverzija. Međutim, presudama Trgovačkog suda pravomoćno je utvrđena ništetnost promjenjive kamatne stope, kao i ugovaranje valutne klauzule vezivanjem glavnice kredita uz valutu CHF. Činjenica da je sklopljen Dodatak Ugovoru o kreditu te da je provedena konverzija, ne znači da je tužitelj kao potrošač izgubio pravo na utvrđenje da su pojedine odredbe ugovora ništetne, kao i pravo na povrat preplaćenih sredstava. Tužitelj nije obeštećen u skladu s važećim pravom Europske unije te pravomoćnim sudskim odlukama. Ovom tužbom tužitelj navodi da potražuje povrat preplaćenih sredstava iznosa za razdoblje prije konverzije, a osnovna svrha zakonske obveze ponude konvertiranja kredita nije bila obeštećivanje korisnika kredita retroaktivno, nego sprječavanje egzistiranja dijela nepoštenih odredbi i njihovog nepovoljnog učinka na korisnike kredita pro futuro. Po konvertiranju kredita korisnici nisu imali mogućnost dobivanja bilo kakve novčane isplate od banaka, nego se njihov jedini benefit sastojao u prestanku vezanosti anuiteta kredita za tečaj CHF u odnosu na HRK za buduće razdoblje, a koji je u vrijeme zakonske obveze nuđenja mogućnosti konvertiranja kredita bio privremeno zamrznut odlukom Vlade RH.

10.Tužitelj, tužbenim zahtjevom, konačno preciziranim nakon provedenog finacijskog vještačenja, predlaže kao što je odlučeno u izreci presude.

11.Tuženik se u odgovoru na tužbu protivio tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti te je istakao i prigovor zastare navodeći da se na zahtjev za isplatu ima primijeniti trogodišnji zastarni rok, jer da se radi o postupku radi naknade štete.Tužba je podnesena 12. lipnja 2019. pa je prošlo više od tri godine od plaćanja koja je tužitelj vršio.

12.Nadalje navodi da su stranke 16. siječnja 2016. zaključile Aneks predmetnom Ugovoru o kreditu kojim je izvršena konverzija osnovnog kredita iz CHF u Eur sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju (NN 102/15, dalje : ZIDZPK/15). Aneksom je promijenjena ugovorena valutna klauzula i ugovorna kamatna stopa iz osnovnog ugovora čime da je tužitelj prihvatio i promjenjivu kamatnu stopu, a koja se primjenjivala na kredite iste vrste s valutnom klauzulom u Eur od dana sklapanja osnovnog ugovora. Potpisivanju Aneksa prethodio je prihvat izračuna konverzije i to nakon primitka svih zakonom propisanih informacija, omogućavanja provjere istih te potvrde kalkulatora od strane ovlaštenog revizora. Sukladno ZIDZPK/15 početno utvrđeni otplatni plan Ugovora o kreditu u CHF sa svim njegovim izmjenama, zamijenio je novi otplatni plan u valutnoj klauzuli u Eur. Tuženik je prilikom izrade izračuna konverzije obuhvatio i glavnicu i kamate koje su sastavni dio otplatnog plana kredita.

13.Tuženik ističe da je bio u zakonskoj obvezi ponuditi tužitelju sklapanje Aneksa, a tužitelj je bio taj koji je odlučivao o tome da li želi ili ne želi izmijeniti osnovni ugovorni odnos s tuženikom. Slobodnim očitovanjem volje tužitelj je odlučio urediti ugovorni odnosa s tuženikom tako da se ima smatrati eurskim korisnikom kredita od početka, slijedom čega tuženik smatra u cijelosti neosnovanom tužiteljevu tužbu. Tužitelju su sve uplate po predmetnom kreditu priznate i uračunate odnosno uzete u obzir.

14.Tuženik ističe da potrošači, koji su izvršili konverziju, ugovorno riješili pitanje iznosa koje su možebitno preplatili radi eventualno neosnovanog povećanja stope ugovorne kamate i promjena u tečaju na način da su ti iznosi njima priznati i uračunati u povrat kredita, sada s valutnom klauzulom u eur, pa da su takvi tužbeni zahtjevi u cijelosti neosnovani.

15. U odnosu na navode tužitelja vezano za valutnu klauzulu, tuženik navodi da je primjena valutne klauzule u konkretnom slučaju ugovorena u skladu sa svim važećim zakonskim propisima.

16.Tužitelju da su bile dostupne sve informacije prije, prilikom i za vrijeme sklapanja predmetnog ugovora o kreditu na takav način da je mogao shvatiti ekonomske posljedice ugovaranja kredita u kojem se glavnica kredita veže za valutu CHF i to kroz reklamne materijale, oglase i prilikom savjetovanja u bankama. Također u samom ugovoru da je odredba o valutnoj klauzuli jasna, a i tužitelj je svojim potpisom potvrdio da ga je tuženik informirao o posljedicama i svim eventualnim rizicima tečaja. Postojalo je sasvim dovoljno informacija temeljem kojih bi tužitelj mogao razumjeti ekonomske posljedice ugovaranja valutne klauzule vezane za CHF, odnosno po stajalištu tuženika, tužitelj je itekako bio obaviješten o riziku intervalutarnih promjena u valutnoj klauzuli vezanoj za CHF. I u razgovoru sa službenicima banke tužitelju da je dovoljno pojašnjeno značenje ugovaranja odredbe kojom se glavnica kredita veže uz valutu CHF.

17.Tuženik da nije ostvario niti je mogao ostvariti ekstra profit na tečajnim razlikama jer je i sam zadužen u CHF te tako trpi isti tečajni rizik u CHF.

18.Odredba ugovora kojom se glavnica kredita veže uz valutu CHF nije bila nepoštena jer sukladno pravilima pravne logike i duhu zaštite potrošača da ne predstavlja nerazumljivu odrdedbu. Odredba da je jasna, lako uočljiva i razumljiva, a tužitelju kao prosječno opreznom i pažljivom potrošaču da nije moglo ostati nepoznato da je tečaj kune u odnosu na CHF podložan promjenama.

19.Nadalje, tuženik navodi kako je sve promjene kamatne stope izvršio sukladno tada važećim propisima. On je tužitelja uredno obavještavao o promjeni ugovorene kamatne stope najmanje 15 dana prije početka primjene nove stope uz dostavu i izmijenjenog otplatnog plana. Tvrdi da nije postupao nepošteno te je i donio novu Metodologiju utvrđivanja promjene kamatnih stopa na kredite i proizvode banke koja se primjenjivala i na predmetni ugovorni odnos. Kroz ZPK da je tužitelju pružena takva razina radi koje daljnja sudska zaštita nije potrebna.

20.Tuženik ističe i da je deklaratorna zaštita koju tužitelj traži usmjerena na izmjenu sadržaja ugovornog odnosa te osporava i da bi na strani tužitelja nastupila šteta, kao i da bi tuženik prouzročio ikakvu štetu tužitelju svojim postupanjem. Tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti i potražuje naknadu parničnih troškova.

21.Sud je proveo dokaze uvidom u Ugovor o kreditu broj : 2402006- 1031262160/51400607-5103761505, od dana 14. prosinca 2007., solemniziran 18. prosinca 2007., u Obavijesti o odobrenom kreditu ili uvjetima korištenja kredita, u nalog za isplatu sredstava kredita, u Obavijest o kreditu za vrijeme aprecijacije tečaja više od 20%, u Otplatne planove, u Obavijesti o usklađivanju visine kamatne stope, u Pregled prometa po partiji kredita, u Otplatnu tablicu, u Obavijesti o promjeni kamatne stope, u Aneks broj 2 Ugovora o kreditu broj 5103761505 od 16. siječnja 2016., solemniziran istog dana pod br. OV-453/16, kao i Aneks br. 1 od 15. studenog 2012., u Obrazac za prihvat Izračuna konverzije kredita, u Obavijest o Izračunu konverzije kredita, u reklamne materijale, osobnim saslušanjem tužitelja, financijskim vještačenjem po vještaku Marimar-Fin d.o.o., FKE, dipl. oecc. te uvidom u nalaz i mišljenje vještaka.

22.Tuženik je odustao od saslušanja svjedokinje AK i GK.

23.Provedenim dokazima utvrđeno je da su tužitelj, kao korisnik kredita i založni dužnik NK te tuženik sklopili dana 14. prosinca 2007. Ugovor o kreditu broj 2402006-1031262160/51400607-5103761505, sa slijedećim osnovnim i relevantnim odredbama:

- Ugovoren je kredit u kunskoj protuvrijednosti iznosa od 108.000,00 CHF prema srednjem tečaju banke tuženika obračunato na dan puštanja kredita u tečaj

-Navodi se namjena kredita kao stambeni kredit za kupovinu nekretnine

-Ugovoren je rok vraćanja 360 mjeseci, u 360 mjesečnih anuiteta

-Utvrđen je iznos mjesečnog anuiteta od 616,60 CHF

-Ugovorena je valutna klauzula, odnosno povrat obveza iz ugovora računat će se po srednjem tečaju Banke za CHF na dan odobrenja žiro – računa banke. Korisnik kredita upoznat je s mogućim promjenama iznosa anuiteta o dospijeću u kunama nastalog uslijed promjene tečaja. Potpisom na ovom Ugovoru korisnik potvrđuje da ga je Banka informirala o posljedicama i svim eventualnim rizicima promjene tečaja.

-Ugovorena je promjenjiva kamatna stopa koja u trenutku ugovaranja iznosi 5,550% godišnje, a obračunava se primjenom propircionalne metode.

24.Vještak je imala na uvidu kompletnu kreditnu dokumentaciju, prilikom izrade nalaza i mišljenja, o čemu će se nastavno navesti.

25.Stranke su sklopile u Aneks br. 1 Ugovora o kreditu od 15. studenog 2012. kojim su izmijenile rok vraćanja kredita, te Aneks br. 2 od 16. siječnja 2016. , kojim je izvršena konverzija ugovora u skladu s odredbama ZID ZPK.

26.Osobnim saslušanjem tužitelja utvrđeno je da je isti bio klijent Erste banke. Kredit je podizao u svrhu kupnje stana. U banci mu je rečeno da nije kreditno sposoban za kredit u valuti Euro te mu je ponuđen kredit u CHF. Nisu mu ništa posebno pojašnjavali. Banka je uzela njegove osobne podatke, te je sastavila ugovor kojeg je tužitelj nosio na ovjeru javnom bilježniku. Pročitao je ugovor, ali iskreno nije ga razumio. Ni sad još ne razumije pojmove valutne klauzule i promjenjive kamatne stope, a tada nije ni čuo za to. Kupljeni stan mu je služio isključivo za stanovanje. I danas živi u njemu. Sjeća se da je rata u početku iznosila 2.500,00 kn da bi u jednom trenutku narasla na cca 4.500,00 kn, a plaća mu je iznosila 5.000,00 kn. Konverzijom se u biti spašavao, to mu je bila slamka spasa. Cijelo vrijeme je postojala mogućnost da izgubi stan. Da je u početku sve to znao ne bi se odlučio za takav kredit.

