Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Zagrebu

    Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

    Poslovni broj: Kž-540/2025-3

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Gordane Mihela Grahovac kao predsjednice vijeća, te Koraljke Bumči i Željke Skomeršić kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Gordane Banušić, u kaznenom predmetu protiv optuženog DB, zbog kaznenog djela teške krađe iz članka 229. stavak 1. točka 1. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/2021, 114/22, 114/23, 36/24, 72/25 i 136/25 – u daljnjem tekstu KZ/11), odlučujući o žalbi državnog odvjetnika, podnesene protiv presude Općinskog suda u Zadru, broj: K-798/2024 od 16. lipnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 23. prosinca 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    Odbija se žalba državnog odvjetnika kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

    Obrazloženje

    1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Zadru, broj: K-798/2024 od 16. lipnja 2025., pod točkom I., optuženi DB proglašen je krivim da je počinio kazneno djelo krađe iz članka 228. stavak 1. KZ/11, pa je optuženik za kazneno djelo iz članka 228. stavak 1. KZ/11 osuđen na kaznu zatvora u trajanju 8 (osam) mjeseci. Temeljem članka 54. KZ/11 u izrečenu kaznu zatvora optuženiku je uračunato vrijeme provedeno u istražnom zatvoru i to od 10. siječnja 2023. do 28. siječnja 2023., te od 28. svibnja 2024. do 15. prosinca 2024.

    1.1. Temeljem odredbe članka 189. stavak 3. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 , 88/22, 36/24 i 72/25 u daljnjem tekstu: ZKP), predmet oduzet optuženiku 16. veljače 2022. potvrdom o privremenom oduzimanju predmeta ser. broja: [serijski broj] i to: jet-ski crveno-bijele boje, marke Seadoo RXT215, broja šasije: [broj šasije], reg. oznake [registarska oznaka], ima se vratiti vlasniku. Predmet će se vratiti vlasniku ako to zatraži u roku 1 (jedne) godine nakon pravomoćnog okončanja kaznenog postupka. Ako vlasnik u tom roku ne zatraži povrat predmeta, predmet će se uništiti.

    1.2. Temeljem članka 70. stavak 1. KZ/11 optuženiku je izrečena sigurnosna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana koja će se izvršavati u ustanovi za izvršenje kazne zatvora. Temeljem članka 70. stavak 3. KZ/11 mjera psihosocijalnog tretmana može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora, a najdulje dvije godine.

    1.3. Temeljem članka 148. stavak 6. ZKP-a optuženik je oslobođen u cijelosti obveze naknade troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. do 6. ZKP-a.

    1.4. Istom presudom, pod točkom II., temeljem članka 453. točka 3. ZKP-a, optuženi DB oslobođen je optužbe da bi počinio kazneno djelo teške krađe u pokušaju iz članka 229. stavak 1. točka 1. KZ/11 u vezi sa člankom 228. stavak 1. KZ/11, a u vezi članka 34. KZ/11.

    2. Protiv navedene presude žalbu je podnio državni odvjetnik, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, te je predložio da drugostupanjski sud pobijanu presudu (u odnosu na oslobađajući dio) ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

    3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

    4. Prije sjednice vijeća u smislu članka 474. stavka 1. ZKP-a predmet je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

    5. Žalba državnog odvjetnika nije osnovana.

    6. Nije u pravu državni odvjetnik koji u svojoj žalbi na oslobađajući dio prvostupanjske presude (točku 2. izreke), navodi da je počinjena bitna povreda kaznenog postupka koju prvenstveno obrazlaže pogrešno utvrđenim činjeničnim stanjem.