27.Provedeno je financijsko vještačenje po vještaku Marimar-Fin d.o.o., FKE, dipl. oecc. sa zadatkom:

- izračunati preplatu koja predstavlja razliku nastalu između plaćene kamate po ugovoru o kreditu i kamate koju bi tužitelj bio u obvezi platiti primjenom ugovorene kamatne stope prema početnom otplatnom planu, a primjenom tečaja kreditora na dan isplate kredita

- izračunati tečajnu razliku između svakog plaćenog anuiteta po srednjem tečaju kreditora na dan plaćanja i plaćenog anuiteta po tečaju na dan isplate kredita sve navedeno po mjesecima u utuženom razdoblju tj. do 30.09.2015. godine

- izračunati iznos novčane razlike kao posljedicu provedene konverzije kredita denominiranog u kunama s valutnom klauzulom u CHF u kredit denominiran u kunama s valutnom klauzulom u EUR na dan 30.09.2015. godine, odnosno na dan sklapanja Aneksa ugovora uzimajući u obzir sve priznate iznose tužitelju od strane tuženika prilikom konverzije kredita

- (na okolnost konverzije kredita) – očitovati se je li konverzija provedena sukladno zakonskim odredbama ZIDZPK/15, te jesu li su prilikom izračuna konverzije i sklapanja Aneksa predmetnog Ugovora o kreditu bile uzete u obzir navodne preplate tužitelja vršene s obzirom na promjene u kamatnim stopama kroz razdoblje od početka otplate predmetnog kredita pa do konverzije kao i da li je pri izračunu konverzije u obzir uzeta valuta kredita (CHF-EUR)

- (za razliku u kamati) - izračunati novčani iznos, izražen u CHF i HRK, i eurima po fiksnom tečaju konverzije, po mjesecima, kao razlike između kamata koje bi tužitelj platio da se u tom razdoblju primjenjivala početno ugovorena kamatna stopa i stvarno plaćenih kamata po sniženim 2 kamatnim stopama i to za razdoblje od 2011. godine pa do 2016. godine, a sve sukladno prigovoru radi prijeboja iz toč. VI. podneska od 25. kolovoza 2020. godine.

28.Iz nalaza i mišljenja utvrđeno je slijedeće :

FK (ovdje: tužitelj) zaključio je u svojstvu korisnika kredita s Erste&Steiermärkische bank d.d. Rijeka (ovdje: tuženik) dana 14.12.2007. godine Ugovor o kreditu broj: 2402006-1031262160/51400607-5103761505 (list 68-71, 91-95 spisa), a koji je solemniziran od Javnog bilježnika Marije Grozdanić-Dekleva iz Rijeke dana 18.12.2007. godine pod posl.br. OV-31948/2007 sa sljedećim osnovnim i relevantnim odredbama za izračun vještaka:

U čl. 2. ugovoren je iznos kredita od 108.000,00 CHF protuvrijednost u kunama obračunata po srednjem tečaju za CHF banke kreditora na dan puštanja kredita u tečaj.

U čl. 3. ugovorena je namjena kredita: stambeni krediti građana preko 3 godine uz čvrstu valutnu klauzulu.

U čl. 6. ugovoren je rok vraćanja kredita od 360 mjeseci od prijenosa kredita u otplatu.

U čl. 7. ugovorena je otplata kredita u 360 mjesečnih anuiteta nakon prijenosa kredita u otplatu. Kredit dospijeva na naplatu svakog prvog u mjesecu. Iznos anuiteta je 616,60 CHF. Povrat svih obveza po ugovoru obračunat će se po srednjem tečaju banke kreditora na dan odobrenja žiro računa banke.

U čl. 8. ugovorena je promjenjiva kamatna stopa i u trenutku sklapanja ugovora iznosi 5,550% p.a., promjenjiva. Kamata se obračunava primjenom proporcionalne metode.

29.Dana 15.11.2012. godine zaključen je Aneks broj 1 Ugovora o kreditu broj 2402006-1031262160/51400607-5103761505 kojim je regulirana izmjena roka i načina otplate kredita, a koji je solemniziran od Javnog bilježnika Marije Grozdanić Deklava iz Rijeke dana 20.11.2012. godine pod posl.br. OV-12413/12 (list 89-90 spisa) sa sljedećim osnovnim i relevantnim odredbama za izračun vještaka:

U čl. 2. ugovoreno je da se mijenja čl. 6 osnovnog Ugovora i da sada glasi: „Rok vraćanja: 422 mjeseca, nakon prijenosa kredita u otplatu.“

U čl. 3. ugovoreno je da se mijenja čl. 7 osnovnog ugovora i da sada glasi: „Otplata kredita je u 422 mjesečnih obroka nakon prijenosa kredita u otplatu. U trenutku sklapanja ovog Aneksa iznos obroka je 504,74 CHF, a obračunava se na način da se mjesečni iznos anuiteta (kako je niže definiran( uvećava za pripadajući iznos ugovorne mjesečne kamate obračunate na iznos Ostatka vrijednosti (kako je niže definiran).

Glavnica u anuitetskoj otplati predstavlja dio ukupnog iznosa kredita i iznosi 100.185,36 CHF. Glavnica u anuitetskoj otplati uvećana za ugovornu kamatu vraća se u 422 mjesečna anuiteta. Iznos anuiteta u trenutku sklapanja ovog Aneksa iznosi 504,74 CHF.

Ostatak vrijednosti predstavlja iznos kredita umanjen za iznos glavnice u anuitetskoj otplati i iznosi 0,01 CHF. Ostatak vrijednosti vraća se jednokratno s dospijećem zadnjeg obroka.

Banka ne obračunava mjesečni iznos ugovorne kamate na ostatak vrijednosti u iznosu od 0,01 CHF.“

30.Tuženik je primjenom Općih uvjeta poslovanja Erste&Steiermärkische Bank d.d. s građanima koji su u primjeni od 01.08.2013. godine obračunavao kunsku protuvrijednost obveza u valuti po srednjem tečaju za CHF Hrvatske narodne banke (izvor: https://www.erstebank.hr/hr/opci-uvjeti-i-metodologija/gradjanstvo/2013).

31.Dana 01.01.2014. godine stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju (NN br. 143/2013) čije odredbe su regulirale kamatnu stopu na stambene kredite nominirane u valuti CHF, čime po predmetnom kreditu kamatna stopa od 01.01.2014. godine iznosi 3,23% do dana obračuna konverzije kredita u valutu EUR.

32.Dopunom Zakona o potrošačkom kreditiranju (Narodne novine 9/15) koja je stupila na snagu 27.01.2015. godine utvrđen je tečaj švicarskog franka prema kuni u omjeru 6,39 HRK za 1 CHF. Tečaj se odnosi na ugovore o kreditu u CHF i u kunama s valutnom klauzulom u CHF, za anuitete odnosno obroke u redovitoj otplati. Utvrđeni tečaj primjenjuje se u razdoblju od jedne godine od stupanja na snagu dopuna Zakona o potrošačkom kreditiranju, odnosno do 27.01.2016. godine.

33.Dana 16.01.2016. godine zaključen je Aneks broj 2 Ugovora o kreditu broj 5103761505 sukladno Zakonu o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju (NN 102/2015) kojim se regulira konverzija kredita denominiranog u kunama s valutnom klauzulom u CHF u kredit denominiran u kunama s valutnom klauzulom u EUR (list 85-88 spisa), a koji je solemniziran od Javnog bilježnika Marije Grozdanić Deklava iz Rijeke dana 16.01.2016. godine pod posl.br. OV-453/16 sa sljedećim osnovnim i relevantnim odredbama za izračun vještaka:

U čl. 2.2. ugovoreno je da se mijenja partija kredita u 5114204168.

U čl. 3.1. ugovoren je izračun konverzije na način da se otplata obveza po ugovoru veže valutnom klauzulom uz EUR i otplaćuje prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke za EUR.

U čl. 3.3. usuglašeno je da je banka kreditor dostavila korisniku kredita izračun konverzije.

U čl. 4.1. usuglašeno je da korisnik kredita izjavljuje da na dan 30.09.2015. godine prije provedbe konverzije duguje banci kreditoru:

0,00 CHF dospjele glavnice u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju HNB-a na dan podmirenja

0,00 CHF dospjele ugovorne kamate u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju HNB-a na dan podmirenja

0,00 CHF dospjele zatezne kamate u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju HNB-a na dan podmirenja

nedospjele glavnice kredita iznos 96.189,83 CHF u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju HNB-a na dan podmirenja.

U čl. 5.2. ugovoreno je da obveza korisnika kredita po provedbi konverzije na dan 30.09.2015. godine na ime nedospjele glavnice kredita iznosi 59.320,41 EUR u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju HNB-a na dan podmirenja.

U čl. 5.3. utvrđeno je da po provedbi konverzije kredita na dan naveden u zaglavlju ovog Aneksa postoji više uplaćen iznos (preplata) u iznosu od 17.570,80 HRK čije korištenje će se regulirati sporazumom iz čl. 7. te da su sve uplate ili nedostatak istih u razdoblju od 01.10.2015. godine do dana potpisa ovog Aneksa uzete u obzir pri izračunu ovog iznosa.

U čl. 7.1. utvrđen je način korištenja više uplaćenog iznosa za vrijeme važenja ovog Aneksa.

U čl. 7.2. utvrđeno je suglasno da će se dio više uplaćenog iznosa (preplate) iz čl. 5.3., a koji ne prelazi 50% iznosa ukupnog zbroja budućih anuiteta u kunskoj protuvrijednosti preostalih na dan 30.09.2015. godine uzimajući u obzir izmjene u prijelaznom razdoblju, koristiti za podmirenje 50% iznosa budućih anuiteta/obroka u EUR kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju HNB na dan podmirenja po njihovom dospijeću sve dok se iznos te preplate ne iskoristi u cijelosti.

34.Temeljem podataka iz dokumenta Izračun konverzije kredita broj 5103761505 na dan 30.09.2015. godine (list 100-104 spisa) vještak je utvrdio da je kredit isplaćen jednokratno dana 28.12.2007. godine u iznosu od 108.000,00 CHF u kunskoj protuvrijednosti, te da je pri isplati primijenjen važeći srednji tečaj tuženika 1 CHF= 4,38420 HRK. Kunska protuvrijednost isplaćenog kredita iznosila je 473.493,60 HRK.

35.Temeljem podataka iz dokumenata Izračun konverzije kredita broj 5103761505 na dan 30.09.2015. godine (list 100-104 spisa), Pregled prometa po partiji kredita 5103761505 za razdoblje od 28.12.2007. do 29.09.2015. godine (list 21-27 spisa) i Pregled prometa po partiji kredita 5114204168 za razdoblje od 01.09.2015. do 04.04.2019. godine (list 28-31 spisa) vještak je utvrdio vještak je utvrdio da je kredit konvertiran iz kredita s vk u CHF u kredit s vk u EUR s danom valute 30.09.2015. godine (temeljem ZID ZPK (NN 102/15).

36.Temeljem podataka iz dokumenta Pregled prometa po partiji kredita 5103761505 za razdoblje od 28.12.2007. do 29.09.2015. godine (list 21-27 spisa) vještak je utvrdio da je po kreditu izvršena promjena načina otplate kredita i to na način da je od 01.12.2012. godine produljen rok otplate kredita sa 302 na 422 mjeseca nadalje, izvršena promjena načina otplate kredita s ostatkom vrijednosti 0,01 CHF i bez obračuna redovne kamate na ostatak vrijednosti, te je izvršen reobračun mjesečne obveze u obrocima.

37.Radi usporedivosti podataka o redovnoj kamati koja je plaćena i koja bi bila plaćena prema početno ugovorenoj kamatnoj stopi vještak je, temeljem podataka iz dokumenta Otplatna tablica (list 32-35 spisa) koji je početni otplatni plan kredita, u početnom otplatnom planu simulirao istovjetnu promjenu u otplati.

38.U Tabeli br. 1 vještak daje projekciju početnog otplatnog plana kredita do obračuna konverzije kredita dana 30.09.2015. godine sa simulacijom produljenja roka otplate kredita. Tabela br. 1 Projekcija početnog otplatnog plana kredita do 30.09.2015. godine sa simulacijom produljenja roka otplate kredita

39.Prema početnom otplatnom planu sve do obračuna konverzije kredita 30.09.2015. godine sa simulacijom produljenja roka otplate kredita i promjene načina otplate kredita tužiteljeva obveza s osnova redovne kamate iznosila bi 43.610,47 CHF, dospjele glavnice 10.603,07 CHF, a što bi činilo ukupan do tada dospjeli dug od 54.213,54 CHF, dok bi nedospjela glavnica kredita iznosila 97.396,93 CHF, sve u kunskoj protuvrijednosti.

40.U odnosu na zadaću vještačenja osnovni elementi kredita početnih uvjeta kredita koji će se koristiti u izračunu su sljedeći:

• Iznos kredita = 108.000,00 CHF u kunskoj protuvrijednosti

• Početna kamatna stopa = 5,55 % p.a.

• Početni tečaj = tečaj na dan isplate kredita 1 CHF = 4,38420 HRK.

41.Temeljem podataka iz dokumenata: Obavijest o kreditu (list 5-8 spisa), Obavijest o promjeni kamatne stope (list 44-59 spisa), Obavijest o kreditu (list 5-8 spisa), Obavijest o usklađivanju kamatne stope (list 15 spisa), Potvrda o uvjetima otplate (list 20 spisa) vještak je utvrdio primjenjivane kamatne stope po kreditu, dok je iznos obračunatih anuiteta i obroka u valuti kredita utvrdio iz dokumenta Pregled prometa po partiji kredita 5103761505 za razdoblje od 28.12.2007. do 29.09.2015. godine (list 21-27 spisa).

42.U Tabeli br. 2 vještak daje pregled kamatnih stopa po kreditu s razdobljima važenja istih, kao i iznose anuiteta/obroka u valuti kredita CHF s datumima njihove primjene.

43.Prikaz realiziranog otplatnog plana kredita vještak daje u Tabeli br. 3.

44.Prema realiziranom otplatnom planu kredita s vk u CHF do obračuna konverzije 30.09.2015. godine tužiteljeva obveza s osnova redovne kamate dospjela je u iznosu od 39.066,68 CHF, s osnova glavnice 11.810,17 CHF što je s glavnicom činilo ukupan do tada dospjeli dug od 50.876,85 CHF, dok je nedospjela glavnica kredita iznosila 96.189,83 CHF, sve u kunskoj protuvrijednosti.

45.Dakle, uslijed promjena kamatne stope u razdoblju do 30.09.2015. godine tužitelju je obveza s osnova redovne kamate s uključenim pozitivnim i negativnim razlikama umanjena za 4.543,79 CHF, dok je glavnica više otplaćena u iznosu od 1.207,10 CHF, sve u kunskoj protuvrijednosti.

46.Temeljem podataka iz dokumenta Pregled prometa po partiji kredita 5103761505 za razdoblje od 28.12.2007. do 29.09.2015. godine (list 21-27 spisa) vještak je utvrdio datume podmirenja i iznose obračunatih i naplaćenih anuiteta / obroka kredita s vk u CHF.

47.Tuženik je primjenom Općih uvjeta poslovanja Erste&Steiermärkische Bank d.d. s građanima koji su u primjeni od 01.08.2013. godine obračunavao kunsku protuvrijednost obveza u valuti po srednjem tečaju za CHF Hrvatske narodne banke (izvor: https://www.erstebank.hr/hr/opci-uvjeti-i-metodologija/gradjanstvo/2013).

48.Uvid u tečejeve tuženika i HNB-a na dan podmirenja svakog pojedinog anuiteta/obroka vještak je utvrdio uvidom u arhivu tečajnih lista na internet stranicama tuženika na adresi: https://www.erstebank.hr/hr/tecajna-lista .

49.U odnosu na provedenu konverziju kredita vještak je elemente konverzije utvrdio iz dokumenata: Aneks broj 2 Ugovora o kreditu broj 5103761505 (list 85-88 spisa), Pregled prometa po partiji kredita 5103761505 za razdoblje od 28.12.2007. do 29.09.2015. godine (list 21-27 spisa), Pregled prometa po partiji kredita 5114204168 za razdoblje od 01.09.2015. do 04.04.2019. godine (list 28-31 spisa), Izračun konverzije kredita broj 5103761505 na dan 30.09.2015. godine (list 100-104 spisa) i Obrazac za prihvat izračuna konverzije kredita (list 97 spisa).

50.Izračuni se odnose na razdoblje do obračuna konverzije kredita iz kredita s vk u CHF u kredit s vk u EUR na dan 30.09.2015. godine, a tijek poslovnih događaja prikazan je kronološkim redoslijedom po mjesecima.

51.U otplati kredita s valutnom klauzulom kunska protuvrijednost anuiteta može se promijeniti s osnova promjene kamatne stope i promjene tečaja valute kredita, ukoliko je nepromijenjen rok otplate kredita. Da bi se razlučilo koliko je više ili manje plaćeno s osnova promjene kamatne stope eliminira se utjecaj promjene tečaja, i obrnuto, da bi se razlučilo koliko je plaćeno više ili manje s osnova promjene tečaja isključuje se utjecaj promjene kamatne stope na otplatu.

52.Kod kredita s valutnom klauzulom, ovdje u CHF, promjenom kamatne stope mijenja se iznos anuiteta i u anuitetu se mijenja odnos kamate i otplatne kvote. Kada kamatna stopa raste u anuitetu se otplaćuje više kamate a manje otplatne kvote u odnosu na početni otplatni plan, i obrnuto. Iz tog razloga u slučaju promjene kamatne stope i promjene tečaja valute kunska razlika anuiteta koji je uplaćen i kunskog anuiteta po početnom planu obračunat po tečaju na dan isplate kredita predstavlja zbroj razlike kamate u CHF (između plaćene i kamate po početnom otplatnom planu) obračunate po tečaju na dan isplate kredita i razlike otplatne kvote (između plaćene i otplatne kvote po početnom otplatnom planu) obračunate po tečaju na dan isplate kredita i tečajne razlike između stvarno plaćenog anuiteta u valuti kredita obračunatog po tečaju na dan plaćanja i stvarno plaćenog anuiteta u valuti kredita obračunatog po tečaju na dan isplate kredita.

53.Sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN 57/22,88/22) u pogledu iskazivanja vrijednosti u valuti EUR vještak će provesti preračunavanje novčanih iskaza vrijednosti bez naknade, primjenom fiksnog tečaja konverzije sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona. Preračunavanje se vrši primjenom punoga brojčanog iznosa fiksnog tečaja konverzije te zaokruživanjem dobivenog iznosa u skladu s matematičkim pravilima zaokruživanja, pri čemu se dobiveni rezultat zaokružuje, i to na dvije decimale, a na temelju treće decimale.

54.Pri preračunavanju se primjenjuje se sljedeće matematičko pravilo zaokruživanja:

– ako je treća decimala manja od pet, druga decimala ostaje nepromijenjena

– ako je treća decimala jednaka ili veća od pet, druga decimala povećava se za jedan.

Fiksni tečaj konverzije iznosi 7,53450 HRK za 1,00 EUR.

Npr. preračunati iznosi zaokružit će se na dvije decimale, u skladu s matematičkim pravilima zaokruživanja:

- ako je treća decimala manja od pet, druga decimala ostaje nepromijenjena (primjerice, 100,00 HRK = 13,27228 EUR, zaokruženo 13,27 EUR) i

- ako je treća decimala jednaka ili veća od pet, druga decimala povećava se za jedan (primjerice, 50,00 HRK = 6,63614 EUR, zaokruženo 6,64 EUR).

55.Izračun više plaćene kamate, tj. novčane razlike između iznosa kamate koju je tužitelj po osnovi promjenjive kamatne stope u utuženom razdoblju stvarno platio tuženiku i iznosa kamate koju bi tužitelj bio u obvezi platiti prema početnom otplatnom planu i primjenom početno ugovorene kamatne stope, sve iskazano u kunama primjenom srednjeg tečaja tuženika na dan isplate kredita vještak daje u Tabeli br. 4.

56.Izračun tečajnih razlika između svakog plaćenog anuiteta po srednjem tečaju kreditora na dan plaćanja i plaćenog anuiteta po tečaju na dan isplate kredita sve navedeno po mjesecima u utuženom razdoblju tj. do 30.09.2015. godine, odnosno pozitivnih tečajnih razlika, vještak daje u Tabeli br. 5.

57.Izračun razlike između kamata koje bi tužitelj platio da se u tom razdoblju primjenjivala početno ugovorena kamatna stopa i stvarno plaćenih kamata po sniženim kamatnim stopama i to za razdoblje od 2011. godine pa do 2016. godine sukladno prigovoru radi prijeboja iz toč. VI. podneska od 25. kolovoza 2020. godine vještak daje u Tabeli br. 6.

58.Izračun iznosa novčane razlike između kunske protuvrijednosti neotplaćene glavnice kredita s valutnom klauzulom u EUR definirane od strane tuženika nakon provedene konverzije u poslovnim knjigama i kunske neotplaćene glavnice kredita s valutnom klauzulom u CHF po realiziranoj otplati obračunate po tečaju valute CHF na dan isplate kredita vještak daje u Tabeli br. 7.

59.Rekapitulaciju konverzije kredita vještak daje u Tabeli br. 8.

60.Izračunom je vještak utvrdio više plaćene kamate, tj. novčanu razliku između iznosa kamate koju je tužitelj po osnovi promjenjive kamatne stope u utuženom razdoblju stvarno platio tuženiku i iznosa kamate koju bi tužitelj bio u obvezi platiti prema početnom otplatnom planu i primjenom početno ugovorene kamatne stope, sve iskazano u kunama primjenom srednjeg tečaja tuženika na dan isplate kredita u ukupnom iznosu od *362,55 EUR kako je specificirano u stupcu 17 Tabele br. 4.

61.Izračunom je vještak utvrdio više plaćene tečajne razlike, tj novčane razlike između svakog plaćenog anuiteta po srednjem tečaju kreditora na dan plaćanja i plaćenog anuiteta po tečaju na dan isplate kredita sve navedeno po mjesecima u utuženom razdoblju tj. do 30.09.2015. godine, odnosno pozitivne tečajne razlike, u ukupnom iznosu od *8.386,45 EUR kako je specificirano u stupcu 18 Tabele br. 5

62.Izačunom je vještak utvrdio novčani iznos manje plaćene kamate kao razlike između kamata koje bi tužitelji platio da se u tom razdoblju primjenjivala početno ugovorena kamatna stopa i stvarno plaćenih kamata po sniženim kamatnim stopama i to za razdoblje od 2011. godine pa do obračuna konverzije sukladno prigovoru radi prijeboja iz toč. VI. podneska od 25. kolovoza 2020. godine u ukupnom iznosu od * 3.006,48 EUR kako je specificirano u stupcu 17 Tabele br. 6.