    6.1. Suprotno žalbenim navodima kojima se osporava analiza, a potom i zaključak prvostupanjskog suda u odnosu na oslobađajući dio presude, prvostupanjski sud je ispravno analizirao oprečne iskaze optuženika i svjedoka VB. Naime, navedene je iskaze doveo u svezu sa svjedočkim iskazom JB koji doduše nije imao neposrednih saznanja već je o samom kaznenom djelu saznao od ZB i od optuženika. Međutim, iz tog svjedočkog iskaza (raspravni zapisnik od 24. srpnja 2024., pročitan na raspravi 13. lipnja 2025.) razvidno je da mu je susjeda ZB rekla da je PB razbio bankomat, a što mu je potvrdio i sam optuženik osobno nakon što ga je o istom upitao, opisujući mu ujedno i detaljno kako je do samog učina kaznenog djela i došlo. Dakle, očito je da su u bitnom dijelu sam događaj na istovjetan način opisali i svjedokinja ZB i optuženik. Kraj tako navedenih iskaza ne samo optuženika koji od početka osporava učin tog inkriminiranog kaznenog djela, već i iskaza svjedoka JB koji u odnosu na inkriminirano kazneno djelo svoje saznanje crpi iz posrednih izvora, prema kojima je upravo TB bio osoba koja je pokušala otvoriti predmetni bankomat u namjeri da dođe do novca, ispravan je zaključak prvostupanjskog suda, da nije moguće sa nespornom sigurnošću tvrditi da bi optuženik počinio radnju kaznenoga djela koja mu je stavljena na teret navedenom točkom optužnice. Upravo zato iskaz svjedoka ČB, koji je ispitan kao svjedok i koji svojim iskazom od sebe otklanja kaznenu odgovornost, nije moguće uzeti kao dostatan da bi sa nespornom sigurnošću ukazivao na optuženika kako počinitelja navedenog kaznenog djela. Slijedom navedenog ispravan je zaključak prvostupanjskog suda da nije dokazano da bi optuženik počinio inkriminirano kazneno djelo iz članka 229. stavka 1. točka 1. KZ/11 u vezi sa člankom 228. stavak 1. KZ/11 i u vezi članka 34. KZ/11, te da ga je u odnosu na to kazneno djelo prvostupanjski sud pravilno oslobodio od optužbe.

    6.2. Nije ispravan niti žalbeni navod državnog odvjetnika koji se odnosi na obavezu prvostupanjskog suda za neposrednim ispitivanjem svjedokinje ZB. Naime, rasprava na kojoj je donesena pobijana prvostupanjska presuda započela je i dovršena je 13. lipnja 2025.. Na toj raspravi uz suglasnost stranaka pročitani su prethodno neposredno ispitani svjedoci, a prisutne stranke uključivši i državnog odvjetnika nisu imali daljnjih dokaznih prijedloga. Stoga žalbeni navod državnog odvjetnika da sud nije ispitao predloženog svjedoka ZB nije osnovan, kao što nije osnovan niti žalbeni navod da se radilo o izričitoj uputi ovoga suda kao drugostupanjskog. Naime, ovaj je sud u svom rješenju od 17. prosinca 2024. naveo da će prvostupanjski sud u ponovljenom postupku ispitati je li oportuno pozivati i navedenog svjedoka, dok državni odvjetnik tog istog svjedoka ZB u ponovljenom postupku nije predlagao neposredno saslušati.

    7. Budući da je činjenično stanje nakon ponovljenog dokaznog postupka i prema mišljenju ovoga suda kao drugostupanjskog, pravilno utvrđeno, to je žalbene navode državnog odvjetnika koje se u cijelosti odnose na oslobađajući dio prvostupanjske presude, valjalo odbiti kao neosnovane.

    8. U samom postupku nisu utvrđene niti bitne povrede na koje drugostupanjski sud pazi povodom žalbe po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 476. stavak 1. točka 1. i 2. ZKP-a, stoga je podnesenu žalbu na temelju članka 482. ZKP-a valjalo u cijelosti odbiti i potvrditi prvostupanjsku presudu, odnosno riješiti kao u izreci ove presude.

    U Zagrebu 23. prosinca 2025.

    PREDSJEDNICA VIJEĆA:

    Gordana Mihela Grahovac

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.