63.Tabela br. 7 Izračun kunske razlike u nedospjelim glavnicama kredita na dan 30.09.2025.

64.U obračunu konverzije na dan 30.09.2015. godine tuženik je umanjio iznos nedospjele glavnice kredita za iznos u kunskoj protuvrijednosti 218.741,27 HRK (sa 671.479,27 HRK na 452.738,00 HRK).

65.U odnosu na početni tečaj kredita, izračunom je vještak utvrdio, na dan 30.09.2015. godine, razliku između kunske protuvrijednosti nedospjele glavnice konvertiranog kredita s vk u EUR 59.320,41 EUR i kunske protuvrijednosti nedospjele glavnice kredita s vk u CHF 96.189,83 CHF obračunate po početnom tečaju u iznosu od *4.117,40 EUR, koliko je viša kunska protuvrijednost konvertiranog kredita i predstavlja nedovoljno umanjenu glavnicu u provedenoj konverziji.

66.Tabela br. 8 Rekapitulacija konverzije na dan 30.09.2015. godine

67.Vještak je utvrdio da su prilikom izračuna konverzije uzete u obzir sve tužiteljeve kunske uplate vršene po realiziranom (stvarno plaćanom) kreditu s vk u CHF sa svim izmjenama kamatnih stopa i tečaja po njemu do 30.09.2015. godine, a koji ukupan iznos plaćenih anuiteta je vještak prikazao u stupcu 14 Tabele br. 6 Nalaza i mišljenja u iznosu od 286.242,02 HRK (manja razlika je nastala uslijed troškova, zatezne kamate, te različite metodologija prikaza), a koji sadrže i iznose preplate s osnova promjene kamatne stope i tečaja utvrđene ovim vještačenjem po prvoj i drugoj alineji zadaće.

68.U obračunu konverzije tužiteljeve realizirane kunske uplate premašile su iznos potreban za namirenje obveza po simuliranom kreditu s vk u EUR, stoga je tuženik tužitelju u konverziji na dan 30.09.2015. godine utvrdio preplatu u iznosu od *2.341,14 EUR korištenu za namirenje do 50% budućih dospijevajućih obroka konvertiranog kredita nakon provedene konverzije u poslovnim knjigama tuženika.

69.U konverziji u obzir nije uzeta valuta kredita CHF-EUR, već su sučeljavani kunski uplaćeni iznosi po kreditu u HRK s vk u CHF sa simulacijom otplate kredita u HRK s VK u EUR.

70.U pogledu utvrđenja ispravnosti izračuna konverzije, temeljem Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju (NN 102/15), analizom dokumenata priležećih spisu koji reguliraju konverziju kredita, vještak je utvrdio da je tuženik izračun konverzije izvršio na način da je:

1. na iznos početno odobrene glavnice CHF kredita izračunao iznos glavnice EUR kredita po tečaju primjenjivom na datum isplate kredita, a koji tečaj je jednak tečaju one vrste koji je na taj datum primjenjivao na kredite iste vrste i trajanja denominirane u kunama s valutnom klauzulom u EUR

2. umjesto početno ugovorene kamatne stope CHF kredita primijenio je kamatnu stopu jednaku kamatnoj stopi (po iznosu, vrsti i razdoblju promjene) koju je tuženik primjenjivao na kredite iste vrste i trajanja denominirane u kunama s valutnom klauzulom u EUR na datum sklapanja ugovora o kreditu, uvažavajući smanjenja kamatnih stopa, tečaj ili uvjete odobrene određenim istovrsnim skupinama potrošača temeljem dobi, namjene kredita, iste vrste i trajanja u kunama s valutnom klauzulom u EUR na datum sklapanja ugovora o kreditu denominiranog u kunama s valutnom klauzulom u CHF

3. početno utvrđen otplatni plan CHF kredita uključujući sve njegove izmjene, na temelju kojeg su izračunati anuiteti/obroci u CHF, tuženik je zamijenio novim otplatnim planom izračunatim u skladu s točkama 1. i 2., i na temelju kojeg su izračunati novi anuiteti/obroci u EUR, uzimajući u obzir sve izmjene ugovornih uvjeta koji se odnose na iznos, namjenu i rokove dospijeća glavnice te iznos, vrstu i razdoblje promjene kamatnih stopa i ostale promjene koje su tijekom trajanja ugovora o kreditu uvjetovale izmjenu početno utvrđenog otplatnog plana i anuiteta/obroka

4. iznose uplaćene radi namirenja početno utvrđenih anuiteta/obroka (osim uplata na ime naplaćenih zateznih kamata, naknada i troškova koji se ne uzimaju u obzir za potrebe izračuna konverzije) tuženik je pretvorio u EUR po tečaju primjenjivom na datum uplate, a koji tečaj je jednak tečaju one vrste koji je tuženik na taj datum primjenjivao na EUR kredite iste vrste i trajanja. Takvi iznosi pretvoreni u EUR predstavljali su novu osnovu za namirenje anuiteta/obroka u EUR utvrđenih po novom EUR otplatnom planu iz točke 3., pri čemu je poštivan redoslijed namirenja dospjelih obveza sukladno općim uvjetima tuženika, bez obračuna zatezne kamate 5. ukupni uplaćeni iznos utvrđen u valutnoj klauzuli u EUR na način iz točke 4. ovoga stavka veći od ukupnog iznosa anuiteta u EUR i valutnoj klauzuli u EUR utvrđenih na način iz točke 3. ovoga stavka smatra se preplatom koja se:

– ako iznos preplate ne prelazi ukupni zbroj anuiteta u EUR i valutnoj klauzuli u EUR, preostalih na dan 30. rujna 2015. prema otplatnom planu iz točke 3. ovoga stavka, koristi za namirenje budućih anuiteta/obroka u EUR i valutnoj klauzuli u EUR koji će dospjeti na način da se sukcesivno kod plaćanja budućeg anuiteta/obroka koji će dospjeti iznos do najviše 50% dospjelog anuiteta u EUR i valutnoj klauzuli u EUR namiri preplatom, sve dok se preplata u potpunosti ne iskoristi, pri čemu ako iznos preplate prelazi više od 50% ukupnog zbroja anuiteta u EUR i valutnoj klauzuli u EUR, preostalih na dan 30. rujna 2015. prema otplatnom planu iz točke 3. ovoga stavka, vjerovnik i potrošač-tužiteljica sporazumom definiraju način iskorištavanja iznosa preplate iznad 50% ukupnog zbroja anuiteta u EUR i valutnoj klauzuli u EUR. Iznos preplate iz ove točke preračunava se u kune po tečaju na dan 30. rujna 2015. godine i na njega vjerovnik-tuženik nije dužan obračunati kamatu niti tečajnu razliku, već njih snosi potrošač-tužitelj.

7. iznos preostale neotplaćene glavnice EUR kredita utvrdio je na dan 30. rujna 2015., kao razlika novog otplatnog plana utvrđenog sukladno točki 3. i uplaćenih iznosa utvrđenih sukladno točki 4., pri čemu se manje uplaćeni iznos utvrđen u točki 6. namiruje sukladno sporazumu tuženika i tužitelja

8. učinak konverzije utvrdio je kao razliku:

– stanja neotplaćene glavnice CHF kredita evidentirane u poslovnim knjigama na dan 30. rujna 2015. godine izračunata u EUR i u kunama s valutnom klauzulom u EUR, po tečaju primjenjivom na dan 30. rujna 2015. godine, a koji tečaj je jednak tečaju one vrste koji je tuženik na taj datum primjenjivao na kredite iste vrste i trajanja u kunama s valutnom klauzulom u EUR, i

– iznosa neotplaćene glavnice iz točke 7.

71.Slijedom navedenog, vještak je utvdio da je tuženik izračun konverzije kredita izvršio ispravno i u skladu s odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju (NN 102/15) koji je stupio na snagu 30. rujna 2015. godine.

72.Iz mišljenja vještaka utvrđeno je slijedeće :

Sukladno gore navednim utvrđenjima i izračunima vještaka,

• više plaćene kamate, tj. novčane razlike između iznosa kamate koju je tužitelj po osnovi promjenjive kamatne stope u utuženom razdoblju stvarno platio tuženiku i iznosa kamate koju bi tužitelj bio u obvezi platiti prema početnom otplatnom planu i primjenom početno ugovorene kamatne stope, sve iskazano u kunama primjenom srednjeg tečaja tuženika na dan isplate kredita ukupno iznose *362,55 EUR kako je specificirano u stupcu 17 Tabele br. 4

• više plaćene tečajne razlike, tj novčane razlike između svakog plaćenog anuiteta po srednjem tečaju kreditora na dan plaćanja i plaćenog anuiteta po tečaju na dan isplate kredita sve navedeno po mjesecima u utuženom razdoblju tj. do 30.09.2015. godine ukupno iznosi *8.386,45 EUR kako je specificirano u stupcu 18 Tabele br. 5

• manje plaćene kamate kao razlike između kamata koje bi tužitelji platio da se u tom razdoblju primjenjivala početno ugovorena kamatna stopa i stvarno plaćenih kamata po sniženim kamatnim stopama i to za razdoblje od 2011. godine pa do obračuna konverzije sukladno prigovoru radi prijeboja iz toč. VI. podneska od 25. kolovoza 2020. godine ukupno iznose *3.006,48 EUR kako je specificirano u stupcu 17 Tabele br. 6

• u odnosu na početni tečaj kredita, na dan 30.09.2015. godine, razlika između kunske protuvrijednosti nedospjele glavnice konvertiranog kredita s vk u EUR i kunske protuvrijednosti nedospjele glavnice kredita s vk u CHF obračunate po početnom tečaju iznosi *4.117,40 EUR, koliko je viša kunska protuvrijednost konvertiranog kredita i predstavlja nedovoljno umanjenu glavnicu u provedenoj konverziji

• tuženik je tužitelju u konverziji na dan 30.09.2015. godine kredita utvrdio preplatu u iznosu od *2.341,14 EUR, a koju je tužitelj iskoristio za namirenje obveza po konvertiranom kreditu po provedenoj konverziji u poslovnim knjigama tuženika

• tuženik je izračun konverzije kredita izvršio ispravno i u skladu s odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju (NN 102/15) koji je stupio na snagu 30. rujna 2015. godine.

73.Prilikom izračuna konverzije i sklapanja Dodatka predmetnog Ugovora o kreditu nije uzeta u obzir valuta kredita CHF-EUR, već su sučeljavani kunski uplaćeni iznosi po kreditu u HRK s vk u CHF sa simulacijom otplate kredita u HRK s VK u EUR.

74.U izračunu konverzije uzeti su u obzir svi kunski iznosi koje je tužitelj uplatio po realiziranom (stvarno plaćanom) kreditu s vk u CHF do 30.09.2015. godine sa svim izmjenama kamatnih stopa i tečaja po kreditu, a koji sadrže i iznose razlika plaćenih obveza s osnova promjene kamatne stope i tečaja utvrđene ovim vještačenjem u prvoj i drugoj alineji zadaće.

75.Tužitelj nije imao primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka te je sukladno istome i konačno postavio tužbeni zahtjev.

76.Tuženik je prigovorio matematičkom izračunu u dijelu u kojem je vještak računao razliku u glavnici, dok u ostalom dijelu nije prigovorio matematičkom izračunu te nije tražio saslušanje vještaka. Tuženik je iznio i ponovio svoje pravne prigovore na sam osnov tužbe.

77.Tuženik je u ovom postupku još podneskom zaprimljenim 25. kolovoza 2020. istaknuo prigovor radi prijeboja, kojeg je specificirao podneskom od 22. kolovoza 2025.

78.Tuženik u podnesku navodi da je odredbom članka 323. ZOO-a propisano da u slučaju ništetnosti ugovora svaka ugovorna strana dužna je vratiti drugoj sve ono što je primila na temelju takva ugovora. Obzirom da bi se u slučaju utvrđenja ništetnosti pojedinih odredbi ugovora (a što se osporava u cijelosti) ugovorni odnos između ovdje parničnih stranaka sveo na početno ugovorene parametre (početno ugovorena kamatna stopa), to da bi značilo da bi i tuženik imao potraživanje prema tužitelju, a sve iz razloga što je tijekom otplate kredita tužitelj plaćao i nižu kamatnu stopu od one po kojoj je kredit bio isplaćen Osim toga, i VSRH odlukom posl.br. Rev 549/2023 od 18. prosinca 2023. godine utvrđuje da tuženik ima pravo na negativne tečajne razlike, ako stavi neki od zahtjeva u postupku (procesno pravni prigovor radi prebijanja ili protutužbu.

79.U odnosu na dio tužbenog zahtjeva tužitelja kojim zahtijeva utvrđenje ništetnim odredbu o načinu promjene kamatne stope te ukoliko sud utvrdi ništetnom pobijanu odredbu o načinu podešavanja kamatne stope (a što se osporava u cijelosti), tuženik ističe da bi imao protutražbinu prema tužitelju budući bi se između stranaka primjenjivala početno ugovorena kamatna stopa od 5,550 % (postala bi fiksna za cijelo razdoblje otplate kredita).

80. S obzirom na navedeno tuženik predlaže naslovnom sudu da utvrdi postojanje tražbine tuženika prema tužitelju, koja iznosi EUR 3.006,48 zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na sljedeće iznose:

- / EUR 9,58 od 02.06.2011. pa do isplate,

- / EUR 9,58 od 02.07.2011. pa do isplate,

- / EUR 9,57 od 02.08.2011. pa do isplate,

- / EUR 9,58 od 02.09.2011. pa do isplate,

- / EUR 9,58 od 02.10.2011. pa do isplate,

- / EUR 26,92 od 02.11.2011. pa do isplate,

- / EUR 26,92 od 02.12.2011. pa do isplate,

- / EUR 26,92 od 02.01.2012. pa do isplate,

- / EUR 26,91 od 02.02.2012. pa do isplate,

- / EUR 26,9 od 02.03.2012. pa do isplate,

- / EUR 26,89 od 02.04.2012. pa do isplate,

- / EUR 26,89 od 02.05.2012. pa do isplate,

- / EUR 26,88 od 02.06.2012. pa do isplate,

- / EUR 26,87 od 02.07.2012. pa do isplate,

- / EUR 26,87 od 02.08.2012. pa do isplate,

- / EUR 26,86 od 02.09.2012. pa do isplate,

- / EUR 26,85 od 02.10.2012. pa do isplate,

- / EUR 26,84 od 02.11.2012. pa do isplate,

- / EUR 26,84 od 02.12.2012. pa do isplate,

- / EUR 26,84 od 02.01.2013. pa do isplate,

- / EUR 26,85 od 02.02.2013. pa do isplate,

- / EUR 26,85 od 02.03.2013. pa do isplate,

- / EUR 26,85 od 02.04.2013. pa do isplate,

- / EUR 26,85 od 02.05.2013. pa do isplate,

- / EUR 26,86 od 02.06.2013. pa do isplate,

- / EUR 26,86 od 02.07.2013. pa do isplate,

- / EUR 26,87 od 02.08.2013. pa do isplate,

- / EUR 26,87 od 02.09.2013. pa do isplate,

- / EUR 26,87 od 02.10.2013. pa do isplate,

- / EUR 26,88 od 02.11.2013. pa do isplate,

- / EUR 26,88 od 02.12.2013. pa do isplate,

- / EUR 26,88 od 02.01.2014. pa do isplate,

- / EUR 111,8 od 02.02.2014. pa do isplate,

- / EUR 111,79 od 02.03.2014. pa do isplate,

- / EUR 111,77 od 02.04.2014.pa do isplate,

- / EUR 111,76 od 02.05.2014.pa do isplate,

- / EUR 111,74 od 02.06.2014.pa do isplate,

- / EUR 111,73 od 02.07.2014.pa do isplate,

- / EUR 111,72 od 02.08.2014.pa do isplate,

- / EUR 111,7 od 02.09.2014.pa do isplate,

- / EUR 111,68 od 02.10.2014.pa do isplate,

- / EUR 111,67 od 02.11.2014.pa do isplate,

- / EUR 111,65 od 02.12.2014.pa do isplate,

- / EUR 111,63 od 02.01.2015.pa do isplate,

- / EUR 111,61 od 02.02.2015.pa do isplate,

- / EUR 111,6 od 02.03.2015.pa do isplate,

- / EUR 111,58 od 02.04.2015.pa do isplate,

- / EUR 111,56 od 02.05.2015.pa do isplate,

- / EUR 111,53 od 02.06.2015.pa do isplate,

- / EUR 111,52 od 02.07.2015.pa do isplate,

- / EUR 111,5 od 02.08.2015.pa do isplate,

- / EUR 111,48 od 02.09.2015.pa do isplate,

i to od dana 31.12.2007. godine po stopi koju određuje članak 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate, a od 01.01.2008. do isplate s kamatama po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, koja se do 31.07.2015. određuje za svako polugodište u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećane za pet postotnih poena, a od dana 01.08.2015. godine do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od dana 01.01.2023. godine po stopi koja se, za svako polugodište, određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena.

81.Također se sudu predlaže konstitutivnom odlukom izvršiti prijeboj tražbine tuženika s tražbinom tužitelja.

82.Slijedom svega navedenog, tuženik predlaže naslovnom sudu da odbije tužbene zahtjeve tužitelja kao neosnovane te naloži tužitelju da naknadi tuženiku troškove ovoga postupka.

83.Tuženik se također protivio preinaci tužbe.

84.Ocjenom provedenih dokaza, ovaj je sud utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

85.Nije osnovan tuženikov prigovor zastare. U konkretnom slučaju ne radi se o naknadi štete već o stjecanju bez osnove – odredba članka 1111. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, dalje : ZOO) čijim stavkom 1. je određeno da kad dio imovine neke osobe na bilo koji način prijeđe imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u nekom pravnom poslu, odluci suda, odnosno druge nadležne vlasti ili zakonu, stjecatelj je dužan vratiti ga odnosno, ako to nije moguće, naknaditi vrijednost postignute koristi. Po odredbi stavka 2. istog članka, pod prijelazom imovine razumijeva se i stjecanje koristi izvršenom radnjom. Stavkom 3. je propisano da obveza vraćanja, odnosno nadoknade vrijednosti nastaje i kad se nešto primi s obzirom na osnovu koja se nije ostvarila ili koja je kasnije otpala.

86.U tom slučaju se na potraživanje tužitelja ima primijeniti opći zastarni rok od pet godina. Pokretanjem parničnog postupka za zaštitu kolektivnih interesa potrošača 4. travnja 2012. došlo je do prekida zastare, te je ona počela teći ispočetka od trenutka pravomoćnosti presude donesene u tom postupku. U odnosu za zahtjev koji se odnosi na preplatu na temelju ništetne odredbe koja se odnosi na promjenjivost kamatne stope zastara je počela ponovo teći s danom 13. lipnja 2014. kada je pravomoćna odluka Visokog trgovačkog suda RH posl.br. Pž-7129/13, za dio zahtjeva koji se odnosi na stjecanje bez osnove na temelju ništetne odredbe o valuti zastara je ponovo počela teći od 14. lipnja 2018., kada je pravomoćna odluka Visokog trgovačkog suda RH posl.br. Pž-6632/17.

87.Tužbu je tužitelj podnio 12. lipnja 2019., dakle nije protekao rok od pet godina tj. zastarni rok za stjecanje bez osnove kada se uzme u obzir datum kada je postala pravomoćna odluka iz kolektivnog spora.

88.Presudom Visokog trgovačkog suda RH posl.br. Pž-7129/13–4 od 13. lipnja 2014. koja je donesena po žalbi izjavljenoj na presudu Trgovačkog suda u Zagrebu posl.br. P–1401/12 od 4. srpnja 2013. u parnici tužitelja Udruge potrošač, protiv ovdje tužene banke i drugih radi zaštite kolektivnih interesa, utvrđeno je u točki 2. da su kamatne stope banke mijenjale bez ugovorenih parametara, s jednostranom odlukom banke, samim obavještavanjem o promjeni, dakle o kojoj promjeni se nije pojedinačno pregovaralo, čime je došlo do povrede kolektivnih interesa i prava potrošača, korisnika kredita, što je imalo za posljedicu nepoštenost, odnosno ništetnost navedene ugovorne odredbe. Istovremeno je sud u točki 1. izreke preinačio navedenu presudu Trgovačkog suda i odbija kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja za utvrđenje da su banke, među njima i tužena banka, u razdoblju od 1. lipnja 2004. do 31. prosinca 2008. povrijedile kolektivne interese prava potrošača, kredita zaključujući ugovore o kreditima koristeći istima ništetne i nepoštene ugovorne odredbe u ugovorima o potrošačkom kreditiranju

– ugovorima o kreditima, na način da je ugovorena valutna klauzula uz koji je vezana glavnica CHF, o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo.

89.Vrhovni sud je u svojoj odluci Revt–249/14 od 9. travnja 2015. odbio revizije tuženika od 1 – 7, a koje su izjavljene protiv presude Visokog trgovačkog suda RH broj Pž–7129/13–4 od 13. lipnja 2014. kojom je djelomično potvrđena, djelomično preinačena i djelomično ukinuta presuda Trgovačkog suda u Zagrebu broj P–1401/12 od 4. srpnja 2013.

90.Odlukom broj U–III–2521/2015, U-III–2536/2015, U-III–2547/2015, U-III– 2565/2015, U-III–2603/2015, U-III–2604/2015, U-III–2605/2015 od 13. prosinca 2016. Ustavni sud RH je djelomično usvojio ustavnu tužbu tužitelja, te je ukinuo odluku VSRH broj Revt–249/14-2 od 9. travnja 2015. u dijelu u kojem je odbijena revizija tužitelja protiv presude VTSRH broj Pž–7129/13 od 13. lipnja 2014., a kojim je preinačenjem prvostupanjske presude odbijen zahtjev tužitelja upravljen na utvrđenje da su tuženici „povrijedili kolektivne interese i prava potrošača korisnika kredita koristeći u potrošačkim ugovorima o kreditima nepoštenu ugovornu odredbu kojom je ugovorena valuta uz koju je vezana glavnica švicarski franak, o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo.

91.Ponovno odlučujući o reviziji VSRH je Rješenjem broj Revt-575/16–5 od 3. listopada 2017. ukinuo presudu VTSRH broj Pž–7129/13 od 13. lipnja 2014. u dijelu koji se tiče zahtjeva za utvrđenje da su 1 do 7 tuženici povrijedili kolektivne interese i prava potrošača ugovaranjem valutne klauzule uz koji je vezana glavnica CHF.

92.VTSRH je donio novu presudu po posl.br. Pž–6632/2017–10 od 14. lipnja 2018. kojom je odbio žalbu tuženih banaka i potvrdio presudu TS u Zagrebu posl.br. P–1401/2012. od 4. srpnja 2013. kojom je utvrđeno da su sve tužene banke povrijedile kolektivne interese prava potrošača korisnika kredita sklapanjem ugovora o kreditima koristeći u njima nepoštene i ništetne ugovorne odredbe tako da je ugovorima o potrošačkom kreditiranju – ugovorima o kreditu ugovorena valuta uz koji je vezana glavnica švicarski franak, a da prije sklapanja i u vrijeme sklapanja tih ugovora nisu kao trgovci potrošače u cijelosti informirali o svim potrebnim parametrima bitnim za donošenje valjane odluke temeljene na potpunoj obavijesti, a tijekom pregovora i u vezi sklapanja tih ugovora o kreditu. Dakle, VTSRH je novom odlukom pravomoćno utvrdio da su svih 8 tuženih banaka koristile nepoštene ništetne odredbe o valutnoj klauzuli i promjenjivoj kamatnoj stopi, kako je bilo utvrđeno prvostupanjskom presudom Trgovačkog suda u Zagrebu.

93.Vrhovni sud RH je po podnesenim revizijama donio odluku broj Rev– 2221/2018-11 od 3. rujna 2019., kojom je u bitnom odbio revizije i na taj način potvrdio utvrđenja VTS-a o tome da su banke koristile nepoštene i ništetne odredbe o valutnoj klauzuli i o promjenjivoj kamatnoj stopi.

94.Ishod parnice radi zaštite kolektivnih interesa omogućio je potrošačima da u individualnim restitucijskim sudskim parnicama kakva je i ova potražuju preplaćeno s osnove promjene kamatne stope, te s osnove valutne klauzule kod koje je zbog povećanja tečaja švicarskog franka došlo do povećanja mjesečnih iznosa anuiteta jer je plaćanje bilo vezano za valutu CHF.

95.Tužitelj je postavio kondemnatorni zahtjev za isplatom. Ništetnost nastupa po samom zakonu i konverzija ne može osnažiti ništetne odredbe.

96.Ovaj je sud ocijenio da su odredbe ugovora o kreditu o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli, navedene u izreci, nepoštene i time ništetne.

97.U vrijeme sklapanja predmetnog Ugovora o kreditu na snazi je bio Zakon o zaštiti potrošača (2007-NN 79/07), koji u odredbama članaka 96. do 106. određuje o nepoštenim odredbama u potrošačkim ugovorima.

98.Prema odredbi članka 96. stavak 1. toga Zakona, ugovorna odredba o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo smatra se nepoštenom ako, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, uzrokuje značajnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača. Prema stavku 2. istog članka, smatra se da se o pojedinoj ugovornoj odredbi nije pojedinačno pregovaralo ako je tu odredbu unaprijed formulirao trgovac, zbog čega potrošač nije imao utjecaja na njezin sadržaj, poglavito ako je riječ o odredbi unaprijed formuliranoga standardnog ugovora trgovca. Sukladno stavku 4. istog članka, ako trgovac tvrdi da se o pojedinoj ugovornoj odredbi u unaprijed formuliranom standardnom ugovoru pojedinačno pregovaralo, dužan je to dokazati.

99.Prema odredbi članka 102. stavak 1. istog Zakona, nepoštena ugovorna odredba je ništetna, a po odredbi stavka 2. istog članka, ništetnost pojedine odredbe ugovora ne povlači ništetnost i samog ugovora ako on može opstati bez ništetne odredbe.

100.U konkretnom slučaju stranke su sklopile Ugovor o kreditu u unaprijed formuliranom sadržaju od strane tuženika. Tuženik je pri tom u ugovor unio nepoštene odredbe o ugovorenoj valuti uz koju je vezana glavnica kredita, CHF, te odredbu o promjenjivoj kamatnoj stopi kojom je tuženiku omogućeno da ju jednostrano mijenja, a kojim se odredbama nije pojedinačno pregovaralo, odredbe su unaprijed formulirane od strane tuženika, tužitelj na iste nije imao utjecaja, a što sve te odredbe čini ništavima, odnosno ništetnima. Navedeno je utvrđeno i uvidom u ugovor te osobnim saslušanjem tužitelja.

101.Saslušanjem tužitelja utvrđeno je da mu je banka ponudila sklapanje samo u valuti CHF, da mu nije ništa posebno pojašnjavano, da je banka sastavila ugovor, kojeg on ni nije razumio, a ni dana sne razumije pojmove promjenjive kamatne stope I valutne klauzule.

102.Nadalje, u kolektivnoj tužbi Udruge Potrošač u predmetu koji se vodio kod Trgovačkog suda u Zagrebu, pod poslovnim brojem P-1401/12 donesena je pravomoćna i ovršna presuda. Utvrđeno je da je tuženik (jedna od ukupno 8 banaka) sklapao s korisnicima kredita u određenom vremenskom razdoblju ugovore koji su sadržavali nepoštene i ništetne odredbe o valutnoj klauzuli u valuti CHF te nepoštene i ništetne odredbe da banka može svojom jednostranom odlukom, bez utvrđenih egzaktnih parametara i metode njihovog izračuna, mijenjati visinu kamatne stope za vrijeme trajanja ugovora.

103.Odredbe o promjenjivim kamatnim stopama utvrđene su ništetnima, kao i odredbe o valutnoj klauzuli u valuti CHF, osim ukoliko bi banka dokazala da je potrošača informirala na način da je isti mogao donijeti razboritu i informiranu odluku, što tuženi nije dokazao.

104.Na konkretan slučaj odnosno predmetni ugovor sklopljen između stranaka, primjenjuje se navedena presuda u kolektivnom sporu (članak 502.c ZPP-a).

105.Vezano za promjenjivu kamatnu stopu, iz presude u kolektivnom sporu proizlazi da se radi o ništetnoj odredbi u dijelu kojom se mijenja kamatna stopa i to iz razloga jer banka nije ugovorila parametre za promjenu kamatne stope pa je predmetna odredba nepoštena. Razlozi promjene kamatnih stopa nisu bili jasni i provjerljivi.

106.Nepoštena je i ništetna ugovorna odredba kojom je ugovorena redovna kamatna stopa koja je tijekom postojanja ugovorne obveze promjenjiva u skladu s jednostranom odlukom banke, a da prije i u vrijeme sklapanja ugovora banka nije s potrošačem pojedinačno pregovarala i utvrdila egzaktne parametre i metode izračuna, što je dovelo za posljedicu nastanak neravnoteže u pravima i obvezama ugovornih stranaka, na štetu tužitelja.

107.Iz odluke Vrhovnog suda RH proizlazi da je odredba o kamatnoj stopi ništetna, osim u dijelu u kojem je utvrđena početna kamatna stopa (Revt-249/14-2) od 9. travnja 2015. Početna kamatna stopa nije sporna, a odredba o načinu promjene kamatne stope je ništetna. Među strankama ostaje valjano dogovorena početna kamatna stopa.

108.Tuženik je u unaprijed formulirani ugovor unio nepoštenu odredbu o načinu promjene kamatne stope koju je sud proglasio ništetnom. Time što je tuženiku omogućeno da jednostrano mijenja kamatnu stopu, povrijeđena su tužiteljeva prava kao potrošača, na način da je tuženik koristio nedopuštenu ugovornu odredbu.

109.Navedena povreda ugovornih odredbi utvrđena je pravomoćnom presudom Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1401/2012 od 4. srpnja 2013. donesenoj u kolektivnom sporu koji je radi zaštite prava potrošača pokrenula udruga Potrošač protiv osam banaka koje posluju u RH između ostalog i tuženika. Pravomoćnost se odnosi na dio vezan uz promjenu kamatne stope jednostranom odlukom tuženika.

110.Odredbe predmetnog Ugovora o kreditu o kamatnoj stopi, navedene u izreci, su nepoštene ugovorne odredbe. Tuženik je bio dužan, sukladno Zakonu o zaštiti potrošača, tužitelju kao potrošaču, u pisanom obliku dati sve potrebne informacije koje se odnose na ukupan iznos kredita, da bi tužitelj kao potrošač donio informiranu odluku. Bio je dužan prije sklapanja ugovora pružiti tužitelju odgovarajuća objašnjenja koja bi tužitelju omogućio procjenu da li je predloženi ugovor prilagođen njegovim potrebama i financijskoj situaciji te mu pojasniti bitne značajke predloženog proizvoda i posebnih učinaka koje oni mogu imati na tužitelja, a koja obveza tuženika proizlazi i iz Zakona o kreditnim institucijama. Tuženika na ovakvo ponašanje obvezuju i sama načela obveznog prava i to načelo savjesnosti i poštenja s dužnom primjenom profesionalne pažnje, načelo jednake vrijednosti prestacija sa zabranom zloupotrebe prava i načelo zabrane prouzročenja štete drugoj strani. Tuženik provedenim dokazima nije dokazao da bi tako postupio.

111.Predmetni ugovor o kreditu sklopljeni je na unaprijed formuliranom standardnom obrascu, te se temeljem zakonske presumpcije ima uzeti da se radi o unaprijed formuliranim ugovornim odredbama o kojima stranke nisu pregovarale, pa tužitelj nije imao nikakvog utjecaja na njihov sadržaj. To proizlazi i iz stranačkog iskaza tužitelja, a koji je prethodno citiran.

112.Zakon o zaštiti potrošača (2007.) u članku 96. stavak 1. propisuje da se odredba o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo smatra nepoštenom ako, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, uzrokuje značajnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača. Odredbom članka 97. ZZP utvrđeno koje se odredbe mogu smatrati nepoštenima, a primjenjivo na konkretan slučaj to su: odredba kojom se trgovcu dopušta da jednostrano mijenja ugovorne odredbe bez valjanog, ugovorom predviđenog, razloga, odredba kojom se potrošač obvezuje na ispunjenje ugovorne činidbe, dok je ispunjenje obveze trgovca uvjetovano okolnošću čije ispunjenje ovisi isključivo o volji trgovca te odredba kojom se potrošaču nameću određene obveze, a da potrošač prije sklapanja ugovora nije bio u mogućnosti upoznati se s tom odredbom. Nepoštena ugovorna odredba je ništetna.

113.Zakon o obveznim odnosima u članku 270. stavak 1. propisuje da je ugovor ništetan u slučaju da je činidba neodređena ili neodrediva, a po članku 272. činidba je odrediva u slučaju da ugovor sadrži podatke s pomoću kojih se može odrediti ili su strane postavile trećoj strani da je odredi. Dakle, ništetna je odredba po kojoj je jednoj od ugovornih strana ostavljeno da određuje činidbu. Naknadno određivanje moguće je samo ukoliko to obavlja treća strana, u suprotnom činidba mora biti određena u samom ugovoru.

114.U predmetnom ugovoru visina kamatne stope nije određena niti je odrediva obzirom je ugovorena kao promjenjiva na temelju odluke tuženika, tj. jedne od ugovornih strana. Odredba o promjeni ugovorne kamate ovisi isključivo o odluci jednog ugovaratelja, a nisu ujedno precizno bili određeni uvjeti promjenjivosti i referentne stope za koje se veže promjena. Isto uzrokuje neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana, na štetu potrošača. Banka je jednostrano odredila obvezu dužnika, koji promjenu ne može predvidjeti, a nema niti egzaktnih kriterija kojima bi mogao provjeriti pravilnost promjene. Radi se o znatnoj neravnoteži u pravima i obvezama stranaka, na štetu potrošača. Povrijeđeno je pravo potrošača na informiranje, kao osnovno načelo zaštite potrošača, jer prilikom sklapanja ugovora potrošaču kao neprofesionalcu nisu pružene dostatne informacije o kalkulaciji koja utječe na promjenjivost kamatne stope. Za vrijeme trajanja ugovornog odnosa, kamatna stopa tužitelju je povećavana i mijenjana nekoliko puta, a kako to i proizlazi iz dokumentacije te nalaza i mišljenja vještaka. To je rezultiralo porastom rate kredita.

115.Nadalje, tuženik je bio dužan tužitelju kao potrošaču, a sukladno Zakonu o zaštiti potrošača, dati sve potrebne informacije i objašnjenja koji se tiču valute i vrste tečaja, te druge potrebne podatke, a kako bi tužitelj donio informiranu odluku.

116.Zakon o obveznim odnosima dopušta valutnu klauzulu, no sukladno Zakonu o zaštiti potrošača ta konkretna odredba nije jasna i razumljiva te ne daje dovoljno informacija, a ni sam tuženik to nije učinio na drugi način koji bi bio prikladan. Odredba o riziku promjene tečaja mora biti razumljiva, odnosno potrošač mora biti uredno obaviješten, mora znati za mogućnost deprecijacije nacionalne valute u odnosu na stranu valutu i moći procijeniti gospodarske posljedice koje bi takva odredba mogla imati za njegove financijske obveze.

117.Teret dokaza o tome da je tuženik informirao tužitelja na prikladan način o valutnom riziku jest na tuženiku koji to nije dokazao. Ovaj sud ocjenjuje da tuženik nije, sukladno svojoj obvezi, detaljno i razumljivo informirao tužitelja, a kako bi isti donio razboritu i informiranu odluku.

118.U presudi poslovni broj Rev-2221/2018 od 3. rujna 2019. Vrhovni sud RH odbio je revizije banaka u kolektivnom sporu Udruge Potrošač čime je riješeno i pitanje valutne klauzule za valutu CHF te je odlučeno da pojedinačni potrošači imaju pravo tražiti povrat iznosa preplaćenih s osnova valutne klauzule u toj valuti.

119.Utvrđeno je da su banke propustile u fazi pregovaranja i komuniciranja s potrošačima dati im sve potrebne informacije na temelju kojih bi prosječno informirani potrošač mogao razumjeti značaj i posljedice ugovaranja valutne klauzule u švicarskim francima u ugovorima o kreditu i sve rizike koje takve ugovorne odredbe nose, a priroda i specifičnost valute CHF je poznata bankama.

120.Iz rečene Presude Vrhovnog suda RH br. Rev-2221/2018 proizlazi da su ugovorne odredbe u ugovorima o kreditu u kojima je glavnica kredita vezana uz valutu CHF bile za klijente nerazumljive, da nisu na valjani način objašnjene posljedice i doseg takvih ugovornih odredbi, da su banke (među njima i ovdje tuženik) kao trgovci bile svjesne rizika po korisnike kredita kao potrošače zbog ugovaranja ovih kredita uz primjenu valutne klauzule u CHF i da su svjesno propustile o tome informirati klijente.

121.Iz svega navedenog proizlazi i da su ugovorne odredbe u kojima se glavnica kredita vezana uz CHF, navedene u izreci, a o čemu se nije pojedinačno pregovaralo, nepoštene, time i ništetne.

122.Tužitelj u svom iskazu navodi da mu je tuženik ponudio kredit u valuti CHF kao najpovoljniji, a iz njegovog iskaza proizlazi da nije upozoren na rizike i ekonomske posljedice ugovaranja valutne klauzule, da je ugovor bio pripremljen i da nije imao utjecaja na njegov sadržaj.

123.Temeljem odredbe članka 323. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, dalje ZOO), posljedica ništetnosti je da je svaka ugovorna strana dužna vratiti ono što je primila na temelju ništetne odredbe. Početna visina kamatne stope je između stranka usuglašena, utvrđen je i nesporan iznos glavnice kojeg je tuženik isplatio tužitelju, te tužitelju osnovano pripadaju iznosi koje je tuženik stekao temeljem ništetnih odredaba odnosno koje je stekao bez osnove.

124.Tužitelj je tužbeni zahtjev konačno uredio te ga postavio nakon provedenog financijskog vještačenja, a što je i mogao učiniti tek po izradi nalaza i mišljenja vještaka, te se ne radi o nedopuštenoj preinaci tužbe, odnosno sud istu dopušta, sukladno odredbi članka 190. stavak 3. ZPP-a, kao svrsishodnu za konačno rješenje odnosa među strankama.

125.Sud prihvaća nalaz i mišljenje vještaka kao stručan i nepristran, a tužitelj je svoj tužbeni zahtjev i postavio sukladno istom. Visina tužbenog zahtjeva je dakle utvrđena financijskim vještačenjem, iz kojeg su utvrđeni utuženi iznosi.

126.Iz mišljenja vještaka je naime utvrđeno slijedeće :

• više plaćene kamate, tj. novčane razlike između iznosa kamate koju je tužitelj po osnovi promjenjive kamatne stope u utuženom razdoblju stvarno platio tuženiku i iznosa kamate koju bi tužitelj bio u obvezi platiti prema početnom otplatnom planu i primjenom početno ugovorene kamatne stope, sve iskazano u kunama primjenom srednjeg tečaja tuženika na dan isplate kredita ukupno iznose *362,55 EUR kako je specificirano u stupcu 17 Tabele br. 4

• više plaćene tečajne razlike, tj novčane razlike između svakog plaćenog anuiteta po srednjem tečaju kreditora na dan plaćanja i plaćenog anuiteta po tečaju na dan isplate kredita sve navedeno po mjesecima u utuženom razdoblju tj. do 30.09.2015. godine ukupno iznosi *8.386,45 EUR kako je specificirano u stupcu 18 Tabele br. 5

• u odnosu na početni tečaj kredita, na dan 30.09.2015. godine, razlika između kunske protuvrijednosti nedospjele glavnice konvertiranog kredita s vk u EUR i kunske protuvrijednosti nedospjele glavnice kredita s vk u CHF obračunate po početnom tečaju iznosi *4.117,40 EUR, koliko je viša kunska protuvrijednost konvertiranog kredita i predstavlja nedovoljno umanjenu glavnicu u provedenoj konverziji

127.Tužitelj je navedene ukupne iznose i utužio, s osnova više plaćene kamate, više plaćene tečajne razlike te više kunske protuvrijednosti konvertiranog kredita, sa zateznim kamatama na svaki pojedini iznos, do isplate, sukladno članku 29. ZOO-a.

128.Sklapanjem Dodatka ugovora nije otklonjena posljedica ništetnosti dijela odredbi Ugovora o kreditu u pogledu kamatne stope i valutne klauzule.

129.Dana 30. rujna 2015. donijet je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju (ZID ZPK) temeljem kojeg je pružena mogućnost korisnicima kredita konvertirati svoje kreditne obveze iz valute CHF u valutu EUR. Rečenim zakonom određena je metodologija izračuna novog iznosa kreditne obveze potrošača koja se u bitnom sastojala u tome da se od početka kredita izradi preračun iz valute CHF u valutu EUR kako bi se dobila nova glavnica kredita na dan 30. rujna 2015. u EUR po kojoj će se pro futuro plaćati kredit. Način izračuna konverzije propisan je člankom 19.c ZID ZPK, a sastojao se u tome da su se uplate potrošača po stvarnom kreditu uspoređivale s uvjetima simuliranog kredita u valuti EUR, stvarnim uplatama se zatvarao fiktivni kredit i na taj način se izradilo stanje kredita na dan 30. rujna 2015. Navedenom usporedbom potrošači su imali manjak ili višak plaćenih sredstava te im je na temelju tog stanja ponuđena mogućnost sklapanja dodataka ugovora o kreditu za daljnju otplatu kredita (čl. 19.e st. 1. ZID ZPK). Tužitelj je potpisao dodatak ugovora. Time je osigurana istovjetnost postojećeg ugovornog odnosa.

130.Cilj ZID ZPK bio je izjednačiti korisnike kredita u CHF s korisnicima kredita u valuti EUR. Tužiteljica se nije odrekla svog potraživanja niti prava na potpuno obeštećenje, a što je i propisano odredbom članka 41. Zakona o zaštiti potrošača. Potrošač se ne može odreći svojih prava niti mu se ista mogu ograničiti. Sukladno pravnom shvaćanju iz presude Suda EU C-452/18 (Ibercaja Banco) odricanje potrošača od zaštite koju mu pruža Direktiva 93/13 može biti samo ukoliko to potrošač želi i izričito iskaže (slobodno i informirano). Cilj ZID ZPK bio je prvenstveno gospodarske prirode, a to je da se olakša otplata kredita potrošačima i da ih se dovede u situaciju da od 30. rujna 2015. otplaćuju kredite na način kako ih otplaćuju potrošači koji su ugovorili kredite s valutnom klauzulom u EUR. ZID ZPK nije do 30. rujna 2015. ispravljao odredbu o kamatnoj stopi niti je propisana posebna metodologija obračuna kamata u konverziji, a niti je kredit sveden na kredit u kunama bez valute CHF. Primjenom tog propisa nije se za potrošača utvrđivao pojedinačni iznos za koji je potrošač bio oštećen po nepoštenim ugovornim odredbama, niti su utvrđivani iznosi koje je trgovac neosnovano stekao. Vrhovni sud Republike Hrvatske u obrazloženju svoje odluke Gos 1/2019 navodi da je cilj navedenog propisa bilo otklanjanje nepoštene poslovne prakse kreditnih institucija i otklanjanje dužničke krize.

131.Konverzija dakle ima samo učinak promjene valute kredita, a ne i saniranja nevaljane odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi odnosno ne i obeštećenje potrošača.

132.Vrhovni sud Republike Hrvatske je u oglednom postupku broj Gos 1/2019 4. ožujka 2020. donio odluku da "Sporazum o konverziji sklopljen na osnovi Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju (N.N. 102/15) ima pravne učinke i valjan je u slučaju kada su ništetne odredbe osnovnog ugovora o kreditu o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli." Ustavni sud Republike Hrvatske ZID ZPK ocijenio je usklađenim s Ustavom Republike Hrvatske, te Rješenjem broj U-I- 3685/20'15 i dr. od 4. travnja 2017. nije prihvatio prijedlog za ocjenu suglasnosti s Ustavom tog Zakona. Ustavni sud navodi da pored formalne i materijalne ustavnosti ZID ZPK ima legitiman cilj koji se ogleda u povećanju socijalne zaštite, sprječavanju nastavljanja nepoštene poslovne prakse kreditnih institucija i sprječavanju produbljivanja dužničke krize, te da je navedena mjera (konverzija) razmjerna legitimnom cilju koji se htio postići jer su propisane mjere bile prikladne i nužne te nije postojala druga manje tegobna ili ograničavajuća mjera, a niti je njome nametnut prekomjeran teret kreditinim institucijama.

133.Vrhovni sud Republike Hrvatske u oglednom postupku nije eksplicitno dao odgovor na pitanje obeštećenja potrošača po provedenoj konverziji. Iako ukazuje na to da presuda F ne bi bila primjenjiva iz razloga što je konverzija u Republici Hrvatskoj bila dobrovoljna, u citiranoj je presudi sud zauzeo shvaćanje o utjecaju zakonodavne intervencije na prava potrošača temeljem Direktive 93/13 na način da ona ne ukida pravo na obeštećenje potrošača i da ne može ukinuti pravo potrošača na povrat koristi koju je trgovac stekao na temelju nepoštenog ugovora odnosno nepoštenih ugovornih odredbi, a da pravo na potpuno obeštećenje nema posebnog utjecaja na karakter intervencije, da li je bila izravna ili dobrovoljna.

134.Vrhovni sud Republike Hrvatske je Rješenjem posl. br. Gos-1/2019 od 4. ožujka 2020. odgovorio na postavljeno pitanje na način da sporazum o konverziji koji je zaključen na osnovu Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o potrošačkom kreditiranju ima pravne učinke i valjan je u slučaju kada su ništetne odredbe osnovnog ugovora o kreditu o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli. Također je zauzet stav da bez obzira na sklapanje Dodatka ugovora o kreditu tužitelji imaju pravni interes i ovlašteni su tražiti ništetnost pojedinih ugovornih odredbi kako bi na temelju toga mogli ostvariti neka eventualna prava koja ih pripadaju, a riječ je o kondemnatornim novčanim zahtjevima.

135.Prema praksi Suda Europske unije u predmetu broj C-186/16 navodi se da kod obveza banaka prema korisnicima kredita nije dovoljno da je odredba jasna i razumljivo sastavljena, već je nužno potrošaču ponuditi dovoljno informacija kako bi mogli donijeti razborite odluke, a koje informacije tuženik nije pružio tužitelju, niti je tuženik dokazao da je tužitelju pružio dovoljno informacija kako bi mogao shvatiti ekonomske posljedice svoje odluke.

136.Rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-18/2018 od 26. svibnja 2018. zauzeto je stajalište da nakon zaključenja sporazuma o konverziji kredita nema zapreke da se utvrđuje ništetnost odredbi ugovora o kreditu te da treba imati u vidu da je do sklapanja sporazuma o konverziji bio na snazi osnovni ugovor o kreditu koji je proizvodio pravne učinke, a koji se odnose na ispunjenje obveze korisnika kredita temeljem nepoštenih i ništetnih odredbi ugovora o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli.

137.Iz presude C-452/18 proizlazi da se potrošač kod dobrovoljnog sporazuma zaštite iz Direktive 93/13 pa i prava na potpuno obeštećenje može odreći samo izričito, slobodno i informirano. U konkretnom slučaju takvog odreknuća nema.

138.Temeljem Direktive 93/13 i citiranih presuda Dunai i Ibercaja Banco, proizlazi da neovisno o tome na koji način nacionalni sud cijeni na temelju zakonske intervencije sklopljene dodatke ugovora, da li kao izravnu intervenciju ili volju stranaka, oni ne smiju i ne mogu umanjiti zaštitu koju jamči Direktiva 93/13 na način da ne smiju onemogućiti povrat koristi koju je trgovac neosnovano stekao, a pogotovo ne protivno volji potrošača ako se takve zaštite i obeštećenja nije odrekao.

139.Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci Rev-2868/2018 od 12. veljače 2019. navodi da bez obzira na sklapanje dodatka ugovora o kreditu tužitelji imaju pravni interes i ovlašteni su tražiti ništetnost pojedinih ugovornih odredbi kako bi na temelju toga mogli ostvariti neka eventualna prava koja im pripadaju.

140.Presudom Europskog suda u predmetu broj C-26/13 od 30. travnja 2014. određeno je da se čl. 4. st. 2. Direktive 93/13 treba tumačiti na način da: ''ugovorna odredba potrošaču ne mora biti samo gramatički razumljiva'' već da se istome trebalo na precizan, razumljiv i transparentan način pojasniti uvjete i okolnosti sklapanja ugovora, metodiku promjene kamatne stope, te odnos te odredbe s drugim odredbama ugovora, tako da korisnik kredita može jasno predvidjeti ekonomske posljedice ugovora.

141.U presudi Suda Europske unije u predmetu C-118/17 od 14. ožujka 2019. zauzeto je pravno shvaćanje da okolnost što su određene ugovorne odredbe putem zakona bile proglašene ništetnim i nepoštenim te zamijenjene novim odredbama kako bi se održao predmetni ugovor, ne može proizvesti učinak smanjenja zajamčene zaštite potrošača.

142.Iz predmeta C-452/18 od 9. srpnja 2020. slijedi da bi se potrošač mogao sklapanjem sporazuma kojim se zamjenjuje nevaljana ugovorna odredba drugom odredbom, odreći zaštite koju mu pruža Direktiva 93/13 odnosno prava temeljem iste, samo i isključivo kada bi dao slobodan i informiran pristanak na takvo odricanje i znao čime se tim pristankom odriče.

143.Tužitelj se, kako to proizlazi i iz njegovog iskaza, sklapanjem dodatka ugovora nije odrekao tog prava niti je dao niti je mogao dati slobodan i informiran pristanak te se nije odrekao svojih prava na obeštećenje niti je takvo odricanje u istome sadržano. Da je i dao takav pristanak, ne bi se radilo o slobodnom i informiranom pristanku obzirom da u vrijeme sklapanja dodatka ugovora valutna klauzula u CHF nije bila utvrđena ništetnom.

144.Potpisivanje dodatka ugovoru o kreditu između stranaka nije od značaja na utvrđenje u ovom postupku obzirom se niti odredbama ZID ZPK, a niti u Dodatku ugovora izrijekom ne spominje način rješavanja ugovornih odredbi kojima se u ugovorima o kreditu sa valutom u CHF ugovarala promjenjiva kamatna stopa te se ne spominje niti na koji način bi se trebala riješiti eventualna ništetnost odredbi koje se tiču promjenjive kamatne stope.

145.Zakonom se položaj korisnika kredita u CHF kao potrošača izjednačio s položajem u kojem bi bili da su koristili kredit denominiran u valutu EUR, a Dodatkom ugovora se uređuje pitanje određivanja kamatne stope nakon sklapanja dodataka. Njime se ne rješava pitanje preplaćenih kamata u kreditima u valuti CHF kroz utuženi period, a do koje preplate je došlo zbog nepoštenog postupanja banaka.

146.To što su stranke zaključile Dodatak ugovoru o kreditu kojom je izvršena konverzija kredita s valutnom klauzulom u CHF u kredit s valutnom klauzulom u EUR i utvrđen iznos preplate, ne upućuje na to da je tužitelju vraćen iznos razlike između plaćenih ugovornih kamata na temelju ništetne ugovorne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi i početno ugovorenoj kamatnoj stopi.

147.Ovaj sud je ocijenio, a temeljem rezultata provedenog financijskog vještačenja, da provedena konverzija nije dovela do pravične ravnoteže u ugovornim odnosima među strankama.

148.Obzirom da je utvrđeno kako konverzijom nije u cijelosti uspostavljena ravnoteža narušena nepoštenim ugovornim odredbama, to tužitelj ima pravo na ostvarivanje pune zaštite.

149.Kao što je već navedeno, tužitelj je tužbeni zahtjev postavio sukladno nalazu i mišljenju vještaka te je tuženik dužan istom vratiti utuženi iznos, temeljem odredbe članka 1111. ZOO-a, sa zahtijevanom zakonskom zateznom kamatom, jer je tuženik nesavjesni stjecatelj, obzirom je do stjecanja došlo po njemu sastavljenih ništetnih ugovornih odredbi.

150.U odnosu na činjenicu da je ugovor solemniziran kod javnog bilježnika, pa da se razumljivost ugovora predmnijeva obzirom na obvezu javnog bilježnika da upozori stranke na nerazumljive odredbe, valja navesti da javni bilježnik ispituje da li su stranke ovlaštene i sposobne za poduzimanje i sklapanje posla, isti im objašnjava smisao i posljedice posla te je dužan uvjeriti se o njihovoj pravoj i ozbiljnoj volji. Javni bilježnik neće ovjeriti ugovor ako korisnik kredita izjavi da ugovor podnesen na solemnizaciju ne razumije. No razumijevanje se odnosi na smisao i posljedice posla, a ne na smisao i posljedice pojedinih ugovornih odredaba.

151.Tuženikove primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka nisu osnovane te predstavljaju ustvari tuženikovu pravnu ocjenu ovog spora, a tužitelj je tužbeni zahtjev postavio sukladno nalazu i mišljenju.

152.U odnosu na tuženikov prigovor radi prijeboja, isti prigovor je neosnovan.

153.Tuženik zahtijeva da sud izvrši prijeboj tražbina stranaka i to njegovu tražbinu u iznosu od ukupno 3.006,48 Eur. U mišljenju je vještak naveo da manje plaćene kamate kao razlike između kamata koje bi tužitelji platio da se u tom razdoblju primjenjivala početno ugovorena kamatna stopa i stvarno plaćenih kamata po sniženim kamatnim stopama i to za razdoblje od 2011. godine pa do obračuna konverzije sukladno prigovoru radi prijeboja iz toč. VI. podneska od 25. kolovoza 2020. godine ukupno iznose *3.006,48 EUR kako je specificirano u stupcu 17 Tabele br. 6. No tužitelj u odnosu na tzv. negativne razlike nije ništa primio, da bi bio dužan vraćati tuženiku stečeno bez osnove, pa sud toga nije umanjio njegovu tražbinu i tuženikov prigovor je odbio kao neosnovan.

154.Tužitelj je dakle u cijelosti uspio u sporu. Stoga je sud odluku o parničnom trošku temeljio na odredbi članka 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 dalje : ZPP).

155.Trošak je odmjeren sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i troškovniku tužitelja. To su radnje sastava tužbe (tbr.7.st.1.), sastava podnesaka od 15. svibnja 2024., 7. listopada 2024. i 9. rujna 2025. (tbr.8.st.1.), te zastupanja na ročištima od 28. svibnja 2024., 11. rujna 2024. i 12. studenog 2025. (tbr.9.st.1.) sve u vrijednosti 100 bodova – 200,00 eur po radnji, kao i za sastav dva kraća podneska od 5. rujna 2019. i 1. rujna 2025. u 25% tarife, odnosno po 50,00 eur, ukupno 1.500,00 eur, uvećano za PDV od 255 – 375,00 eur, zatim za trošak sudske pristojbe na tužbu od 131,40 eur i trošak financijskog vještačenja od 500,00 eur. Sveukupno 2.506,40 eur, zajedno sa zateznom kamatom od donošenja prvostupanjske presude do isplate. Tužitelj nije obveznik plaćanja sudske pristojbe za presudu.

156.Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

U Opatiji, 24. prosinca 2025.

S u d a c :

Renata Slavić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana održavanja ročišta za objavu presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu. Žalba se podnosi pismeno, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

1. Pun tužiteljice

2. Pun. tuženika